SVEUILITE U SPLITU Medicinski fakultet- sestrinstvo

PATRONANA SKRB KOLSKOG DJETETASPRIJEAVANJE NASILJA (BULLYING)

- Jasna Karai-

Split, 25.4.2011 SADRAJ 1. TO PODRAZUMIJEVA

jasnakaracic@hotmail.com

NASILNITVO? ....................................................................... 3 1.1. Bullying- kada djeca zlostavljaju djecu.......4 2. OBLICI NASILJA ......................................................................................................... ....... 8 3. UZROCI NASILJA ......................................................................................................... ......8 3.1 Kako prepoznati nasilnika? ................................................................................................9 3.2 Mogui znakovi nasilnika ..................................................................................................9 3.3. Koja djeca postaju rtve ?..................................................................................................10 3.4. Mogui znakovi nasilnitva...10 4. PREVENCIJA NASILJA MEU DJECOM ...................................................................... 11 4.1 uloga i edukacija roditelja u prevenciji nasilja ...................................................................12 5. KRUG NASILJA NASILNIK, RTVA, PROMATRA.14 6. CYBERBULLYING.17 6.1 Znaajke zlostavljanja rane djeje dobi - to moramo uiniti?..........................................20 7. ZNAKOVI NASILJA...22 7.1. Uloga kole22 7.2. Zakoni23

7.3. Kako razgovarati23 8. ZADAA KOLSKE MEDICINE..24 9. PATRONANA SESTRINSKA SKRB...26 9.1. Opi ciljevi sestrinske skrbi...26 9.2. Pozitivni aspekti posjeivanja obitelji26 9.3. Tijek kune posjete26 9.4. Komunikacija27 10. PROVOENJE SESTRINSKE SKRBI.28 11. PROBLEMI DANANJICE..28 12 .PRIE IZ IVOTA.30 11.SAETAK...32 12. LITERATURA33

TO PODRAZUMIJEVA NASILNITVO? Nasilje postoji otkada znamo za ovjeka. O nasilju kao drutvenoj pojavi pisali su mnogi filozofi, od antikih predstavnika, kao to su Heraklit i Platon, sve do "novijih" filozofa, kao to su Darwin, Hobbes te psihoanalitiar Sigmund Freud i mnogi drugi. Od sredine ovog stoljea mnoge je sociologe zaintrigirao fenomen nasilnikog ponaanja. (Lali, 1999). Do danas postoji vrlo velik broj istraivanja vezana uz nasilje, no i dalje nije posve razjanjena etiologija nasilnikog ponaanja, a jo je sloenije sprijeiti ovu pojavu. Nasilniko ponaanje pojavljuje se u svim aspektima ivota osobe, poevi od obitelji, preko kole sve do slobodnog vremena, a najpodloniji nasilnikom rjeavanju problema smatraju se mlade osobe koje su u procesu sazrijevanja i formiranja identiteta i ivotnih stavova. Ciljevi nasilnika razliiti su od osobe do osobe. Nekima je u cilju nanijeti tetu i bol (impulzivna agresija), dok je drugima cilj postii neto, bez obzira na to tko e stradati na tom putu (instrumentalna agresija) (Bili, 1999). Postoji mnogo kompleksnih razloga zato su neka djeca nasilna prema drugima. Nasilniko ponaanje moe biti pokuaj stjecanja popularnosti, pokuaj da se pokau odlunima, sposobnima ili da na sebe skrenu panju. Nasilje moe biti i izraz nemone ljubomore na osobu prema kojoj se nasilno odnosimo. Nasilje moe biti pokuaj 3

prevladavanja osobnih problema ili frustracija koje dijete ne moe na drugaiji nain rijeiti. Dijete izloeno nasilju u vlastitoj obitelji moe isti nain ponaanja prenijeti i na svoju kolsku okolinu. Neka djeca ne razumiju da je nain njihova ponaanja lo i neprihvatljiv, niti mogu sagledati kako se osjea njihova rtva. Ponekad nema otre granice izmeu muitelja i rtve, jer se u razliitim razdobljima i situacijama uloge mogu i zamijeniti, te nasilnik postaje rtvom i obratno . Nasilje meu vrnjacima (bullying) se moe odrediti i na slijedei nain: uenik je zlostavljan ili viktimiziran kada je opetovano i trajno izloen negativnim postupcima od strane jednoga ili vie uenika (Olweus, 1998, 19). Ova definicija naglaava negativno (agresivno) djelovanje koje se ponavlja kroz dui vremenski period. Olweus (1998) smatra da bullying ukljuuje tri bitna elementa: Negativni postupci: podrazumijevaju namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi. Mogu biti fiziki i verbalni. Fiziko nasilje je kada netko udara, gura ili sputava drugoga tjelesnim dodirom, dok verbalno ukljuuje izrugivanje, zadirkivanje i prijetnju. Negativni postupci pojavljuju se i bez uporabe rijei ili tjelesnog dodira u obliku drutvene izolacije, kreveljenjem, nepristojnim kretnjama ili odbijanjem da se udovolji eljama druge osobe. Opetovano i trajno: da bi se neki negativan postupak smatrao nasiljem mora se ponavljati i biti trajan. Ovaj uvjet je postavljen u definiciju nasilja kako bi se iz pojave nasilja u koli iskljuili povremeni beznaajni sukobi izmeu uenika, poput zadirkivanja, a koji su sastavni dio igre i relativno prijateljske naravi. Asimetrian odnos snaga: nasilnitvom nazivamo samo ako izmeu uenika postoji nesrazmjer snaga. Stvarni ili percipirani nesrazmjer snaga moe se javiti u situacijama izravnog nasilnitva ako je uenik (rtva) zaista fiziki slabiji u odnosu na uenika (zlostavljaa), ako rtva sebe doivljava fiziki ili mentalno slabijom, ako postoji brojani nesrazmjer izmeu rtve i zlostavljaa. U situacijama neizravnog nasilnitva nesrazmjer snaga moe se javiti u sluaju izolacije uenika iz grupe, irenju glasina i tome slino. U irem smislu, nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moi, i to nanoenjem psihike, odnosno fizike boli. Nasilnitvo moe initi pojedinac (nasilnik) ili skupina. Meta nasilja takoer moe biti pojedinac (rtva) ili skupina. Borba ili sukob izmeu dva jednako snana protivnika najee se ne smatra bullyingom. Bullying znai ponavljanu agresiju, odnosno nanoenje ozljede ili tete bespomonoj rtvi koja se ne moe braniti (Olweus, 1988).

Bullying - kada djeca zlostavljaju djecu Bullying ili zlostavljanje djece od strane drugog djeteta ili djece moe imati vie oblika: fiziki, emocionalni, verbalni, seksualni, cyberbullying ili kombinaciju navedenoga. Moe ukljuivati jedno dijete koje zlostavlja drugo ili grupu djece koja zlostavljaju jedno dijete ili drugu grupu djece. Na alost, bullying je jako rairena pojava. Teko je uope procijeniti koliko s obzirom na to da veliki broj djece nikada nikome ne ispria to im se dogaa. Takoer, s obzirom na to da ivimo u prilino nasilnom drutvu, djeje izrugivanje, gurkanje, ismijavanje ili ignoriranje odrasli rijetko vide kao neto vie od obinog djejeg nestaluka. Djeci pak, s obzirom na nasilje koje gledaju i sluaju svaki dan od obiteljskih svaa do naslovnica dnevnih novina bullying esto preraste u zabavnu predstavu koju, ako nisu rtve, sa zanimanjem i navijakim poklicima ohrabruju. Unato uvrijeenom miljenju da je zlostavlja obino djeak, i djevojice i djeaci zlostavljaju. Razlika nije u kvantiteti ve prije u nainima zlostavljanja. Djevojice preteno nanose emocionalnu bol verbalnim uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem. Djeaci su neto "grublji", kako u verbalnom zastraivanju tako i u fizikim nasrtajima. Iako su neki zlostavljai vei i snaniji od rtve, zlostavljaa ima u svim veliinama i oblicima. Nekoliko je elemenata nuno da bi moglo doi do bullyinga. To su: zlostavlja, rtva, prilika i publika.

