SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

TURIZAM
SEMINARSKI RAD

PREDMET: ISTRAŽIVANJE MARKETINGA

PROFESOR: Doc. Dr. HASAN MAHMUTOVIĆ

ASISTENT: DARIJO JERKOVIĆ

STUDENT: AZRA KOLAŠINAC

SMJER: MENADŽMENT TURIZMA I UGOSTITELJSTVA

TRAVNIK, decembar 2010. godine

 SADRŽAJ
UVOD............................................................................................................................................................3
1. POJAM I PODJELA TURIZMA.................................................................................................................4
Pojam.......................................................................................................................................................4
Podjela turizma ( Statistička podjela )......................................................................................................6
2. RAZVOJ I ZNAČAJ TURISTIČKIH MOTIVA...............................................................................................8
3. HISTORIJSKI RAZVOJ TURISTIČKIH KRETANJA.......................................................................................9
3.1.Kretanja u starom vijeku....................................................................................................................9
3.2.Kretanja u srednjem vijeku...............................................................................................................10
3.3. Pojava prvih organiziranih turističkih kretanja................................................................................10
3.4. Pojava i oblici masovnog turizma....................................................................................................12
4. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA............................................................................................................................13
5. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ZA POTREBE PLANIRANJA I RAZVOJA TURIZMA.................................................14

6. TURIZAM KAO STRATEŠKO OPREDJELJENJE............................................................................................15

7. NAJZNAČAJNIJE DESTINACIJE TURIZMA.................................................................................................16

Pojam turističke destinacije....................................................................................................................17
ZAKLJUČAK.................................................................................................................................................21
LITERATURA.................................................................................................................................................22

2
UVOD

Turizam je najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim

mogućnostima za ekonomski razvoj regija.

Današnje vrijeme brzih promjena traži suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a

pogotovo dugoročnim predviđanjima jer golem broj faktora utječe na turistička zbivanja, tako da
je realan objektivan pogled unaprijed moguć samo za vrlo kratko vremensko razdoblje.

Definicija turizma koju su oblikovali čuveni teoretičari W.Hunziker i K.Krapf, prihvaćena

uz male dopune 1954. godine od Međunarodnog udruženja znanstvenih i turističkih stručnjaka
AIEST, glasi:“Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja
nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.”[1]

Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo mjesto
da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko odredište, odnosno
turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je turist došao, odnosno zbog kojih
je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.

U ovom radu bit će sadržani osnovni pojmovi u turizmu kao što su:

- TURISTA

- TURISTIČKI MOTIV

- HISTORIJA TURIZMA

- DESTINACIJE U TURIZMU

- I dr.

3
4
1. POJAM I PODJELA TURIZMA

Pojam

TURIST je lice, koje putuje sa svakim ciljem, osim zbog zarade i promene stalnog mesta
boravka, pri trajanju boravka van svog mesta boravka ne manje od 24 časa (manje od 24 časa je
izletnik), ali ne više od 6 meseci. Turisti su lica, koja putuju u cilju službenih putovanja,
konferencija, kongresa, različitih susreta, odmora, lečenja, učenja, zbog porodičnih, religioznih i
sportskih razloga. Ta definicija data je na konferenciji OUN 1954. i potvrđena na Rimskoj
konferenciji o turizmu i ekskurzijama 1963, služi kao osnova za sprovođenje međunarodne
turističke statistike, turističkog prava, viznih formalnosti. Turistima se smatraju takođe posade
aviona ili brodova, ako ostaju duže od 24 časa. Turistima se ne smatraju radnici na privremenom
radu ili dnevni migranti, lica bez stalnog mesta boravka, izbeglice, vojni kontingenti u vojnim
bazama, privremeni i stalni imigranti, diplomate, predstavnici konzulata, tranzitni putnici.

TURIZAM obuhvata skup poslovnih organizacija, rada i državnih agencija koje vrše kretanje
roba i usluga i drže sredstva za transport, programe i resurse za putovanja i odmore. Turistički
sektor (privreda) može da se definiše kao skup onih privrednih i trgovinskih delatnosti koje
proizvode robe i usluge namenjene za strane i domaće turiste. Prema tome, turistička privreda
uključuje: prevoz putnika, putničke agencije, turoperatore, usluge za smeštaj i ishranu, odmor i
zabavu, proizvođače suvenira, umetničkih proizvoda, vladine organizacije za regulisanje i nadzor
turističke privrede.

Osnovu turizma ko privredne delatnosti sačinjavaju: saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina na malo,

putničke (turističke) agencije, zanatstvo i komunalne delatnosti. Turizam ne postoji kao
samostalna, nezavisna privredna delatnost već ga čine gore navedene delatnosti.

