Podrka je ostvarena zahvaljujui narodima SAD-a i vedske

Dobre pelarske prakse -prirunik-

Miljenja izraena u ovom izdanju ne podrazumijevaju obavezno i poglede Amerike agencije za meunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske niti vedske meunarodne razvojne agencije.

PRAVILNO POSTUPANJE
u

Pelarskoj proizvodnji Preradi pelinjih proizvoda Higijeni hrane Rukovanju s pelinjim proizvodima Organskom pelarstvu

APICON 2010

Sadraj: PREDGOVOR ............................................................................................................... 1 Uvod............................................................................................................................... 2 1. Vrste pela ............................................................................................................. 3 2. Lokacija pelinjaka od ega pele ive ............................................................... 3 3. Pelar...................................................................................................................... 5 4. Metode rada ........................................................................................................... 5 5. Oprema i alati ......................................................................................................... 6 6. Pelinji vosak ......................................................................................................... 7 7. Razmnoavanje ...................................................................................................... 9 8. Kontrola parazita .................................................................................................... 9 9. Prihrana ................................................................................................................ 10 10. Dokumentacija ..................................................................................................... 10 11. Organsko pelarstvo............................................................................................. 10 12. Praksa pravilne higijene Smjernice za pelare.................................................. 13 12.1 Higijena u primarnoj proizvodnji..................................................................... 13 12.1.1 Proizvodnja meda ................................................................................ 13 12.1.2 Proizvodnja polena .............................................................................. 13 12.1.3 Proizvodnja matine mlijei ................................................................ 14 12.1.4 Proizvodnja propolisa.......................................................................... 14 12.2 Osnovni higijenski standardi.......................................................................... 14 12.2.1 Proizvodnja / pogoni za preradu, tehnika oprema i alat ................... 14 12.2.2 Osobna higijena ................................................................................... 15 12.2.3 ienje i dezinfekcija.......................................................................... 15 12.2.4 Primjer plana ienja ....................................................................... 15 12.2.4.1 Dnevna proizvodnja: Povrine, uestalost ienja i dezinfekcija ...... 15 12.2.4.2 Povremena proizvodnja ....................................................................... 15 12.2.5 Kontrola parazita ................................................................................. 16 12.2.5.1 Preventivne mjere ................................................................................. 16 12.2.5.2 Plan kontrole zaraza ............................................................................. 16 12.2.6 Evidencija o obukama ........................................................................... 16 13 Uspostavljanje sustava samokontrole HACCP ................................................ 17 13.1 Definicija i podruja primjene ......................................................................... 17 13.2 Predstavljanje sigurnosnih mjera .................................................................... 17 13.2.1 Identifikacija / definicija ....................................................................... 17 13.2.2 Definicija mjera upravljanja................................................................. 18 13.2.3 Definicija graninih vrijednosti ............................................................ 18 13.2.4 Definicija korektivnih mjera: ................................................................ 18 13.3 Primjer kritine kontrolne take....................................................................... 18 13.4 Dokumentacija ................................................................................................. 19 14. Dokumentacijski prilozi .................................................................................... 20

PREDGOVOR
Jo jedna knjiga o pelarstvu? Nisu li izdanja o pelarstvu ak i brojnija nego brojne vrste pela, ak i brojnija nego ekspertize pelara, nego razni zahtjevi za i propisi vezani za okoli, za hranu, vrste konica, veliine okvira, alata i opreme, radnih shema i tehnika, metoda obrade i trita? Literatura o pelarstvu je zaista beskonana. Zato vam ovaj prirunik ne namjerava objanjavati kako uzgojiti pele na isto tehniki nain. Vjerovatno se snalazite prilino dobro zadnjih godina, moda ak i decenija, u postupanju, uzgajanju, irenju i prodaji proizvoda ... stoga, zato jo jedna broura koju e pele ionako ignorisati ? Ustvari, pelarstvo se dosta mijenjalo, od pojave modernih poljoprivrednih tehnika, globalizacije, klimatskih promjena, novih vjetakih materija koje su proizvedene i putene u okolinu irom svijeta ( oko 3.000 na godinu ! ). Dok su se pele, kao vrsta, uspjeno razvijale u posljednjih 50 miliona godina zahvaljui njihovoj sposobnosti prilagoavanja promjenjivim prirodnim uslovima, okoli se drastino promijenio od poetka industrijske revolucije prije dvjesto godina. U isto vrijeme, kvalitet ivota, dobara, ekonomskih, ekolokih i socijalnih odnosa i ciljeva je promijenjen. Neprekidni proces priznavanja i definisanja ciljnih vrijednosti, kao i njihova primjena u svakodnevnom ivotu, se sastoji od vraanja, zadravanja i jaanja poljuljane ravnotee naeg planeta. Ovaj prirunik e, dakle, biti fokusiran na specifinosti koje se odnose na kvalitet super organizma pele, na rad pelara i na ostale elemente usko vezane za ovo dvoje. Stvari se meusobno isprepliu, sve navedeno je u zavisnosti jedno od drugog i vezano jedno za drugo; kvalitet i proizvod koji proizlazi iz svega jeste rezultat meudjelovanja ovih elemenata.

