8.

Optereenja mostova

8. Optereenja mostova
8.1 UVOD
Mostovi pripadaju meu najstarija ostvarenja graditeljskog umijea ovjeanstva. Grade se ve vie tisuljea. Meutim, metode prorauna njihovih nosivih konstrukcija razvijaju se tek u posljednja dva stoljea, tj. nakon osnutka "Parike kole za ceste i mostove", 1747. (Jean Rodolph Perronet). Od tog doba poima razdoblje teorijskih analiza nosivih konstrukcija, prorauna i dokaza nosivosti, pa se poimaju raditi konstrukcije s boljim iskoritenjem nosivosti presjeka. Optereenja i djelovanja na mostove koja uzrokuju sile u nosivim sklopovima moemo sloiti u skupine prema nekim zajednikim obiljejima: I podjela (prema vjerojatnosti pojave): optereenja za koja je most graen, sluajna optereenja koja se pojavljuju neovisno o prvima. II podjela (prema dinamikim utjecajima): mirna, ona koja izazivaju neke dinamike pojave. III podjela (prema uestalosti pojave): trajno prisutna, optereenja koja se javljaju kao vie ili manje uestale pojave. U praksi projektiranja mostova optereenja su obino podijeljena u tri skupine: osnovna, dodatna, izvanredna. Propisi pojedinih drava i meunarodnih organizacija odreuju veliine pojedinih optereenja te odreuju kombinacije optereenja s kojima moramo raunati nosivu konstrukciju mosta, odnosno odreeni dio nosive konstrukcije. Prorauni konstrukcija mostova provode se prema propisanim kombinacijama optereenja, ispituju se stanja naprezanja i deformacija i odreuju ugroena mjesta zbog dostizanja sloma. Kontroliraju se granina stanja deformacija (najee progiba) te granina stanja pukotina (za armiranobetonske mostove)

8.2 PODJELA OPTEREENJA

8.2.1 Osnovna djelovanja U pravilu uvijek postoje na mostu ili nekom njegovom elementu, a posljedica su osnovne namjene mosta. Promjene vrijednosti optereenja su zanemarive. To su: vlastita teina, stalni teret na mostu, korisno (pokretno) optereenje,
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
94

8. Optereenja mostova

sile koje nastaju od prednaprezanja, skupljanje i puzanje materijala (kod prednapregnutih i spregnutih konstrukcija), optereenje vodovima, aktivni tlak tla, tlak i teina mirne vode (hidrostatiko optereenje), djelovanje tekue vode (hidrodinamiko optereenje), uzgon, optereenje na ogradu mosta, deformacije nastale kao posljedica naina gradnje.

8.2.2 Dodatna djelovanja Javljaju se povremeno, ali je vjerojatnost njihove pojave u vijeku trajanja mosta velika. Takoer su znaajne i promjene vrijednosti djelovanja. U dodatna optereenja spadaju: temperaturne promjene, skupljanje (bujanje) i puzanje betona, vjetar, snijeg, udari leda, sile pri pokretanju i sile pri zaustavljanju vozila (koione sile), otpori u leajevima, centrifugalne sile (mostovi u krivinama), mogue pomicanje temeljnog tla, potres (P1).

8.2.3 Izvanredna djelovanja Javljaju se rijetko ili nikako i obino su vrlo kratkotrajna. Meutim njihovo djelovanje moe izazvati ekstremne utjecaje u nosivom sklopu. U izvanredna optereenja spadaju: udari vozila i plovnih objekata, potres (P2), izvanredna optereenja, privremena stanja pri gradnji, eksplozije.

8.3 ZAJEDNIKI UTJECAJI VIE DJELOVANJA

Mostovi i njihovi dijelovi istovremeno se moraju provjeriti na zbirni utjecaj vie djelovanja. Provjera na istovremeni utjecaj vie djelovanja vri se superpozicijom utjecaja. Obino se vre sljedee superpozicije: 1) Osnovno djelovanje; 2) Osnovno + Dodatno djelovanje; 3) Osnovno + Izvanredno djelovanje. Pri proraunu ukupnih utjecaja izostavljaju se djelovanja koja smanjuju ukupne utjecaje, osim kad postoje dokazi da su ona stalna. Npr. prilikom prorauna stabilnosti mosta na uzgon ne uzima se u obzir prometno optereenje na mostu (jer nije stalno), ali se uzima u obzir vlastita teina mosta (djeluje stalno).
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
95