Zlostavljai su najee djeca koja su i sama na neki nain zlostavljana. Ponekad, to su djeca koja prolaze kroz ivotne situacije u kojima osjeaju da nemaju nikakvu kontrolu nad onim to se dogaa, kao to je razvod roditelja ili teka bolest roditelja. To mogu biti djeca koja imaju slabo razvijene socijalne vjetine, koja doivljavaju nasilje kao uobiajeni nain komunikacije kod kue, koja ne mogu ispuniti oekivanja obitelji ili kole. Oni zlostavljaju drugu djecu kako bi se osjeali kompetentni, uspjeni, da bi imali osjeaj kontrole ili sebi dali oduka zbog osjeaja bespomonosti. Oni smanjuju rtvu da bi onda pored nje izgledali veliki. rtva, odnosno dijete koje je izloeno veem riziku da bude zlostavljano od druge djece, najee ima neke od sljedeih karakteristika: nisko samopotovanje, nesigurnost, nerazvijene socijalne vjetine, osjetljivo je, lako se rasplae i uznemiri, ima neku vidljivu razliitost (debelo je, nosi naoale, ima klempave ui i sl.), ili ne zna kako se zatititi i izboriti za sebe. Bullying se ne moe dogoditi ako nema za to prilike. kolski hodnici, igralita i zahodi obino imaju malu ili nikakvu superviziju odraslih to ih ini posebno plodnim tlom. No, bullying se moe nastaviti ili zapoeti i u nekom drugom okruenju: u kvartu ili u autobusu kojim se dijete vozi u kolu i kui. Moderna tehnologija nudi mnoge prilike za zloupotrebu irei tako mogunosti zlostavljau da proganja svoju rtvu gdje god ona bila. Bullying obino ukljuuje i publiku. Publika moe odigrati kljunu ulogu u zlostavljanju. Vrlo esto publika reagira na zlostavljanje smijehom i panjom, podupirui tako nasilnika i ohrabrujui nasilje. Mnogi se ipak, unato tome to se smiju, u sebi osjeaju loe i teko im je gledati zlostavljanje. No, kako se boje istupiti iz gomile i time riskirati da i sami postanu rtva, ute i igraju ulogu koju procjenjuju da je sigurnija. Rijetka su, ali postoje, ona hrabra djeca koja preuzmu inicijativu i pokau zlostavljau da to to radi uope nije zabavno. Najbolja prevencija i najmonije oruje u borbi protiv bullyinga lei upravo u tome da publika preuzme kontrolu i sprijei zlostavljanje. Jedno hrabro dijete je malo, i moe nastradati, ali grupu hrabre djece nitko ne moe zaustaviti. Zlostavlja i rtva su zarobljeni u zlostavljanju. rtva bi htjela promijeniti situaciju ali ne moe jer je rtva. Zlostavlja se moe promijeniti, ali nee, jer izvlai neku udnu nagradu iz maltretiranja drugih. Ali publika je stvarno mona. Kako se postavi publika, tako e se razvijati situacija. Odlui li publika da zlostavljanje nije "cool", zlostavlja e najvjerojatnije prestati i povui se. U nekim je kolama bullying stavljen pod kontrolu upravo djelovanjem na 6

publiku, bez da se utjecalo niti na rtvu niti na zlostavljaa. Najbolje strategije publike su: ignoriranje, zbunjivanje zlostavljaa odvlaenjem panje, paljivo konfrontiranje zlostavljaa s injenicom da to to radi nije nikome zabavno, zapoinjanje diskusije u razredu o tome kako sprijeiti bullying u svom razredu i u svojoj koli. Bullying nije djeja igra

Djeca se esto ale ili komuniciraju na naine koji ukljuuju ruganje ili gurkanje. Za razliku od djeje igre, u kojoj su dvije strane ravnopravne, ili se nadmo izmjenjuje od situacije do situacije, bullying ukljuuje neravnoteu moi u kojoj je zlostavlja uvijek i stalno nadmoan. Isto tako, kod djeje igre emocionalni ton se izmjenjuje od smijeha do ljutnje, no zadrava blagi intenzitet. Bullying ukljuuje trajnu i vrlo esto intezivnu uznemirenost, bespomonost i patnju rtve, dok je zlostavlja obino hladan, okrutan i kontrolira situaciju. Bullying nije nasilni napad Bullying se razlikuje od nasilnog napada na vie naina. Prvo, u napadu se obino koriste ake, noevi i drugo oruje dok je kod bullyinga najee vie izraeno emocionalno, a manje fiziko nasilje. Obino se radi o blaim oblicima fizikih napada, najvie o naguravanju, prijetnjama nasiljem, uzimanju stvari i amaranju. Drugo, nasilni napad dogaa se najee samo jedan puta, dok bullying traje i ponavlja se. ak i dok nema izrugivanja ili drugih oblika bullyinga, rtva strepi svaki dan oekujui nove nalete agresije.To nalikuje strahu vojnika na ratitu: i kada je zatije osoba je napeta i stalno na oprezu. Taj strah postaje sastavni dio ivota, a uloga rtve sastavni dio osobnosti. Nasilni napad je

vrlo nalik oluji, i obino ukljuuje ozbiljne ozljede. Takvih je primjera nekoliko svako malo diljem Hrvatske, o emu itamo u medijima. No, ozlijeena, napadnuta djeca najee dobiju puno suosjeanja i panje, to pomogne u zacijeljivanju i onih unutarnjih, nevidljivih rana. Svi oko rtve ogoreni su na napadaa i napada bude javno osuen zbog takvog ponaanja. Bullying je kao kiica, koja pada i pada sitnim kapima i ini se kao da nee nikada stati. rtva se osjea progonjeno svaki dan, polako gubi snagu i ponekad trajno mijenja svoju osobnost i nain na koji vidi sebe i svijet oko sebe. Odrasli koji nisu imali iskustvo napada ili bullyinga obino smatraju da je napad puno tei, zbog teih fizikih ozljeda koje ga prate. Djeca koja su bila izloena bullyingu znaju da je to gore od napada. Napadnuta djeca zavre u bolnici okruena ljudima koji brinu, paze i njeni su. Napada zavri u rukama policije i pravosua. Djeca koja su izloena bullyingu, s tekim emocionalnim ozljedama, zavre obino sami u svojoj sobi ili na psihoterapiji. A napadai budu "face"

OBLICI NASILJA Fiziko nasilje je najuoljiviji oblik, te podrazumijeva udaranje, guranje, tipanje, upanje i sl., dok verbalno nasilnitvo najee prati fiziko, te podrazumijeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje i sl. (npr. Debela!). Emocionalno nasilje podrazumijeva namjerno iskljuivanje rtve iz zajednikih aktivnosti razreda ili djeje grupe, kao i ignoriranje. Seksualno nasilje ukljuuje neeljeni fiziki kontakt i uvredljive komentare. Kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi. I na kraju, ali ne manje vano, ekonomsko nasilje ukljuuje krau i iznuivanje novca (Internet stranica Obiteljskog centra Karlovake upanije Nasilje meu djecom). kola je bez svake sumnje mjesto na kojem se dogaa najvie nasilnitva meu djecom. Najee se manifestira udaranjem, unitavanjem stvari, oteivanjem imovine drugog uenika, bacanjem stvari kroz prozor, ruganjem i verbalnim uvredama. esto ukljuuje komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini. Druga vrsta bullyinga, tzv. neizravno nasilje, ukljuuje namjerno iskljuivanje djeteta iz grupnih igara. Dogaa se jednom od petero kolske djece. Ovakvi incidenti se ponavljaju i dijete se teko s tim nosi. U koli se najee dogaa u zahodima, hodnicima i ostalim prostorima izvan kontrole nastavnika. Moe se 8

