You are on page 1of 74

LEZIONE UNO

Franco: Pronto?
Chiara: Casa Carrera?
Franco: Sì, chi parla?
Chiara: Sono Chiara.
Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai?
Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu?
Franco: Non c’è male.
Chiara: C’è Monica?
Franco: Sì, un attimo.

Monica: Pronto?
Chiara: Ciao Mony!
Monica: Ciao Chiara! Allora?
Chiara: Sì. Arrivo!
Monica: Benissiomo! Sono contenta!
Chiara: Ma la festa c’è, no?
Monica: Certo! C’è, c’è! … Tu quando arrivi?

CHI /ki/ ko?


COME /kome/ kako?
QUANDO /kuando/ kada?
ALLORA /alora/ onda? Reci!
CERTO /čerto/ naravno
LA FESTA /festa/ zabava, žurka
IL ATTIMO /atimo/ trenutak
ESSERE – biti
PARLARE – govoriti ARRIVARE – stići

1
ESSERE (biti)
io sono noi siamo
tu sei voi siate
lui/lei é loro sono

C, G + A, O, U = K, G
casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/
C, G + I, E = Ć, Đ
certo /ćerto/, giro /điro/, ciao /ćao/
CH, GH + I, E = K, G
Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/

Present glagola sa nastavkom - ARE:

PENSARE (misliti)
io penso noi pensiamo
tu pensi voi pensate
lui/lei pensa loro pensano

Glagoli koji se završavaju na – are spadaju u prvu grupu. Akcenat se


najčešće nalazi na osnovnom slogu izuzev kod noi i voi.

1. Il signor Rossi (parlare) con Chiara.


2. La festa c’è, (essere, io) contenta!

2
3. Monica (stare) molto bene.
4. Tu, quando (arrivare) ?
5. Ciao Franco, come (stare) ?
6. (arrivare, io) domani.
7. Laura (essere) a casa.
8. (parlare, tu) con Paolo?

Na pitanje Come stai? mogu se dati različiti odgovori:


Benissimo (veoma dobro)
Molto bene ( veoma dobro)
Abbastanza bene ( prilično dobro)
Non c’è male (nije loše)
Uz to se može reči Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?

Na pitanje Come stai? Može se odgovoriti i sa sto+prilog:


Sto bene.
Kada sretnete na ulici nekog poznatog, postavit ćete pitanje:
Come sta? – Bene, grazie, e Lei?

U talijanskome jeziku veoma je jednostavno postaviti pitanje. Red riječi


je uglavnom isti kao u potvrdnoj rečenici:
Chiara arriva. / Chiara arriva?

Razlika između upitne i potvrdne rečenice se uočava na osnovu rečenične


melodije: u iskaznoj rečenici je silazna, u upitnoj uzlazna.

Evo odgovora na pitanja uvedena pomoću “da li” ili “zar (ne)”.
Arrivi? – Si. / La festa c’è? – No.

3
Postoje i pitanja na koja se može odgovoriti sa da ili ne:
Chi parla?/ Quando arrivi?

Kod pitanja koja počinju upitnom rječju subjekat uglavnom stoji poslije
glagola:
Quando arriva Chiara?

LEZIONE DUE

4
impiegato: Buongiorno,signora!
Chiara: Buongiorno!
impiegato: Biglietto,per favore.
Chuiara: Ecco qua.
impiegato: Grazie. Ha bagagli?
Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma è leggero.
impiegato: Vediamo...Sì, come bagaglio a mano va bene.
Chiara: Meno male!
impiegato: Finestrino o corridoio?
Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere.
impiegato: Il volo è tutto non fumatori.
Chiara: Ah, bene.
...
impiegato: È l'uscita 5, imbarco alle 10.
Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa.
impiegato: ArrivederLa e buon viaggio!
...
poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca?
Chiara: Ah già, le chiavi! Scusi!

L’AEROPORTO – aerodrom
L’AEREO – avion
LA VALIGIA /valiđa/ kofer
IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ ručni prtljag
L’IMBARCO – ulaz, ukrcavanje
IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za vožnju
IL PASSAPORTO – pasoš, putovnica
IL CARRELLO – kola, kolica za prtljag
IL FINESTRINO – prozor (u prijevoznom sredstvu)

5
IL CORRIDOIO – hodnik
IL FUMATORE – pušač
LA MONETA – kovanica, novčić
LA CHIAVE /kijave/ ključevi
LA CHIAVE DI CASA – ključevi od kuće
LA TASCA /taska/ torba
ANCHE /anke/ takođe
LEGGERO / A /leđero/ lagan, lak
IL VOLO /voljo/ let
L’USCITA – izlaz
GIÀ – tačno, baš

ROD IMENICA
Imenice imaju samo dva roda, muški i ženski. Muškog su roda sve one
imenice ispred kojih se nalazi određeni član IL ili LO ili neodređeni član
UN ili UNO. Ženskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi
određeni član LA ili neodređeni član UNA.

BROJ IMENICA
Član IL se u množini mijenja u I, a član LA u LE.
Imenice koje se u jednini završavaju na E ili O, prave množinu na taj
način što im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I:
il libro→ I libri
la madre → le madri
Imenice koje se u jednini završavaju na A, a ženskog su roda, u množini
mijenjaju A u E:
la casa → le case
I NUMERI 1-10
1 – uno 6 - sei

6
2 – due 7 – sette
3 – tre 8 - otto
4 – quattro 9 - nove
5 – cinque 10 - dieci

Nula se na talijanskom kaže zero.

Izraz za saopćavanje tačnog vremena dobija se kombinacijom prijedloga


ALLE (u) i broja: Imbarco alle 10.

Dopunite odgovarajući oblik glagola u zagradi:


1. Ma (avere, tu) solo una valigia?!
2. Adesso Luigi (essere) in aereo.
3. Franca (arrivare) alle 3.
4. (essere/arrivare, io) già in aeroporto alle 5.
5. La signora Bianchi (avere) solo un bagaglio a mano.
6. E Michele adesso (stare) bene?
7. (avere) io le chiavi di casa!
8. (essere, tu) contenta?

ČLAN

7
Član se stavlja ispred imenice i označava rod i broj imenice ispred koje se
nalazi. Član može biti određeni i neodređeni.

Određeni član
Određeni članovi za imenice muškog roda u jednini su IL i LO.

Član IL se nalazi ispred imenica koje počinju suglasnicima ali ne


suglasnikom Z ili suglasnilom S (kada je S praćeno još jednim
suglasnikom):
il libro, lo zio, lo scolaro
Radi milozvučnosti, kada imenica počinje samoglasnikom izostavlja se O
u članu LO pa se izostavljeno slovo označava apostrofom:
lo amico → l’amico

Određeni član za imenice ženskog roda u jednini je LA:


la casa
Radi milozvučnosti, kada imenica ženskog roda počinje samoglasnikom,
izostavlja se A u članu LA, pa se i ovdje izostavljeno slovo označava
apostrofom:
la amica → l’amica

Određeni članovi za imenice muškog roda mijenjaju se u množini, i to:


a) IL se u množini pretvara u I:
il libro → I libri
b) LO se u množini pretvara u GLI:
lo scolaro → gli scolari

c) L’ se u množini također pretvara u GLI:

8
l’amico → gli amici

Određeni član za imenice ženskog roda u jednini LA mijenja se u množini


u LE:
la casa → le case

Neodređeni član
Neodređeni član za mučki rod je UN i UNO, a za ženski rod UNA.
Neodređeni član nema množinu.

UN se upotrebljava ispred svih imenica osim onih koje počinju


suglasnikom Z ili suglasnikom S (praćen još jednim suglasnikom):
un libro
un amico

UNO se upotrebljava ispred onih imenica koje počinju suglasnikom Z ili


S (praćeno još jednim suglasnikom):
uno zio
uno specchio

Ako se neodređeni član za ženski rod UNA nađe ispred imenica koje
počinju samoglasnikom, tada se krajnje A u članu UNA apostrofira:
una amica → un’amica

Upišite odgovarajuči oblik neodređenog člana:

9
1. Sono studentessa.
2. Chiara ha valigia e pacco.
3. Luigi è studente di medicina.
4. Chiara parla con signore.
5. caffè? – Sì, grazie.
6. Ma c’è festa qui?