Osnovne karakteristike turizma su: raznovrsnost (heterogenost), neproizvodan karakter rada,

sezonski karakter poslovanja, visok stepen elastičnosti tražnje i neelastičnosti ponude. Postoje Iz
raznolikosti pristupa proistekla je i šarolikost grupa u okviru kojih se mogu sistematizovati
postojeće definicije turizma, kao što su: Postoje četiri grupe definicija:

 Nominalističke
 Privredne
 Statističke
 Univerzalne

5
Nominalističke:

„Turizam je kretanje u prostoru izvan mjesta stalnog boravka u cilju upoznavanja novih stvari,
ljudi i njihovog života za vreme prolaznog boravka u drugom mjestu.“

„Turizam je pojava kad neka osoba putuje i boravi izvan mjesta svog stalnog boravka i tamo se
koristi turističkom radinošću.“

„Turizam, dakle, znači putovanje u svrhu zabave, odmora, zdravlja, uživanja u prirodi, iz
radoznalosti da se vide novi krajevi i ljudi, iz sporta itd..“

Privredne:

„Turizam se može definisati kao dio nacionalne ekonomije koji snadbjeva turiste koji posjećuju
lokalitete izvan svog stalnog mjesta boravka gdje žive i rade.“

Statističke:

„Porijeklo statističkih definicija se želi doći do takvog određenja pojma i suštine turizma koji
omogućava puni obuhvat i preciznu evidenciju turističkog prometa (broj turista i njihova
noćenja) i raznovrsne turističke potrošnje koja se realizuje u brojnim privrednim i neprivrednim
sektorima.“

Univerzalne:

„Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom mjestu,
ukoliko taj boravak ne znači stalno nastanjivanje i nije vezan za sticanje zarade.“

(Kurt Krapf i Valter Hunciker, 1942.)

Iz ove definicije vidimo da turizam nije jednoznačna pojava, već splet odnosa društvenog i
ekonomskog karaktera.

Turizam je definiran s jedne strane putovanjem, te s druge privremenim boravkom u nekom

turističkom mjestu, a to mjesto privremenog boravka je TURISTIČKO ODREDIŠTE ili
DESTINACIJA koje posjeduje resurse (prirodne i antropogene) zbog kojih posjetitelj odabire
upravo tu destinaciju za mjesto privremenog boravka. Posjetitelj za vrijeme svog boravka ne
smije obavljati neku lukrativnu djelatnost, što znači da njegov boravak mora biti financijskim
sredstvima pribavljenim negdje drugdje.

Univerzalna definicija je priznata od Međunarodnog udruženja eksperata za turizam1971.

godine, iako se odnosi samo za strane turiste.

6
Razlikuju se dva perioda u razvoju turizma kao društveno-ekonomske pojave: epoha turizma
privilegovanih klasa i epoha savremenog turizma.

Podjela turizma ( Statistička podjela )

Za statističko evidentiranje turistička kretanja je nužno razvrstati s obzirom na kriterije koje je u

svim zemljama lako primjeniti. Ovisno o porijeklu posjetitelja ( zemlja iz koje dolazi ) i zemlji
koja se posjećuje razlikuju se tri veste turizma , i to:

• DOMAĆI TURIZAM – stanovnici zemlje A putuju po zemlji A. Primjer: Stanovnik Bosne

i Hercegovine provodi odmor na nekom turističkom mjestu u Bosni i Hercegovini.

• ULAZNI TURIZAM – stanovnici zemlje B putuju po zemlji A. Primjer : Stanovnik

Austrije putuje u Bosnu i Hercegovinu gdje provodi odmor.

• IZLAZNI TURIZAM – stanovnici zemlje A putuju po zemlji B. Primjer: Stanovnik Bosne

i Hercegovine odlazi na putovanje u Austriju ili neku drugu zemlju i tamo provodi odmor.

Za razliku od domaćeg turizma koji je jednostavnije pojmiti, ulazni (često korištena eng. Riječ
„inbound“) ili izlazni (eng. „outbound“) turizam mogu dovesti do nejasnoča. Sa stajališta neke
zemlje , na prijem Bosne i Hercegovine , ulazni turizam podrazumijeva prihvaćanje gostiju u
zemlju, dok izlazni turizam znači odljev domaćih turista preko nacionalnih granica. Svaki turist
koji putuje iz zemlje svojeg prebivališta u neku drugu zemlju, može se istovremeno opisati kao
izlazni i kao ulazni turist, ovisno o tome sa stajališta koje zemlje ga se posmatra . Jedan je od
ciljeva svake zemlje da poveća broj domaćih i stranih gostiju, a smanji broj odlazaka u
inostranstvo kako bi se povećali prihodi od turizma, a smanjili izdaci.

Turistički tokovi pokazuju da posjetitelji putuju unutar jedne zemlje ili iz jedne u drugu, pa se i
smjer kretanja kostisti kao kriterij za određivanje pojedinih vrsta turizma. Turizam u granicama
neke zemlje ili njezin UNUTARNJI TURIZAM obuhvaća turističku aktivnost stanovništva, tj.
Domaći turizam i putovanja stranaca ili ulazni turizam. Primjerice, unutarnji turizam Bosne i
Hercegovine obuhvaća putovanja bosanskog stanovništva i stranaca , dakle obuhvaća sva
turistička putovanja njezina stanovništva, i putovanja unutar Bosne i Hercegovine i putovanja u
druge zemlje. MEĐUNARODNI se TURIZAM odvija između pojedinih zemalja, što znači da
obuhvaća ulazni i izlazni turizam. Primjer međunarodnog turističkog prometa su npr. Putovanja
stanovništva Bosne i Hercegovine u Austriju i Austrijanaca u Bosnu i Hercegovinu.

U međunarodnoj turističkoj statistici teško je primjenjivo bilježenje upravo osoba, pa se koristi

broj dolazaka ili odlazaka. Iz toga proizilazi i poteškoća u evidentiranju turističkog prometa na
nekom području, jer se ista osoba u tijeku putovanja nekoliko puta može prijaviti u različitim
mjestima ili smještajnim objektima, pa se registrira više dolazaka. Stoga se za potrebe planiranja i
analize ugostiteljskih poduzeća (smještajnih objekata) rabi još jedan pokazatelj – ostvareno
NOĆENJE.. Na taj način svi smještajni kapaciteti mogu računati stepen svoje iskorištenosti,
7
prosječnu duljinu boravaka gostiju pojedine nacionalnosti te izvoditi i druge nužne pokazatelje
uspješnosti poslovanja.

UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:

 domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak)

domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje
(npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)
 receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave u
promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)
 emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u druge
zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim zemljama)
 interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju, ukupnost
domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih
državljana na području Hrvatske)
 nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja domicilnog
stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja građana Hrvatske u
turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije
izvan zemlje)
 međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost
receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod
međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te
sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)
 intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje
određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička putovanja Europljana unutar
Europe)
 interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje
određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja Europljana
izvan Europe)

8
2. RAZVOJ I ZNAČAJ TURISTIČKIH MOTIVA

Do 20. Stoljeća mali broj ljudi putuje radi zadovoljstva; većina putovanja potaknuta je trgovinom,
odlaskom na hodošačća i drugim religijskim motivima ili edukacijom. Rekreacijska putovanja u
srednjovijekovnoj Europi ograničena su na dnevne izlete i male udaljenosti. TURISTIČKA
MOTIVACIJA je u današnje vrijeme složenija i najčešće obuhvaća više razloga za putovanja.
Na primjer, ako se odlazi nekamo radi zdravstvenih razloga, koncerti koji se održavaju u
izabranoj destinaciji pomažu u donošenju konačne odluke o odlasku baš u to mjesto.

Najjednostavnija je ona klasifikacija koja razlikuje dva osnovna razloga za putovanje- ODMOR I
POSAO. Zakva je podjela, međutim, nedovoljna za proučavanje turističkih kretanja, pa je i
statistička podjela s kojom smo se već upoznali nešto detaljnija. Istraživanja u turizmu pokazala
su da su najčešći razlozi za turističko putovanje sljedeći:

• Odmor i rekreacija

• Razgledavanje, kružno putovanje

• Nazočnost seminaru, konferenciji, izložbi

• Poslovni razlozi

• Posjet prijateljima i rodjacima

• Religija

• Zdravlje

• Posjet kulturnim priredbama i manifestacijama

• Sport i slične aktivnosti

• Kupnja ili

• Neki drugi razlozi.

Motivi dolaska turista u pojedine zemlje razlikuje se ovisno o prevladavanju obilježjima

turističkog proizvoda. Tako su, primjerice, osnovni motivi dolaska u Bosnu i Hercegovinu ,
prema jednom istraživanju , odmor i relaksacija te prirodne ljepote, dok su svi ostali motivi manje
ili puno manje zastupljeni. Motivi se uvijek vežu za odlazak u neko mijesto. To znači da proces
motivacije ne obuhvaća samo spoznaju o potrei i saznanje o turističkoj ponudi koja može
zadovoljiti prepoznatu potrebu i mišljenje o turističkom mjestu u kojem se događaju takve

9
aktivnosti, dakle ono mjesto koje može zadovoljiti potrebu. Kada se sve to podudara, dolazi do
motivacije za posjet nekom određenom turističkom mjestu.

Drugim riječima, motivacija je u isto vrijeme opća i specifična. Uz općenitu želju za bijegom od
svakidašnje okoline, obveza i posla, osjećamo i motivaciju za posjet nekoj određenoj zemlji ili
mjestu kao i motivacija za poduzimanje specifičnih aktivnosti dok boravimo na odmoru, npr.
Igranja tenisa, razgledanja kulturne baštine ili nekih drugih aktivnosti.

3. HISTORIJSKI RAZVOJ TURISTIČKIH KRETANJA

3.1.Kretanja u starom vijeku

Prva su putovanja uvjetovale različite nedaće(glad, ratovi, prirodne nepogode), jer da bi ih

izbjegli pojedinci su ili čitave skupine odlazili na put, često i bez povratka. S razvojem robne
razmjene jača povezanost među zajednicama , što dovodi do veće pokretljivosti pojedinih
skupina ljudi. Izumom novca u Babilonu te pronalaskom kotača oko 4000. Godine prije Krista,
potaknuta su putovanja i u udaljenije krajeve.

U starom vijeku prostor Sredozemlja predstavlja središte europske i svjetske civilizacije. Na tom
području koncentrirana je gospodarska , politička i kulturna snaga ekumene, s mnoga područja
Zemlje još su neotkrivena. Kroz čitavo antičko razdoblje važnu ulogu imaju kopneni i pomorski
trgovački putevi kojima se prevozi roba i međusobno povezuju najudaljeniji krajevi.

Istaknuti putnici antike su Feničani koji plove i trguju uzduž cijelog Sredozemlja. U to vrijeme i u
drugim krajevima svijeta, za Europljane još neotkrivenim , kao što su Kina, Indija i Oceanija,
trgovina je bila glavni poticaj putovanju. Već tada bilježe se i prva putovanja potaknuta razlozima
koje danas smatramo izrazito turističkim. Prema zapisima nađenim u Luxoru , egipatski faraon
(žena), Hatshepsut putovala je u zemlju Punt( vjerovatno današnju Somaliju ), a na postolju
jednog spomenika u Tebi nađena su zapisana imena grčkih posjetitelja već u 5. Stoljeći prije
Krista.