8. Optereenja mostova

8.4 STALNI TERET I VLASTITA TEINA NOSAA

Stalni teret je onaj koji se tokom predvienog roka trajanja graevine zamjetno ne mijenja, ni po veliini ni po svojem poloaju i smjeru djelovanja. Taj je teret odreen geometrijskim oblikom i dimenzijama dijelova mosta i konstrukcije te specifinim zapreminskim gustoama gradiva od kojeg su dijelovi izraeni. Karakteristika je dakle stalnog tereta da on djeluje trajno i mirno kao vertikalno optereenje i moemo ga jednostavno izraunati. U projektiranju mostova javlja se i pojam vlastite teine nosaa, onog dijela kojeg upravo projektiramo. To je odreeni dio stalnog tereta, a izdvaja se zbog toga to njegovu veliinu najee ne moemo unaprijed tono odrediti. Naime, dimenzije nosaa odreujemo prema ukupnim silama koje djeluju na konstrukciju pa ih unaprijed ne znamo. Vlastitu teinu, tj. dimenzije nosaa, u postupku prorauna uvijek je potrebno unaprijed pretpostaviti, te raunom dokazati njihovu ispravnost ili neispravnost. Da bi olakali ovaj postupak uvijek se sluimo iskustvom, podacima sa ve izvedenih (dobro konstruiranih) mostova, literaturom i sl. Ako se vrijednosti dobivene proraunom znatno razlikuju od pretpostavljenih, tada je potrebno proraun ponoviti s novo usvojenim vrijednostima. Vrijednosti zapreminskih gustoa materijala dani su u standardima (HRN U.C7.123). Ako neki materijali nisu dani u standardu tad ih je potrebno izmjeriti.

8.5 KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE

Korisna (prometna) optereenja na mostovima mogu djelovati kao mirna vertikalna optereenja, ali mogu izazvati i neke dinamike pojave kao i horizontalne sile (sile koenja, centrifugalne sile i sl.). Tip korisnog optereenja koji se prevodi preko mosta bitno ovisi o svrsi i namjeni mosta. U principu, moemo razlikovati mostove kod kojih su zadani stvarni tereti koje most treba nositi (npr. akvadukti, mostovi za cijevi, mostovi za dizalice i sl.), od mostova kod kojih se veliina pokretnog tereta (kao ni poloaj tereta na mostu) ne moe tono ocijeniti. Da bi se oslobodili raznolikosti tereta koji moe opteretiti most, prelo se sa stvarnih optereenja na zamjenjujua tipska optereenja. Ta zamjenjujua tipska optereenja uvodimo umjesto tereta koja na bilo koji nain na most stvarno nailaze. U nastavku e biti detaljno rijei o prometnim optereenjima cestovnih i pjeakih mostova. 8.5.1 Cestovni mostovi Cestovni mostovi se, prema vanosti ceste na kojoj se nalaze, dijele na tri kategorije: I kategorija . . . . mostovi na autocestama II kategorija . . . . mostovi na magistralnim i regionalnim cestama III kategorija . . . . mostovi na lokalnim cestama Povrinu cestovnog mosta sainjavaju sljedei dijelovi (crte 8.1): Kolnik dio izmeu rubnjaka namijenjen prolazu vozila koji se sastoji od prometnih, zaustavnih rubnih i biciklistikih trakova Pjeake staze ili staze za slubenu uporabu dijelovi izmeu rubnjaka i unutranje strane ograde
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
96

8. Optereenja mostova

Razdjelni trak dio izmeu dijelova kolnika za razliite smjerove prometa

Pjeaka staza

Kolnik Razdjelni trak Kolnik Pjeaka staza

Crte 8.1: Dijelovi povrine cestovnog mosta

Kolnik mosta sastoji se od glavnog traka, irokog 3 m i prostora izvan glavnog traka. Glavni trak se smjeta u najnepovoljniji poloaj za dio koji se promatra, a paralelan je s osi kolnika. Ako je konstrukcija poprenog presjeka mosta jedinstvena za cijelu irinu mosta, na cijelom mostu postavlja se samo jedan glavni trak, bez obzira na broj prometnih trakova ili odvojenih smjerova. Ako se konstrukcija sastoji od vie samostalnih dijelova, za svaki se dio mora predvidjeti po jedan glavni trak. Most, odnosno njegovi dijelovi, proraunavaju se prema raunskoj shemi optereenja mosta, ovisno o kategoriji mosta (Tablica 8.1). Kategorija mosta I II III irina kolnika 6.0 m irina kolnika < 6.0 m Raunska shema V600 + V300 V600 V300 + V300 V300

Tablica 8.1: Kategorija mosta i raunska shema optereenja

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

97

8. Optereenja mostova

Prilikom prorauna glavni trak se na najnepovoljnijem mjestu optereuje tipskim vozilom, prema crteu 8.2 i tablici 8.2. Uzduna os vozila mora biti paralelna s uzdunom osi traka.
Shema optereenja V600 + V300
p2=3.0 kn/m V600 V300 p2=3.0 kn/m2 p2=3.0 kn/m2
2