LEZIONE 3

10
Comandante: Buongiorno, signori e signore. È il comandante che parla.
Mi chiamo Marco Guffanti. In questo momento voliamo su Roma.
L’arrivo a Milano è previsto tra 50 minuti circa. Il tempo a Milano è
buono, cielo sereno, ci sono 20 gradi. Buon soggiorno a bordo!

hostess: Dolce o salato?
Chiara: Dolce.
hostess: E da bere cosa desidera?
Chiara: Un succo d’arancia.
hostess: Prego … e Lei?
vicino: Salato, e un bicchiere d’acqua minerale.
hostess: Gassata o naturale?
vicino: Naturale, grazie.
hostess: Ecco a Lei.
vicino: Grazie.

vicino: Eh, solo un pacchetto di salatini … risparmiano!
Chiara: Sui voli nazionali, sì.
vicino: Lei viaggia spesso?
Chiara: Abbastanza.
vicino: Per lavoro?
Chiara: No, I miei genitori abitano a Milano.
vicino: Ah … per motivi familiari … Un po’ come me … però io ho
Italia-Spagna.
Chiara: È spagnolo?
vicino: Mezzo spagnolo mezzo italiano…

NOVE RIJEČI:

11
IL COMANDANTE – kapetan PER – zbog
CHIAMARSI – zvati se IL LAVORO- posao
IL MOMENTO – trenutak I GENITORI - roditelji
PARLARE – govoriti ABITARE - stanovati
VOLARE – letjeti POI - onda
L’ARRIVO - dolazak PERÒ – ali, pa ipak
PREVISTO / A – predviđen LA SPAGNA - španija
TRA – u, između SPAGNOLO- Španac,
CIRCA – oko, otprilike španski
IL TEMPO – vrijeme LA ITALIA - Italija
IL CIELO /ćelo/ nebo ITALIANO – Talijan,
SERENO /A – vedar MEZZO - pola
IL GRADO – stepen SU - preko
IL SOGGIORNO /sođorno/ boravak BERE –piti
IL DOLCE /dolće/ slatkiš, desert IL SUCCO – sok
SALATO – slano, posoljeno IL PACCHETTO – paketić
DESIDERARE – željeti, htjeti L’ACQUA – voda
PREGO – molim (lijepo)
L’ACQUA MINERALE – mineralna voda
IL SALATINO – slano pecivo
RISPARMIARE – štedjeti VIAGGIARE – putovati
ABBASTANZA – prilično, dovoljno SPESSO – često, učestalo

BERE (piti)
io bevo noi beviamo
tu bevi voi bevete
lui beve loro bevono

Kada se govori o vremenskim prilikama može se reći:


È BELLO (vrijeme je lijepo)

12
È BRUTTO (vrijeme je loše)
FA CALDO (toplo je)
FA FREDDO (hladno je)

Ukoliko želimo preciznije odgovoriti na pitanje CHE TEMPO FA?


možemo reći sljedeće:
C’È IL SOLE (Sunčano je) C’È UN TEMPORALE (Oluja je)
C’È LA NEBBIA (Maglovito je) C’È VENTO (Vjetrovito je)
È SERENO (Vedro je) TUONA - grmi
È NUVOLOSO (Oblačno je) GELA – smrzava se
PIOVE ( Pada kiša) ANNOTTA – smrkava se
NEVICA (Pada snijeg) ALBEGGIA - sviče

Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju želju i
ne zaboravite da uz to još kažete grazie.
Un succo di frutta, grazie.
Niente, grazie.

Ako Vam direktno ponude un caffè, odgovorite sa


Sì, grazie.
Sì, volentieri. (da, rado)
No, grazie.

Kada u baru naručujete piće, uz naziv pića dodat ćete i per favore:
Un cappucciono, per favore.

13
PIĆA
IL CAFFELATTE – kafa sa mlijekom
LA GRAPPA – rakija
LO SPUMANTE – pjenušavo vino
LA SPREMUTA – svježe iscijeđen sok
IL CAFFÈ – kafa
LA BIRRA – pivo
IL TÈ - čaj
IL CAPPUCCINO – kapučino
IL SUCCO DI FRUTTA – voćni sok
IL SUCCO D’ARRANCIA – sok od narandže
IL VINO ROSSO / BIANCO – crveno / bijelo vino
UN BICCHIERE DI VONO ROSSO – boca crvenog vina

Napišite rečenice u množini:


1. Arrivo domani alle 8.
2. Abiti qui a Roma?
3. Adesso chiamo un taxi.
4. Parla con il polizotto.
5. Chiami l’ingegner Ponti?
6. Arriva in macchina o in treno?
7. Risparmio molto.
8. Voli con Alitalia?

14
Označite pravilan oblik glagola:
1. I genitori di Claudia sta / stanno / stiamo bene.
2. Qui c’è / ci sono tre bottiglie di birra.
3. Siamo / Sono / Sei a Roma e visitiamo la città.
4. Oggi siamo / stiamo / abbiamo a casa.
5. Il caffè di Frederico sono / è / ha dolce.
6. Siete / Avete/ State già i biglieti per l’Eurostar?

I NUMERI 11-20
11 – undici 16 – sedici
12 – dodici 17 – diciassette
13 – tredici 18 –
diciotto
14 – quattordici 19 – diciannove
15 – quindici 20 – venti

I NUMERI 20-100
20 – venti 70 – settanta
30 – trenta 80 – ottanta
40 – quaranta 90 – novanta
50 – cinquanta 100 – cento
60 – sessanta

Kod tré se uvijek stavlja akcenat:


ventitré (23), cinquantatré (53)

Kod uno i otto desetica gubi završni samoglasnik:

15
ventuno (21), trentotto (38)
PRIDJEVI

Pridjevi su riječi koje se slažu sa imenicama u rodu i broju. Ako je


imenica muškog roda i pridjev mora biti muškog roda; ako je imenica u
jednini i pridjev mora biti u jednini.

Rod
Pridjevi u muškom rodu se završavaju na O ili E.

Alo se pridjev u muškom rodu završava na O tada u ženskom rodu prelazi


u A:
buono → buona
nuovo → nuova
rosso → rossa

Ako se pridjev u muškom rodu završava na E tada u ženskom rodu


pridjev ostaje nepromijenjen:
forte → forte
grande → grande
verde → verde
Broj
Pridjevi koji u jednini završavaju na O u množini mijenjaju to O u I:
buono → buoni

Pridjevi koji u jednini završavaju na E u množini mijenjaju to E u I:


forte → forti

Pridjevi koji se u jednini završavaju na A u množini mijenjaju to A u E:

16
bella → belle
Pridjevi koji određunu pripadnost naciji, kao što su spagnolo i italiano,
upravljaju se po gore navedenom pravilu:
Marco è italiano.
Lucia è italiana.

QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALITÀ


Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristeći prijedlog di +
nome di città (ime grada):
Di dove sei? – Di Roma / Madrid.

Na pitanje sei + aggettivo di nazionalità? odgovaramo sa Sì ili sa


No, (+sono) + aggettivo di nazionalità:
- Di dove sei?
- Tadesco. E tu sei francese, vero?
- No, sono belga, di Bruxelles.

NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALITÀ

-ano / ana
Messico messicano
Italia italiano
Brasile brasiliano
America americano
Australia australiano
Venezuela venezuelano

- ino / ina

17
Algeria algerino
Marocco marocchino
Bosnia bosniacco/a
Erzegovina erzegovese

-ese
Inghilterra inglese
Francia francese
Olanda olandese
Danimarca danese
Giappone giapponese
Svezia svedese

altri: -o/a
Russia russo
Polonia polacco
Svizzera svizzero
Austria austriacco

Attenzione!
Germania tedesco
Belgio belga

LEZIONE QUATTRO

tassista: Buongiorno, signora.


Chiara: Buongiorno.
tassista: Dove andiamo?
Chaira: in via Monti, al 75, grazie.
tassista: Va bene!

18

tassista: Da dove arriva di bello?
Chiara: Da Palermo.
tassista: Ah, … bella città … Io sono di Cefalù, ma abito a Milano da
tanti anni! Lei conosce Cefalù?
Chiara: Sì … abito in Sicilia da tre anni … però sono milanese.
tassista: E dalla Sicilia porta su I buoni prodoti siciliani?
Chiara: Che cosa intende?
tassista: Beh, il pacco …
Chiara: Ah, no, quello è un regalo, una sorpresa per un’amica!

tassista: Signora, eccoci arrivati!
Chiara: Quant’è?
tassista: 25 euro.
Chiara: Ecco a Lei e buona giornata.
tassista: Grazie a Lei e buona giornata.
Chiara: ArrivederLa,
tassista: ArrivederLa.