U ranom starom vijeku putovalo se uglavnom na manje udaljenosti , a važan poticaj osim
trgovina bila su sportska natjecanja, religijski i zdravstveni razlozi. Povijest bilježi da je nekoliko
mjesta u staroj Grčkoj bilo masovnije posjećeno od drugih: Delfi i Delos kao religijska odredišta ,
Olimp kao religijsko i sportsko odredište te Eubeja i Epiaurum kao mjesta ljekovitih svojstava.
Jedan od najvažnijih događaja u staroj Grčkoj bile su atletske igre. Najpoznatije su bile
Olimpijske igre posvećene Zeusu koje su se održavale svake četvrte godine. Historija olimpijade

10
bilježi da su se za vrijeme održavanja igara u helenskom svijetu bila obustavljena sva
neprijateljstva te se Grčkom moglo nesmetano putovati.

Historija putovanja u starom vijeku pokazuje da se najviše putovalo u vrijeme mira i procvata
grčkih gradova, a kasnije i Rimskog Carstva., tj. onda kada su postojali stabilni politički i
sigurnosni uvijeti. U to je vrijeme i nastao pojam „svjetskih čuda“, koja su kroz čitavo antičko
razdoblje svjetske historije bila mjesta čuvena po svojoj jedinstvenosti i privlačnosti. Propašću
Rima 4. i 5. Stoljeću poslije Krista te nastajanjem brojnih malih državica, putovanja postaju
opasna i zamiru…

3.2.Kretanja u srednjem vijeku

Razdoblje srednjeg vijeka označava nazadovanje na mnogim područjima političkog, društvenog i

kulturnog života u Europi, što se odrazilo i na smanjenje intenziteta , posebno putovanja zbog
razonode i zabave. Zbog opasnosti od razbojničkih pljački , putovanja postaju nesigurna i
poduzimaju se samo ako su neophodna, uglavnom iz poslovnih razloga. Postupnim sređivanjem
političkih prilika , jačanjem središnjih vlasti te rekonstrukcijom rimske cestovne mreže,
putovanja u Europi postaju učestalija.

U početku su to bili križarski pohodi europskih vitezova u Palestinu, a kasnije hodočašća vjernika
u mnogobrojna svetišta. Najposjećenija mjesta postaju Rim i Palestina kao središta kršćana,
Meka kao središte muslimana, te Lhasa kao budističko vjersko središte.

Krajem srednjeg vijeka započinje razdoblje velikih svjetskih geografskih otkrića tijekom kojeg su
osvojeni do tada nepoznati dijelovi ekumene, obje Amerike ( Columbo i Vespuci ), Australija i
Oceanija ( Magelan, Tasman). Velikim otkrićima prethodila su pojedinačna putovanja istraživača
, misionara i trgovaca posredovanjem kojih su uspostavljeni prvi dodiri između Europe i Dalekog
istoka. Među prvim putnicima na Daleki istok najpoznatije ime je Marka Pola, Kurčulanina koji
je proputovao cijelu Aziju i prvi opisao daleke krajeve i njihova bogatstva.

Brojna otkrića potakla su u početku putovanja pojedinaca- pomoraca, istraživača, trgovaca i

avanturista , a kasnije i velikog broja naseljenika , a danas pak mnogi turisti posjećuju i
najudaljenije dijelove svijeta zbog odmora, zabave i razonode.

3.3. Pojava prvih organiziranih turističkih kretanja

Nagli gospodarski napredak u Europi kojemu su temelj nova tehnička dostignuća, posebno na
području industrije i prometa , uzrokovalo je i veće promjene u organizaciji provođenju
putovanja te se od sredine 19. Stoljeća može govoriti o POČECIMA ORGANIZIRANOG
TURIZMa. Tada se stvaraju tehnički i organizacijski preduvjeti za masovnija putovanja, a u

11
francuski jezik ulazi u potrebu riječ TURIST. Taj se naziv, naravno u to vrijeme, upotrebljava za
putnike koji obilaze strane zemlje iz radoznalosti i tazonode. Premda se riječ izvorno odnosila na
putovanje u inozemstvo , s vremenom je dobila šire značenje i primjenjuje se na sve turiste bez
obzira borave li u inozemstvu ili posjećuju mjesta u svojoj domovini, a kasnije je taj pojam, zbog
potrebe statističkog bilježenja pojave, vrlo jasno definiran.

Prvo organizovano putovanje vezano je za ime Thomasa Cooka. On je organizovao prijevoz 570
turista, koji su 1841. godine trebali da učestvuju na kongresu. Tada je prvi put dobijen popust u
cijeni grupnog putovanja. Cook je predložio železnici svoju uslugu u organizaciji i boljoj
iskorišćenosti ovog prevoznog sredstva uz pružanje povoljne cijene prevoza. Tako je Kuk
iznajmio cijelu kompoziciju i organizovao prevoz putnika. Za učesnike je obezbjedio čaj i
svečanu muziku, a cijena ovog aranžmana po osobi je iznosila jedan šiling.

Postigavši dobar poslovni uspjeh T. Cook je ubrzo osnovao putničku agenciju koja se , poradi
rasta interesa za ovakvom vrstom putovanja, naglo razvijala. Godine 1851. Organizirao je posjet
svjetskoj izložbi u Londonu, 1864. Prvo putovanje iz Engleske u Švicarsku; godine 1869. Slijedi
prvo putovanje izvan Europe, u Egipat , a u 1871. Godini organizirao je prvo putovanje oko
svijeta.

