ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KUKACA

INTEGUMENT
( KOŽNI OMOTAČ, EGZOSKELET )

 čvrsti tjelesni pokrov

 pojedini dijelovi su sklerotizirani ( očvrsnuti ) – skleriti, dok su drugi fleksibilni i

opnenasti što daje čvrstoću tijela, a dozvoljava slobodu kretanja

 mjestimična ulegnuća integumenta u tjelesnoj šupljini ( apodemi ) služe za

prikačivanje mišića

3 SLOJA INTEGUMENTA

1. KUTIKULA

2. EPIDERMA

3. BAZALNA MEMBRANA

2
KUTIKULA
 površinski neživi sloj integumenta

 pokriva cijelo tijelo, žlijezde slinovnice, prednje i stražnje crijevo probavila, traheje,

dijelove spolnih organa, žljezdane kanale

 kada se formira, elastična je i bijela i kao takva ostaje u mnogim ličinkama

 kod većine odraslih kukaca podliježe kemijskim promjenama, očvrsne i potamni =

SKLEROTIZACIJA

 slojevi kutikule :

a) Epikutikula
 vrlo tanki površinski sloj kutikule

 vrlo je otporna i čvrsta

 nikada ne sadrži hitin

 sastoji se od više slojeva

- cementni sloj – kemijski sastav nije dovoljno poznat ( sličan je shellac

– u ) , štiti voštani sloj

- voštani sloj – barijera za vodu

- kutikulinski sloj – sastoji se od kutikulina

- proteinski sloj – nije uvijek prisutan

b) Prokutikula = endokutikula + egzokutikula

 kutikula koja se razvije nakon presvlačenja nježna je, svjetla i elastična

 izgrađena je od hitina i proteina – hitinska mikrovlakna poredana paralelno i

uložena u proteinski matriks tvore lamele koje leže jedna pored druge i jedna

iznad druge

 ubrzo nakon presvlačenja izdiferencira se u 2 sloja:

3
 endokutikula
- donji stalno mekani sloj kutikule

- probavljiva je

- reapsorbira se tijekom presvlačenja

egzokutikula
- leži iznad endokutikule

- rezultat je procesa sklerotizacije

- tvrda je i tamnije boje

- neprobavljiva je

- pigmentni sloj

Površine integumenta s debelom kutikulom nazivaju se skleriti ( tergit, sternit, pleure ).

Elastične površine između sklerita, koje se primarno sastoje od endokutikule, nazivaju se

membrane.

Prema tome egzokutikula je debela u skleritima i kukcima tvrdog tijela, a tanka ili

odsutna u fleksibilnim membranama i kukcima nježnog tijela.

Kemijski sastav kutikule

 kutikulin – lipoprotein

 hitin – polisaharid koji sadrži dušik

 proteini : sklerotin – daje čvrstoću

rezilin – fleksibilni protein ( sličan gumi ) koji daje elastičnost dijelovima

integumenta kao što su krila i priključenja mišića, a nađen je i između članaka

Čvrstoća kutikule u pojedinim strukturama, kao što su gornje čeljusti koje služe za

grizenje i žvakanje, može biti pojačana depozicijom anorganskih soli ( cink, kalcij )

4
Ograničenja kutikule:
 ne dozvoljava kontinuirani rast -----------------PRESVLAČENJE

EPIDERMA
 živi dio integumenta

 1 sloj stanica

 glavna uloga – stvaranje kutikule

 specifične stanice epiderme :

- žljezdane stanice ( kožne žlijezde ) – proizvode različite sekrete

( feromoni, repelenti, otrovne tvari, vosak i dr. ) koji na površinu

kutikule izlaze kroz sitne protoplazmatske cjevčice

- trihogene stanice – izgrađujun prave dlake ( sete )

- tormogene stanice – stvaraju jamice u kojima leže dlake

- osjetne stanice – izgrađuju osjetne organe za primanje mehaničkih

kemijskih i svjetlosnih podražaja

- oenociti – izlučuju lipoprotein i vosak

BAZALNA MEMBRANA
 odvaja integument od tjelesne šupljine

POVRŠINA INTEGUMENTA ( KUTIKULE )

 rijetko glatka, većinom pokrivena dlakama, čekinjama, ljuskicama
 neprave dlake ( mikrotrihe ili pile ) – fiksne, izraštaji su kutikule
 dlake, čekinje, ljuskice ( makrotrihe ili sete ) – produkt rda trihogenih stanica
epiderme. Mogu se gibati u jamicama koje tvore tormogene stanice.