Uvod
Elementi pelarske proizvodnje p
Okoli Priznanje potroaa

Pele Smjetaj pelinjaka Pelar

Izvori

Kvalitet

Klima

Metode rada/oprema

Pelinji proizvodi Komercijalizacija

Ekonomija

Zakonodavstvo

Strelice izmeu elemenata prikazuju snana meusobna djelovanja na kvalitet navedenih elemenata

Zbog dobro znanih razloga, pele su stoljeima bile cijenjene i oboavane u svjetskim civilizacijama. Sprovoenje dobre prakse u ivljenju s njima i od njih ima svoju osnovu u neraskidivim vezama i svekolikom razumijevanju njihovog super-organizma koji je jedinstven meu ivim biima. Imajui stalno na umu vanost pela za biodiverzitet, uvijek moramo voditi rauna o tome da s pelama postupamo na njean, samoodriv nain, sa mnogo potovanja. Ovo je klju razumijevanja fenomena prirode i njenih zakona. to na pristup pelama bude prirodniji, to e one biti vitalnije i zdravije. Kako se ovo moe ostvariti?

1. Vrste pela
Pele su izloene stresu iz vie razloga. Danas, odravati ih ivima i snanima, znai pomagati im da preive sve intenzivnije agresivne utjecaje irom svijeta, od naprimjer CCD-a (Colony Collapse Disorder Misteriozno propadanje i nestanak pela). Pele su poprilino otporne na stres uzrokovan pojedinanim prijetnjama kao i na izlaganje neprirodnim uslovima. Meutim, kombinacija razliitih negativnih faktora moe rezultirati iznenadnim propadanjem ne jedne ili vie kolonija; to moe negativno utjecati i unititi kompletno ak i velike pelinjake. Od ovog trenutka Dobra praksa znai: oslobodite pele stresa. Radite sa pelama koje imaju lokalno, dobro prilagoeno porijeklo. Iako, genetske osobine stranih pela mogu obeavati ekonomske prednosti, bolje je da se suzdrite od kupovanja matica i nukleusa irom svijeta. ak i iznenadno izlaganje nepoznatom okruenju (npr. stranoj flori), ili drugaijoj klimi, moe nanijeti stres pelama. Za njihovu prilagodbu na genetskom nivou e moda biti potrebne generacije, sve dok njihovi strani geni ne budu prebaeni izvornim pelama u novom prebivalitu. Sve to moe izazvati neeljene rezultate, ili ak zavriti propau (primjer afrikaniziranih pela u Americi). tovie, tetoine i bolesti se lako ire kontinetima bez ikakve prilike da ih se lako rijeimo. Varoza je opustoila pelarstvo u Europi. Zamislite tetu od milijardu eura koju je izazvalo krijumarenje pela prije 40 godina. Meutim, ostale tetoine uzrokuju gubitke koji se mogu izbjei. Takoer, imajte na umu da se kolonije pela ne bi nikad formirale u prirodi do te mjere i u tolikom broju, kao to se to moe vidjeti u pelinjacima. Grabe, nedostatak polena i irenje zaraze su takoer znaajni faktori stresa za pele.

2. Lokacija pelinjaka od ega pele ive

Pele se hrane eerima razliitih vrsta - ovisno od flore, cvjetni nektar ili medljika ivotinjskog (insekti) porijekla. eer, kao visoko energetsko gorivo, pelama osigurava ugljikohidrate za sve njihove fizike aktivnosti, obezbjeuje im energiju za spreavanje propadanja kolonija za vrijeme hladnih zima.

Rizik od pesticida u monokulturama i zaraza sa AFB (Amerika gnjiloa legla)

Pelinjak pokraj odlagalita: rizik od zaraze

Direktne suneve zrake na konice: stres za pele;oteana kontrola unutranje temperature

Protein je potreban za rast i razvoj pele, od jajeta do odrasle pele i za razvijanje sposobnosti tijela da (re)generie organske bioloke mikrostrukture (npr. imunoloki sistem). Protein nastaje od polena, 20 30 kg je potrebno za jednu koloniju tokom sezone razmnoavanja. Kao to je raznolika prehrana bitna za ljudsko zdravlje, raznolikost vrsta polena je kljuna za odravanje zdravlja pela. Tijelo pele ne moe izgraditi otpornost prema infekcijama ukoliko se hrani polenom iskljuivo jedne poljoprivredne kulture. Zato, nakon odreenog vremena koje provede u polju opraivanja, kolonija zahtjeva nove izvore hrane. Znaajnu koliinu vode, neophodnu u prehrani larve, a i za kontrolu temperature ili klime unutar konice pele same donose iz okolnih izvora. Ponekad se ini da vie vole prljavu, zaraenu vodu. Dobra praksa takoe znai stalno osiguravanje i odravanje istih izvora vode - pele nee promijeniti mjesto boravka sve dok ima vode. Na proljee, pelar moe nauiti pele da idu uzimati vodu na mjesto na koje on eli, tako to e ih privui pomou tople vode u koju e staviti med. Drugi uslovi koji, takoe, doprinose kvaliteti lokacije: 1. Mikroklima je jako bitna: ne drati pele direktno na zemlji, izbjegavati hladne mokre zrane upljine, ne izlagati pele jakim vjetrovima. 2. Blizina intenzivne konvencionalne poljoprivrede pelinjacima (pesticidi definisani kao sigurni za pele mogu uzrokovati stres koji moe dovesti do tekih stanja (npr. smetnje u orijentaciji), 3. Prisustvo/blizina zaraznih odlagalita otpada (npr. pele mogu pronai odbaene tegle sa ostacima meda zaraenog AFB (American Foulbrood Amerika gnjiloa legla), 4. Blizina industrijskih podruja koja isputaju npr. teke metale, kao i blizina velikih prometnih vorova gdje je priroda izloena emisijama ispunih plinova. 5. Jo uvijek nije dovoljno ispitan utjecaj elektromagnetskih valova sa antenskih stubova, za koje se sumnja da znaajano utiu na sposobnost pela da se orjentiu. Na pelaru je da pravilno odabere okolinu koja e maksimalno smanjiti stres. Selidba pela moe biti veoma vana i neophodne za profesionalna preduzea, ali bi se trebale izvravati paljivo i imati stalno na umu da taj proces prate mnoge opasnosti.