Shema optereenja V600

p2=3.0 kn/m V600
2

Shema optereenja V300 + V300

p2=3.0 kn/m V300 V300
2

Shema optereenja V300

p2=3.0 kn/m V300
2

p2=3.0 kn/m2 p2=3.0 kn/m

2

Crte 8.2: Raunske sheme optereenja

b2 1.50 b2 1.50

b2 1.50

b2

1.50

b1

2.00 6.00

Crte 8.3: Tipsko vozilo V600 i V300

Glavni trak se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p1 (prema tablici 8.3) ispred i iza tipskog vozila. Ostatak mosta se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p2. Ukupni Teret irina nalijeganja teret pojedinog kotaa (m) Vozilo (kN) kotaa (kN) b1 b2 V600 V300 600 300 100 50 0.60 0.40 0.20 0.20

Tablica 8.2: Teina i irina nalijeganja tipskog vozila MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
98

3.00

8. Optereenja mostova

Vozilo

Ukupna teina vozila (kN)

Zamjenjujue jednoliko raspodijeljeno optereenje p* (kN) 33.3 16.7

Jednoliko raspodijeljeno optereenje glavnog traka p1 (kN/m2) 5.00 5.00

Jednoliko raspodijeljeno optereenje izvan glavnog traka p2 (kN/m2) 3.00 3.00

V600 V300

600 300

*) Optereenje p je zamjenjujue optereenje za tipsko vozilo

Tablica 8.3: Jednoliko raspodijeljeno optereenje

Tipsko vozilo moe biti smjeteno na kolniku tako da kotaima dodiruje rubnjak. Povrina kolnika izvan glavnog traka optereuje se jednoliko raspodijeljenim optereenjem p2 (prema tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim optereenjem (crte 8.2). Sve ostale prometne povrine izmeu kolnika i unutarnjih rubova ograda optereuju se takoer jednoliko raspodijeljenim optereenjem p2 (prema tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim optereenjem (crte 8.2). Sva korisna optereenja koja djeluju rastereujue ne uzimaju se u obzir pri proraunu. Pojedini kotai tipskog vozila ne smiju se izostaviti iz prorauna. Pri proraunu pojedinih dijelova mosta (npr. dijelova pjeakih staza, ploa, poprenih nosaa i dr.) uzima se jednoliko raspodijeljeno optereenje p3=5.00 kN/m2. Pjeake staze koje nisu osigurane odbojnim ogradama (odbojnicima) protiv nalijetanja vozila, kod kojih je visina rubnjaka manja od 20 cm iznad povrine kolnika, optereuju se pojedinanim optereenjem P=50 kN bez jednoliko raspodijeljenog optereenja s povrinom nalijeganja 0.300.30 m. Sva korisna optereenja u glavnom traku mosta, koja se unose u proraun svih dijelova mosta osim krajnjih i srednjih stupova i njihovih temelja, moraju se poveati mnoenjem s dinamikim koeficijentom kd. Proraun leaja, kvadara i leajnih greda obavlja se s tako uveanim optereenjem. Dinamiki koeficijent za cestovne mostove izraunava se prema izrazu: k d = 1.4 0.008 L gdje je L raspon koji se proraunava. Kod nosaa koji idu preko vie otvora sa zglobovima ili bez zglobova to je raspon u kojem se nalazi tipsko vozilo. Pri prijenosu sile u dva smjera ili vie smjerova to je najmanji raspon. Ako najmanji raspon iznosi najmanje 0.7 najveeg raspona, za L se smije uzeti aritmetika sredina svih raspona. 8.5.2 Pjeaki mostovi Korisno optereenje za pjeake mostove uzima se kao jednoliko raspodijeljeno optereenje p = 5.00 kN/m2 i ne mnoi se s dinamikim koeficijentom. Ako je raspon nosivih elemenata mosta vei od 10 m, doputeno je smanjenje korisnog optereenja na p = 5.5 0.05 L , gdje je L raspon u metrima. U tom se sluaju za smanjena optereenja ne smije uzeti vrijednost manja od p = 4.00 kN/m2.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

99

8. Optereenja mostova

8.5.3 Mostovi za eljezniki i mjeoviti promet Posebnost eljeznikih mostova je, da je na njima poloaj korisnog tereta u poprenom presjeku mosta tono odreen i nepromjenjiv. Uz to je teina vagona mnogo ujednaenija nego teine cestovnih vozila, pa je lake ustanoviti veliinu stvarnog optereenja. Za odreivanje korisnog tereta eljeznikih vagona i lokomotiva, neophodno je poznavati veliinu osovinske sile, razmak i broj osovina, raspored vagona u kompoziciji vlaka te mogunost prekida sheme i sl. Za razne vrste eljeznica postoje i razliiti podaci, te razliita tipska osovinska optereenja (o kojima ovdje nee biti razmatrano). Mostovi mjeovite namjene s vie kolosijeka i odvojenim prometnim povrinama za cestovni i traniki promet moraju se provjeriti na istovremeno optereenje korisnim teretom za cestovne mostove i za mostove za tranika vozila. Korisno optereenje za gradski traniki promet definira korisnik optereenja.