FUNKCIJE :
5
 - osjetne dlake ( senzile )

- žarke dlake ( obrana )

- pigmentacija i obojenje ( npr. krila leptira )

- prikupljanje peluda i dr.

OBOJENOST
 Pigmentne boje – nastaju:

- u epidermi ( žuta, smeđa, crvenkasto-smeđa, cna )

- u egzokutikuli ( smeđa, crna )

- kao produkt izmjene tvari ( bijela, žuta, crvena, narančasta, zelena )

 Metalne boje i boje koje se prelijevaju – rezultat su loma svjetlosti u hitinu

FUNKCIJE INTEGUMENTA
1. Služi kao skeletni sustav ( egzoskelet ). To čini na 3 načina :

- daje oblik i čvrstoću tijela

- osigurava potporu unutrašnjim organima

- površina je uz koju se vežu mišići ( osigurava pokrete )

2. Sprječava gubitak vode ( bez voštanog sloja epikutikule kukac bi brzo dehidrirao )
6
3. Sudjeluje u primanju osjetnih podražaja i time komunikaciju s vanjskim svijetom. To je

zbog toga što su osjetni organi ( oči, osjetne dlačice ) derivati kutikule.

4. Uključen je u kretanje kukaca na 2 načina :

- glavni je sastojak svih nogu

- krila su izraštaji integumenta

5. Ograničava prodor patogena i insekticida

6. Obojenje i kamuflaža i dr.

PRESVLAČENJE

= odbacivanje stare i stvaranje nove kutikule

 odvija se pod hormonalnom kontrolom ( ekdison, juvenilni hormon )

 omogućava rast

 GLAVNI STUPNJEVI :

1. Kutikula se odvaja od epiderme

2. Tekućina za presvlačenje, koja sadrži enzime proteinazu i hitinazu, puni nastali

slobodni prostor

3. Izlučuje se kutikulin za novu epikutikulu

4. Epiderma stvara novu prokutikulu

- tekućina za presvlačenje se aktivira, enzimi razlažu staru

endokutikulu

- hitin se sintetizira kada se stara endokutikula resorbira

( reciklaža )

- prokutikula je zaštičena kutikulinom

5. Stara kutikula puca

6. Kukac se oslobađa stare kutikule

7. Sklerotizacija nove kutikule

7
 Kukci se presvlače samo u stadiju ličinke

 Kukac raste nakon presvlačenja dok je kutikula mekana i elastična

( skokovit rast )

8
 MIŠIĆNI SUSTAV
 poprečno prugasti i glatki mišići

 jednim dijelom su vezani za kožu ( za epidermu, za kutikulu ili za apodeme ), a drugim

za organ koji pokreču

 veliki broj mišića jer egzoskelet pruža veliku površinu za njihovo prikačivanje

( čovjek 696, gusjenica drvotočca cossus ligniperda 4000 )

U člankonožaca mišići su pričvršćeni uz egzoskelet ( gore ), a u kralježnjaka uz

endoskelet ( dolje )

1 – egzoskelet, 2- fleksor, 3- ekstenzor, 4- endoskelet

Rad mišića
impuls nervnog sustava ------- kontrakcija ili grčenje mišića ------- prestanak impulsa

------- vračanje mišića u početni položaj

9
MUSKULATURA

 Tjelesna

a) mišići trupa pokreću

- glavu i trbuh prema prsištu

- dijelove usnog ustroja

- zatvaranje usne šupljine

- letne mišiće

b) mišići nogu – izvode pokrete članaka nogu

 Trbušna

- mišići za pokretanje trbuha i disanje

- mišići za unutrašnje organe ( krvotok, probavni sustav )

Velika snaga mišića

 buha skoči u vis 200 puta više nego što je visoka

 mravi nose teret višestruko teži od njihova tijela

10
 Probavni sustav i unutrašnji organi žohara

ph- ždrijelo, o- oko, oe- jednjak, žs- žlijezde slinovnice, sz- simpatičko živčevlje,

ingl- volja, pv- žvačni želudac ( i lijevo ), cae- slijepe vrećice, sc- srednje crijevo, malp-