NOVE RIJEČI:
ANDARE – ići
LA VIA – ulica
DOVE …? – kuda?
ABITARE – stanovati
A– u
TANTO – toliko

19
CONOSCERE – poznavati
DA DOVE …? – odakle?
PORTARE – nositi, donijeti (sa sobom)
IL PRODOTTO – proizvod
QUELLO/A – onaj/a
IL REGALO – poklon
LA SORPRESA – poklon

Pomoću prijedloga A možemo da navedemo mjesto gdje stanujemo ili


gdje se trenutno nalazimo:
Abita a Roma. (On(a) živi u Rimu)
Adesso sono a Roma. (Sada sam u Rimu)

Prijedlog A možemo koristiti i sa glagolom andare. Na taj način govorimo


gdje idemo:
Andiamo a Milano. (Idemo u Milano)

Prijedlog A stoji ispred naziva gradova.

Prijedlog IN može se koristiti pri navođenju odredbi za mjesto:


 ispred via, viale, piazza, itd:
Abito in Viale Manzoni.
Vado in Viale Manzoni.
 ispred naziva većih ostrva:
Siamo in Sardegna.
Andiamo in Sardegna.

20
 ispred naziva država:
Abitano in Germania.
Vanno in Germania.

Porijeklo navodimo pomoću glagola essere i prijedloga di:


Sono di Cefalù.
Nečije porijeklo možemo saznati ako postavimo pitanje:
Di dove sei? (Odakle dolaziš?)
Di dov’e? (Odakle dolazite?)
Pomoću glagola essere i imenice koja označava nacionalnu pripadnost
navodimo zemlju iz koje dolazimo:
Sono serbo/serba.

Pomoću izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja:


Arrivo da Torino.
Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da:
Sono da Luka. (Ja sam kod Luke)
Vado da Luka. (Idem kod Luke)

Podvucite odgovarajući prijedlog:


1. Il treno arriva di / da / su Bologna.
2. Abitano in / da / a viale Manconi al numero 55.
3. Siete spagnoli … da / di / a Madrid?
4. Domani vado a / di / in Germania.
5. Abita a Firenze di / da / in quattro anni.
6. Chiara è da / a / in Monica.

21
A IN
a Roma – u Rim, u Rimu in Italia – u Italiju, u Italiji
a casa – kod kuće, kući in via Manzoni – u ulici /ulicu Manconi
in Sicilia – na Siciliji / Siciliji
DI DA
di Roma – iz Rima da Roma – iz Rima
di Piero – od Pjera da Maria – kod Marije
da quattro anni – od prije četri godine

Present glagola sa nastavkom - ERE:

SCRIVERE (pisati)
io scrivo noi scriviamo
tu scrivi voi scrivete
lui/lei scrive loro scrivono

Glagoli koji završavaju na – ere spadaju u drugu grupu.

22
Kod glagola koji završavaju na – cere, - gere i – scere ne uvodi se h
ispred e i i. To znači da će izgovor c i g zavisiti od samoglasnika koji za
njim slijedi.

CONOSCERE (poznavati)
io conosco noi conosciamo
tu conosci voi conoscete
lui conosce loro conoscono

LEGGERE (čitati)
io leggo noi leggiamo
tu leggi voi leggete
lui legge loro leggono

Glagol nascere ponaša se jednako kao i glagoli conoscere i leggere.

GLI ALTRI PRONOMI

DIMONSTRATIVI (pokazne): QUESTO (ovaj, taj)


QUELLO (onaj)

INTERROGATIVI (upitne): CHI? (ko?)


CHE? Ili CHE COSA? (šta?)
QUALE? (kakav?)
QUANTO? (kolik?)

RELATIVI (odnosne): CHE ili IL QUALE (koji)

23
INDETERMINATI (neodređene): NESSUNO (niko)
QUALCUNO (neko)
OGNUNO (svako)
NIENTE (ništa)
QUALCOSA (išta)

 Il suo nome, per favore?


 Frederica Chiaromonte.
 Dov’è nata?
 A Buenos Aires.
 Mi può dire la sua età?
 27 anni.
 Professione?
 Infermiera professionale.
 Stato civile?
 Nubile.

24
 Italiana, vero?
 Sì, ma ho anche la nazionalità argentina.
 Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La
chiamiamo noi appena c’è qualcosa.
 Allora, è Corso Francia 11. E il telefono è 324.17.36.

Ako želimo da saznamo nečiju profesiju možemo postaviti pitanje na dva


načina:
Che lavoro fai (tu)?
Cosa fa (lei)?
Odgovaramo sa sono + professione:
Sono medico / segretaria / avvocato.

Kada želimo da kažemo šta studiramo koristiom glagol studio + materia:


Studio legge/ architettura / lingue.

Ako želimo da saznamo nečiju adresu ili broj telefona, pitanje


postavljamo na sljedeći način:
Mi dai il tu indirizzo? (tu)
Mi dà il suo numero di telefono? (lei)

25
LEZIONE CINQUE

signora: Scusi, signora, c’è una farmacia qui vicino?


Chiara: Una farmacia? … Sì, non è lon-tana. Vede là in fondo il
supermercato?
signora: Dove?
Chiara: Allora, vede il palazzo con le finestre gialle?
signora: Sì.
Chiara: Ecco, davanti al palazzo c’è un supermercato e la farmacia è
proprio dopo il supermercato.

26
signora: Grazie mille!
Chiara: Di niente!

Chiara: Buongiorno, signora.
vicina: Chiara! Bentornata! Quanto tempo! Come va?
Chiara: Bene. Sono un po’stanca per il viaggio, ma è sempre bello
ritornare a casa.
vicina: Viene siempre meno a Milano, eh! Quanto tempo rimane questa
volta?
Chiara: Purtropp solo alcuni giorni … Lei ha qui le chiavi
dell’appartamento, vero?
vicina: Sì! … Ecco qui, c’è anche la chiave del cancello.
Chiara: Sì, lo so, grazie.
vicina: Oh, scusi, un attimo.
Chiara: No, signora, io vado. Grazie per le chiavi e arrivederci.
vicina: Va bene. Arrivederci.

NOVE RIJEČI:
LA FARMACIA /farmačia/ apoteka QUI – ovdje
VICINO /vičino/ u blizini LÀ – tamo, tu
LA VICINA /vičina/ susjeda
IN FONDO – tamo iza
DOVE? – gdje?
GIALLO /đallo/ prozor
DAVANTI – ispred
PROPRIO – tačno, direktno
DOPO – iza

27
BENTORMATO/A – dobrodošao/la
STANCO/A /stanko/– umoran
RITORNARE – vratiti se
MENO – manje
QUESTO/A – ovaj/a
QUESTA VOLTA – ovaj put
PURTROPPO – na žalost
ALCUNI/E /alkuni/ neki
ANCHE /anke/ također

IL PALAZZO – stambena zgrada


IL CANCELLO /kančello/ dvorišna kapija
LA FINESTRA – prozor
IL BALCONE /balkone/ balkon
IL GIARDINO /đardino/ vrt, bašta IL TETTO - krov
LA SCALA /skala/ stepenice IL GARAGE /garaž/
garaža
IL CITOFONO /čitofono/ interfon LA PORTA – vrata

ODREDBE ZA MJESTO
VICINO /vičino/ pored LONTANO - udaljen
SOPRA – (iz)nad, na DAVANTI – naprijed
IN FONDO – (tamo) pozadi DI FRONTE – prekoputa
SOTTO – dole DIETRO – pozadi

Ciao Chiara!
Bentornata a casa!

28
In frigo c’è del succo d’arancia (il tuo preferito!)…
C’è anche del vitello tonnato (se hai fame!)…
Il letto è già pronto!
Io e papà torniamo alle 3, a presto!
Un bacione,
mamma

IL FRIGO – frižider
IL TUO PREFERITO – tvoj omiljeni
IL VITELLO TONNATO – talijanski specijalitet, hladno teleče meso sa
sosom od tunjevine
AVERE FAME – biti gladan
IL LETTO – krevet
PRONTO – gotov
TORNARE – vratiti se

SLOŽENI PRIJEDLOZI
Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji određeni član, prijedlog i član
se spajaju:
a + il = al
a + lo = allo
a + la = alla
a + l’ = all’
a + i = ai
a + gli = agli

29
a + le = alle

DI tada postaje DE:


del, dello, della, dell’, dei, degli, delle
DA:
dal, dallo, dalla, dall’, dai, dagli, dalle
IN prelazi u NE:
nel, nello, nella, nell’, nei, negli, nelle
SU:
sul, sullo, sulla, sull’, sui, sugli, sulle

Složeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti


prijedlozi:
Vado alla stazione. (Idem ka željezničkoj stanici.)
È la chiave dell’appartamento. (To je ključ od stana.)
Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.)
Vado dal panettiere. (Idem u pekaru)
Aspeto dalle cinque. (Čekam od pet sati.)
Le chiavi sono sul tavolo. (Ključevi su na stolu.)
Zaokružite odgovarajuće prijedloge:
1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque.
2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina.
3. Sono dalla / dall’ / dal fruttivendolo.
4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa.
5. Hai l’indrizzo degli / dei / dell’ genitori di Paola?