8.6 SILE OD PREDNAPREZANJA

Sile od prednaprezanja, kao i sve popratne pojave (gubici sile i sl.), u proraun se uzimaju prema vrsti i nainu prednaprezanja te materijalu od kojeg se konstrukcija izvodi.

8.7 DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA) I PUZANJA MATERIJALA

Sile koje nastaju zbog skupljanja (u nekim sluajevima bubrenja) i puzanja materijala utvrene su normativima za beton i armirani beton. Prilikom razmatranja pojave skupljanja, kao i pojave puzanja moraju se uzeti u obzir njihove najmanje i najvee vrijednosti, ovisno o vremenu izgradnje mosta i (posebno bitno za puzanje) trenutku optereivanja mosta (otputanju skele). Za mostove od armiranog betona ova se djelovanja smatraju dopunskim.

8.8 TEINA VODOVA

Teina vodova uzima se u proraun za svaki pojedinani vod kao funkcija njegovog poloaja na mostu. Pri odreivanju sila od vodova valja imati na umu da osim same teine vod moe uzrokovati i skretne sile (cjevovodi), sile od promjene temperature, trenje na leajevima i sl.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

100

8. Optereenja mostova

8.9 TLAK TLA

8.9.1 Openito Kad govorimo o utjecaju okolnog tla na konstrukcije, obino se to djelovanje dijeli u tri podgrupe: vertikalni tlak tla predstavlja optereenje teine tla na horizontalne ili kose plohe mosta koje su zatrpane tlom; aktivni tlak tla je optereenje koje tlo pravi na most naslanjajui se na njega; pasivni tlak tla je optereenje koje tlo pravi na most kada se most naslanja na tlo. Utjecaj pokretnog optereenja koja nailaze na sloj tla uvodimo u proraun bez dinamikog koeficijenta, te vrimo rasprostiranje po dubini prema pravilima geomehanike. Potporne konstrukcije mosta moraju se dimenzionirati na tlak tla koji nije manji od 1/2 ekvivalentnog hidrostatikog optereenja. Openiti prikaz djelovanja tla redovito se odnosi za stanje na jedininoj duljini plohe na kojoj tlo djeluje. Meutim, esto se zaboravlja da su dijelovi mosta cjelovite konstrukcije (npr. upornjak s krilima), pa takvo razmatranje moe dati predimenzionirane konstrukcije. Zbog toga je uvijek preporuljivo promatrati itav dio konstrukcije. 8.9.2 Vertikalni tlak tla Tlo koje se nalazi iznad pojedinih dijelova mosta, npr. povrh nagnutih ploha zidova, iznad svodova i sl., djelovat e na taj dio objekta kao stalni teret. Pri tome moramo imati na umu da, ako je taj dio tla visok, treba u proraun uvesti djelovanje rasteretnog svoda, koji e se prirodno pojaviti u tlu, pa e na objekt djelovati samo tlo ispod svoda. Dijelove mosta koji e u konanici biti zasuti tlom (tj. na koje e djelovati vertikalni tlak tla) moramo kontrolirati i u fazama izgradnje, kada ti dijelovi nisu optereeni tlom (ako je to stanje mjerodavno). Takoer moramo imati u vidu da sloj tla moe biti iz bilo kojeg razloga uklonjen, te je potrebno prekontrolirati i takvu situaciju. 8.9.3 Aktivni tlak tla Upornjake i stupove mosta uvijek je potrebno provjeriti i na aktivni tlak tla. U nekim okolnostima (okvirni i luni sustavi) aktivni tlak tla je mjerodavan i za glavne nosae mosta. Veliina i djelovanje aktivnog tlaka tla na plohu zida upornjaka prikazano je na crteu 8.4. Ako je upornjak s proputenim nasipom, tada djelovanje aktivnog tlaka tla na pojedinane stupce treba raunati kako je prikazano na crteu 8.5.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

101

8. Optereenja mostova
p

hp

a = tg 2 (45 2 ) e0 = p a e = h a

e0

Ea'' h

Ea'

e' e''

Crte 8.4: Aktivni tlak tla na upornjak

h+hp

E = a

1 h 2 a 2 E = p h a a E a = E + Ea a

3b

Crte 8.5: Aktivni tlak tla na pojedinane stupce upornjaka

8.9.4 Pasivni tlak tla Pasivni tlak tla redovito se izostavlja iz prorauna mostova, meutim postoje neki sluajevi kad je potrebno i njega uzeti u obzir. Razlog izostavljanja pasivnog tlaka tla lei u injenici da je njegova pojava vezana uz prethodno pomicanje dijelova mosta, to redovito nije doputeno.