Malpighijeve cjevčice, r- rectum, st- stigme, g- centralno živčevlje, t – testis, vd-

sjemenovod, ga- dodatne žlijezde, de- sjemeni kanal

11
 PROBAVNI SUSTAV
- izlučivanje hranjivih i drugih tvari iz hrane koju kukac konzumira

Čine ga :

 Usni ustroj

 Žlijezde slinovnice ( vlaženje hrane, produkcija enzima i toksina )

 Probavna cijev

PROBAVNA CIJEV :
 proteže se od usnog do analnog otvora

 razdijeljena je u 3 dijela

Prednje crijevo – stomodeum

 ždrijelo – pharynx

 jednjak – aesophagus

 volja – ingluvies ( spremište hrane )

 žvačni predželudac – proventriculus ( unutrašnje stjenke su mu prekrivene

mišićnim tvorevinama, " zubićima ", pa služi za mehaničko usitnjavanje hrane )0

 prstenasti mišić – valvula cardiaca ( odvaja prednje i srednje crijevo )

Srednje crijevo – mesenteron

 slijepe vrećice – caece ( enzimi )

 želudac – ventriculus ( izlučivanje enzima, veći dio probave i absorpcija hrane )

 prstenasti mišić – valvula pylorica ( odvaja srednje i stražnje crijevo)

Stražnje crijevo – proctodeum

oko ulaza su Malpighijeve cijevi ( " bubrezi " )

 tanko crijevo – ileum ( prihvaćanje neprobavljene hrane i štetnih tvari )

 rektalno crijevo – rectum ( reapsorpcija vode )

12
  anus ( analni = stražnji otvor probavne cijevi )

Hypopharynx – organ na površini gornje usne koji služi kao osjetni organ za okus, ili kao

jezik.

Prednje i stražnje crijevo građeni su kao integument, samo slojevi dolaze obrnutim

redom. Kutikula – intima je na donjoj strani. Obnavlja se tijekom presvlačenja.

Srednje crijevo nije zaštićeno intimom

Probava i absorpcija
Neki kukci koriste vanjsku probavu, uz onu koja se odvija u probavnom sustavu.

 lisne buhe izlučuju slinu u biljno tkivo

 kućna muha izlučuje slinu na površinu hrane

Probava može započeti u volji djelovanjem enzima sline ( amilaza, proteaza,

invertaza, lipaza )

Najveći dio probave odvija se u srednjem crijevu. Slijepe vrećice su bogate

enzimima. Raznolikost enzima ovisi o vrsti hrane ---- više proteolitičkih enzima je u

kukcima koji se hrane krvlju, celulaze u potkornjacima itd.

Kemijska prerada hrane obavlja se djelovanjem enzima i mikroorganizama koji žive u

probavnom sustavu kao simbionti. Produkti probave se usvajaju preko stjenke

13
 srednjeg crijeva, dospijevaju u tjelesnu šupljinu gdje se miješaju s krvi koja ih

raznosi.

Dodaci
Masno tkivo – "jetra " kukaca

 spremište rezervne hrane ( ličinke, rjeđe odrasli kukci )

 metabolizam ugljikohidrata, lipida i proteina

Uzetu hranu kukci koriste :

 za porast

 kao izvor energije za obavljanje aktivnosti

 kao rezervnu tvar ( žumanjak, masno tijelo )

Glavne hranjive tvari u ishrani kukaca :

 ugljikohidrati

 bjelančevine

 masti

 vitamini

 mineralne soli

 voda

Grupe kukaca prema izvoru hrane :

 biljožderi – fitofagni, herbivorni ( monofagni, oligofagni, polifagni )

 mesožderi – zoofagni, karnivorni

 svežderi – pantofagni, omnivorni

 saprofagni

 nekrofagni

 koprofagni ( balegari )

14
Načini ishrane fitofagnih kukaca :
 grizenje i žvakanje

 bodenje i sisanje

Štete :

Direktne
 smanjuju asimilacijsku površinu

 narušavaju opskrbu vodom i mineralima iz tla

 remete transport vode i hranjivih tvari

 smanjuju kakvoću plodova i zrnja

 smanjuju visinu prinosa

 uzrokuju deformaciju listova, vršnih dijelova biljke, mladica i dr.

 na mjestima sisanja sokova pojavljuju se bjeličast5e i žućkaste pjege , a

kasnije lokalne nekroze

 kod jačeg napada propadaju cijele biljke

 neke vrste prilikom ishrane izlučuju tvari koje uzrokuju stvaranje zadebljanja

ili gala i dr.