3. Pelar
Otvoreno govorei, pelar je, u biti, najvei neprijatelj konice. Iako pele ovise od pelarove brige zbog neophodne zatite od tetoina, vei dio njegovog djelovanja predstavlja potpuni stres za pele. Dobra praksa znai svesti broj intervencija u pelinjaku na minimum.

Provjera stanja u konici tokom ranog proljea, obezbjeivanje dodatnog prostora i okvira tokom rasta kolonija od maja do juna, kontrola rojeva i podizanje nukleusa, vrcanje (grabe) meda i dodavanje po potrebi hranjivog denaturiranog eera su osnovne radnje za odravanje pela u dobrom stanju. Meutim, svi bi ovi postupci trebali biti obavljeni sa velikom panjom i sa to manjim moguim ometanjem pela u njihovom radu. Dobra praksa, znai dimljenje ili rasprskavanje malo vode (drugo spomenuto, naravno, ne tokom vrcanja meda). Neophodno je obavljati sve ove procese smireno, oputeno, bez unitavanja rasporeda mladog legla; takoe, vano je ne izlagati larve hladnoi. Vrlo vano i neophodno je redovno uoavanje i kontrolisanje znakova bolesti, potrebno je poduzimati mjere opreza samo onda kada su potrebne i u pravo vrijeme (npr. lijeenje, promjena matice, prihrana). U sluaju da sumnjate u navedeno: obratite panju ta se inae dogaa u konici i u pelinjaku. Pele su djelimino pripitomljene divlje ivotinje. One su poprilino dobro znale kako da preive tokom 50 ili 60 miliona godina i one nam jo mnogo toga mogu otkriti ako ih samo budemo paljivo promatrali i potovali njihov ivotni red i ciklus.

4. Metode rada
Metode rada uvijek treba da sadravaju osnovni princip: pele prije svega! Moda ete eljeti izvrcati sav med da biste dobili maksimalnu moguu koliinu odlinog proizvoda, ali, ovo predstavlja maksimalni stres za pele. Za dugotrajniji i kvalitetniji odnos, bolje je dijeliti urod s pelama nego ih izrabljivati. Postoji mnogo standardnih modela kad su u pitanju metode rada, a to zavisi od pojedinanih okolnosti. Odabir pojedinog naina upravljanja zahtijeva paljiv odabir i pravilnu procjenu svih neophodnih radova, kao to je prikazano u grafikonu iznad. Tradicionalni naini mogu biti adekvatni kad su u pitanju potrebe pela.

Redovna provjera stanja kolonija

Stalna opskrba svjeom vodom

Pozivnica za grabe irenje parazita

Zatita od mrava

5. Oprema i alati
Za konicu, prirodni materijali imaju prednost. Stiropor ima tetan uinak na okoli tokom proizvodnje i odlaganja, a isto vrijedi i za osnove i okvire napravljene od plastike. Plastifikatori se oslobaaju iz ovih materijala i pretpostavka je da je mogue negativno djelovanje na pele i pelinje proizvode. Ovo takoer vai i za boje s lakom koje sadre sintetika otapala. Premaz otopinom alkohola i peluda (odnos 2:1) predstavlja savrenu zatita drveta.

Oprema za vrcanje od galvaniziranog metala sa premazom od laka trebala bi biti obloena pelinjim voskom

Konica sa podnicom, praktina za dijagnosticiranje varoze, je dobra za kontrolu nivoa zaraze u bilo koje vrijeme, i pravilno osigurava tretman lijeenja na vrijeme.

Uklanjanje pela iz saa pomou specijalne metlice

No za otvaranje od kalaja lema moe uzrokovati zarazu

Oprema za skidanje poklopaca i za centrifugiranje bi trebala biti od INOX-a. Galvanizirani metal ili aluminij se polako rastvara im je u kontaktu sa medom, zbog njegove kiselosti, te tako moe uzrokovati oneienje meda i promjenu njegovog ukusa. Za skladitenje meda je potrebno koristiti burad namijenjenu za prehrambenu industriju, a staklenke ili keramiku za potroaku upotrebu.

6.

Pelinji vosak

Pelinji vosak treba promatrati kao osnovni organ tijela konice. Zbog njegovih hemijskih svojstava klasificiran je kao mast, i iz tog razloga lako upija pesticide koji se redovno upotrebljavaju i svakodnevno su prisutni u konvencionalnom pelarstvu i poljoprivredi. Mnoge od ovih supstanci se mogu nai u visokim koncentracijama u pelinjem vosku te mogu biti detektovane analizom ak i nakon nekoliko desetljea. Ne postoji poznata metoda ienja. Lako je shvatiti da zaraen organ znai ogroman teret za organizam ljudski ili ivotinjski. Ovaj rizik se moe kontrolosati uvoenjem vlastite proizvodnje voska. Nabavku voska nepoznatog ili mijeanog porjekla ili ak patvorenog, treba izbjegavati. Prvo oznaite sva vaa stara saa markerima. Nastavite sakupljati vlastiti pelinji vosak od poklopaca i prirodnih (nerecikliranih) saa, koje ete dobiti od trutovskog saa ili od rojeva sa djevianskim voskom (osigurati samo startere). Ovaj vosak striktno odvojiti od ostalog. Nakon nekog perioda formirae se vea koliina skoro istog voska, koji se preradi u satne okvire bez mijeanja sa stranim voskom ili voskom iz vlastitog starog saa. Stavljanje startera u konicu e tokom vremena obezbijediti odreenu zalihu voska, a staro sae oznaeno markerima e se moi izdvojiti, kao npr. za pravljenje svijea.