8.10 OPTEREENJE OD VODE

Djelovanje vode na nosivu konstrukciju mosta moe se oitovati kao djelovanje mirne vode, djelovanje tekue vode i uzgon. 8.10.1 Djelovanje mirne vode (hidrostatiko djelovanje)

Djelovanje mirne vode u proraun mostova se ukljuuje kao mirno optereenje i to samo onda kada poveava ukupno djelovanje. Ako voda djeluje rastereujui u proraun se uzima samo ako postoji dokaz da je djelovanje stalno. Djelovanje mirne vode rauna se prema izrazu p hs = v h gdje je: p hs , hidrostatiki tlak vode na visini h v , specifina gustoa vode (=10.0 kN/m3)
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
102

8. Optereenja mostova

8.10.2

Djelovanje tekue vode (hidrodinamiko djelovanje)

Djelovanje tekue vode u proraun mostova se ukljuuje kao statika (mirna) horizontalna sila, prema izrazu
p hd = 0.515 k v 2

gdje je: p hd , tlak vode u [kN/m2] k, konstanta, ovisna o obliku stupa (vidi crte 8.6) v, brzina vode u [m/s] Ovako dobivena sila p hd je sila samo od dinamikog djelovanja vode i u proraunu joj je potrebno dodati silu od mirnog djelovanja vode p hs .
k=13/8 k=1/2 o <30 k=2/3

Crte 8.6: Vrijednosti koeficijenta k za razliite oblike stupova

8.10.3

Uzgon

Za proraun utjecaja uzgona potrebno je posebno uzeti najviu i najniu razinu vode (ili podzemne vode), te odabrati onaj sluaj koji daje mjerodavnije sile.

8.11 OPTEREENJA NA OGRADU MOSTA

Ograde mogu, prema prilikama, biti optereene mirnim silama, ali isto tako mogu biti optereene udarom vozila. Razlike izmeu tih optereenja su vrlo velike, pa ih je potrebno posebno promatrati. 8.11.1 Djelovanje ljudi na ogradu

Optereenje na ogradu pjeakih mostova ili pjeakih staza uzima se u proraun kao mirno linijsko optereenje koje djeluje u visini gornjeg ruba ograde u vertikalnom i horizontalnom smjeru. Veliina optereenja na ogradu, kako je prikazano na crteu 8.7, uzima se u horizontalnom smjeru p h = 1.0 kN m , a u vertikalnom smjeru p v = 1.0 kN m .
pv ph

Crte 8.7: Optereenje na ogradu MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

103

8. Optereenja mostova

8.11.2

Udar vozila

Udar vozila u odbojnu ogradu (odbojnik) uzima se kao mirna koncentrirana horizontalna sila koja djeluje na 60 cm iznad povrine kolnika uz rubnjak. Veliina sile je: H=100.0 kN za I i II kategoriju mosta (ceste), tj. H=50.0 za III kategoriju mosta (crte 8.8).

Crte 8.8: Sila udara vozila u odbojnik

Ograda za pjeake na koju je privrena i odbojna ograda mora se provjeriti na oba sluaja djelovanja, ali ne istovremeno.
8.11.3 Ostala djelovanja na ogradu

Ako se na ogradu postavlja zatita od vjetra, ograda se proraunava i na silu djelovanja vjetra na neoptereeni most. U iznimnim sluajevima, veliina djelovanja vjetra odreuje se posebnim ispitivanjima i mjerenjima (na mjestu lokacije mosta). U proraun je potrebno ukljuiti i sva posebna optereenja na ogradu mosta, ako postoje, kao to su npr. optereenja od rasvjetnih tijela ili stupova, zatitne mree, kolica za pregled i sl.

8.12 DEFORMACIJE NASTALE KAO POSLJEDICA NAINA GRADNJE

Mostovi, kao i sve ostale graevine ne nastaju odjednom ve se grade dui vremenski rok. Prilikom izgradnje dolazi do promjene statikog sustava kao i sila koje djeluju na konstrukciju. Pri proraunu potrebno je pravilno predvidjeti sve faze izgradnje i konstrukciju provjeriti u svim moguim sluajevima.

8.13 DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE

Ovdje se diskutira samo o prirodnim (klimatskim) promjenama temperature. Stanja pri poarima i slinim pojavama treba promatrati zasebno. Poznato je da promjene temperature uzrokuju promjenu volumena, a u pojedinim konstruktivnim sustavima mogu uzrokovati i promjenu sila u sustavu. Veliina sila koje e se pojaviti ovise o veliini promjene temperature, gradivu iz kojeg je most napravljen te specifinosti mosta. Dakako, promjene temperature ovise i o nizu drugih faktora koje je teko vrednovati, kao to su: direktna izloenost sunevim zrakama pojedinih dijelova ili cijelog mosta, strujanju zraka na poloaju mosta, raslinju na uoj i iroj lokaciji, vrsti i boji tla i sl.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
104

60 cm

8. Optereenja mostova

Granice promjene u raznim su predjelima razliite. Obino se rauna s podacima baziranim na osrednjenim vrijednostima dotine pokrajine/drave, ali prema okolnostima treba izabrati vrijednosti koje odgovaraju stvarnim mjesnim prilikama. Promjene temperature openito moemo podijeliti na: jednolika promjene temperature; nejednolika promjena temperature u jednom promatranom presjeku mosta; nejednolika promjena temperature u pojedinim konstrukcijskim dijelovima mosta koji nemaju kontinuiranu povezanost.
8.13.1 Jednolika promjena temperature