Ako želite da navedete neodređenu količinu nečega, u talijanskom jeziku


koristi se deoni član. Oblici deonog člana odgovaraju oblicima složenog
prijedloga DI:

30
In frigo c’è del succo d’arancia. (U frižideru je sok od narandže.)
Ci sono delle mele e dei mandarini. (Ima jabuka i mandarina.)

PRODAVNICE
LA PANETTERIA – pekara
LA SALUMERIA – prodavnica suhomesnatih proizvoda
LA FARMACIA – apoteka
LA LIBRERIA – knjižara
IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA – piljara
LA MACELLERIA – mesara
IL NEGOZIO D’ABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjeće
L’EDICOLA – kiosk

Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN:


in panetteria, in tabaccheria
Italijani često kažu
vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio
što znači da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja.
U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati rečenicu. Dovoljno je
da se ispred glagola stavi NON:
Una farmacia? … Mmh, sì non è lontana.
Ako u rečenici stoji c’è ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c’, odnosno
ci:
C’è Monica? – No, non c’è, torna alle 4.

VENIRE (doći)
Glagol venire je nepravilan glagol:

31
io vengo noi veniamo
tu vieni voi venite
lui viene loro vengono

Pomoću glagola venire i prijedloga da može se pitati za porijeklo:


Da dove vieni? (Odakle dolaziš?)
Vengo da Roma. (Dolazim iz Rima.)

Pomoću pitanja Questo chi è? pitamo za nečiji identitet:


E questo chi è? – Andreotti.
E questa? – Non lo so…

Ako nekoga predstavljamo, to činimo pomoču riječi:


questo/a + nome + informazione
Questo è Fabrizio, mio fratello1.
Questa è Ada Sabatini, una mia amica.
Questo è il signor Bergamo, il mio vicino.
 Quanti siete in famiglia?
 5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io.
 Come si chiama tua sorella?
 Antonella
 Quanti anni ha?
 Ventiquatro.
 Cosa fa?
 È insegnante d’inglese.
 E tua madre, di dov’è?
 È di Roma, come mio padre.

1
Član se ne upotrebljava kada govorimo o članovima porodice

32
 Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e l’altra
è infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due
sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non è ancora sposato.
 Quanti anni ha?
 Venticinque.
 Come si chiama?
 Ernesto.

LEGGI QUESTO TESTO

Mi chiamo Angelo Fabbri. Sono nato a Siracusa, ma mia madre è di


Milano e mio padre di Genova. Sono medico, lavoro al Polclinico di una
cittadina vicino Bologna. Mia moglie è avvocato. Siamo sposati da
quattro anni, e abbiamo una bambina di due anni e mezzo, Fabrizia, che
ha cambiato la nostra esistenza.
Mio padre faceva l’infermiere, per cui sin da bambino sono stato con il
mondo della medicina. Mia madre fa la casalinga, ha 72 anni e vive a
Roma.
Ho tre fratelli e due sorelle, con cui vado molto d’accordo. Purtroppo non

33
li vedo spesso, perchè abitano tutti a Roma. Sono tutti sposati, ma solo
una delle mie sorelle e uno dei miei fratelli hanno figli. In tutto ho cinque
nipotini. Mio fratello Gianni, il più grande, ha 43 anni, e fa il
commercialista. Paolo, il secondo, è avvocato. Massimo, il terzo fratello, è
più piccolo di me, ha 32 anni, e fa l’insegnante d’italiano per straneri da
cinque anni. Le mie sorelle: Anna ha 38 anni ed è casalinga, e Giulia, che
ha 37 anni, lavora nel campo della pubblicità. Il marito, mio cognato
Roberto, fa il giornalista. Siamo tutti nati a Siracusa, meno Massimo, che
è nato a Roma.
Tra tutti i miei parenti, quello con cui vado più d’accordo è Lorenzo, il
marito di mia sorella Anna. Lo conosco sin da quando eravamo bambini.
Ha la mia età, 39 anni, e siamo andati a scuola insieme. Ora stiamo
scrivendo un libro. Sono contento, perchè cosi posso vederlo un po’ più
spesso e chiacchierarci. Hanno due bambini molto simpatici, Nicola e
Daniela. Devo dire che li conosco moto meglo dei figli di Paolo.

NOVE RIJEČI:
LA MADRE – majka
IL PADRE – otac
IL MEDICO /mediko/ ljekar
LAVORARE – raditi
LA MOGLIE /molje/ supruga
LA CITTADINA /čitadina/ gradić
IL AVVOCATO /avokato/ advokat
SPOSATO/A – oženjen, udata
LA BAMBINA – djevojčica
CAMBIARE /kambiare/ promijeniti

34
IL FRATELLO – brat
LA SORELLA – sestra
SPESSO – često
PERCHÈ – jer, zato
IL NIPOTINO – rođak
L’INSEGNANTE /insenjante/ – predavač
IL MARITO – muž
IL COGNATO /konjato/ zet
IL GIORNALISTA /đornalista/ novinar

LEZIONE SEI

Chiara: … la signora Costa è proprio curiosa!


mamma: Sì, però è brava ed è gentile.
Chiara: Adesso poi con i capelli rossi …
papà: Segue sempre la moda!
Chiara: E il trucco poi è così pesante!
mamma: Che cattivi … Su, basta adesso, siete proprio pettegoli! Senti,
piuttosto, cosa fai stasera? Mangi a casa?
Chiara: Sì. Esco dopo cena con Monica, verso le nove e mezza. Andiamo
a bere qualcosa in un locale nuovo.

35
mamma: Allora per cena faccio I ravioli di magro.
Chiara: Oh sì! Mmmh, li mangio proprio volentieri!
papà: I ravioli della mamma in Sicilia non li trovi! E per secondo che
cosa prepari?
Chiara: Per me basta il primo. Non ho molta fame.
mamma: Va bene un po’ di insalata e formaggio?
papà: Sempre formaggion! Perché non fai un po’ di carne?
mamma: Tuo padre è insopportabile! E la festa? La fate?
Chiara: Sì, dopodomani. Domani sera organizziamo tutto.
papà: E il pacco nell’ingresso? Che cos’è?
Chiara: Eh, è la sorpresa per …

NOVE RIJEČI:
CURIOSO/A – znatiželjan
BRAVO/A – druželjubiv
GENTILE /đentile/ veoma poštovan, prijatan
POI – onda
I CAPELLI – kosa
SEGUIRE – pratiti
SEMPRE – uvijek
IL TRUCCO /truko/ šminka
COSÌ /kozi/ tako (da)
PESANTE /pezante/ jak, snažan, debeo, topao

36
CATTIVO/A /kativo/ rđav, zao
BASTA! – dosta!
PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv
PIUTTOSTO – prilično
STASERA – večeras
MANGIARE /manđare/ jesti
DOPO – iza, potom, onda, kasnije
VERSO – protiv
IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija
I RAVIOLI – ravioli
I RAVIOLI DI MAGRO – ravioli sa špinatom
VOLENTIERI – rado
TROVARE – nalaziti, smatrati
IL SECONDO – glavno jelo
PREPARARE – pripremiti (se)
IL PRIMO – predjelo
L’INSALATA – salata
IL FORMAGGIO /formađo/ sir
LA CARNE /karne/ meso
INSOPPORTABILE – nepodnošljiv
DOPODOMANI – prekosutra
DOMANI – sutra
DOMANI SERA – sutra navečer
L’INGRESSO – hodnik, ulaz
LA SORPRESA – iznenađenje

JELA
IL RISO – riža L’INSALATA – salata

37
I RAVIOLI – ravioli IL PESCE /peše/ riba
LA PASTA – tjestenina IL FORMAGGIO – sir
LA VERDURA – povrće LE UOVA – jaja
LA CARNE /karne/ meso IL DOLCE - kolač

BOJE
BIANCO – bijela MARRONE – smeđa
NERO – crna BLU – tamno plave
ROSSO – crvena AZZURRO – svijetlo plava
GIALLO /đalo/ žute GRIGIO /griđo/ siva
VERDE – zelena ROSA - roza

Nazive boja možemo iskazivati imenicama ili pridjevima. Imenice sa


značenjem boje su muškog roda. Kao pridjevi, ove riječi se mijenjaju
jednako kao i svi drugi pridjevi.