Vosak : dio pelinjeg tijela

Satne osnovena startnim letvicama omoguava optimalnu istou

Koristiti topionike na solarni pogon za topljenje voska iz legla, to e utediti novac za tretman zatite od votanog moljca.

Najbolji kvalitet voska iz topionika na solarni pogon

Skladitenje saa svijetlo i prozrano

Proizvodnja vlastitih satnih osnova podrazumijeva investiciju od nekoliko stotina eura u poetku, koja se moe podijeliti meu pelarima koji takoe ele raditi s istim voskom.

Obiljeite va vosak da bi se mogao razlikovati od ostalih

Kuna izrada satnih osnova ovaj vosak se pokvario zbog topljenja u elinim posudama

Vosak koji se pokvario zbog nedovoljne higijene

7. Razmnoavanje
Prirodno, razmnoavanje je jako sloen fenomen. Selekcija, bez utjecaja ovjeka na stvaranje, po pretpostavci boljih pela, se odvija prilino dobro jo od davnih vremena. Pelarenje s manje stresa podrazumijeva selekciju vitalnih i boljih konica, i odgovarajue razmijetanje rojeva. Ustvari, matice uzgojene od strane same kolonije su predodreene da postanu matice u toj konici od samog poetka. Uzgoj nukleusa sa leglom je razliite kvalitete od uzgoja matica presaivanjem, ili u inkubatorima, gdje se dovodi u kontakt sa poremeenim i stresnim nukleusima. Praksa umjetne oplodnje predstavlja potpunu kontrolu nad genetskim svojstvima, zanemarujui prirodne karakteristine promjene.

Najprirodnije: matice se razvijaju u kolonijama od samog poetka

Nikad dosadni, uvijek vitalni: rojevi

Da li znamo bolje?

Konstantno podmlaivanje nukleusa

8. Kontrola parazita
Veina mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice) su sveprisutni u ovjekovom i pelinjem ivotnom okruenju. Jaina imunolokih sistema odluuje o pojavi zaraze; Dobra pelarska praksa znai jaanje vitalnosti pela, kao principa svih zatitnih mjera. Visoki higijenski standardi u pelinjaku, isti alati za rad, ispravno pozicioniranje konica, esta zamjena voska, dostupnost hrane u svakom trenutku, izbjegavanje grabei i sveobuhvatno znanje o simptomima bolesti su od kljune vanosti. Pravovremena akcija (umjetni rojevi) u sluaju zaraze legla, moe sprijeiti velike gubitke. Pojava infekcije se moe smatrati kao proces prirodne selekcije. Takve se konice, naravno, ne koriste za razmnoavanje. Varoza je najdrastinija tetoina i predstavlja veliki stres za pelu. Tretman organskim kiselinama (mravlja, mlijena i oksalna) je efikasan kada se propisno primjeni i nee prouzrokovati zarazu kod pela ili pelinjih proizvoda. Esencijalna ulja kao to je timol, takoer djeluju prilino dobro, ali ih vosak dobro apsorbuje, te usprkos netoksinosti, dolazi do njegovog kvarenja. Svi ostali lijekovi protiv varoze su dokazano toksini, dovode do rezistentnosti na antibiotike, a ostaci se ne mogu izdvojiti iz voska.

Dijagnoza za varozu je kljuna

Isparavajua mravlja kiselina min. 20 ml/danu

AFB: potrebna je hitna reakcija

Poziv na irenje zaraze

9. Prihrana
Bijeli eer iz eerne trske ili eerne repe je, po pretpostavci, tetan za ljudsko zdravlje. Zato bi onda bio zdrav za pele? Med je kompozicija jedinstvena u prirodi, koja sadri vie od 160, dijelom neidentifikovanih supstanci. Obzirom da je pelarov profit cjenovna razlika izmeu meda i eera, ini se da pelar ne moe ostaviti sav potreban med za prezimljavanje pelama i jo ostvariti zaradu od ostatka. Takoer, hranu koja se sastoji od istog eera treba obogatiti, a to se moe napraviti dodavanjem biljnih ajeva, npr. kamilice, hajduke trave, kadulje, koprive, male koliine soli, te 510% meda koji e pomoi pelama da razdvoje polisaharide na monosaharide (= manje stresa). Hrane mora biti dovoljno, ali ne i previe, jer bi se ostaci mogli pomijeati sa nektarom koji nadolazi u proljee. Ovo se takoer odnosi na stimulativno ili hitno hranjenje. Koristiti iskljuivo isti med. Izbjegavati improvizaciju sa polenskim zamjenama pele ih nee nai u prirodi.

10.

Dokumentacija

Dokumentacija svih aktivnosti bi trebala biti stvar navike. Pomae pri planskom radu, u skladu s vremenom i prema biolokim potrebama konice. Gubici se mogu izbjei ili minimalizirati kada se, npr. rezultati dijagnoze ili proces lijeenja mogu pratiti. Zapisivanje koliina bilja, individualnih osobitosti konica (npr. razvoj tokom ljeta, ponaanje rojeva, sumnje na zaraze ili tetoine) moe pomoi pri odlukama u selekciji za razmnoavanje. Povrh svega, vlasti i trgovci obino trae dokumentaciju o porijeklu / sljedivost proizvoda, kao dio upravljanja kvalitetom.

11.