U konstrukciji koja se jednoliko zagrijava ili hlada nastat e jednolika promjena temperature. Promjene sila u konstrukciji pojavit e se samo onda kada se konstrukcija ne moe slobodno stezati ili iriti. Veliina djelovanja jednolike promjene temperature izraunava se prema izrazu L = k t t l gdje je: L , promjena duljine promatranog dijela k t , koeficijent temperaturnog istezanja (tablica 8.4) t , promjena temperature (tablica 8.5) l, duljina promatranog dijela
Materijal Kamen raznih vrsta Beton Zid od prirodnog kamena Zid od opeke elik Lijevano eljezo Legirani aluminij Tablica 8.4: Koeficijent temperaturnog istezanja

k t [1/C]
1.010-5 1.010-5 0.610-5 0.610-5 1.210-5 1.010-5 2.010-5

Osnovni materijal mosta Metali Spregnute konstrukcije Beton (AB i PNB) Kamen

Jednolika promjena temperature [C]

Najvia temp. Referentna temp. Najnia temp. Promjena temp.

Nejednolika prom. temperature [C] 15 15 5 10

+45 +45 +35 +30

+10 +10 +10 +10

-25 -25 -15 -10

35 35 25 20

Tablica 8.5: Jednolika i nejednolika promjena temperature MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
105

8. Optereenja mostova

Djelovanja temperature na drvene mostove su zanemariva. Koeficijenti temperaturnog istezanja za materijale koji nisu navedeni u tablici 8.4 se dobivaju ispitivanjem ili uzimaju iz literature.
8.13.2 Nejednolika promjena temperature

Razliite promjene temperature pojedinih elemenata konstrukcije ili pojedinih dijelova tih elemenata uvijek izazivaju sile u sistemu nosaa. Dva suprotna primjera prikazana su na crteu 8.9. elini most sa spregnutom ab ploom moe imati dvije poprene dispozicije. Kod prve (8.9a) kolnik je nad nosaima, gornji pojas nosaa u vjeitoj sjeni i ab ploa odvodi toplinu iz gornjeg pojasa. Donji pojas se izduuje. Kod druge dispozicije (8.9b) kolnik je uputen u nosae, pa je gornji pojas nosaa izloen direktnom zagrijavanju sunca, a donji pojas je u vjeitoj sjeni. Gornji pojas se izduuje.
a) b)

+M

-M

Crte 8.9: Sile u sustavu nastale nejednolikim djelovanjem temperature

Nejednolika promjena temperature u pojedinim presjecima mosta uzima se prema tablici 8.5.
8.13.3 Montana temperatura

Izravan utjecaj na stanje u konstrukciji ima izbor poetnog (nultog) stanja, tj. onog stanja (ili one temperature) kada sklapamo itavu konstrukciju u njeno konano stanje. Temperaturu u tom trenutku nazivamo montana temperatura (referentna temperatura). Moemo prihvatiti da su sile zbog temperaturnih utjecaja u konstrukciji jednake nuli. Prikladnim izborom vremena zavretka radova moemo kontrolirati temperaturne utjecaje u konstrukciji. Dakako da unutranje utjecaje moramo provjeriti prema stvarnoj montanoj temperaturi koja se moe razlikovati od referentne dane u tablici 8.5.
8.13.4 Proraunsko znaenje promjene temperature

Prema injenici da je promjena temperature prisutna u svakoj konstrukciji, to bi smo djelovanje mogli ubrojiti u osnovna optereenja, ali se to ne ini jer su ekstremne temperature relativno rijetka pojava koja obino nastaje u razdoblju od nekoliko godina. Uz to, zagrijavanje i hlaenje su postupne pojave, pa materijal ima vremena za prilagodbu novom stanju, a takoer i izmeu minimalnih i maksimalnih utjecaja je esto dui period vremena. U svakom sluaju uvijek valja uskladiti proraun sa stvarnim stanjem na terenu, pogotovo kad se projektira od materijala koji su osjetljivi na nagle promjene temperature.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

106

8. Optereenja mostova

8.13.5

Znaenje promjene temperature za rjeenja u konstrukciji

Utjecaj promjene temperature u konstrukciji znatno je iri od njenog prikaza djelovanja kao optereenja. pri rjeavanju odreenih dijelova i detalja na konstrukciji valja uvijek imati na umu djelovanje temperaturnih promjena. Posebno osjetljiva mjesta su leajevi, koji moraju omoguiti nesmetano irenje i skupljanje glavnih nosaa ili moi primiti dio sile koja nastaje zbog sprijeenog irenja/skupljanja. Nadalje, drugo osjetljivo mjesto je prijelazna naprava koja takoer mora dozvoliti slobodno irenje/skupljanje.