dogaati i u razredu, pred drugom djecom koja najee ne priskoe u pomo rtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili nedostataka empatije (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom). UZROCI NASILJA Postoji mnogo faktora koji na individualnom, obiteljskom i drutvenom nivou dovode do nasilja i meu njima moemo izdvojiti stres, identifikacija s agresorom, nizak stupanj edukacije i nezaposlenost, medijska prenaglaenost, rat, karakteristike susjedstva te kvaliteta obitelji i obiteljskih odnosa. To su esto izjave roditelja u sredinama sa veom stopom nezaposlenosti i siromanije sredine, Djeca neobrazovanih roditelja, loeg psihikog stanja, niskog samopotovanja, sa problemom alkoholizma i sl. esto su zanemarena, zlostavljana emocionalno, a nerijetko i fiziki. Europska i amerika istraivanja govore o 80% poinitelja kaznenih djela koji su adolescenti sa iskustvom osobnog zlostavljanja i zanemarivanja u djetinjstvu. Djeca koja su odrastala bez ljubavi, potpore i zatite, esto pod utjecajem niskog samopotovanja naputaju kolu to najee dovodi do nezaposlenosti i siromatva te mogueg sudjelovanja u krivinim radnjama, nasilju, konzumaciji alkohola i droge. esto se za nasilje okrivljavaju i mediji u kojim je konstantno prisutna pria o nasilju, bilo da se radi o novinama sa loim vijestima ili zabavnim filmovima (Buljan, Kocijan, 2003). Kako prepoznati nasilnika? Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i mo nad drugima te im ponekad nedostaje suosjeanja za rtve. Prkosni su, sukobljavaju se s odraslima, antisocijalni su i skloni krenju kolskih pravila. esto su skloni ljutnji i ''lako eksplodiraju''. Teko se nose s frustrirajuim situacijama. Vrlo esto su i sami nasilnici bili rtve fizikog zlostavljanja i nasilnitva u koli (ili u obitelji)! Mogu biti ljuti i uznemireni zbog situacije u koli ili kod kue. Uglavnom biraju rtve koje su sitnije, mlae, slabije, povuenije i pasivnije od njih. Napada ne mora nuno biti ukljuen u in nasilja, moe biti organizator grupe, tj. poticati i nagovarati druge da se nasilno ponaaju. Dok neki nasilnici uivaju u agresiji, osjeaju se sigurnima i prihvaeni su meu vrnjacima, drugi imaju slabiji kolski uspjeh, manje su popularni kod svojih vrnjaka i osjeaju se manje sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici postaju rtve. Nasilnici uvijek uspiju pronai nain zastraivanja i zadirkivanja koji e najvie uznemiriti rtvu: zadirkuju zbog teine, izgleda, boje kose, obitelji, popularnosti, uloenog truda, disleksije, dispraksije, religije, zbog poloaja u drutvu, ljubomore na rtvu... 9

Mogui znakovi nasilnika Znakovi kod male i predkolske djece: esti napadaji bijesa i ispadi agresije bez veeg razloga, impulzivnost, neustraivost, energinost, konstantno odbijanje pravila i sluanje odraslih, nisu vezani za roditelje, uivaju u nasilnim temama i zlobni su prema vrnjacima. Znakovi kod kolaraca: imaju loiju panju i koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti, imaju lo uspjeh u koli, esto upadaju u tunjave s drugom djecom, na kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i osvetom, esto gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice, imaju malo prijatelja te su esto neprihvaeni zbog svojeg ponaanja, sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su poznata po agresivnosti i neposlunosti, konstantno se suprotstavljaju odraslima, zadirkuju i drae ivotinje, osjeaju se frustrirano i ne suosjeaju s drugima. Znakovi kod adolescenata: ne potuju autoritete, nedostaje im suosjeanja za osjeaje i prava drugih, probleme rjeavaju nasilnim ponaanjem, postiu lo kolski uspjeh i markiraju bez razloga, iskljuuju ih iz kole, koriste alkohol i droge, sudjeluju u tunjavama, kraama i unitavanju javnog vlasnitva (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom). Djeca sklona nasilju nad drugom djecom nameu se skupini ili pokuavaju okupljati lanove koje povezuje antipatija prema nekom djetetu. Pridrueni lanovi obino su podloni autoritetu voe skupine, trude se iriti krugove mrnje, neistine ili klevete. Razlozi tome mogu biti ostvarivanje zajednikog cilja i motiva te potreba da im se pridrue drugi lanovi koji vole svoju individualnost istaknuti u skupini. Obino grupa nasilnika postaje vrlo kohezivna, zahvaljujui dobroj socijalnoj strukturi odnosno meusobnoj privlanosti lanova. Njihova privlanost i naklonost temelje se na slinosti interesa meu osobama, slinih stajalita i vrijednosnih preferenci (Bili, Zlokovi, 2004). KOJA DJECA POSTAJU RTVE KOLSKOG NASILNITVA? Nasilnici pronalaze rtve koje su zbog neega ranjive ili odskau od druge djece (boja koe, nain hoda, ime, veliina, religija, naoale, obitelj, nain oblaenja). esto su to tiha, mirna, pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja. Imaju malo prijatelja i vrsto su povezani s roditeljima. Mogui znakovi rtve nasilnitva Neke od karakteristika rtava nasilnitva su: loije socijalne vjetine, manjak 10

sigurnosti, manjak podrke od strane nastavnika i drugih uenika, osjeaj krivnje, elja da se uklope, boje se ii u i iz kole i esto mole roditelje da ih voze u kolu, odbijaju ii u kolu, ''bolesni'' su ujutro prije kole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu, pogorava se kolski uspjeh, dolaze kui s potrganom odjeom i oteenim kolskim knjigama, postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti, prijete ili pokuaju samoubojstvo, zaspu plaui, imaju none more rtve su najee: novo dijete u razredu, nadareno dijete, mirno i ljubazno dijete, dijete koje ima dobar odnos s uiteljem, dijete nieg socioekonomskog statusa, dijete iz druge etnike skupine, hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama, dijete razvedenih roditelja, dijete rtva obiteljskog nasilja (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom).

PREVENCIJA NASILJA MEU DJECOM Nakon definiranja pojma nasilja te upoznavanja s njegovim oblicima i posljedicama potrebno je panju usmjeriti na to to se moe uiniti kako bi se sprijeila ili barem umanjila njegova pojava. Vlada Republike Hrvatske, u lipnju 2009. godine, predstavila je Program aktivnosti za prevenciju nasilja meu mladima za 2009. godinu. Navedeni je prijedlog dokumenta prethodnik Nacionalnog programa za mlade i Nacionalne strategije za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih 2009.-2012.g. Cilj Programa je prevencija nasilja meu mladima, koja da bi bila uinkovita, zahtijeva sveobuhvatnu suradnju i aktivnost svih, izravno ili neizravno, ukljuenih u rad s mladima. Krajnji cilj Programa je pronai razlog i uzroke nasilnog ponaanja meu mladima i njegovo spreavanje raznim preventivnim mjerama i aktivnostima na svim razinama. Donoenjem Programa Republika Hrvatska je na najvioj razini pokazala ozbiljnu namjeru i volju suoavanja s problem vrnjakog nasilja i njegova uinkovita rjeavanja s ciljem da se svakome djetetu osigura pravo na zatitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja ili nasilja (Internet stranica Obiteljskog centra Virovitiko podravske upanije). U odgojnim ustanovama nasilje se javlja u rasponu od vrtia do srednje kole i nadalje. Premda se u ranim pokuajima prevencije nasilja meu djecom najvie panje 11

posveivalo najmanjoj djeci (uglavnom do 5. razreda osnovne kole), proirivanjem spoznaja i definiranjem prirode nasilja, programi su proireni i za djecu u viim razredima osnovnih, te srednjih kola (Zlokovi, 2004). Metode rada u prevenciji nasilja Kao metode rada u prevenciji nasilja uglavnom se koriste multidimenzionalni pristupi i interaktivne tehnike uenja. U niim razredima to podrazumijeva: prianje pria i igranje uloga (posebice u konfliktnim situacijama); koritenje lutaka ili kazaline produkcije; uvjebavanje prihvatljivih ponaanja; primjenu tehnike crtea i promatranja slika; verbalne instrukcije i savjete kako se u nekim situacijama nasilja snai. Starijim se uenicima mogu ponuditi razliiti zadaci poput intervjuiranja odraslih o nasilju i rjeenjima konfliktnih situacija. esto se koriste i diskusije u veim ili manjim grupama koje se upotpunjuju videosnimkama iz stvarnog ivota, te zadacima za samostalno istraivanje o uzrocima i posljedicama nasilja. Posebice se u srednjim kolama primjenjuju i metode vrnjaka edukatora kao jedan od modela koji pokazuje pozitivne efekte meu djecom. Uinkovitima su se pokazale i primjene metoda kojima se stvara i podie razina kvalitete prevencije nasilja poput metoda pozitivnog razrednog zajednitva, zajednitva preispitivanja te primjena razliitih suradnikih modela pouavanja nenasilju (Zlokovi, 2004). Uloga i edukacija roditelja u prevenciji nasilja S obzirom na vanost uloge roditelja i uitelja u ivotu djeteta, programi namijenjeni prevenciji nasilja podrazumijevaju strategije kojima se eli postii kvalitetnije povezivanje roditelja i kole. Sadraji namijenjeni roditeljima uglavnom se odnose na educiranje roditelja o oblicima nasilja, njegovim uzrocima i posljedicama, te mogunostima prevencije nasilja u obitelji i meu vrnjacima (Zlokovi, 2004).