U to vrijeme karakteristična je DOMINACIJA ŽELJEZNICE kao prijevoznog sredstva , koja

postaje i najvažniji tehnički faktor pri povećanju broja turista i preduvijet njihov prostorne
ekspanzije. Postoje sve važniji i brodski prijevoz. Pionir transatlanskih putovanja je , uz T. Cooka
koji je prvi organizirao putovanje oko svijeta padobranom, Samuel Cunard koji je sredinom 19.
Stoljeća prvi uspostavio redovitu putničku brodsku liniju između Europe i Amerike.

Sredinom 19. Stoljeća raste interes za odmaranjem u PRIMORSKIM MJESTIMA koja svoju
popularnost zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Međutim, povod za odlazak na
more u to vrijeme nije bilo kupanje u moru, već kupke morske vode koje su se, hladne ili tople,
pripremale u javnim kupalištima i hotelima. Na primjer, Nica u Francuskoj postala je turistička
destinacija poznata po luksuznim hotelima, raskošnim vilama i širokim bulevarima među kojima
je najpoznatija Promenade des Anglais koji je dobio ime po Englezima, kao prvim turistima u
Nici.

Turizam postaje izvorom prihoda lokalnog stanovništva i daje poticaj za gospodarstveni razvoj pa
se u turističkim mjestima utemeljuju različita društva za uređenje i proljepšavanje mjesta, za
izgradnju kupališta, za promet stranaca i sl.

Pojmovi turist i turizam prvi put su zvanično korišćeni 1937. godine od strane Lige naroda.
Turizam je definisan kao putivanje ljudi na 24 sata ili duže u neku zemlju u kojoj nema stalan
boravak. Uz navedenu definiciju su navedene četiri grupe osoba, koje se smatraju turistima. To su
oni koji putuju u svrhu razonode, zatim osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje
vrste, osobe na poslovnim putovanjima, kao i osobe na morskim krstarenjima, makar njihov
boravak bio kraći od 24 časa. Ovu definiciju je usvojila posle rata i Međunarodna organizacija

12
službenih turističkih organizacija na sastancima u Dablinu 1950. i Londonu 1957. godine sa
jednom dopunom, da su studenti i omladina u pansionima i na školovanju u inostranstvu
uključeni u turiste.

3.4. Pojava i oblici masovnog turizma

Najbrži rast turizma , međutim nastupa sredinom 20. Stoljeća , tj. Tek nakon drugog svjetskog
rata kada su stvoreni prometni i svi drugi preduslovi za njegovo prostorno širenje. Prekretnicu u
razvoju turizma donijeli su prometni i organizacijski faktor – razvoj zračnog prometa, tj. Aviona
većeg kapaciteta koji su emitivnim europskim zemljama približili mediteranske destinacije uz
posredničku ulogu turoperatora koji su nudeći paket-putovanja po povoljnim cijenama, učinili
dostupnim i pristupačnim mnoge udaljenije destinacije.

U većini industrijskih zemalja rad je sveden na sedam sati dnevno, radni tjedan skraćen na pet
dana, a povećao se i broj dana godišnjeg odmora te blagdana, uz istovremeno skraćivanje
životnog radnog vijeka.

Pojam MASOVNOG TURIZMA uobičajno se veže za velik udio unaprijed isplaniranih i

unificiranih paket-putovanja u organizaciji turističke agencije. U Europi pretežno putuju
stanovnici njezina sjevernoga i zapadnoga dijela u destinacije Sredozemlja koje privlače toplom
klimom, suncem i morem, kao osnovnim atrakcijama. Putuje se na glavni godišnji odmor i to ljeti
, a s razvojem alpskih destinacija postaje sve više popularan i skijaški odmor zimi, kao protuteza
ljetnom odmoru s kupanjem, sunčanjem i razgledavanjem turističkog odredišta. Za prihvat turista
grade se veliki hoteli ili cijela turistička naselja ( kombinacija hotela, apartmana, kampova ) kojih
je ponuda u mnogim zemljama prilično jednolična , pa ih se naziva turističkim getima.

Masovni turizam postakao je gospodarski razvoj u mnogim razvijenim sredinama koje osim
prirodnih ljepota i nisu imale drugih razvojnih mogućnosti te je umnogome podigao standard
nudeći domicilnom stanovništvu koji put i jedinu mogućnost za zapošljavanje. Poradi orijentacije
na manji broj destinacija s velikim brojem posjetitelja, masovni turizam uzrokuje osim povoljnih
i nepovoljne učinke koji se prepoznaju u narušavanju izvorne ljepote nekoga mjesta, zagađivanju
okoliša zbog prekomjerne izgradnje te mnogim drugim učincima.

Shodno orijentaciji na masovni turizam , a u strukturi turističke ponude prevladava privatni

smještaj i kampovi, zatim hoteli srednje kategorije i turistički apartmani ( naselja ). Kako
intenzivan turistički razvoj nije istovremeno pratila i izgradnja posebne turističke infrastrukture
( ceste, vodovod, telefonska mreža ) i nadgradnje ( trgovine, sportski tereni, muzeji i sl. ) mnoge
destinacije u vršnoj turističkoj sezoni bivaju preopterećene, a to uzrokuje kvalitetne turističke
usluge.

13
4. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Istraživanje tržišta je prikupljanje valjanih i pouzdanih informacija koje pomažu prilikom

odlučivanja u tržišnom poslovanju, planiranju aktivnosti, rješavanju konkretnih teškoća ili
kontroli uspešnosti poslovanja.Istraživanje koje će se primenjivati, u direktnoj je zavisnosti od
informacija koje želimo dobiti radi donošenja neke od strateških odluka. Razlika između
uspješnih i neuspješnih preduzetnika je u tome što neuspješni preduzetnici misle da sve znaju,
dok uspješni preduzetnici sprovode istraživanja tržišta. Velika je razlika između misliti da se zna
i stvarno znati:

- šta kupci kupuju,

- kako često kupuju,

- gde kupuju,

- šta utiče na njihovu kupovnu odluku?