Organsko pelarstvo

Tokom posljednjih decenija, mnogi su potroai postali svjesni kvaliteta hrane. Nuklearna katastrofa u ernobilu, zagaenje mnogih podruja ili rijeka hemijskim ili industrijskim katastrofama, rastua upotreba pesticida u poljoprivredi, sveprisutno gubljenje raznolikosti u korist standardizirane masovne proizvodnje, uzrokovali su poveanje potranje za hranom istinskog kvaliteta. Mali, ali odabrani farmeri i preraivai su ve poeli proizvoditi i nuditi proizvode sa oznakama organski. Trokovi proizvodnje su naravno porasli u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, a samim tim i cijene za krajnje potroae su vie. Posljedica svega toga jeste da su mnoge robe plasirane na organska trita iskljuivo zbog dodatnog profita, a bez ikakve garancije da su boljeg kvaliteta. Tokom posljednje decenije prolog stoljea, EU i evropske vlade su poduzeli odreene zakonske mjere; da bi se potroai zatitili od prevare, uvedene su obvezujue smjernice za proizvodnju i deklarisanje proizvoda kao organskih. Kontrolna tijela agencije za

10

certificiranje akreditovane su za redovne provjere pridravanja smjernica i potivanja propisa. U poetku su certificirani samo poljoprivredni usjevi, a proizvodi ivotinjskog porjekla, kao i pelarstvo, su dodani organskom okviru 1998. godine. Fokus organskog je odrivost: stvaranje proizvoda na ekonomian, ekoloki i socijalno osvijeteni nain. Potovanje i briga prema prirodnim resursima kao to su zemlja, voda, zrak i iva bia predstavljaju idealnu etiku pozadinu. Organsko se ne radi zbog kratkoronog profita, ve predstavlja jasnu brigu za budue generacije. Izbjegavanje eksploatacije, recikliranje materijala nakon upotrebe, tednja energije, podrka lokalnim strukturama predstavljaju neke od kljunih stavki organskog. Uvoenjem principa Dobrih praksi niste daleko od toga da postanete proizvoa organskog proizvoda. Kao to je gore navedeno, prije deklarisanja proizvoda kao organskog, mora se izvriti certifikacija. Procedura je neto birokratska u poetku, ali nakon rjeavanja poetnih formalnosti, godinji posjet inspektora e potvrditi potivanje organskih propisa, podrazumijevajui da su radne metode i materijali u skladu s propisanim uslovima. Period konverzije u trajanju od najmanje jedne godine je obavezan da bi se osiguralo da su sve mjere implementirane prije odobrenja. Na taj nain e organsko biti primijenjeno i prihvaeno kao certificirano organsko. Zbog trokova i operativnih rashoda, mali preduzetnici kao lanovi zadruge ili zajednikog preduzea, mogu biti certificirani kao grupa. U tom sluaju se mora uspostaviti sistem interne kontrole, osiguravajui da svi lanovi grupe potuju pravila. Meutim, odreeni dio grupe treba biti kontrolisan i od strane vanjskih revizora. U zemljama (npr. u EU) unutar zakonodavstva o organskoj proizvodnji, nije dozvoljeno deklarisanje organskih proizvoda bez zvanine certifikacije, i moe se sudski procesuirati u sluaju nepridravanja. Uvoz organskih proizvoda iz zemalja van EU, takoer je predmet certifikacije. Strogo zabranjeno u organskom pelarstvu:

Koritenje APISTAN-a (fluvalinate) kao varozocida

Pelinji vosak nepoznatog podrijetla

Konica od stiropora

GMO obrada u blizini

11

Lanac kvaliteta Isto kao to vrijedi za ostale lance, lanac kvaliteta je isto toliko snaan koliko i njegova najslabija karika !

FAZA 1 IZGRADNJA KVALITETE

smjetaj pelinjaka / izvor nektara zdravlje ivotinje metode rada alat i oprema sposobnosti pelara

PRIMARNI PROIZVOD = NAJVII KVALITET ZA VRIJEME VRCANJA

ETVA
D E G FAZA 2 R A RAZGRADNJA KVALITETE D A C I J A VAENJE MEDA OTVOR, PROVJERA VLAGE OBRADA HIGIJENA (ZAGAIVANJE), OUVANJE KVALITETE SKLADITENJE HIGIJENA, TEMPERATURA, TRAJANJE, IZLOENOST SVJETLU PUNJENJE HIGIJENA, FILTRACIJA, ZAGRIJAVANJE, MIJEANJE

Smanjenje kvaliteta je bespovratno

12

12. Dobra Higijenska Praksa smjernice za pelara

Pelinji proizvodi treba da budu proizvedeni, preraeni, stavljeni u staklenke, skladiteni i stavljeni u promet u higijenskom okruenju. Openito, dravni zakon propisuje okvir za standarde i zahtjeve, kao i za kontrolu i monitoring.

12.1 Higijena u primarnoj proizvodnji

Nedostatak higijene u primarnoj proizvodnji dovodi do problema sa kvalitetom u toku prerade. Postoje rizici od tetnog uinka zagaenja od praine u sluaju otvorene buradi, prljavtine tokom privremenog skladitenja nastavaka i proizvodnje pelinjih proizvoda u nesanitarnom okruenju (kao nrp. prljave prostorije, ostave, direktni kontakti s podom), te zahrali ili nedovoljno oien alat za skidanje poklopaca, alati, vrcaljke, prese, burad, ostali alati itd.