12

Roditelji mogu puno toga napraviti da pomognu djetetu rtvi nasilnikog ponaanja. U nekim se situacijama djeca mogu sama suoiti sa zastraivanjem i nasilnikim ponaanjem, ali esto je potrebna pomo odraslih i njihova ukljuenost. Roditelji se trebaju potruditi da: sasluaju dijete i ne prekidaju ga, uvjere dijete da nije ono krivo i da je uinilo pravu stvar rekavi im, potrae pomo nastavnika i kolskog suradnika, budu svjesni znakova i simptoma zastraivanja te da ih ne zanemaruju ve kontaktiraju kolu. Uz to, trebali bi okupit i druge roditelje te raspraviti o problemu nasilja i nainima njegovog suzbijanja, ukoliko ve ne postoji, potaknuti pitanje uvoenja programa za suzbijanje nasilnikog ponaanja i zastraivanja u koli te predloiti kolski pravilnik za rjeavanje sukoba - dokument u kojem se navodi kako se kola suoava i rjeava svaki incident (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom). Ako, meutim, posumnjaju da je upravo njihovo dijete nasilnik u koli, vano je odmah potraiti pomo, prije nego to doe do veih obrazovnih, socijalnih, emocionalnih i zakonskih potekoa. Vano je saznati to uzrokuje takvo ponaanje te razviti plan mijenjanja nasilnikog ponaanja i pritom razgovarati s djetetom, pedijatrom, ravnateljem kole, kolskim pedagogom, psihologom, defektologom, psihijatrom Istraivanja su pokazala da se nasilno i agresivno ponaanje ui u ranim godinama ivota, meutim djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoja ponaanja: oponaaju stariju brau, roditelje, rodbinu, ne znaju druge, bolje naine komunikacije s drugom djecom, sami su doivjeli zlostavljanje, napeti su zbog raznih izvora stresa.... Roditelji, lanovi obitelji i svi drugi kojima je stalo, stoga moraju dijete nauiti kako se nositi s osjeajima ljutnje bez upotrebe nasilja. Budui da djeca uglavnom ue prema primjerima, ponaanje, vrijednosti i stavovi roditelja i drugih odraslih imaju veliki utjecaj na djecu. Roditelji, stoga, imaju vanu ulogu u smanjivanju nasilja, upravo odgajajui svoju djecu u sigurnim domovima, s puno ljubavi, a vrijednosti potovanja, istine i ponosa u svakoj obitelji mogu biti vani izvori snage za djecu, pogotovo ako se 13

susreu s negativnim pritiskom vrnjaka, ive u nasilnom susjedstvu ili idu u kolu punu nasilja (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom). E. M. Field u svojoj je knjizi ivjeti bez nasilja razradila program i metode koje e pomoi roditeljima da zajedno s djecom planiraju to uiniti kad ih se zadirkuje, iskljuuje i tjelesno kanjava. Kad je dijete rtva zadirkivanja i nasilnitva, ono doivljava bolne osjeaje koji utjeu na njegovo ponaanje. Prvi je korak u donoenju odluke o suoavanju s nasilnitvom, davanje oduka svojim osjeajima. Takoer je potrebno shvatiti zato je dijete zlostavljano. Razlozi mogu biti razni: genetski, osobni, kulturalni, obiteljski, okolina i kola. im shvati o emu se radi, moi e se neto poduzeti. Vrlo je vano u suoavanju s nasilnitvom izgraivanje djetetovog samopotovanja, kao i usavravanje njegovih komunikacijskih vjetina. One obuhvaaju govor oiju, lica i tijela, glas i rijei. Djeca koja aktivno sudjeluju u drutvenome ivotu bolje se snalaze od one djece koja pokuavaju preivjeti sama. Moraju, stoga, razvijati socijalne vjetine da bi ojaala mreu podrke u koli Iako nasilnitvo doista nanosi bol, dijete se ne smije odrei svoje moi i prepustiti je nasilniku, ali ne smiju ni reagirati i vraati milo za drago. Poeljno ih je, stoga, nauiti nekolicini uinkovitih strategija kojima mogu sprijeiti zadirkivanje, iskljuivanje i fizike napade (Field, 2004).

KRUG NASILJA NASILNIK, RTVA, PROMATRA Sudionici u krugu nasilja nose sa sobom stereotip, kako fizikog izgleda, tako i socijalnih vjetina. Svim tipovima nasilnika zajedniko je da vole dominirati, iskoritavati druge, odbijaju preuzeti odgovornost za svoje ponaanje, eljni su panje. Obino su fiziki jai, to odreuje pobjedu, dok je rtva slabija i uvijek gubi. Nasilnici su po rezultatima nekih istraivanja (Lawson, 2001.) u 17,8% djeca koja su zavrila osnovnu kolu, ali rtve pronalaze u svojoj staroj koli, jer su mlae i slabije od njih, pa se tako redovito pojavljuju na utakmicama, za vrijeme odmora ili nakon zavretka nastave. Uz niz zajednikih karakteristika ameriki znanstvenici tijekom svojih istraivanja naili su na vie tipova nasilnika (Coloroso, B., 2003.): 14

samouvjereni (reagiraju munjevito, osjeaju se superiornijim od svojih vrnjaka, to moe stvoriti krivu sliku kod ostale djece, pa mu se dive zbog odlunosti i jake linosti) socijalni nasilnici (koriste glasine, verbalne uvrede kako bi svoje rtve izbacili iz socijalnih aktivnosti) oboruani nasilnik (trai priliku za zlostavljanje kad ga nitko ne vidi, naizgled miran, ali hladan i bezosjeajan) hiperaktivni nasilnik (okrivljuje druge za svoje ispade, uglavnom imaju potekoa u uenju i slabe ocjene, ljubomorni su na drugu djecu, te reagiraju agresijom i na male provokacije) nasilnik rtva (istovremeno je i meta i nasilnik, napada puno slabije od sebe, potrebno mu je dokazivanje, jer je i sam rtva bilo od vrnjaka, starijih ili lanova obitelji) grupa nasilnika (u osnovi su ova djeca kukavice i snani su samo u grupi te rade stvari koje nikada ne bi izveli sami) banda nasilnika (zastraujua skupina djece, koja radi to hoe i svi ih se boje). Napadai paljivo biraju rtve. Vrlo esto su meta ismijavanja, ruganja, verbalnog ili tjelesnog zlostavljanja djeca koja fizini odudaraju (debela i mrava djeca, previsoka ili preniska za svoju dob), ali i djeca s posebnim potrebama (Lawson, 2001.; Coloroso, 2004.) Trajne posljedice na rtvu ostavlja svaka vrsta nasilja. Djeca, rtve bullyinga, povlae se u sebe, strahuju i nikom ne govore o svojim potekoama, ive pod kontinuiranim stresom jer je odlazak u kolu njihova svakodnevna aktivnost. Boje se ii u kolu i mijenjaju uobiajeni put do kole, nesigurni su i trae blizinu uitelja, imaju none more, ele ii u drugu kolu, pomiljaju na samoubojstvo (Lawson, 2001.). Internetske stranice i novinski naslovi u posljednjih samo nekoliko mjeseci preplavljeni su temama nasilja: 14-godinjaka u Puli teko su pretukla etvorica vrnjaka (Jutarnji list, 15.1.2004). Uenik se htio baciti kroz prozor kako bi prekinuo zlostavljanje; Zbog nasilja u koli pokuao se ubiti (Jutarnji list, 14.3. 2005); 8godinjak napisao oprotajno pismo majci (Jutarnji list, 11.3. 2005), Od udarca u trbuh dvanaestogodinjaku se rasprsnula slezena (S. Dalmacija, 21.5.2005) itd. Neka istraivanja pokazuju da se meu djecom rtvama javlja simpatija, suosjeaju jedno s drugim jer imaju isti problem. Time smanjuju napetost koju ne mogu kontrolirati (Derosier, 2004.). Povjeravaju se meusobno, imaju elju razgovarati o problemu, ele da ih netko saslua i ohrabri. Bitan element mnogih programa za prevenciju bullyinga je ohrabrivanje rtava i razgovor s njima. Istraivanje (Hunter, 2004.). na populaciji djece od 9 do 14 godina (N = 830) potvrdilo je vrijednost povjeravanja djece i uinkovitost otvorene komunikacije. Uenici vie trae pomo kada osjete da im netko vjeruje. Stoga, nastavnici i struni suradnici u kolama moraju biti upueni u epizode bullyinga kako bi sasluali djecu rtve i sprijeili