IZGLED
Ako želite da opišete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti
sljedeće rečenice:
È basso/alto. (On je mali/veliki.)
È magro/grasso. (On je mršav/debeo.)
Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.)
Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovrčavu kosu.)
Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima
crnu/smeđu/plavu/crvenu kosu.)
Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima
smeđe/plave/zelene oči)

38
Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naočare.)
Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)

KARAKTER
Da bismo opisali nečiji karakter, potrebni su nam sljedeći pridjevi:
bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan),
cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (živahan),
socievole (društven), curioso (radoznao)

Present glagola sa nastavkom - IRE:

SENTIRE (osjećati)
io sento noi sentiamo
tu senti voi sentite
lui/lei sente loro sentono

Glagoli koji se završavaju na – ire spadaju u 3. grupu.

Kod mnogih glagola koji završavaju na – ire se između osnove i


nastavaka umeće –isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu množine.

CAPIRE (razumjeti)

39
Io capisco Noi capiamo
Tu capisci Voi capite
Lui capisce Loro capiscono

Glagoli finire, preferire, suggerire, trasferisi ponašaju se jednako kao i


glagol capire.

USCIRE (izaći)
Glagol uscire je još jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom
–ire, koji gradi oblike od dvije različite glagolske osnove:
Io esco Noi usciamo
Tu esci Voi uscite
Lui esce Loro escono

Stavite glagol u zagradi u odgovarajuće lice:


1. Stasera (uscire, noi) a cena con Andrea e Lisa.
2. Mariella (seguire) sempre la moda.
3. Roberto (uscire) alle 8.00 per andare al lavoro.

DIJELOVI DANA
MATTINO – prije podne

POMERIGGIO – poslije podne

SERA – veče

NOTTE – noć

ODREDBE ZA VRIJEME
QUESTA MATTINA / STAMATTINA – jutros

40
QUESTO POMERIGGIO – danas poslije
podne
STASERA / QUESTA SERA – večeras
QUESTA NOTTE / STANOTTE – noćas

Prilozi za vrijeme su i:
OGGI /ođi/ danas L’ALTRO IERI - prekjuče
IERI – juče DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra

Navedeni prilozi mogu se upotrijebiti i zajedno:


IERI SERA – sinoć DOMANI MATTINA – sutra prije
podne

SATI
4.00 – Sono le quattro.
4.05 – Sono le quattro e cinque.
4.15 – Sono le quattro e un quarto.
4.20 – Sono le quattro e venti.
4.30 – Sono le quattro e mezza/mezzo.
4.35 – Sono le quattro e trentacinque.
4.40 – Sono le cinque meno venti.
4.45 – Sono le cinque meno un quarto.
4.50 – Sono le cinque meno dieci.
4.55 – Sono le cinque meno cinque.

41
Na pitanja Che ora è? Che ore sono? (Koliko je sati?) odgovara se sa
sono le + tačno vrijeme. Izuzeci su sljedeći:
È l’ luna. (Jedan je sat.)
È mezzogiorno. (Podne je.)
È mezzanote. (Ponoć je.)
ALLE OTTO – u osam sati
VERSO LE NOVE E MEZZA – oko pola deset

FARE (činiti, raditi)


io faccio noi facciamo
tu fai voi fate
lui fa loro fanno

Obratite pažnju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi:
Cosa fai stasera?

Glagol fare se često upotrebljava u ovakvim i sličnim pitanjima:


E adesso che cosa facciamo? (A šta ćemo sada da radimo?)
Che cosa fate domani sera? (Šta radite sutra uvečer?)

DIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


Direktne objekatske zamjenice su:
io mi
tu ti
lui, lei, Lei lo, la, La
noi ci
voi vi
loro li, le

42
Direktne objekatske zamjenice zamjenjuju objekat. Uvijek stoje zajedno
sa glagolom koji zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?/šta?):
Non mangia la pasta. > Non la mangia.
(On/Ona ne jede tjesteninu. > On/Ona je ne jede.)

Direktne objekatske zamjenice stoje ispred glagola u ličnom glagolskom


obliku, a iza rječice non u odričnim rečenicama:
Lo chiamo stasera. (Pozvaču ga večeras.)
Non lo chiamo stasera. (Neću ga zvati večeras.)

Sljedeći glagoli mogu da imaju direktnu objekatsku zamjenicu (tj. traže


dopunu u akuzativu):
Aiutare Lo aiuto. Pomažem mu.
Ascoltare Lo ascolto. Slušam ga.
Incontrare Lo incontro. Srećem ga.
Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l’.
Mi senti? – Da li me čuješ?
Io ti sento bene. – Čujem te dobro.
Ci porti alla stazione? – Hoćeš li nas odvesti do željezničke
stanice?
Vi chiamo alle 9 stasera. – Pozvaću vas večeras u 9 sati.

Pročitajte rečenice koje slijede. U svakoj od njih podvučen je objekat (lice


ili predmet). Umjesto podvučenih riječi upotrijebite objekatske zamjenice:
1. Stasera chiamo Simone?
2. Adesso seguiamo la macchina verde.
3. Conosci Bruno e Cecilia?
4. Prende un caffè.

43
5. Vedi Tina e Laura domani?
6. Faccio una torta.

• Marta è una ragazza alta con i capelli lunghi e lisci.


• Pietro è biondo e ha gli occhi verdi.
• Il signor Bosotti è basso e abbastanza grasso.
• Il ragazzo alto e magro con la barba è Antonio.
• Fabiana ha i capelli rossi e le lentiggini.
• La signora Ronchi ha i capelli neri e gli occhi marroni.
• Nicola porta gli occhiali e ha i baffi.
• Viviana ha i capelli castani e ricci.

LEZIONE SETTE

Franco: Buon appetito!


Monica: Grazie, altrettanto!

Franco: E … passa Chiara o vai tu da lei?
Monica: Vado io. A proposito, posso prendere la tua macchina?
Franco: Sì, certo!
Monica: Stasera torno sicuramente tardi, ma domani l’ufficio è chiuso,
così posso dormire un po’! O devo portare io Luca all’asilio?
Franco: No, non preoccuparti, domani mattina mi also presto e lo porto
io, prima di andare al lavoro.
Monica: Ah, benissimo, poi a mezzogiorno lo va a prendere tuo fratello e
lo porta a casa suo, no?

44
Franco: Sì!
Monica: Nel pomeriggio devo sbrigare diverse cose in centro e devo fare
la spesa. Luca può rimanere da tuo fratello.
Franco: E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter?
Monica: No, no, è venerdì. Viene mia madre. È meglio, no?
Franco: Certo, anche per Luca. Con i sui nonni è contento, no?

Franco: E ci siamo tutti domani sera in pizzeria?
Monica: Sì, dobbiamo organizzare la festa di sabato tutti assieme. Giulia
ritorna sabato sera da Roma, Gianluca va all’aeroporto e …

NOVE RIJEČI:
ALTRETTANTO – jednako, također
PASSARE – biti u prolazu, proći, navratiti
A PROPOSITO … - uzgred…
PRENDERE – uzeti, piti
LA MACCHINA – automobil
TORNARE – vratiti se
SICURAMENTE – sigurno
TARDI – kasno
L’UFFICIO – kancelarija
CHIUSO/A – zatvoren
COSÌ – tako (da)
POTERE – moći, smjeti
DORMIRE – spavati

45
POCO – malo
PORTARE – nositi, donijeti (sa sobom)
L’ASILO – vrtić, obdanište
PREOCCUPARSI – brinuti se
ALZARSI – ustati
PRESTO – rano
PRIMA DI – prije
IL POMERIGGIO – popodne
SBRIGARE – obaviti, srediti
DIVERSI/E – različiti/e
IL CENTRO – centar
LA SPESA – kupovina
ASSIEME – zajedno

LA FAMIGLIA
IL NONO – djed
LA NONNA – baka
LA MADRE – majka
IL PADRE – otac
IL FRATELLO – brat
LA SORELLA –
sestra
LA MOGLIE –
supruga
IL MARITO – suprug
I GENITORI -
roditelji

46
1. Teresa è la moglie di Giacomo.
2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca.
3. Gianluca è il fratello di Sara.
4. Claudia è la figlia di Sara e Fabrizio.
5. Renato è il figlio di Gianluca e Ivana.
6. Tiziana è la sorella di Renato.
7. Gianluca è il marito di Ivana.
8. Fabrizio è il padre di Claudia
9. Ivana è la madre di Tiziana e Renato.
10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.