Indirektne – prenose parazite uzročnike biljnih bolesti

15
 EKSKRETORNI ORGANI

 organi za odstranjivanje produkata probave iz organizma kukaca i osmoregulaciju

Ekskreti – nepotrebne i štetne tvari za organizam

Ekskrecija – izlučivanje

Glavni organi za izlučivanje u tijelu kukca su Malpighijeve cijevi. To su tanke

cjevčice, na vrhu zatvorene, a na drugom kraju otvorene i ulijevaju se u stražnje

crijevo. Broj im varira, ovisno o vrsti kukca, od 2 do 200. Lisne uši ih nemaju.

Malpighijeve cijevi plivaju u hemolimfi tjelesne šupljine odstranjujući iz nje produkte

metabolizma. tijekom razvoja ličinki kao proces izlučivanja može se smatrati i

presvlačenje kada organizam sa svlakom odbaci i produkte metabolizma.

ŽLIJEZDE ( SEKRETORNI ORGANI )

 specifične pojedinačne ili grupe stanica čija je funkcija izlučivanje sekreta

 kemijski sastav sekreta je različit iz čega proizlazi njihova različita uloga u životu

kukaca

 najveći broj žlijezda smješten je u integumentu kukca

EKSKRETORNE ŽLIJEZDE- izlučuju sekrete na površinu tijela kukca

Najpoznatije su žlijezde:

 za proizvodnju voska - vosak se izlučuje kao tekućina, a na zraku očvrsne- dolazi u

vidu praha, končića, pločica ( opnokrilci, jednakokrilci – štitaste uši, štitasti moljac)

 za izlučivanje otrova – izlučuju tvari koje kod čovjeka i viših životinja uzrokuju

trovanja

- opnokrilci s žalcem

- mravi

16
 - gusjenice raznih leptira ( smrekov prelac, gubar, zlazokraj ) – žarke

dlake ( toksofore )

Otrovna dlaka ( toksofora ) gusjenice

Sekret iz žljezdane stanice ( G ) izlijeva se na mjestu na kojem se dlaka lomi ( a )

S- dlaka, C- kutikula, E- epiderma, B- bazalna membrana, T- trihogena stanica

- parazitoidi – sekret za paraliziranje domaćina prilikom odlaganja jaja

 za izlučivanje mirisnih tvari

- smrdljive žlijezde - stjenice, žohari, trčci

- mirisne žlijezde – ženke leptira ( feromone za privlačenje mužjaka )

 za izlučivanje sline – slinovnice ili pljuvačne žlijezde ( enzimi, antikoagulanti,

mazive tvari, svila idr. )

- osnovna zadaća sline je omekšvanje, rastvaranje i djelomična probava

hrane

- kukci koji sišu na biljkama slinom oštećuju biljke ( izobličenej izboja i

lišća, šiške, rak rane )

- predljive žlijezde ( gusjenice, ličinke opnokrilaca i nekih kornjaša )-

luče slinu koja na zraku stvrdne u svilenkaste niti po kojima se

spuštaju s drveća, kojima zapredaju lišće ili se zapredaju u kokone

unutar kojih se zakukulje

17
 mazive žlijezde – izlučuju masne i uljane tvari za podmazivanje zglobova ili

premazivanje tijela ( osobito kornjaši, kukci koji žive u vodi)

ENDOKRINE ŽLIJEZDE – izlučuju hormone koji reguliraju životne procese u

hemolimfu . najpoznatiji su ekdison i juvenilni hormon koji reguliraju presvlačenje i

preobrazbu ličinke u kukuljicu

18
 OPTJECAJNI SUSTAV ( KRVOTOK )

 otvorenog tipa – krv slobodno struji tjelesnom šupljinom i ispunjava sve prostore
između pojedinih organa
 cirkulaciju krvi omogućuje leđna žila koja se proteže od glave do predzadnjeg članka
zatka