15

daljnje napade na njih. Isto istraivanje je pokazalo da djevojice vie trae pomo strunjaka i lake se povjeravaju. Posebno je znaajno naglasiti da sudionici u krugu nasilja nisu samo rtve, kao ugroena skupina ili napadai, kao inicijatori nasilja i agresivnosti, ve i djeca promatrai. Promatrai su trea skupina vrnjaka koji indirektno i sami sudjeluju u inu zlostavljanja. Mogu pomagati i ohrabrivati osobu koja inicira zlostavljanje. Iz straha se ak pridruuju nasilnicima kako bi sebe zatitili. Djeca koja promatraju nasilje, nesigurna su i prestraena, sklona priklanjanju nasilniku kako bi se zatitila. Strahuju da su potencijalne rtve u budunosti, te neki suosjeaju s uenikom koji je rtva i nesretni su to ne mogu pomoi. Nasilnitvo stvara atmosferu straha u kojoj se djeca osjeaju nesigurno. Bullying je kao predstava. Uvijek postoji pozornica na kojoj su rtva i zlostavlja, a postoje i gledatelji (Buljan-Flander, 2003.) U kojem postotku promatrai aktivno sudjeluju u nasilju pokazuju rezultati istraivanja u Torontu 1995., autora D.J. Pepler i W.M. Craig (prema Coloroso, B., 2003.): u 85% sluajeva promatrai su se na neki nain ukljuili u nasilje poticali su nasilnitvo u 81% sluajeva vie prijateljstva pokazano je prema nasilniku, a ne prema rtvi u 48% sluajeva nasilja promatrai su bili aktivni sudionici u samo 13% sluajeva intervenirali su zatititi rtvu.

16

Slika 1.: Krug nasilja, (Olwus)

17

CYBERBULLYING Cyberbullying je relativno nova pojava koja je izrasla iz prilika koje otvara moderna tehnologija. Internet je otvorio zlostavljaima mogunost za uznemiravanje putem e-maila, chata ili blogova. Mobiteli mogu posluiti za snimanje, slanje uvredljivih sms-ova ili pozivanja, a sve s ciljem uznemiravanja rtve, u svako doba, na svakom mjestu, velikom brzinom. Namjera je znai ista, problem je u temeljima isti, ali je domet vei. Za rtvu to moe znaiti da se ak i u svoja etiri zida, kao i bilo gdje drugdje, neprestano osjea nesigurno i prestraeno. Takoer, ono to je nekada za rtvu bila sramota koja je ivjela u uionici i hodnicima kole, s modernom tehnologijom postalo je javna sramota, dostupna svima i odmah. Za internet kaemo da je svjetska komunikacijska mrea. To znai da se na njemu sve odvija meusobnom komunikacijom. Kao sto korisnici komuniciraju jedni s drugima putem elektronske pote ili chata, tako i raunala komuniciraju meusobno, to nam omoguuje posjeivanje stranica, slanje i primanje elektronske pote i sve ostalo to radimo na internetu. Za razliku od chata, gdje se sadraj brie jednom kad osoba izae iz chat sobe, zapisi na forumu su trajni, odnosno mogue ih je vidjeti i komentirati due vrijeme.

Posebna je mogunost da posjetitelji bloga mogu upisati javni komentar pojedinih lanaka. Zato se kae da je blog interaktivan jer omoguuje izravnu komunikaciju autora i njegovih itatelja. Ono to je zajedniko chatu, blogu i forumu jest koritenje nadimaka koje posjetitelji sami izaberu, to im prua anonimnost. To znai da korisnici meusobno ne znaju tko je tko u stvarnom ivotu, ne znaju imena i prezimena, adresu, broj telefona. Jedni o drugima znaju samo ono to se iznese na internetu. Anonimnost stoga omoguuje ljudima da budu otvoreni i

18

podijele s drugima stvari koje bi im bilo neugodno rei nekome tko ih poznaje. mogue je zatraiti pomo u rjeavanju nekog problema ili rei miljenje o nekoj temi, bez straha da ce biti prepoznati i da e zbog toga imati neugodnosti. Meutim, anonimnost moe biti i otvorena pozivnica svima koji ele zloporabiti takav nain komunikacije. esto na forumu ili chatu mogu se nai prijatelji s kojima dopisivanje moe biti vrlo zabavno i pouno. Ali nisu svi korisnici interneta dobronamjerni, a od nekih se mogu doivjeti i velike neugodnosti. Netko na chatu, forumu ili blogu moe vrijeati, prijetiti i/ili pisati o drugima stvari koje nisu istinite ili koje su privatne i tajne. esto je to netko koga poznajemo. Jedna od opasnosti je dostupnost informacija velikom broju ljudi, ukljuujui i pedofile, za koje je internet postao savreno virtualno igralite na kojem mogu doi do djece, skriveni u anonimnosti svojih domova. Naime, pedofil cijelo vrijeme prikuplja informacije s bloga da bi ih sloio u osobni profil djeteta. Ime kole, imena prijatelja, nastavnika, adrese, imena ulica, grad - bilo koju od tih informacija mogu iskoristiti osobe s neprijateljskim namjerama, primjerice seksualni zlostavljai. Dok tinejder misli da su detalji koje daje na internetu bezazleni, pedofil ih u realnosti koristi kao putokaz do djetetove kue. Naime, anonimnost djetetu daje lani osjeaj sigurnosti te moe dovesti sebe u opasnost dajui dovoljno podataka o sebi kako bi pedofil stupio s njim u kontakt. Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opi je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca, tako i za ope dobro. Tim oblikom nasilja meu vrnjacima obuhvaene su situacije kad je dijete ili tinejder izloeno napadu drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. Odnosno i poinitelj(i) i rtva(e) su maloljetnici. postoje dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika. Izravan napad dogaa se kad maloljetnik: * alje uznemirujue poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu * ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu * objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici * alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu * postavlja internetske ankete o rtvi * alje viruse na e-mail ili mobitel * alje pornografiju i neeljenu postu na e-mail ili mobitel * lano se predstavlja kao drugo dijete 19

Meuvrnjacko nasilje putem interneta ukljuuje poticanje grupne mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhoenje, vrijeanje, nesavjestan pristup tetnim sadrajima te sirenje nasilnih i uvredljivih komentara. moe ukljuivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijeteih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale na raun vrnjaka. Takvo se nasilje, nadalje, odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traenje ostalih da ih procjenjuju po odreenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najrunija, najnepopularnija ili najdeblja u koli. djeca katkad na odreenoj popularnoj internetskoj stranici trae od ostalih da navedu osobu koju najvie mrze te da o njoj napisu nekoliko rijei, a sve s ciljem da rtvu osramote pred to veim brojem ljudi. Nasilje na internetu ukljuuje i "provaljivanje" u tue e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadraja drugima. Nasilje preko posrednika dogaa se kad poinitelj napada rtvu preko tree osobe, koja toga najee nije svjesna. Poinitelj moe staviti oglas seksualnog ili provokativnog sadraja u ime rtve s njezinim brojem mobitela ili adresom. Na taj nain dijete moe doivjeti mnoge neugodnosti i naci se u opasnosti. Od svih oblika komunikacije na internetu, forumi su najee najbolje organizirani. Na njima se nalae administrator (jedan ili vie njih) i moderatori, zadueni za posebne dijelove foruma. Oni itaju sve teme i diskusije te paze da ne bude vrijeanja, prijetnji, objavljivanja privatnih podataka i krenja prava. Na veini foruma postoji mogunost Obavijesti moderatora ispod neijeg zapisa, tako da se jednim klikom moe obavijestiti moderatora o nekomu tko zloupotrebljava forum.

20

Znaajke zlostavljanja rane djeje dobi - to moramo uiniti?