12.1.1 Proizvodnja meda

Med treba biti oien od bilo kakvih ostataka nastalih tokom tretmana protiv tetoina ili bolesti. Potrebno je striktno se pridravati uputstva za upotrebu. Sadraj vode u medu ne treba prelaziti 18%, osim u sluajevima specijalnih vrsta (npr. vrijesak). Najmanje 2/3 saa mora biti poklopljeno. Tana mjerenja su mogua samo upotrebom refraktometra. Posude za med i sae se ne smiju postavljati direktno na pod. Moraju se osigurati isti higijenski uslovi pri transportu od pelinjaka do prostorije za preradu meda. Otvaranje i ekstrakcija se mora odvijati u strogo higijenskim uslovima. Med treba tei izmeu dva mrena filtera. Izvrcani med ne smije se izlagati temperaturi vioj od 40C (vie temperature i dugotrajno zagrijavanje uzrokuju znaajno smanjenje svojstava meda. Takva oteenja se mogu lako otkriti mjerenjem enzima i HMF sadraja). Nakon 24 sata, neistoa i ostaci voska (koje mogu sadravati ostatke od tretiranja bolesti) e se pojaviti na vrhu kao sloj pjene, koji se mora ukloniti. Prije punjenja, staklenke se moraju temeljito oistiti i provjeriti da nema oteenja. Poklopci ne smiju pokazivati koroziju ili oteenje. Izbjegavati upotrebu poklopaca stranih mirisa (npr. od sireta, deterdenata i sl). Pri dodavanju npr. oraha, pistacija ili pinjola medu, prethodno ih treba provjeriti na zagaenje ili tetoine. Burad za skladitenje mora biti namijenska za hranu, vrsto zatvorena. Prostorije za skladitenje moraju biti hladne, suhe i tamne.

12.1.2 Proizvodnja polena

Hvatai polena od negalvaniziranog materijala bi trebali biti lagani za ienje i dezinficirani. Polen treba sakupljati iz konice najmanje jednom dnevno. Polen je lako kvarljiv zbog svoje strukture i visokog sadraja vode. Rizik od upijanja dodatne vlage dovodi do rasta plijesni i bakterija. Nakon hvatanja, polen treba

13

oistiti runo. Poeljno je da se ienje obavi ispuhivanjem. Kljuno je suenje, hermetiko zatvaranje i uvanje na hladnom mjestu (+6C/ -18C).

12.1.3 Proizvodnja matine mlijei

Matina mlije sadri visoko vrijednosni protein i veoma je kvarljiva kada je izloena temperaturama veim od 4C. Matinu mlije treba skupljati u savrenim higijenskim uslovima (prostorije, stolovi, instrumenti) i skladititi odmah, uz duboko smrzavanje (-18C). Nije doputeno ponovno smrzavanje u sluaju odmrzavanja!

12.1.4 Proizvodnja propolisa

Propolis proizvodite sa specijalnim sakupljaima. Komadii propolisa uzetog sa dijelova konice ili sa okvira mogu sadravati ostatke ranijih tretmana lijekovima. Nije doputeno sakupljanje propolisa za vrijeme ili odmah nakon tretmana veterinarskim lijekovima zbog visokog rizika kontaminacije reziduama. Preraeni proizvodi od kontaminiranog propolisa mogu uzrokovati zdravstvene tegobe za potroae.

12.2 Osnovni higijenski standardi

12.2.1 Proizvodnja / pogoni za preradu, tehnika oprema i alati

Pogoni i alati bi trebali biti dobro odravani i spremni za upotrebu. U sluaju koritenja privatnih prostorija (npr. alata za pranje, staklenke, burad itd.) potrebno je temeljito ienje i dezinfekcija : 1. Podovi treba da budu vrsti, bez praine i lagani za ienje. 2. Police i povrine namjetaja treba da budu netoksini, lagani za ienje, i za sanitizaciju 3. Plafon i zidovi treba da budu bez praine, plijesni i raznih estica 4. Vrata trebada budu vrsto zatvorena 5. Ventilacija je kljuna u izbjegavanju kondenza i stranih mirisa Prozori za ventilaciju treba da imaju mree za zatitu od insekata. Osvjetljenje treba biti dovoljno da se moe uoiti neistoa ili prisustvo stranih tijela. 6. Potrebno je imati umivaonik sa pitkom vodom za pranje ruku i ienje opreme, tekui sapun i jednokratne runike. Pristup toaletu ne smije biti direktan! 7. Maine i pribori (alat za skidanje poklopaca, ekstraktor, filteri) treba da budu od nehrajueg materijala i otporni na struganje laka! 8. Potrebno je obezbijediti prostoriju za presvlaenje. ista radna odjea mora biti odvojena od svakodnevne odjee. 9. Bez kunih ljubimaca u prostorijama za preradu!

14

12.2.2 Osobna higijena

Obratiti panju na odravanje visokog nivoa osobne higijene: nositi ista radna odijela i mijenjati ih esto. Kada se radi sa hranom, neophodno je imati iste ruke. Za pranje ruku koristiti tekui sapun i jednokratne runike. Osoblje koje boluje od dijareje, liajeva, otvorenih rana na rukama i licu ne smije rukovati proizvodima. Ostale povrede pokriti vodootpornim zavojima.

12.2.3 ienje i dezinfekcija

Prostorije, maine, opremu i alate drati istima. Uklanjati prainu toplom vodom, koristiti deterdente u umjerenim dozama. Dobro oiene povrine posuivati papirnim ubrusima ili krpama za ienje. Plastine etke su vre i lake za odravanje. Metle treba redovno istiti i drati tako da vise. Deterdenti se moraju drati podalje od hrane, u odvojenim ormariima. Izbjegavati mogunost prenoenja mirisa deterdenata na hranu. Kemikalije uvati samo u originalnim pakovanjima. Dezinfekcija je neophodna nakon ienja u sluaju koritenja privatnih prostorija ili postrojenja ili opreme koja je prethodno bila u dodiru sa sirovom peradi, divljai, ribom, mesom, jajima itd. Za termiku dezinfekciju koristiti vruu vodu (min. 85C tokom 2 - 5 minuta). Kod dezinfekcije kemikalijama proitati uputstvo za upotrebu prije nego se pone sa ienjem povrina pitkom vodom. Potrebno je napraviti plan ienja i dezinfekcije svih prostorija i opreme. Plan treba prikazati to, kada i pomou ega e se obaviti ta procedura.