Potrebno je znati i postkupovnu reakciju :

- doživljaj proizvoda nakon upotrebe,

- zadovoljstvo garancijskim uslovima

- mogućnost servisiranja, itd.

Pitanja na koja bi svaki menadžer morao da zna odgovore pri donošenju kritičnih odluka u svom
poslovanju:

a. Da li smo sproveli analizu cijena konkurencije i kako smo utvrdili sopstvene cijene?

b. Sprovodimo li testiranje proizvoda, ambalaže, oglasa i slogana?

c. Da li smo sigurni da se našim klijentima i kupcima sviđa isto ono što i nama?

14
2.1. Metode istraživanja:

1. Primarno

2. Sekundarno

5. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ZA POTREBE PLANIRANJA I RAZVOJA TURIZMA

Jedan od najkompleksnijih zadataka u marketingu je razvoj i planiranje proizvoda za tržište.

Polazi se od činjenice da novi proizvod mora biti maksimalno prilagođen potrebama i
preferencijama potrošača u inicijalnim fazama razvoja proizvoda. Zadatak istraživanja tržišta u
toj fazi odnosi se na definisanje svih elemenata proizvoda. U sklopu vođenja aktivne politike
razvoja proizvoda, a u skladu sa tržišnim kretanjima, značajnu ulogu igraju mere u vezi sa
usavršavanjem (modifikacijom) postojećih proizvoda i iznalaženjem novih mogućnosti primjene i
upotrebe postojećeg proizvoda. Osnovni motiv za poboljšanje proizvoda dolazi od želje ili
nametnute potrebe da se tržištu ponudi proizvod koji bi najbolje i najpotpunije zadovoljavao
potrebe, odnosno zahtjeve potrošača.Iznalaženje novih mogućnosti primjene upotrebe proizvoda,
odnosno nalaženje novog tržišnog segmenta takođe je dio aktivne politike proizvoda. Ova
strategija se primjenjuje kada je proizvod ostvario zasićenje tržišta u onom segmentu koji mu je
prilikom predstavljanja bio ciljno tržište. Dakle, u ovom momentu potrebno je utvrditi koji od do
sada nepokrivenih tržišnih segmenata pruža mogućnost uspjeha i koje su potrebne pretpostavke
da se to ostvari. Svi ovi koncepcijski okviri za vođenje politike planiranja i razvoja proizvoda
vrijede i u okviru turističkog marketinga. Međutim i ovde treba voditi računa o specifičnostima
proizvoda u turizmu, a posebno očinjenici da je turistički proizvod kompleksan proizvod, da je u
osnovi izvedenog proizvoda usluga, a ne materijalni proizvod i da se turistički proizvod oblikuje
na nivou turističkog mjesta, odnosno regije. Dakle, na turističkom tržištu mikroregije treba
modifikovati dosadašnju ponudu, koja je bilo prilično siromašna i uglavnom se sastojala od
jednodnevnih izleta u iz nekih bliskih turističkih destinacija. Sada je potrebno skroz obrnuti
koncepciju: smještaj u gradu ili okolnim selima, a jednodnevni izleti na okolne destinacije.
Potrebno je što više favorizirati eko-turizam, jer eko-turizam postaje sve popularniji u svijetu, a
za to su veoma povoljne seoske lokacije. Takođe, treba što više favorizirati vjerski i religiozni
turizam, za šta takođe postoje veoma povoljni uslovi.

15
6. TURIZAM KAO STRATEŠKO OPREDJELJENJE

Turizam sam za sebe nema nekog vlastitog, zasebnog procesa rada koji bi se manifestirao u
određenim vlastitim proizvodima ili uslugama. Pa ipak danas u svijetu turizmu se priznaje status
posebne oblasti privrede, pri čemu je, svakako, presudan uzrok njegov finansijski efekat. Danas
se, kada je riječ o turizmu, često upotrebljava pojam «turistička industrija», da bi se na taj način
jače istakao veliki ekonomski značaj turizma.

Kao kompleksna ekonomska djelatnost, razvoj turizma uvjetovan je odgovarajućim razvojem

onih privrednih grana koji sačinjavaju komponente njegove bitnosti (saobraćaj, ugostiteljstvo,
zanatstvo, poljoprivreda, posebno povrtlarstvo i voćarstvo, trgovina, pa na kraju i industrija i
građevinarstvo, izvođenjem investicionih radova u turističkim mjestima u smislu izgradnje
turističkih objekata i njihovog opremanja. S druge strane, razvoj turizma direktno utiče i
dinamizira tokove razvoja pomenutih privrednih grana, posebno ugostiteljstva.
Vizionari i analitičari turizma u svijetu o turizmu govore kao veoma propulzivnoj privrednoj
grani koju stavljaju u istu ravan sa informatikom, naftnom i auto industrijom. Prema studiji
«Turizam 2020. godine» Svjetske turističke organizacije WTO već 2010. godine, od današnjih
443 milijardi USA dolara svijet će od turizma zarađivati 1.550 milijardi, a deset godina kasnije
preko 2.000 milijardi USD. Broj turista bi se u tom razdoblju povećao od 612 na 1.602 miliona
lica.