Bez obzira o kojem se obliku nasilja nad djecom radi, sva djeca imaju odreene znaajke u ponaanju koje se u predkolskoj dobi najee manifestiraju kroz probleme spavanja (od straha da pou spavati do nonih mora), razvijaju regresivne oblike ponaanja, mogu imati usporeniji psihiki i fiziki razvoj, te, to je posebno vano naglasiti, nedostaje im djeja radost, interesi, radoznalost, komunikacija, djeluju izgubljeno, otupjelo, tjeskobno, bespomono. to moramo uiniti? 1. Potrebno je djetetu osigurati optimalne uvjete za razvoj, kako bi svako dijete bilo sretno, sigurno i s povjerenjem gledalo u svijet. To je mogue razliitim oblicima edukacije, prije svega mladih osoba koje se spremaju ui u brak i roditeljstvo, kao i mladih roditelja, kako bi, ako postoji, prekinuli transgeneracijski negativni prijenos, ali i nauili ih o potrebama djeteta i svojoj ulozi i odgovornosti u odnosu na dijete. Nositelji takvih aktivnosti trebalo bi biti drutvo u cjelini, ali posebice odgojno-obrazovne ustanove. Djelatnici primarne zdravstvene zatite, posebice patronane sestre, pedijatri i ginekolozi po funkciji svog radnog mjesta u najtjenjem su kontaktu s mladim ljudima, roditeljima i djecom, pa svojim stavovima, razliitim oblicima teajeva i savjetima utjeu i mijenjaju loe stavove, koji su vrlo esto povezani s obiteljskim vjerovanjima, kulturalnim znaajkama i generacijskim prijenosom. Mediji su vrlo bitan imbenik u primarnoj prevenciji nasilja i u mijenjanju stavova. Vanu

21

ulogu ima Crkva svojim nauavanjem, posebice predbranim teajevima. Trebalo bi u edukativne sadraje ukljuiti i upoznavanje buduih roditelja s vanou odgoja i odgovornou prema djetetu. 2. Kada ve imamo dijete predkolske dobi koje svojim ponaanjem upuuje na to da je nesigurno, prestraeno, bez samopouzdanja, koje djeluje tuno, bezvoljno, naa je obaveza utvrditi to se dogaa s takvim djetetom, gdje i kako odrasta, kakva je obiteljska dinamika sve to radi osiguranja prikladne pomoi. Da bi mogli prepoznati takvo dijete, vano je da svi djelatnici koji rade s malom djecom tijekom svog kolovanja i poslije kroz kontinuiranu edukaciju dobiju dovoljno znanja ne samo o tome kako prepoznati dijete u problemu ve i kako takvom djetetu pomoi da bi razvilo samopouzdanje, radost, povjerenje u okolinu. To se primarno odnosi na zdravstvene djelatnika, odgajatelje i strune suradnike u predkolskim ustanovama te djelatnike u centrima za socijalnu skrb. Predkolska ustanova moda je prvo mjesto za pojedino dijete gdje e se osjeati prihvaeno, gdje e se prepoznati njegove potrebe, gdje e mu se omoguiti da stekne samopouzdanje kroz aktivnosti kojima se veseli i u kojima se osjea uspjeno. Vano je da ustanove socijalne skrbi imaju nadzor nad rizinim obiteljima i sredinama, kako bi svojim preventivnim aktivnostima omoguile pozitivne uvjete razvoja djeci. 3. Ako se nasilje ve razvilo, kada je dijete ve rtva ili nasilnik, tada je svakako potrebno ukljuiti i profesionalce iz podruja mentalnog zdravlja, koji e pomoi takvom djetetu da prevlada traumu, promijeni svoje ponaanje i svoj odnos prema sebi i svojoj okolini. 4. Drutvo kao cjelina, sa svojim ustanovama treba poticati i podravati projekte koji su usmjereni ka zatiti djece, ali ne samo onda kada se problem, u ovom sluaju trauma i nasilje, dogodi ve primarno programe koji mijenjanju stavove i potiu aktivnosti radi osiguranja sretnog djetinjstva te radosnog i kvalitetnog roditeljstva. Ne smijemo zaboraviti da djeca koja su bila izloena bilo kakvu obliku nasilja razvijaju znaajke koje ih ine predisponiranim da u ivotu postanu rtve ili nasilnici. Vano je u svim ustanovama u kojima borave djeca predkolskog uzrasta organizirati aktivnosti u kojima e dijete stei samopouzdanje, razvijati pozitivne odnose s vrnjacima i posebice razvijati svoju kreativnost. Dobro educirani profesionalci prepoznat e probleme djeteta i znati kamo ga treba uputiti.

22

ZNAKOVI NASILJA Tipina mjesta namjerno nanesenih ozljeda su tjeme, oi, usnice, ui, vanjski dijelovi podlaktice, prsti, lea, stranjica. Znakove tjelesnog zlostavljanja mogue je veinom prepoznati fizikalnim pregledom, ali ne uvijek, osobito ne kod seksualnog zlostavljanja. Tipina mjesta namjerno nanesenih ozljeda su tjeme, oi, usnice, ui, vanjski dijelovi podlaktice, prsti, lea, stranjica. Ta mjesta moemo razlikovati od tipinih mjesta povreda kod sluajnih padova i sluajnih ozljeda, a to su elo, nos, brada, zatiljak, vanjski dijelovi ake, rubovi dlana, koljena, prednji dijelovi potkoljenica. Psihiko nasilje ima tako velik broj pojavnih oblika da jedino strunjak s osjeajem za prepoznavanje takvih problema moe posumnjati da se radi o nasilju. Sve moe biti simptom nasilja u obitelji - od kolskog neuspjeha do glavobolje.

Uloga kole kola vrlo esto upozorava kolskog lijenika na nasilje u obitelji, kako nad uenicima, tako i nad jednim od roditelja. Suradnja prosvjete i zdravstva na tom podruju vrlo je dobra. Osposobljavanje uitelja za prepoznavanje znakova nasilja nad djecom i struna pomo kolskog lijenika mogu pridonijeti ranom uoavanju ovog problema. Prosvjetni djelatnici koji s mnogo razumijevanja i ljubavi rade s djecom uoit e preko crtea, pisanih uradaka ili razgovora znakove nasilja.

23

Zakoni Tako prema l 108.(1) Obiteljskog zakona svatko je duan obavijestiti Centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. U sluaju zlostavljanog djeteta zakon jasno propisuje kako strunjaci i ostali treba da postupaju te kako zatititi dijete. Sljedei zakoni reguliraju pravne aspekte problematike zlostavljanja djeteta: Zakon o socijalnoj skrbi (NN 73/97,27/01,59/01,82/01,103/03), Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04) i Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (NN 116/03).

Kako razgovarati? Veliko je i zahtjevno umijee prikupiti podatke i voditi razgovor s djetetom koje se obratilo u vezi sa zlostavljanjem. Pitanja koja su poeljna otvorena su (to se onda dogodilo?), usmjerena (to radi kada si kod mame...?), i s moguim izborom odgovora (Jesi li bio u odjei ili ne?). Treba izbjegavati specifina pitanja (Je li te djed dirao po tijelu?) i sugestivna pitanja (Rekli su mi da te je ujak dirao po guzi - je li tono?).