12.2.4 Primjer plana ienja 12.2.4.1

Dnevna proizvodnja: povrine, uestalost ienja i dezinfekcija

Dnevno: radno mjesto, okolni zidovi, umivaonik Nakon posla: male alatke, podmetai, pod Sedmino: zidovi, vrata, Mjeseno: friideri, hladnjae Ako je potrebno: staklenke, metalni poklopci prije upotrebe, po mogunosti koritenjem stroja za pranje posua, samosuenje

12.2.4.2 Povremena proizvodnja: Povrine, uestalost ienja i dezinfekcija

Prije poetka rada: povrine, posude, burad, okolne zidove, male alatke, podmetae, podove, vrata, prozore.

15

12.2.5

Kontrola parazita

Hranu skladititi na mjesta gdje nema rizika od zaraze tetoinama. U sluaju nedovoljne ili propale kontrole: skloniti hranu koja sadri parazite

12.2.5.1

Mjere predostronosti:

Optimalna istoa u prostorijama za skladitenje bez prosipanja hrane kao to su med ili eer zbog privlaenja mrava, muica ili osa. Zaepiti rupe i pukotine u zidovima. Provjeriti da su sifoni otporni na glodavce Mree protiv insekata na prozorima Izbjegavati otvorena vrata. Vrata treba zatvarati gotovo hermetiki. Zamke za insekte, poput UV svjetla, su efikasne protiv muha, osa i sl. Redovno ienje ! Kontrola moljaca pomou feromona ili ljepljivih traka Kontrola kupljene hrane na larve (orasi, suho voe) Skladitenje pesticida (npr. mamaca) u odvojene prostorije, daleko od djece ili kunih ljubimaca. Strogo sauvati i pratiti instrukcije za upotrebu. U problematinim sluajevima moe se angaovati strunjak.

12.2.5.2 Plan kontrole parazita

Zabiljeiti lokacije (napraviti plan) zamki za mieve, takore, moljce, uestalosti kontrole i mjere u sluaju pronalaenja. Npr. tetoina / akcija / mjesto / uestalost / odgovorna osoba Moljci: kontrola / obnoviti zamke u prostorijama za skladitenje okvirova, u prostorijama za obradu Letei insekti : UV zamke, mree za zatitu od insekata, ljepljive trake u prostorijama za preradu i skladitenje Kontrolisati ispravnost, mijenjati jednom mjeseno ili po potrebi. Mievi / takori : zamke, zvune zamke, kutije za mamce u prostorijama za preradu i skladitenje, kontrolisati ispravnost, mijenjati jednom mjeseno ili po potrebi Mravi: mamci, zaustavljanje najezdi u prostorijama za preradu i skladitenje, izmjena mamaca po potrebi. Preporuuje se izrada dokumentacije sa datumima, saznanjima i mjerama kontrole, u obliku posebne brouure.

12.2.6 Evidencija o obukama Obuke o higijeni su nune. Podaci se veinom dostave, a sadre ime organizatora, datum, mjesto, ciljeve, trajanje obuke.

16

13

Uspostavljanje sustava samo-nadzora HACCP (Procjena rizika i kritine kontrolne take)

13.1 Definicija i podruje primjene

Ovo je tehnika preventivnog upravljanja, koja upravljanjem i usmjeravanjem svih koraka sistema proizvodnje hrane, identificira, ocjenjuje, i kontrolie potencijalne opasnosti. Cilj joj je doprinijeti sigurnosti hrane za potroaa. Podrazumijeva primarnu proizvodnju, preradu, izradu, pakovanje, skladitenje, transport, distribuciju, tretman i komercijalizaciju. Postoje tri tipa rizika: fiziki (npr. svjetlo, temepratura, prljavtina, ostaci stakla), hemijski (ostaci deterdenata, veterinarskih lijekova, tekih metala), mikrobioloki (mikroorganizmi, tetoine). Svi se mogu pojaviti u razliitim podrujima: osobnom, tokom prerade i u higijeni objekta. Nakon identifikacije potencijalnog rizika, potrebno je identificirati koliko je znaajan taj rizik, te ukoliko se smatra kritinim, onda odrediti koje mjere treba poduzeti da bi se rizik ili sprijeio ili smanjio njegov uticaj. Mjerenje kontrolnih taaka i ocjenjivanje njihove adekvatnosti predstavlja vaan dio ukupne procedure u HACCP planu. Izvjetaj o vlastitom nadzoru: sistem vlastitog nadzora treba provjeravati i prilagoavati te ga raditi u redovnim vremenskim intervalima, i kada god dolazi do promjene u procesu prerade.