I GIORNI DI SETTIMANA
IL LUNEDÌ – ponedjeljak
IL MARTEDÌ – utorak
IL MAERCOLEDÌ – srijeda
IL GIOVEDÌ – četvrtak
IL VENERDÌ – petak
IL SABATO – subota
LA DOMENICA - nedjelja

1. Lunedì porti il bambino all’asilo.

47
(U ponedjeljak dovodiš dijete u vrtić.)
2. Martedì vado a fare la spesa.
(U utorak idem u kupovinu.)
3. Mercoledì mi alzo presto.
(U srijedu ustajem rano.)
4. Giovedì torni tardi al lavoro.
(U četvrtak se kasno vraćaš sa posla.)
5. Venerdì l’uffico è chiuso.
(U petak je kancelarija zatvorena.)
6. Sabato Giulia ritorna da Roma.
(U subotu se Đulija vraća iz Rima.)
7. Domenica dormiamo un po’!
(U nedjelju spavamo malo duže!)

Pogledajte rečenice u dijalogu. Od tri ponuđene riječi pronađite onu


kojom se započeta rečenica može dovršiti i podvucite je:
1. Buon appetito! – Grazie, prego / altrettanto / di niente!
2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei?
3. Stasera torno sicuramente presto / tardi.
4. Devo portare io Luca all’asilo / da mia madre / da tuo fratello?
5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa.
6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua
sorella?
7. Con i suoi nonni / nonna / nonno è contento!
8. Gianluca va a / allo / all’aeroporto …

48
I PRONOMI POSSESIVI
Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima četri oblika, pošto se slaže u
rodu i broju sa objektom:
Il mio cappello è più bello del tuo.
La mia cappa é più bella della tua.
La mia penna
La mia matita

Izuzetak je oblik 3. lica jednine loro, koji ostaje nepromijenjen:


Loro amano la loro patria.

Prosvojni pridjevi se po pravilu upotrebljavaju sa članom, koji se slaže uz


imenicu koja slijedi.

Ispred naziva za oznaku srodstva, prisvojni pridjevi se u jednini


upotrebljavaju bez člana:
Luca può rimanere da tuo fratello.
…viene mia madre…
Loro se upotrebljava sa članom:
il loro nonno, i loro fratelli
U množini se član zadržava:
Con i suoi nonni è contento, no?

SINGOLARE PLURALE
maschile femminile maschile femminile

49
Mio (moj) Mia (moja) Miei (moji) Mie (moje)
Tuo (tvoj) Tua (tvoja) Tuoi (tvoji) Tue (tvoje)

Suo (njegov) Sua (njegova) Suoi (njegovi) Sue (njegove)


(njezin) (njezina) (njezini) (njezine)
Nostro (naš) Nostra (naša) Nostri (naši) Nostre (naše)
Vostro (vaš) Vostra (vaša) Vostri (vaši) Vostre (vaše)
Loro (njihov) Loro (njihova) Loro (njihovi) Loro (njihove)

Zamjenica svoj ne postoji u talijanskom jeziku:


Io penso con la mia testa.
Tu scrivi al tuo amico.
Lui fa il suo dovere.
Noi rimettiamo ai nostri debitori.
Voi difendete i vostri diriti.
Loro amano la loro patria.

Evo nekoliko imenica sa po jednim prisvojnim pridjevom. Da li biste ih


upotrijebili sa članom ili bez njega? Upišite pravilan član ako je to
potrebno.
1. loro macchina 6. loro sorella
2. mia madre 7. tue amiche
3. nostro fratello 8. nostre sorelle
4. vostro padre 9. tuo cugino
5. suo biglietto 10. vostra casa

PREZENT MODALNIH GLAGOLA

50
Modalni glagoli imaju dopunu u vidu još jednog glagola u infinitivu.
Glagol u infinitivu označava radnju koja se uzvršava. Modalni glagol
pokazuje način na koji se ta radnja vrši.
U talijanskom jeziku postoje tri modalna glagola:
DOVERE, POTERE i VOLERE.
Sva tri glagola su nepravilna.

DOVERE
Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i
morati u našem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv:
Devo venire? Treba li da dođem?
Devi studiare! Moraš da učiš!

io devo noi debbiamo


tu devi voi dovete
lui deve loro devono

Glagolom dovere iskazuje se nešto što se mora, odnosno treba učiniti:


Devo sbrigare diverse cose in centro.
(Moram da obavim različite stvari u centru.)
Ovim glagolom može se izraziti i neka zapovijest:
Devi lavare i piatti! (Treba da opereš sudove!)

POTERE
Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, našim glagolima moći ili
smjeti. Iza njega najčešće stoji infinitiv:
Possiamo andare a teatro. Možemo da idemo u kazalište.
Puoi uscire stasera? Da li možeš da izađeš večeras?

51
io posso noi possiamo
tu puoi voi potete
lui può loro possono

Ukoliko želite da nekoga učtivo zamolite za dozvolu da nešto učinite,


upotrijebit ćete glagol potere:
Posso fare una telefonata? (Da li mogu da telefoniram?)
Posso sedrmi? (Da li mogu da sjednem?)

Ovim glagolom možete nešto i predložiti:


Possiamo andare al cinema stasera. (Večeras možemo da idemo u
kino.)

VOLERE
Glagol volere odgovara glagolima htjeti i željeti u našem jeziku:
Adesso voglio dormire. Sada želim da spavam!
Vuoi venire con me? Da li hoćeš da pođeš sa mnom?

io voglio noi vogliamo


tu vuoi voi volete
lui vuole loro vogliono

Napišite pravilne oblike glagola potere i dovere. Vodite računa o slaganju


sa ličnim zamjenicama.
1. dovere, io
2. potere, tu
3. potere, lui

52
4. dovere, noi
5. potere, voi
6. dovere, loro

Pročitajte rečenice i izmijenite ih tako što čete postaviti učtivo pitanje


pomoću glagola potere. Evo jednog primjera:
Prendo la tua macchina. > Posso prendere la tua macchina.
1. Faccio una telefonata.
2. Veniamo verso le cinque.
3. Guardo la televisione.
4. Porti il bambino all’asilo.
5. Vai a fare la spesa.
6. Ci sediamo qui.

IL PRONOME RIFFLESSIVO

Povratna zamjenica se upotrebljava skoro isključivo kod takozvanih


povratnih glagola. U talijanskom se povratna zamjenica upotrebljava
samo u trećem licu, a kod ostalih je zamjenjujemo osobnom zamjenicom.
io mi chiamo noi ci chiamamo
tu ti chiami voi vi chiamate
lui/lei si chiama loro si chiamano

Kada stoji u vezi sa prijedlozima, ova zamjenica se pretvara u se:


di se (sebe), a se (sebi), con se (sobom), in se (u sebi), itd.

Od ove zamjenice treba razlikovati potvrdnu rječicu si (da, jest) i


pogodbeni veznik se (ako):
Si signore, Maria non si ricorda più di me.

53
(Da gospodine, Marija se ne sjeća više mene)
Se andasse al teatro, porterebbe con se il binocolo.
(Ako bi išao u pozorište, nosio bi sa sobom dvogled)

ALZARSI (ustati)

mi alzo ci alziamo
ti alzi vi alzate
si alza si alzano

Kao što vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo
povratni glagol, onda rječica non stoji ispred povratne zamjenice:
Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)

Pročitajte rečenice i napišite odgovarajući oblik povratne zamjenice:


1. E lui come chiama? – Michele.
2. Di solito, io sveglio verso le 8.00.
3. sediamo vicino alla finestra?
4. I miei genitori alzano sempre alle 6.30.
5. Tu vesti sempre alla moda!
6. Fabrizio fa jogging e poi lava.
7. Stasera vestiamo bene per andare a teatro.
8. Voi, chiamate Bernardi di cognome? – No, Bernardo!

Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, može se postaviti
pitanje:
Come si chiama di cognome / nome?
(Kako Vam je prezime / ime?)

Evo nekih povratnih glagola:

54
VESTIRSI – obući se
SVEGLIARSI – probuditi se
LAVARSI – prati se

PER RIFERIRSI ALLA FREQUENZA


non mai (nikada)
non quasi mai (skoro nikad)
non molto spesso (veoma
često)
ogni tanto
spesso (često)
sempre (uvijek)

Non vado mai a teatro. (Nikad ne idem u kazalište.)


Non esco quasi mai. (Skoro nikad ne izlazim.)
Non vado molto spesso al cinema. (Ne idem veoma često u kino.)
Ogni tanto faccio un po’di sport.
Lavoro spesso di sera. (Često radim navečer.)
D’estate vado sempre al mare. (Ljeti uvijek idem na more.)

Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni
elemento della lista scrivi una frase.

andare al cinema Vado spesso al cinema.


andare a teatro
andare a cena fuori
fare una festa
cenare in terrazza

55
o in giardino
fare colazione a letto
cenare davanti alla
televisione
lavare i vetri
stirare
rifare il letto
andare in discoteca
visitare un museo
prendere l’aereo
fare un viaggio in nave
andare in bicicletta
fare la spesa

Opis jednog dana:


1. Mi sveglio.
2. Mi alzo.
3. Mi lavo.
4. Mi vesto.
5. Faccio colazione.
6. Vado al lavoro.
7. Pranzo in mensa.
8. Faccio la spessa.
9. Preparo la cena.
10.Vado a letto.

Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ćete se odredbama za


vrijeme, tačno vrijeme koje ste naučili u 6. lekciji, i kratkim riječima kao

56
što su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim,
potom).
Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio.
(Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.)
Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione.
(Oko 8 sati večeram, a zatim gledam televiziju.)

NOVE RIJEČI:
LA COLAZIONE – doručak
FARE LA COLAZIONE – doručkovati
LA DOCCIA - tuš
FARE LA DOCCIA – tuširati se
PRANZARE – ručati
LA MENSA – menza, kantina
LA SPESA – kupovina
FARE LA SPESA – obaviti kupovinu
LA CENA – večera
PREPARARE LA CENA – pripremiti večeru
CENARE – večerati
IL GIORNALE – novine
LEGGERE IL GIORNALE – čitati novine
LAVARE LA MACCHINA – prati auto
CUCINARE – kuhati
GUARDARE LA TV – gledati TV
IL LETTO – krevet
ANDARE A LETTO – leći u krevet
PREPARARSI – SPREMITI SE
POI – onda
VERSO LE OTTO – poslije osam

57
DOPO – iza, potom, onda, kasnije

LEZIONE OTTO

Monica: Ti piace questo locale?


Chiara: Sì, molto!
Monica: Allora, cosa mi racconti di bello?
Chiara: Eh, questa volta ho una buona notizia: ritorno a Milano!
Monica: Davvero?! Stupendo! Ma come mai? Cambi lavoro?
Chiara: Sì, cioè continuo a lavorare come grafico, ma in un altro studio.
Monica: …a Milano.
Chiara: Esatto. Sai, il mio lavoro mi piace molto, è vario e non è affatto
monotono, ma dopo tre anni in Sicilia … Ho una buona offerta di
lavoro in uno studio in centro. Il mio futuro capo è in gamba e
conosco già anche alcuni colleghi. Sono molto simpatici. Sai,
l’atmosfera in uficio è importante.

58
Monica:Sì, hai ragione. Anch’io mi trovo bene con i miei colleghi e vado
ogni giorno volentieri al lavoro. Ma…e Andrea? Cosa fa?
Chiara: Andrea è ingegnere, sicuramente trova qualcosa anche lui!
Milano offre molto.
Monica: Ah, sì, non deve essere difficile per lui! Inoltre il tuo lavoro è
sicuramente ben pagato e potete vivere con uno stipendio per un
certo periodo. E quando vi transferite?
Chiara: Fra tre mesi, finisco un progetto a Palermo e poi possiamo
partire.

NOVE RIJEČI:
PIACERE /pjačere/ dopasti se, biti ukusan
RACCONTARE – ispričati
LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest
DAVVERO? – stvarno?
STUPENDO/A – fantastičan, divan
CAMBIARE /kambjare/ promijeniti
CAMBIARE LAVORO – promijeniti posao
CIOÈ – to jest
IL GRAFICO /grafiko/ grafičar
ALTRO/A- drugi, nov
ESSATO – tačan, ispravan
SAPERE – znati
VARIO/A – različit, raznovrstan

59
L’OFFERTA – ponuda
L’OFFERTA DI LAVORO – ponuda za posao
IL CAPO /kapo/ šef
ALCUNI/E – neki
IL/LA COLLEGA – kolega
SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatičan
LA RAGIONE /rađone/ pravo, razum
HAI RAGIONE – imaš pravo PARTIRE – krenuti,
TROVARE – nalaziti, smatrati otputovati
VOLENTIERI – rado TRASFERIRSI – preseliti se
L’INGEGNERE – inžinjer FRA - u
LO STIPENDIO – plata, zarada FINIRE – završiti, prestati
INOLTRE – osim toga, preko toga IL PROGETTO - projekat
OFFRIRE – ponuditi, pozvati, platiti

ZANIMANJA 1
L’INSEGNANTE /insenjante/ nastavnik,
nastavnica
IL GRAFICO /grafiko/ grafičar
LA COMMESSA /komesa/ službenica
IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavačica
LA GIORNALISTA /đornalista/ novinarka
IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica
L’OPERAIO /operajo/ majstor
L’INGEGNERE – inžinjer

60
Ovdje ćete pronaći nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i
pravilno razvrstajte ponuđene riječi:

studio stipendio progetto


capo
offerta lavoro colleghi

1. cambiare - promijeniti posao


2. lavorare in uno - raditi u nekoj agenciji
3. avare una buona di lavoro - dobiti dobru ponudu za
posao
4. avere un in gamba - imati šefa na grbači
5. avere die simpatici - imati simpa kolege
6. avere un buon - imati dobru platu
7. finire un - završiti projekat

U talijanskom jeziku postoje tri mogućnosti da se kaže šta je neko po


zanimanju:
1. glagol essere + naziv zanimanja:
Sono insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
2. glagol fare + naziv zanimanja:
Faccio l’insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
3. glagol lavorare + come + naziv zanimanja:
Lavoro come grafico.

Ukoliko želite da saznate šta je neko po zanimanju, upitajte:


Che lavoro fa? (Šta ste po zanimanju?)

61
ako dotičnu osobu persirate, odnosno:
Che lavoro fai? (Šta si po zanimanju?)
ako joj se obračate na ti.

Ako ste već naslutili šta je vaš sugovornik po zanimanju, pitajte direktno:
Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?)
Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)

ZANIMANJA 2
L’AVVOCATO – advokat
IL MECCHANICO – mehaničar
IL CONTADINO/LA CONTADINA – poljoprivrednik/ica
IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA – frizer/ka
IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA – sekretar/ica
L’ARCHITETTO – arhitekta
L’IMPIEGATO/L’IMPIEGATA DI BANCA – službenik/ca u banci
L’INFERMIERE/L’INFERMIERA – bolničar/medicinska sestra

Neki od pridjeva kojima možemo opisati posao:


duro (tvrd), pesante (težak), pericoloso (opasan), creativo
(kreativan), faticoso (naporan), gratificante (zadovoljavajući)

LAVORARE A CASA/IN UFFICIO/IN FABBRICA – raditi kod kuće/u


kancelariji/u fabrici
LAVORARE IN PROPRIO – biti samostalan
GUADAGNARE TANTO/POCO/ABBASTANZA – zarađivati
dobro/loše/dovoljno
GUADAGNARE BENE/MALE – zarađivati dobro/loše

62
LAVORARE A TEMPO PIENO/PART-TIME – raditi puno radno
vrijeme/pola radnog vremena
CERCARE LAVORO – tražiti posao
CAMBIARE LAVORO – promijeniti posao

IL CONTRATTO DI LAVORO – poslovni ugovor


IL CAPO – šef
I COLLEGHI – kolege
L’ORARIO DI LAVORO – radno vrijeme
LE FERIE – odmor
LO STIPENDIO – plata

Pročitajte rečenice i napišite riječ suprotnog značenja od podvučene riječi:


1. Michela lavora part-time.
2. I suoi colleghi sono antipatici.
3. L’ingegner Goldini guadagna tanto.
4. Il mio lavoro è monotono.
5. Ha un lavoro mal pagato.
6. È un lavoro difficile.

INDIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


U dijalogu su upotrijebljene objekatske zamjenive mi i ti:

63
Cosa mi racconti di bello?
Ti piace questo locale?
Većina indirektnih objekatskih zamjenica se podudara sa direktnim
objekatskim zamjenicama. Razlikuju se jedino oblici za 3. lice jednine i
množine:

subjekat direktne indirektne


io mi mi
tu ti ti
lui/lei/Lei lo/la/La gli/le/Le
noi ci ci
voi vi vi
loro li/le gli

Ako neki glagol zahtijeva dopunu u akuzativu (koga/šta), onda u rečenici


stoji direktna objekatska zamjenica:
Ama Michela. > La ama. (On voli Mihelu. > Voli je.)