24

ZADAA KOLSKE MEDICINE Nasilje i zlostavljanje meu mladima s motrita kolskog lijenika kolski lijenik koji provodi mjere preventivne i specifine zdravstvene zatite kolske djece i studenata susree se u svojem radu s problematikom nasilja i zlostavljanja (kroz aktivnosti cijepljenja, sistematskih pregleda, rad savjetovalita, zdravstveni odgoj...). Nasilje nad djecom kolske dobi mogu provoditi odrasle, punoljetne osobe te druga djeca i adolescenti (maloljetne osobe, najee starije od rtava). Od odraslih osoba najee su to roditelji, braa, roaci, obiteljski prijatelji i poznanici, nasilnici u lokalnoj zajednici, uitelji, a od maloljetnika uenici osnovnih i srednjih kola, te mlade neprihvatljiva ponaanja koja ne ide u kolu. kolski lijenik dobiva podatke o nasilju u obitelji ili koli iz nekoliko izvora: 1. uenika koji su i sami rtve nasilja jednog roditelja ili starije brae i sestara, kolskih kolega, uenika osnovne i srednje kole te djece neprihvatljivog ponaanja 2. roditelja, najee majke, koji je rtva nasilja u sluaju obiteljskog nasilja, a oba roditelja ako je dijete zlostavljano od vrnjaka 3. putem Protokola kole, uitelja, nastavnika, strunih slubi kole koje uoavaju tjelesne i psihike promjene djeteta ili su od roditelja doznali za nasilniko ponaanje jednog od lanova obitelji ili vrnjako zlostavljanje 4. patronanih sestara 5. socijalnih radnika 6. policije ili pravosudnih organa 7. drugih osoba: susjeda, roaka, drugih lijenika itd. Djeca iznimno, ee stariji adolescenti, trae pomo i zatitu, iako jasno prepoznaju nasilniko ponaanje roditelja. Djeca rtve nasilja skrivaju svoje tjelesne i duevne povrede od okoline i strunjaka, te najee smatraju da su kanjena za neto to su krivo" ili loe" uinila. Pokuaji da se od djeteta dobiju podaci o nasilju u obitelji pokazuju da se radi o dobro uvanoj obiteljskoj tajni" Zadaa kolskog lijenika preventivne zdravstvene zatite je prevencija zlostavljanja i nasilnog ponaanja kroz aktivnosti promicanja zdravlja. Metode rada su zdravstveno odgojne (predavanja, tribine, rad u malim skupinama), savjetovalini rad i individualni rad u ambulanti. Radom su obuhvaeni uenici, roditelji i nastavnici.

25

Kroz sistematske i druge zdravstvene preglede mogue je prepoznati uenike s poveanim rizikom. Takva djeca upuuju se na obradu, terapijsko-rehabilitacijske postupke, a ambulantnim radom pratimo, koordiniramo i u suradnji sa drugim strunjacima u zdravstvu i izvan zdravstva, sa strunjacima interdiciplinarnog tima te strunim suradnicima kola pomaemo djetetu i njegovoj obitelji prevladati specifian problem koji ga ometa u njegovu kolovanju.

26

PATRONANA SESTRINSKA SKRB PREDKOLSKOG I KOLSKOG DJETETA Pruanje pomoi i podrke obitelji u stvaranju optimalnih uvjeta za rast i razvoj djeteta Poduzimanje aktivnosti vezanih za edukaciju roditelja i ostalih koji brinu o zdravlju djece, a u svrhu promicanja zdravlja OPI CILJEVI SESTRINSKE SKRBI 1.Pruanje znanja i potrebnih vjetina za prepoznavanje znakova i simptoma bolesti 2.praenje zdravstvenog stanja, provoenje potrebnih intervencija za ublaavanje tegoba i traenje pravovremene pomoi lijenika i sestre 3.kune posjete 4.provoenje edukacije i radionica sa djecom na teme sprjeavanja zlostavljanja 5. prikazi sluaja te igranje uloga zlostavljanog djeteta 6.prouavanje posljedica te negativnog odraza zlostavljanja na drugu djecu POZITIVNI ASPEKTI POSJEIVANJA OBITELJI Profesionalna podrka vrlo je vana roditeljima u raznim dvojbama tijekom razvojnih faza Roditelji mogu nauiti pozitivne i efektne naine odgoja ako im je pruena adekvatna podrka Pruanje pomoi roditeljima da prebrode ivotne probleme koji oteavaju normalan odgoj djece

TIJEK KUNE POSJETE: Priprema medicinske sestre Uspostava komunikacije Prikupljanje podataka i procjena potreba za sestrinskom i zdravstvenom skrbi Planiranje -definiranje problema, dijagnoza i ciljevi Provoenje skrbi tj. intervencije Evaluacija Biljeenje podataka i voenje dokumentacije

27

KOMUNIKACIJA MALA DJECA Pribliiti se im vie visini djetetovih oiju Dopustiti fiziki kontakt s roditeljem Ne tepati govoriti razgovijetno PREDKOLSKI UZRAST esto pokazuju nepovjerenje Dozvoliti djetetu da pregleda opremu koju koristi sestra i da neke predmete upotrjebi DJECA KOLSKE DOBI Potaknuti dijete da izrazi osjeaje i emocije Koristiti verbalne i neverbalne metode (plakanje crtanje, pjevanje, prie, igre..) Dopustiti ispitivanje i postavljanje pitanja Provjeriti da li je djete razumjelo Pohvaliti ADOLESCENTI Ohrabriti adolescente da izraze svoje brige Osigurati tajnost onoga to se doznalo, ali ne pod svaku cijenu Objasniti ukoliko se radi o zdravlju i dobrobiti da je potrebno otkriti to je reeno PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROCJENA POTREBA Razvoj (fiziki, motorni, kognitivni, seksualni) Socijalni i emocionalni razvoj (govor, temperament, odnos sa roditeljima..) Sigurnost (ovisno o dobnoj skupini - prostor u kojem se kree, koritenje pojasa , kacige..) Ope zdravstveno stanje i izloenost bolestima (izloenost rizicima-puenje, droga spolne i infektivne bolesti)

28

PROVOENJE SESTRINSKE SKRBI skup svih postupaka tj. intervencija koje sestra provodi za ostvarenje ciljeva. Najznaajnija intervencija patronane sestre je edukacija roditelja .Sestra se brine o unaprjeenju zdravlja djeteta

PROBLEMI DANANJICE Poznato je da djeca znaju biti posebno okrutna. Nove tehnologije sve ee pokazuju koliko okrutna zapravo znaju biti, i to bez ikakvog razloga. Ne ba pretjerano inteligentna grupa uenika jednog razreda osnovne kole u B. smatrala je da cijelom svijetu treba objaviti kako kolektivno maltretira svog druga. Na Facebooku su pokrenuli grupu Svi koji MRZE I.B. i hoe da ode iz O..!!!!!, a lanovi grupe mislili su da e biti kul ako svima pokau kako se oporativno udruuju protiv djeaka kojem je jedini grijeh to to je, kako kau, retardiran. U tu su svrhu postavili i dva video snimka, snimljena mobilnim telefonom, u kojima se okomljuju na nesrenog djeaka. Djeak, napadan sa svih strana, ne zna ta bi drugo uradio, pa bespomono vriti. Ostalim sauesnicima maltretiranja, to je oigledno jako smijeno, pa se cijeli razred smije i zadovoljno vie. Mali I.B. nema neke velike anse jer protiv njega su i djeaci i djevojke. Zlostavljai su i sami nekada bili rtve zlostavljanja pa sada pokuavaju da taj obrazac prenesu na druge kao da je to neto dobro i normalno. Vrlo je vano da imamo svijest da zlostavljau i zlostavljanju jasno kazemo NE! To nije normalno i ne treba ga tolerisati! Zlostavljai se ili lijee ili kanjavaju, nema im druge!

KOLE BEZ NASILJA 29

UNICEF-ov projekt "Za sigurno i poticajno okruenje u kolama" zapoeo je 2003. godine kao pilot-projekt u tri kole. Idue godine ukljuile su se 124 kole koje su eljele provoditi program prevencije nasilja. Plaketu "kola bez nasilja" dobile su 133 kole. Meu tim kolama su i etiri kole iz Zadarske upanije: O Bartula Kaia, O Obrovac, O Stanovi i O ime Budinia. to se, pak, tie podataka o nasilju meu djecom na razini Republike Hrvatske, 71 posto uenika izjavilo je da nad njima nije izvreno nasilje, dok je 29 posto izjavilo da su bili rtve nasilja. Provedenim istraivanjima dolo se do rezultata da su uglavnom mjesta gdje se provodi nasilje kolski hodnici, stubita i uionice kad nema uitelja. Mjesta gdje se vrlo rijetko provodi nasilje jesu blagovaonice i autobusi. No zabrinjavajue je da su uionice u kojima je uitelj prisutan takoer mjesta gdje se esto provodi nasilje nad uenikom. - U godinu dana provedbe UNICEF-ova programa znatno je smanjeno nasilje meu uenicima, ali ignoriranje i iskljuivanje iz drutva je u porastu te ih uenici doivljavaju kao najokrutniji oblik zlostavljanja, dodala je ui. Jagoda Gauta govorila je o kriterijima odrivosti statusa "kole bez nasilja". - Budui da rezultati UNICEF-ova programa "Za sigurno i poticajno okruenje u kolama" nisu trajni ako se ne ulau kontinuirani napori u odravanju uspostavljenih vrijednosti, odran je sastanak predstavnika kola i mentora u lipnju 2007. godine gdje su dogovoreni kriteriji odrivosti statusa "kole bez nasilja". Dogovoreni kriteriji odnose se na donoenje vrijednosti, pravila i posljedica na poetku svake kolske godine na razini razreda i kole, kontinuirana deurstva uitelja na kritinim tokama, suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom, biljeenje i dokumentiranje svih aktivnosti koje kola poduzima radi prevencije i pravovremenog reagiranja na pojavu vrnjakog nasilja te obilaske kola u razdoblju od tri godine radi praenja provoenja programa, kazala je Gauta.