8.14 OPTEREENJE OD VJETRA

Vjetar je kretanje zrane mase i u osnovi predstavlja dinamiko optereenje na konstrukcije. No, za veliku veinu mostova vjetar ne predstavlja dominantno optereenje, pa se jednostavno njegovo dinamiko djelovanje moe prevesti na isto statiko. Dakako mostovi koji su osjetljivi na vjetar, posebice ovjeeni i visei, kod kojih djelovanje vjetra moe proizvesti titranje i neujednaene deformacije, potrebno je posebno analizirati na djelovanje vjetra i to prema stvarnim podacima mogueg djelovanja vjetra na buduoj lokaciji mosta. esto se za mostove takvog tipa vre i modelska ispitivanja u vjetrovnim tunelima. U ovom podpoglavlju ograniit emo se na statiko djelovanje vjetra. Veliina djelovanja vjetra na mostove izraunava se prema izrazu
w = q m ,T , H G h C f A S

Ne ulazei u poblie znaenje koeficijenata mogu se navesti veliine djelovanja vjetra za cestovne mostove prema DIN propisima, koji se najee koriste i u nas. Postoje dvije veliine djelovanja vjetra: za neoptereene (prazne) mostove w=2.50 kN/m2, i za optereene (pune) mostove w=1.25 kN/m2. Smjer djelovanja vjetra se uzima horizontalan. Most se kontrolira na djelovanje vjetra okomito na uzdunu os mosta. Vjetar na most djeluje na ukupnu visinu kolovozne konstrukcije u poprenom presjeku, ako je most prazan, tj. na visinu konstrukcije i visinu prometnog traka, ako je most pun. Visina prometnog traka za razne tipove mostova navedena je u tablici 8.6. Vrsta mosta prema tipu prometa na njemu Cestovni mostovi (s tranikim vozilima ili bez njih) Pjeaki i biciklistiki mostovi eljezniki mostovi Visina prometnog traka [m] 3.50 1.80 3.80

Tablica 8.6: Visina prometnog traka

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

107

8. Optereenja mostova

Efektivne visine pri djelovanju vjetra na prazan i pun most prikazane su na crteu 8.10. Ako se kontrolira djelovanje vjetra na prazan most, tada se sile od vjetra kombiniraju sa svim ostalim optereenjem ali ne i s korisnim (pokretnim) optereenjem. Kod djelovanja sila na pun most, potrebno je odrediti kombinacije optereenja vjetrom sukladno kombinacijama vertikalnog pokretnog tereta.

hpuni most

Crte 8.10: Efektivne visine pri djelovanju vjetra na most

8.15 OPTEREENJE SNIJEGOM

Djelovanje snijega u proraun se uzima kao mirno (statiko) optereenje. Veliina optereenja odreena je lokacijom na kojoj se most nalazi i nadmorskom visinom. Veliine su navedene u tablici 8.7. Mjesto Obalno podruje do 200 m.n.m. Obalno podruje iznad 200 m.n.m. Kontinentalno podruje Kontinentalno podruje od 200 do 500 m.n.m. Kontinentalno podruje iznad 500 m.n.m.
Tablica 8.7: Optereenje snijegom

hiprazni most

hiprometni trak

Optereenje snijegom [kN/m2] 0.00 1.00 2.00 2.50

Optereenje snijegom u ukupnom optereenju mosta redovito nije mjerodavno, pa se njegovo djelovanje moe prikazati kao jednoliko raspodijeljeno po gornjoj plohi mosta, tj. moe se znatno pojednostavniti. Optereenje snijegom se ne uzima u obzir zajedno s prometnim optereenjem, jer most zatrpan snijegom vozila mogu prolaziti samo sporo i na veim razmacima.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

108

8. Optereenja mostova

8.16 OPTEREENJE LEDOM

Djelovanje leda je optereenje ija veliina ovisi o poloaju mosta. Na velikom broju vodotoka led se nikad ne pojavljuje pa se ovo optereenje ne uzima u obzir. No, na nekim vodotocima led moe uzrokovati vrlo veliko optereenje na stupove. Pri tome se moraju uzeti u obzir postojei uvjeti i oekivani nain djelovanja leda. Nain djelovanja leda: dinamiko djelovanje leda koje nastaje od pokretnih ploa leda ili plutajuih komada leda noenih vodenom strujom ili vjetrom; statiko djelovanje leda zbog toplinskih kretanja velikih stacionarnih ledenih povrina; statiko djelovanje leda koje je prouzroeno zastojem leda; poveanje vertikalnog optereenja stupova od prijanjajueg leda na rijekama s promjenjivom razinom. Za dinamiko djelovanje leda horizontalna sila tlaka leda na stupove izraunava se prema izrazu FL = C n p t B C k gdje je: sila leda u [kN] koeficijent koji ovisi o kutu kojeg elo stupa zatvara s vertikalom (tablica 8.8) efektivna vrstoa leda, p=750 kN/m2 debljina ledenog sloja na kontaktu sa stupom [m] irina stupa ili promjer ela stupa (ako je elo okruglog oblika) na mjestu djelovanja leda [m] C k , korektivni koeficijent koji ovisi o odnosu B/t prema tablici 8.9 Kut ela stupa prema vertikali 0 - 15 15 - 30 30 - 45 Cn 1.00 0.75 0.50 FL , Cn , p, t, B,