13.2 Mjere predostronosti

13.2.1 Identifikacija / definicija:
koraci vezani rizici mjere upravljanja mjere kontrole mjere zatite / ispravke

17

ematska ili ilustracija rasporeda procesnih koraka moe biti od pomoi (pogledati primjer ispod) Procjena rizika u proizvodnji meda
Dio procesa Analiza rizika Take upravljanja/ biljeke o higijeni Kontrolne mjere Zatitne / korektivne radnje Higijensko uklanjanje/transport, zatita od mrava, provjera vlage ista postrojenja, oprema od INOX-a, uklanjanje/edukacija o linoj higijeni Dehumifikator Filter s poklopcem ista burad dozvoljena za koritenje za hranu, prostorije, alati, lina higijena Higijena prostorija Temperatura >15C Vlanost <60% dehumifikator, burad drati vrsto zatvorena

Vrcanje

Neistoe (pijesak, mravi, mirisi, sadraj vode) Praina, mirisi, estice, ra, bakterijska kontaminacija od kunih ljubimaca, prljave ruke ili odjea Vlanost estice voska, neistoe Prljave staklenke/burad, ostaci stakla, praina, ra Vlanost Strani mirisi, vlanost, slabi poklopci, tetoine

Optike

Optike

Ekstrakcija

Filtriranje Punjenje ambalae

Higrometar Optike Optike, senzorske Higrometar Optike, senzorske

Skladitenje

13.2.2 Definicija taaka upravljanja

Take upravljanja su radni koraci koji smanjuju ili reduciraju opasnosti (npr. kontrola sadraja vode) na prihvatljiv nivo.

13.2.3 Definicija graninih vrijednosti

i dozvoljena tolerancija odstupanja za svaki korak, i uslovi koji se moraju ispuniti (polen mora biti suh da bi se izbjegla plijesan, kontrola se moe vriti mjerenjem sadraja vode). Korektivne mjere se primijenjuju odmah ukoliko su vrijednosti ispod ili iznad graninih (npr. med je dobar za vrcanje kada ne prska iz saa kad se protrese, ili jo bolje, provjeriti refraktometrom).

13.2.4 Definicija korektivnih mjera:

U sluaju da kontrola otkrije neodgovarajue granine vrijednosti, primjenjuju se korektivne mjere: (npr. odgaa se vrcanje, otvaranje saa samo kad je potpuno poklopljeno)

13.3 Primjer kritine kontrolne take

Proizvodnja losiona od propolisa Higijenski rizik: nerastvorljive estice ostaju u rastvoru Opasnost: ostaci drveta, metalne estice iz reetaka, mali ekseri mogu uzrokovati povrede

18

Sigurnosne mjere: Provjeriti oteenja na papirnom filteru, upotrijebiti drugi filter Kritine kontrolne take: ukloniti propolis sa hvataa, staviti ga na duboko zamrzavanje nakon ienja uginulih pela ili ostataka. Naginjanjem hvataa propolis e se pretvoriti u mjehuri (paziti da povrina stola bude ista!), provjeriti ponovo istou, te metalne ili drvene ostatke. Smrviti smrznuti propolis i dodati prehrambeni alkohol (70 - 96%) u omjeru 1:2. Svakodnevno jako protresati najmanje tri sedmice, drati bocu na tamnom mjestu. Koristiti papirne filtere kao cjedilo dva puta, prije stavljanja u staklene boce sa oznakama, nepropusne za svjetlost. Tekuina mora biti ista bez bilo kakvih neotopljenih estica.

13.4 Dokumentacija
Dokumentacija treba biti obavljena na uinkovit i razumljiv nain. Evidencija treba sadravati najmanje Nadzor taaka upravljanja koje se tiu sigurnosti proizvoda. Obuke osoblja o higijeni Uslovi skladitenja (temperatura, vlanost) Mjere istoe i dezinfekcije Mjere predostronosti i kontrole protiv tetoina

19

14. Dokumentacijski prilozi

Tok nektara / Polena - Kalendar Pelar / projekat ................................................................................. Kod br..................
Nektar / polen od samoniklih biljaka Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec

Od uzgajanih biljaka O = Organski C = Konvencionalni

Podaci o selidbi pela za godinu ...............

Period izvjetavanja Od ...... do......... Broj konica Lokacija (pogledati mapu) Vrsta meda Procjena % nektara organskog porjekla Prinos /konica (kg)

20

Tretman tetoina i bolesti

Datum/period Broj konica Dijagnoza Tretirano sa

Pelar / pelinjak ...................... god......................... Nain tretiranja Koliina / konici

Porjeklo lijeka*

Pregled lijekova
Datum Vrsta / trgovaki naziv Na skladitu / prijem Upotreba / na skladitu

Prihrana
Datum/period Br.konica Kg/konici Vrsta prihrane Porjeklo* Koliina na zalihi

Pregled meda

Na zalihi / ulaz meda Datum Br. vrcanja/kupovine konica

Vrsta meda

Porjeklo*

kg

Br. lota

Izlaz meda / na zalihi datum Vrsta kg meda

Upotreba/ klijent

Br.lota

Pregled voska
datum Porjeklo* Na zalihi / ulaz voska Kg satnih osnova Kg vrstog voska datum Izlaz voska / na zalihi Upotreba / kg klijent

*Vano je sauvati raune za sve kupljene stavke

21

Evidencija o konici Konica Br: Porijeklo matice: ..................godina.....broj.......... Pelar / preduzee:..................

datum popunjenost saa sae s leglom razvoj razmnoavanje med hrana tretiranje napomene

Evidencija o pelinjaku Pelinjak broj.: .. Lokacija:

redni broj vrcanja

datum

broj konica

postupak

kg

primjedbe / opaanja

22

Pripremu i printanje ove broure su podrali Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) I vedska meunarodna razvojna agencija (Sida) kroz projekt FARMA (Fostering Agricultural Markets Activity).

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

FARMA Tuzla Marala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

FARMA Banja Luka Krajikog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

23

FARMA Cazin uprija bb Phone. 037 511 505 Fax.037 511 505

FARMA Mostar Buna bb Phone. 036 480 935 Fax.036 480 935

FARMA Trebinje Stepe Stepanovia bb Phone. 061 102 703 Fax.036 480 935