Uvođenjem zajedničke valute EUR-a, turizam u Evropi čini krupne korake u razvoju. Novi
privredni i politički gigant EURLEND sa cca 290 miliona stanovnika postao je po snazi drugi
monetarni prostor u svijetu. Očekuje se da će turistički promet do 2010. godine udvostručiti.
Posebno će se snažnije razvijati alternativne varijante turizma, kao što su: ekološki, zimsko-
planinski, sportsko rekreacijski, kulturni i vjerski turizam. U današnjem stoljeću zimsko-planinski
turizam postaje sve više turistički hit.

Prije dvadeset godina (1984. godine) nekadašnji rektor Univerziteta Sarajevo, prof. dr Fazlija
Alikalfić, zaljubljenik u prirodne ljepote i borac za njihovu aktivnu zaštitu, pokrenuo je
predstavkom predsjedniku Izvršnog vijeća tadašnje SRBiH obrazložen prijedlog da se planine
Prenj i Čvrsnica sa dijelom rijeke Neretve koja ih razdvaja proglase za nacionalni park.3 F.
Alikalfić misli da taj njegov prijedlog Vlada nije nikada službeno razmatrala, ali nije ni odbila. U
tom prilogu F. Alikalfić je dao skicu graničnih linija nacionalnog parka. Poslije dvadeset godina
od prvog neuspjelog pokušaja F. Alikalfić danas ponovno pokreće istu inicijativu motivisan
bojazni od raznih oblika destrukcije kojom su izložene ove, kako on kaže, «najinteresantnije i
najznačajnije gromade dinarida».

Alarmantno upozorenje o ozbiljnoj ugroženosti eko sistema pomenutih planina iznosi ing. Sead
Pintul u članku «Ekološki haos umjesto neophodne zaštite», a u podnaslovu tvrdi da «ukoliko
društvena zajednica, putem nadležnih institucija države, hitno ne pokrene aktivnosti na

16
formiranju nacionalnog parka Prenj – Čvrsnica – Čabulja, postoji realna opasnost da ovi prostori
izgube atribute zbog kojih su svrstani u najvrijednija područja izvorne prirode u Evropi i svijetu.

Pominjanje istorijata nastojanja da se Prenj i Čvrsnica proglase nacionalnim parkom i stave pod
poseban režim državne zaštite uklapa se u markantne događaje proteklih 30 godina u kojima je
sazrijevalo shvaćanje da se okrenemo turizmu kao svojoj razvojnoj šansi.

7. NAJZNAČAJNIJE DESTINACIJE TURIZMA

Top 20 destinacija

1. Times Square - New York (SAD) 35,2 milijuna

2. National Mall s Washingtonovim spomenikom te Lincolnovim i Jeffersonovim memorijalnim

centrom - Washington (SAD), 25 milijuna

3. Disney World's Magic Kingdom - Lake Buena Vista (SAD), 16,6 milijuna

4. Trafalgar Square - London (Engleska), 15 milijuna

5. Disneyland Park - Anaheim (SAD), 14,7 milijuna

6. Niagara Falls - Ontario/New York, (Kanada i SAD), 14 milijuna

7. Fisherman's Wharf/Golden Gate rekreativni park - San Francisco (SAD), 13 milijuna

8. Disneyland i Disney Sea - Tokio (Japan), 12,9 milijuna

9. Katedrala Notre-Dame - Pariz (Francuska), 12 milijuna

10. Disneyland Paris - Marne-La-Vallee (Francuska), 10,6 milijuna

11. Kineski zid - Kina, 10 milijuna

12. Nacionalni park The Great Smoky Mountain - Tennessee/Sj. Karolina (SAD), 9,2 milijuna

13. Universal Studios Japan - Osaka (Japan),8,5 milijuna

14. Bazilika Srca Isusova na Montmartreu - Pariz (Francuska) 8 milijuna

15. Muzej Louvre - Pariz (Francuska), 7,5 milijuna

16. Zabranjeni grad/Trg Nebeskog mira - Peking (Kina) 7 milijuna

17. Eiffelov toranj - Pariz (Francuska), 6,7 milijuna

17
18. Universal Studios - Orlando (SAD), 6 milijuna

19. SeaWorld Florida - Orlando (SAD), 5,7 milijuna

20. Pleasure Beach - Blackpool (Engleska), 5,7 milijuna

Pojam turističke destinacije

Pojam destinacija potječe od latinske riječi „destination“, što u izvornom obliku znači odredište,
pa i cilj (odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru).

Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije. Neke od definicija koje najbliže
objašnjavaju pojam turističke destinacije su:

Prema Medlikovom riječniku turističkih pojmova, turistička destinacija je zemlja, regija, grad i
drugo područje koje posjećuju turisti. Važnost određene zemljopisne cjeline, kao turističke
destinacije, definirana je: atraktivnošću/privlačnošću određenog prostora prirodnošću/
pogodnošću - ugodnom klimom dostupnošću/ pristupačnošću – razvijenom prometnom
infrastrukturom.WTO-Svjetska turistička organizacija definira destinaciju kao mjesto posjećeno
tijekom putovanja i razvrstava ih u sljedeće grupe:

- udaljene destinacije

- glavne destinacije (one na kojima turista provodi najviše vremena tijekom putovanja)

- motivirajuće destinacije (one koje su glavni razlog posjete određenom prostoru).