Leđna žila
 aorta – prednji ne segmentirani dio
 srce – stražnji pulsirajući dio krvne žile
- sastoji se od klijetki ( komorica )
- svaka komorica ima otvore ( ostije ) kroz koje krv ulazi u srce
- uz srce su mišići
- stezanje i rastezanje srca reguliraju
trbušna ( steže se ritmički od stražnjeg prema prednjem dijelu ) i
leđna dijafragma ( steže se od prednjeg prema stražnjem dijelu )

Put cirkulacije
Srce usisava krv, potiskuje ju u aortu iz koje se ulijeva u glavu, a zatim se razlijeva po

cijelom tijelu

19
Krv – hemolimfa
 obično bezbojna ili žućkasta, zelenkasta ili smeđasta tekućina u kojo plivaju
hemociti

 eritrocita u krvi kukaca nema, pa krv ne prenosi kisik ------ hladnokrvne ili
poikilotermne životinje

Funkcije
 raznošenje hranjivih i hormonalnih tvari do organa i stanica koje će ih iskoristiti

 odnošenje produkata metabolizma do organa za izlučivanje

 zacjeljivanje rana zgrušavanjem hemolimfe ( koagulacija )

 fagocitoza tj. razaranje parazita i drugih invadora

 termoregulacija – pomaže hlađenje tijela odvođenjem prekomjerne topline iz aktivnih

letnih mišića i provođenjem topline akumulirane tijekom izlaganja suncu

 hidrostatski tlak generiran kontrakcijom mišića olakšava izlazak ličinki, presvlačenje,

stvaranje napetosti tijela i krila nakon presvlačenja, gibanje osobito ličinki mekanog

tijela

20
 NERVNI ( ŽIVČANI ) SUSTAV
 mreža specijaliziranih stanica ( živčane stanice ili neuroni ) za prijenos informacija

unutar tijela

 osigurava primanje osjetnog podražaja iz vanjske ili unutrašnje sredine ( pritisak,

okus, zvuk, svjetlo, razina hormona i dr. ) i reagiranje organizma na njih

NEURON = ŽIVČANA STANICA

 funkcionalna jedinica nervnog sustava

 sastoji se od 3 dijela:

- dendrit – prima informaciju od druge stanice i prenosi do tijela

neurona

- tijelo – sadrži jezgru, mitohondrije i druge organele tipične za

eukariotsku stanicu

- akson – odvodi informaciju od tijela neurona

1 - jezgra, 2- dendrit, 3- tijelo, 4- kolateral ( ogranak aksona ), 5- akson, 6- sinaptički

terminali

VRSTE NEURONA

 senzorni - aferentni ( dugački dendriti, kratak akson ) – prenose informaciju od

osjetnog organa ili receptora do centralnog nervnog sustava ( CNS )

21
 motorni -eferentni ( dugi akson kratki dendriti ) – prenose informaciju od CNS
do mišića ili žlijezda

 interneuroni - nalaze se samo u CNS gdje vežu neuron za neuron

Sinapse - veze između 2 neurona

 neurotransmiteri – kemijski spojevi ( acetilholin ) koji prolze kroz sinapsu i izazivaju

novi impuls u dendritu ( - ima ) jednog ili više povezanih neurona. Aktivni su određeno

vrijeme. Inaktiviraju ih enzimi ( acetilholin esteraza ). Inaktivirani transmiter se

vraća u akson i reciklira

 većina insekticida ( organofosforni, karbamati ) su inhibitori acetilholin esteraze

22
Nervi = živci – snopovi neurona koji služe iste dijelove tijela

NERVNI SKUPOVI

 Centralni nervni sustav ( CNS )

 Visceralni nervni sustav ( VNS )

 Periferni nervni sustav ( PNS )