Ako se glagol uvodi prijedlogom a, on zahtijeva dopunu u dativu


(kome/čemu), što znači da u rečenici stoji indirektna objekatska
zamjenica:
Regala una rosa a Michela. > Le regala una rosa.
(On pokljanja Mikeli ružu. > On njoj poklanja ružu)

Indirektne objekatske zamjenice u rečenici stoje ispred glagola u ličnom


glagolskom obliku. U odričnim rečenicama stoje iza rječice non:
Gli dà le chiavi. (On/Ona mu daje ključeve.)
Non gli dà le chiavi. (On/Ona mu ne daje ključeve.)

64
Glagoli u talijanskom jeziku nemaju uvijek istu dopunu kao odgovarajući
glagol na našem jeziku:
Chiedo un favore a Carla. >Le chiedo un favore. (DO)
Molim Karlu za uslugu. > Molim je za uslugu. (IO)

Aiuto la mamma in cucina. >La aiuto in cucina. (IO)


Pomažem mami u kuhinji. > Pomažem joj u kuhinji. (DO)

Pročitajte rečenice i napišite indirektne objekatske zamjenice koje


nedostaju:
1. Stasera andiamo al ristorante, Lucia paga la cena.
2. Signora, io credo.
3. Hai chiamato Sandro? – Non ancora, telefono adesso.
4. Ecco, faccio un regalo, è per te! – Davvero?!
5. Ti piace viaggiare? – Sì, piace molto.

PIACERE
Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom
zamjenicom se govori o onome što se voli. Piace se upotrebljava sa
imenicama u jednini i sa infinitivom:
Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?)
Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da živiš na Siciliji?)

65
Ako slijedi imenica u množini, onda se upotrebljava piacciono:
Mi piacciono le vacanze. (Meni se sviđa na odmoru.)

Dopunite oblicima piace ili piacciono.


1. Ti ascoltare la musica?
2. Ci i concerti.

Prilozima kao što su:


moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza
(prilično), poco (malo) ili odrični oblici non…molto (ne tako puno) i
non…affatto (uopće ne), govornik izražava određeni stepen dopadanja:
Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!)
Non mi piace affatto. (Uopće nam se ne dopada)

FINISCO

io finisco noi finiamo


tu finisci voi finite
lui finisce loro finiscono

Kod mnogih glagola koji završavaju na – ire se između osnove i


nastavaka umeće –isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu množine.

Glagoli capire, preferire, suggerire, trasferisi2 ponašaju se jednako kao i


glagol finire.

Napišite odgovarajuće oblike glagola u zagradi:


2
trasferirsi je povratan glagol!!!

66
1. (finire, lui) il suo lavoro, poi arriva.
2. (capire, tu) il francese?
3. (capire, voi) sempre tutto!
4. (trasferirsi, io) a Roma.

Odgovori na desnoj strani ne odgovaraju iskazima sa lijeve strane:


1. E Lei, da dove viene? a.) No, sono di Firenze.
2. Di dov’è? b.) Da Torino.
3. Vieni da Siena? c.) Di Roma.

Da bi ste se raspitali o nečijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potičete,


možete da kažete sljedeće:
• Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost:
Sei francese? / Sono francese.
• Essere + di + grad:
Lei è di Roma? / Di dov’è? – Sono di Roma.
• Venire + da + grad/oblast:
Vieni da Napoli? / Da dove viene? – Vengo da Napoli.

Sada možete da napišete nešto o sebi. Pročitajte pitanja i odgovorite na


njih:
1. Quanti anni ha?
2. Ha fratelli o sorelle?
3. Che lavoro fa?

67
4. Le piace il Suo lavoro?
5. A che ora si alza la mattina?
6. E quando ritorna a casa?
7. Cosa fa di solito la sera?

SAPERE (znati)
Glagol sapere je nepravilan glagol:
io so noi sappiamo
tu sai voi sapete
lui sa loro sanno

Pročitajte rečenice u kojima su upotrijebljene prisvojne zamjenice. Uz


svaki iskaz ponuđena su vam tri odgovora, od kojih su dva tačna.
Obilježite ih.
1. Sono i suoi occhiali.
 Sono di Claudio.
 Sono di Simona.
 Sono di Carlo e
Claudio.

2. È suo padre.
 È il padre di Marta.
 È il padre di Marta e Paolo.
 È il padre di Paolo.

3. È la sua bicicletta.
 È di Bruno e Luca.

68
 È la bicicletta di Lisa.
 È la bicicletta di Ugo.

4. È la loro macchina.
 È di Frederica.
 È di Frederica e Sandra.
 È dei signoti Fosco.

Napišite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi:


1. Adesso (venire) qui Paolo.
2. Stasera rimango in casa e (guardare) la televisione.
3. Scusi, (potere) aspetare un attimo, per favore?
4. (dormire, loro) ancora?!
5. (dovere, tu) andare in banca!
6. (trasferirsi, noi) a Napoli.
7. (fare, voi) spesso sport?
8. Lo (chiedere, io) a Barbara.
9. Al mattino (uscire, lei) sempre alle otto.
10.(andare) loro a fare la spesa?
11.(sedersi, io) vicino a Vittorio, va bene?
12.Che lavoro (fare, tu) ?

Dato vam je nekoliko rečenica sa direktnim i indirektnim zamjenicama.


Pravilno ih rasporedite u odgovarajuće kategorije:

69
Gli chiedo un favore. – Mi racconti una storia? – Ti telefono stasera.
Lui vediamo domani. – Chi chiami tu? – Noi vi aspettiamo.
Le fai un regalo? – Mi sentite? – Le porto io alla stazione.

sa direktnim objekatskim zamjenicama sa indirektnim objekatskim zamjenicama

Upišite na praznu liniju odgovarajući složeni prijedlog:


1. (a) Porto io Katia stazione.
2. (su) Lo sgabello è balcone.
3. (da) Porto il bambino nonni.
4. (in) C’è ancora un po’ d’acqua bicchiere.
5. (di) Ecco le chiavi macchina.
6. (a) I bambini sono asilo.
7. (su) Siamo autobus.
8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione bar.

Povežite glagole sa desne strane sa odgovarajućim povratnim


zamjenicama na lijevoj strani:
1. mi a. sedete
2. vi b. svegliano
3. si c. alziamo

70
4. ci d. lavo

Unesite pravilo ponuđene oblike prezenta glagola dovere i potere:


può puoi dovete devo
1. io
2. Eva
3. tu
4. voi

Red riječi u ovim odričnim rečenicama je ispreturan. Napišite riječi


pravilnim redoslijedom:
1. Non / guardare / televisione / mi / la / piace.

2. Anna / Oggi / andare / non / ufficio / in può.

3. Io / a / non / mi / vicino / siedo / Franco.

Pročitajte rečenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono.


1. A Marco tantissimo i concerti di musica jazz.
2. Ti la birra?
3. Mi molto leggere.

71
Dopunite mini dijaloge odgovarajućim deonim članom:
1. Mangi qualcosa? C’è pasta. – Oh, volentieri!
2. Desidera salatini? – No, grazie.
3. Scusa, hai latte? – Certo, ecco!

Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice
oni su muškog roda: il giallo, il blu, il rosso itd.
Kao pridjevi se usklađuju sa rodom imenice na koju se odnose:
una macchina rossa – crveni auto
due valigie gialle – dva žute kofera

Ima i pridjeva koji ostaju nepromijenjeni:


blu (tamno plavo), beige (bež), lilla (svijetlo ljubičasta), rosa (ružičasta),
viola (ljubičasta), arancione (narandžasta), marrone (braon, smeđa)
un motorino rosa – ružičasti motor
delle sciarpe blu – plave marame

Kod pridjeva marrone i arancione sve se češće primjenjuje slaganje


pridjeva sa imenicom u rodu:
delle borse marroni – braon tašne

72
Upotrijebite pravilno ponuđene pridjeve:
rossa azzurro bianche
1. delle rose
2. un cielo
3. una sciarpa

Pronađite smisao u ovim ispreturanim riječima i poredajte ih ispravnim


redoslijedom:
1. domani / ieri / dopodomani / oggi / l’altro ieri

2. pomeriggio / mattino / notte / sera

3. mercoledì / lunedì / domenica / venerdì / giovedì / martedì / sabato

Quando parliamo delle attività

fai
Cosa fa + momento della giornata?
fate

73
Cosa fai la mattina?
Cosa fai la sera?

fai
Cosa fa + giorno (+momento della
giornata)?
fate

Cosa fate la domenica pomeriggio?


Cosa fai il sabato sera?

74

You might also like