PRIE IZ IVOTA 30

-,,Sin mi se ali na dvojicu djeaka iz vrtia, iz druge skupine. Uglavnom su to ovakve stvari: bacanje s ljuljake, amaranje ako ne eli ustati s ljuljake, bacanje kockica u travu. Vie puta sam ve razgovarala s njim da se mora suprotstaviti, traiti zatitu od uiteljice, meutim, on te djeake nikada nije tuio, jer se boji jo goreg maltretiranja. Danas mi je stvar prevrila svaku mjeru kad je doao kui s vorugom i bolovima u glavi, jer ga je jedan od tih udario drvenom letvom od ograde po glavi. I ti djeaci ne mogu biti puno stariji od njega, maksimalno godinu dana, dakle nije puno manji od njih. Moj M. nije nikakva bubica, on je snaan deko i nije miran i povuen, naprotiv. Ali, nije agresivan i povlai se pred takvima,, -,,Kerka mi ima3,5 godine i oduvijek voli da ide u vrti, nikad ne plae kad je ostavljamo. Uglavnom, jako je drueljubljiva i oboava djecu. Dok je ispoetka bilo sve dobro, u zadnjih 2 mjeseca sam prvo primjetila da mi svi ignoriu dijete i da se uvijek igra sama. Ako sretnenomo koje djete ispred vrtia, ona ga zove imenom, a oni samo stave ruke na lice, ne ele da je pozdrave. Ona ih grli i ljubi kada doe u vrti, ali oni je i dalje ignoriu. Mislila sam, problem je u njoj moda im je naporna i pokuala sam sa njom da razgovaram ali ona je jednostavno takva osoba ili je jo premala da shvati neke stvari. Ali da se ba niko od 26 djece ne eli sa njom da se igra. Jedno vrijeme se jako dobro slagala sa jednom djevojicom, agresivkom, iako ju je ova znala koji put ugristi za prsti, lijepo su se slagale, a veina djece se i tako s tom malo nisu igrala. Djeaci su u grupi i ne ele je u njoj, a ona eli sa njima da se igra. Vidjela sam svojim oima kada ue u vrti i zaleti se prema njima, kako je doslovce guraju. Ali OK. Djeca imaju pravo da se igraju s kim hoe. Djevojice obino hodaju kao zombiji i rijetke su one koje se igraju jedna s drugom. Govore mojoj maloj da je fuj, a ova kui dok to pria plae satima kao kina godina (naravno trebalo je par sati da se to uopte izvue iz nje)i ako vaspitaica tvrdi da se oni meusobno igraju, i da je Ema jedno vrijeme bila glavna, a posebno je glavna kad se radi o pjevanju i plesanju, igri skrivaa i dramskoj itd. ja kad god doem ona stoji s strane, ona je sama, sjedi blizu grupe koja se igra i gleda ih ili ak unutar grupe ali oni se prave kao da ona ne postoji. Mu mi je rekao da izmiljam, dok je on nije poeo voditi u vrti i isto primjetio. I taman kad sam htjela da idem da razgovaram sa vaspitaicom, da je pitam u emu je problem, zato su djeca odjednom ama ba sva poela ignorisati moje dijete- jer moda je u njoj problem pomislila sam, moda ona neto radi to njima smeta pa su je odluili ignorisati na jedno vrijeme kao kaznu, poela je dolaziti kui u modricama. Plava nogica, rukica mislila sam, pala , udarila se, moda su se meusobno malo poupali 31

oko igrake, djeija posla, najbolje se ne mjeati. Kad ono nakon sati razgovora ona sva srameljiva sa suzama, pa L. me je udario akom u stomak, J.. me tue svaki dandrugi dan A je udario nogom iza uha i ne eli da mi da da vidimkad sam jue vidjela podliv SMRAILO MI SE, udarac nogom u glavu iza uha, moe znaiti smrtto nisu djeiji udarci tipa, upanja, pljuskanja, to su karate udarci I kad sam je pitala ta je vaspitaica rekla; rekla je da ne plaem???? Totalno sam poludjelamislila sam da e reagovati tipa ovako: zato si udario Emu, zna da se to ne smije , ako ste se posvaali to se rijeava ovako i ovako, sad se pomirite, dajte ruku ili zagrlite se itd.ali nita..ta djeca treniraju karate i ja nemam nita protiv toga dok to ne isprobavaju na drugoj djecioekivala sam da e vaspitaica priati s roditeljima ili barem meni rei ali nita

SAETAK

32

Nasilje postoji otkada znamo za ovjeka. Pojavljuje se u svim aspektima ivota osobe, poevi od obitelji, preko kole sve do slobodnog vremena, a najpodloniji nasilnikom rjeavanju problema smatraju se mlade osobe koje su u procesu sazrijevanja i formiranja identiteta i ivotnih stavova. Nasiljem meu djecom i mladima smatra se svako namjerno fiziko ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vrnjaka uinjeno s ciljem povrjeivanja. Moemo ga podijeliti u vie oblika: fiziko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko. Postoji mnogo faktora koji na individualnom, obiteljskom i drutvenom nivou dovode do nasilja i meu njima moemo izdvojiti stres, identifikacija s agresorom, nizak stupanj edukacije i nezaposlenost, medijska prenaglaenost, rat, karakteristike susjedstva te kvaliteta obitelji i obiteljskih odnosa. kole u mnogim zemljama ulau napore kako bi smanjile pojavnost i posljedice nasilja meu djecom. Ciljevi Programa prevencije nasilja meu djecom su: ssenzibiliziranje strunjaka, roditelja, djece i mladih za problem nasilja meu djecom i mladima, uspostavljanje sustavnih rjeenja za prevenciju i sprjeavanje pojave nasilja te ublaavanje i uklanjanje njegovih posljedica.

LITERATURA 33

1. Bili, V. (1999). Agresivnost u suvremenoj kolskoj svakidanjici. U: Vrgo, H. (ur.). Agresivnost (nasilje) u koli). Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, str.43-53. 2. Bili, V., Zlokovi, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece Oblici pomoi obitelj i koli. Zagreb: naklada Ljevak, d.o.o., 3. Buljan-Flander, G. (2007). Nasilje meu djecom. Zagreb: Grad: Poliklinika za zatitu djece grada 4. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M. usluge d.o.o. 5. Lali, D. (1999). Neki socijalni aspekti nasilnikog ponaanja meu mladima. U: Vrgo, H. (ur.). Agresivnost (nasilje) u koli). Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, str. 43-53. 6. Field, E. M., (2004). ivjeti bez nasilja: Zagreb: Naklada Kosinj 7. Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli. Zagreb: kolska knjiga 8. Zlokovi, J. (2004). Nasilje meu vrnjacima - problem obitelji, kole i drutva: Pedagogijska istraivanja, 1 (2), 207-220 9. Internet izvori: a. Internet stranica pravobraniteljice za djecu RH: Izvjee o radu Pravobranitelja za djecu za 2009. god:. http://www.dijete.hr/attachments/078_IZVJESCE%20O%20RADU%20PRAVOBRANITEL JICE%20ZA%20DJECU%20ZA%202009%20.pdf b. Internet stranica Obiteljskog centra Karlovake upanije Nasilje meu djecom; http://www.oc-karlovac.hr/Teme/Ponasanje/nasilje.html c. Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom; http://www.hrabritelefon.hr/main.php?hrabri=za_roditelje_nasilje d. Internet stranica Obiteljskog centra Virovitiko-podravske upanije; http://www.obiteljskicentar.hr/vijesti/624 e.prezentacija O Grbavica1, Sarajevo, Nasilje (zlostavljanje) meu vrnjacima); http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=fDWJ3b6zwpE%3D&tabid=116, pristupljeno

34