CENTRALNI NERVNI SUSTAV

 ljestvičasto ganglionarnog tipa

 parno poredani, segmentalni, gangliji protežu se duž trbušne strane tjelesne šupljine

 gangliji – snopovi međusobno povezanih neurona. Unutar svakog segmenta povezani

su kratkim nervima – komisurama, a između segmenat konektivama

 dijeli se na mozak i trbušnu moždinu

23
MOZAK ILI NADŽDRIJELNI GANGLIJ
3 para povezanih ganglija

 Prednji mozak ( protocerebrunm ) – inervira oči

 Srednji mozak ( deuterocerebrum ) - prenosi osjetne informacije vezane za ticala

 stražnji mozak ( tritocerebrum ) – inervira gornju usnu i povezuje mozak s

trbušnom moždinom

24
TRBUŠNA MOŽDINA
 PODŽDRIJELNI ( SUBESOPHAGEAL ) GANGLIJ – inervira gornje čeljusti, donje

čeljusti i donju usnu

 3 GANGLIJA PRSIŠTA – kontroliraju kretanje inerviranjem nogu i letnih mišića u

prsištu

 DO 8 GANGLIJA ZATKA ( većinom manje ) – inerviraju segmente zatka i spolne

organe

25
 VISCERALNI ILI SIMPATIČKI NERVNI SUSTAV
 proizlazi iz centralnog živčevlja

 regulira rad krvne žile, prednjeg i stražnjeg crijeva probavnog sustava, stigmi,

spolnih organa, endokrinih žlijezda i mišićnog sustava

PERIFERNI NERVNI SUSTAV

 prožima i povezuje živcima sve organe i tkiva s centralnim i simpatičkim živcima

 čine ga:

- senzorni neuroni – prenose osjetne informacije od receptora do CNS

- motorni neuroni – prenose informaciju od CNS do mišića i žlijezda

OSJENI ORGANI ( OSJETILA ) – RECEPTORI

GRAĐA
 1 ili više osjetnih stanica

 živci – vežu osjetne stanice sa živčanim centrom

 receptorni aparat

26
FUNKCIJA
Pretvaranje mehaničke, kemijske ili svjetlosne energije iz okoliša u električnu energiju

živčanog impulsa u osjetnoj stanici ( senzorni neuron ). Signal putuje živcima do mozga ili

trbušne moždine gdje stimulira odgovarajuće ponašanje kukaca ( pronalaženje hrane,

jedinki suprotnog spola ... )

VRSTE RECEPTORA

 Mehanoreceptori - osjetila za opip , osjetila za sluh

 Kemoreceptori – osjetila za miris, osjetila za okus

 Fotoreceptori - osjetila za vid = oči

OSJETILA ZA OPIP

27
= OSJETNE DLAKE ili ČEKINJE ( SENZILE )

 nalaze se na integumentu onih dijelova tijela kojima kukci dodiruju okolne predmete

( ticala, pipala, usni organi, stopala, cerci, dijelovi krila )

 od pravih dlaka razlikuju se po tome što su povezane s nervnim centrima

Trihoformna senzila

OSJETILA ZA SLUH

 ne postoje kod svih kukaca

 najbolje razvijena kod kukaca koji proizvode zvuk ( skakavci, šturci,

cvrčci, ali i neki leptiri i stjenice )

SENZILE ZA SLUH = SKOLOPIDIJE :

28
  osjetna stanica

 omotna stanica

 kapasta stanica

HORDOTONALNI ORGAN

c – trbušna tetiva, ž – živac, os – osjetne stanice,

sc – skolopidija, tv – tetiva

 skolopidije premošćuju otvor između 2 unutrašnje površine egzoskeleta

 nalaze se u prsištu, trbuhu, pri osnovi krila, na nogama itd.

JOHNSTONOV ORGAN

 nalazi se u prekretaču svakog ticala

 organ je za sluh, ali i osjetilo za brzinu, vibracije i silu težu

TIMPANALNI ORGANI

 hordotonalni organi leže ispod bubnju nalik membrane – TIMPANUM i respondiraju na

zvučne vibracije
29
 najpoznatiji su kod kukaca koji zriču ( skakavci, konjici, cvrčci, šturci )

Timpanalni organ skakavca

Timpanalni organ šturka i zelenog konjica

OSJETILO ZA MIRIS

 najbolje razvijen osjetni organ kukaca

 pronalaze hranu, jedinke suprotnog spola, mjesta za odlaganje jaja, socijalni kukci

razlikuju prijatelje od neprijatelja …

30
 SENZILE ZA MIRIS – osjetne dlačice, čunjići, pločice na vršnim člancima ticala, ali i

na dijelovima usnog ustroja

OSJETILO ZA OKUS

 tankostjene senzile na dijelovima usnog ustroja, ali i na stopalima

 razlikuju 4 svojstva hrane : slatko, gorko, kiselo i slano te konzistenciju hrane