Promatrano iz globalnog okvira, cijela BiH izgleda kao jedna turistička destinacija – raznolika,
posebna, privlačna, još uvijek nedovoljno otkrivena – pa samim tim i tajanstvena. Razvoj
tehnologije i komunikacije omogućio je današnjim suvremenim turistima lako, brzo i udobno
putovanje i boravak u destinacijama, gdje zemljopisne granice postaju sve više virtualne, a
virtualne destinacije po web stranicama – postaju sve više stvarne, jer su lako i brzo dostupne.

18
 Slika 1 - Šetalište Times Square

Time Square - Svjetski poznato javno okupljalište, Times Square u ulici Broadway koja se
proteže kroz njujorški Manhattan, planira se zbog smanjivanja prometnih gužvi u gradskom
kazališnom okrugu, pretvoriti u pješačku zonu.

Diznilend (engl. Disneyland) je zabavni park Volta Diznija. Ovakav park postoji na pet mesta: u
Anahajmu (u blizini Los Anđelesa, Kalifornija, SAD), Orlandu (Florida, SAD), Tokiju (Japan),
Parizu (Francuska) i Hong Kongu.

Slika 2 – Disneyland Resort Paris

19
Pariški Diznilend (fr. Disneyland Resort Paris) se nalazi u predgrađu Pariza, na 35 minuta
vožnje od centra grada, i do njega se može stići posebnom linijom metroa. Sastoji se od dva
zasebna djela Diznilend parka (engl. Disneyland park) i Diznijevog studija (engl. Walt Disney
studios). Na samom ulazu u Diznilend park nalazi se Diznilend hotel. U istoj ulici (Main Street
U.S.A.) su smještene prodavnice, poslastičarnice, restorani i kafei. Ostatak parka je podeljeno na
četiri zone- Adventureland, Frontierland, Fantasyland i Discoveryland. U okviru parka nalaze se
vozići, začarana Snežanina šuma, zamak iz bajke, kuća straha, brod za krstarenje, letjelice i
svemirski brodovi, gusarske pećine, itd. Diznijev studio je manji i u njemu su sve vožnje vezane
za igrane filmove. Takođe, u njemu se nalazi i bioskop, kao i brojni restorani i prodavnice. U oba
parka se igraju ulične predstave, a uveče glavnom ulicom prolazi i povorka sa Diznijevim
junacima. Postoji i Dizni selo (Disney vilage) u koji je ulaz besplatan.

Egipatske piramide - Na nekropoli kod Gize stoje, jedna do druge, tri najvece piramide vladara
IV dinastije: Keopsova, Kefrenova i Mikerinova. Najveca od njih, Keopsova, je visoka 145
metara. To je ujedno i najvisa piramida u cijelom Egiptu. Svaka strana njene osnove je duga 233
metra, a kosa ivica koja spaja vrh piramide i vrh osnove je duga 220 metara. U svome
prvobitnom stanju ona je bila oblozena pravilno obradjenim blokovima od bijelog krecnjaka.

Slika 3 - Egipatske piramide u Gizi

Kasnije je ta obloga poskidana i sada postoje samo stepenasto poredani blokovi osnovne
konstrukcije, visoki po jedan metar, a sam vrh danas predstavlja dosta prostranu platformu.
Kefrenova piramida visoka je 135 metara, a Mikerinova 66 metara. Sve tri, u danasnjem stanju,
ostavljaju svojom jednostavnom formom veoma snazan utisak mirnoce i uzvisene velicine. Osim
njih, na lijevoj obali Nila nalazi se jos 192 piramide, vecih ili manjih dimenzija, koje vremenski
dosezu i u Srednje carstvo. Poslije XII dinastije piramide se rijetko pojavljuju.

20
Kineski zid je najveća građevina na svijetu - jedina građevina na Zemlji, za koju se tvrdi da se
vidi sa Mjeseca. Proteže se od stepa srednje Azije do Žutog mora, dužinom od 2.450 kilometara,
visinom od 10 do 16 metara, širinom od 8 metara, predstavlja ubjedljivo najduži zid na svijetu, i
najveći odbrambeni objekat.

Slika 4 - Kineski zid

Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni[1] toranj sagrađen na Champ de Mars
(Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od
najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu
Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija

Slika 5 - Eiffelov toranj

21
ZAKLJUČAK

Poslije detaljnog opisa turizma i svih njegovih vrlina i mana, može se zaključiti da je turizam
zaista jedna prelijepa grana privrede koja ne samo da poboljšava budžete privlačnim
destinacijama na svijetu nego stvara jednu novu dimenziju u društvu, jer samim upoznavanjem
tuđih kultura i prirodnih bogatstava čovjek kao individua postaje cjelovitija, i bolja ličnost.

Svakako da je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, jer jedino turizam je grana privrede
koja ima neiscrpan aspekt. Dakle, bez obzira na starost svjetskih destinacija one uz svoje ime
dobijaju prefiks popularnih i po nekim osobinama , bilo to društvenim ili prirodnim , one će
privlačiti velike mase ljudi .

Turizam je zaista jedna od najljepših atrakcija koje je izmislio čovjek, i volio bih jednog dana da
postanem dio ove zajednice i obiđem što više zemalja jer smatram da se čovjek mnogobrojnim
putovanjima po svijetu upotpunjuje i postaje bolja ličnost.

22
LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam

http://rez.ba/?cat=15

- Publikacija FONDEKO SVIJET, 12/2002, Sarajevo, 2002l. godina, str. 24-25, prilog:
Prof. Fazlije Alikalfića «Hoćemo nacionalni park Prenj – Čvrsnica»

23