31
 OSJETILA VIDA - OČI

 Jednostavne oči – ocellae

 Postrane oči – stemata

 Sastavljene ( mrežaste, facetirane )

Glava odraslog kukca – jednostavne i sastavljene oči

JEDNOSTAVNE OČI

 Imaju ih razvijeni oblici i ličinke holometabolnih kukaca u posljednjem stadiju

 Nalaze se na čelu ili na tjemenu ( 1 do 3 ; broj je konstantan za vrstu )

 Reagiraju na polarizaciju svjetla i odgovaraju na promjene u jačini svjetla

 Djeluju zajedno sa sastavljenim očima i pojačavaju njihovu osjetljivost na intenzitet

svjetlosti

GRAĐA

 bikonveksna leča

 sloj rožnatih ( korneagenih ) stanica

 mrežnica = vidne stanice u kojima je vidni štapić ili rabdom

32
 POSTRANE OČI

 Ličinke holometabolnih kukaca

 Nalaze se po strani glave ( 1- 7 ; broj nije konstantan za vrstu )

 Gube se u stadiju kukuljice

 Opažaju : - jednostavne oblike

- razliku između polarizirane i nepolarizirane

svjetlosti

- pravac i pokret

- u određenim slučajevima i udaljenost predmeta

GRAĐA

Slična jednostavnim očima, samo što uz leču imaju kristalno tijelo

33
 SASTAVLJENE OČI

 2 manja ili veća oka po strani glave odraslog kukca

 sastavljene su od OČICA = FACETA = OMATIDIJA

 slika u vidu mozaika

 razlikuju oblike, boju i udaljenost predmeta

BROJ OMATIDIJA U SASTAVLJENOM OKU

- varira ovisno o vrsti i spolu

mrav Solenopsis fugax – radnik 6-8, ženka 2oo, mužjak 400

zeleni konjic 2000

bubamara 4000

hrušt 5500

leptiri 12 000- 17 000

neki vilinski konjici više od 25 000

GRAĐA OMATIDIJA

1. leča ( cornea )

2. kristalni čunj

34
3. vidne stanice ( retinula )

4. vidni štapić ( rabdom )

5. vlakanca vidnog živca

6. pigmentne stanice oko kristalnog čunja i vidnih stanica ( optički izolator –

odvajaju omatidije jednu od druge )

35
 DIŠNI SUSTAV

TRAHEALNI DIŠNI SUSTAV

 Stigme ( odušci ) dušnice – otvori na koži, u osnovi 10 pari ( 2+ 8 )

 Traheje ( uzdušnice, dišne cijevi )

 Traheole ( dišne kapilare )

 Zračne vrečice – kod dobrih letača, omogučuju lakše disanje

FUNKCIJA

- dovodi O2 do stanica, a odvodi CO2

DISANJE

 DIFUZIJA – pasivno

 VENTILACIJA - aktivno

36
37
 REPRODUKTIVNI SUSTAV

1. Ženke
- parni jajnici ( ovarium ) – građeni su od grupe jajnih cijevi ( ovariole ) u kojima nastaju

jaja

- parni jajovod ( oviductus lateralis )

- neparni jajni kanal ( oviductus comunis ) koji završava spolnim otvorom

- oplodna vrećica –( bursa copulatrix ) – prihvaća spermije u vrijeme kopulacije

- sjemena vrečica ( spermatheca, bursa semenis ) – čuva spermije do oplodnje

- dodatne žlijezde ( glandulae appendiculares ) – izlučuju tvari potrebne pri odlaganju

jaja ( da ih zalijepe za podlogu – leptiri, omotaju posebnim omotom ( skakavci,

bogomoljka, žohari )

- leglica ( ovipozitor ) – organ za odlaganje jaja kod kukaca koji odlažu jaja u neki

supstrat )

38
 2. Mužjaka
- parni sjemenici ( testes ) građeni od grupe sjemenih cijevi ( folikula ) u kojima se

stvaraju muške spolne stanice - spermiji

- parni sjemenovodi ( vasa deferentia )

- neparni sjemeni kanal ( ductus ejaculatorius )

- dodatne žlijezde ( glandulae accessoriae ) koje proizvode sjemenu tekućinu u kojoj se

spermiji održavaju

- spolovilo ( penis, phalus )

39