Tablica 8.8: Veliina koeficijenta Cn

B/t 0.5 1.0 1.5 2.0 3.0 4.0 i vie

Ck 1.8 1.3 1.1 1.0 0.9 0.8

Tablica 8.9: Veliina koeficijenta Ck

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

109

8. Optereenja mostova

Ako su stupovi mosta postavljeni tako da je njihova uzduna os paralelna sa smjerom djelovanja leda, sila koja se dobije prema gornjem izrazu uzima se u tom smjeru. Pri tome se rauna da zajedno s njom djeluje i sila okomito na taj smjer, koja ne smije iznositi manje od 15% uzdune sile. Ako se uzduna os stupa ne poklapa sa smjerom djelovanja leda ili ako je smjer djelovanja leda promjenjiv, ukupna sila se izraunava prema gornjem izrazu, a zatim razlae na komponente. Sila okomita na uzdunu os stupa ne smije biti manja od 20% ukupne sile. U ovu grupu optereenja mogu se svrstati i djelovanja drugih predmeta koje vodotok nosi. Pri tome e, prema prilikama, biti potrebno i predvidjeti optereenje od nagomilavanja raznih predmeta uz stupove. Na mostovima kod kojih oekujemo znaajno optereenje ledom uvijek je dobro predvidjeti ledobrane i ledolome, dakle posebne dijelove mosta koji e preuzeti optereenje ledom.

8.17 OPTEREENJA VEZANA S KRETANJEM

Posebnu skupinu optereenja ine djelovanja vezana s pokretanjem, kretanjem i zaustavljanjem vozila, posebno na eljeznikim mostovima gdje se javljaju boni udari na glavi tranice, centrifugalne sile pri prolasku vlakova kroz zavoje te vune sile i sile od koenja. Na cestovnim mostovima takve sile su slabije, a na pjeakim ih nema. Za cestovne mostove ove sile se uzimaju kao mirno (statiko) optereenje I pri proraunu se uzima kao horizontalna sila koja djeluje u visini povrine kolnika u smjeru paralelnom osi mosta. Veliina sile nastale zaustavljanjem vozila (koenjem) uzima se u iznosu jedne dvadesetine (1/20) jednoliko raspodijeljenog korisnog optereenja veliine p=3.00 kN/m2 na cijeloj povrini kolnika mosta (izmeu rubnjaka) kolnik se optereuje na duljini izmeu dvaju susjednih prekida rasponskog sklopa. Najvea duljina kolnika koja se optereuje je 200 m.

8.18 UDARI VOZILA I PLOVNIH OBJEKATA

Na mostovima na kojima i ispod kojih prolaze vozila moe se dogoditi da vozilo skrene s kolnika i udari u konstrukciju. Takav udar moe biti vrlo snaan i u prvom redu potrebno se pobrinuti da se takav udar ne dogodi. Poto je udar vozila izvanredno optereenje, u proraunskim stanjima je doputeno dosezanje granica u kojima materijal biva nepovratno oteen Udar vozila smatra se mirnim optereenjem i u proraun se uzima kao horizontalna sila koja djeluje na 120 cm iznad povrine kolnika. Veliina sile udara je dana u tablici 8.10. Smjer Smjer vonje Okomito na smjer vonje Sila udara [kN] 1000 500

Tablica 8.10: Veliina sile udara vozila u konstrukciju mosta

Rubnjaci i metalne odbojne ograde na mostovima ili ispod njih ne smatraju se zatitnim ureajima od udara vozila.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
110

8. Optereenja mostova

Udar plovnih vozila u stupove u rijeci (moru) uzima se u obzir pri proraunu kao horizontalna sila koja djeluje na koti maksimalne plovne razine vode. Za odreivanje veliine sile potrebno je poznavati veliinu brodova koji e prolaziti ispod mosta.

8.19 POTRES
Pod pojmom potres obino podrazumijevamo pomicanje Zemljinog tla i nuspojave koje nastaju na povrini. O djelovanju potresa postoji opsena literatura i smjernice prema kojima se preporua graditi u podrujima gdje su potresi esta i znaajna pojava. Dovoljno je poznato da djelovanje potresa moe biti vrlo razorno. Mostovi su oduvijek graeni na nain da mogu odolijevati znatnim horizontalnim silama. Zato su mostovi ve pri proraunu na ostala optereenja ispunili odreenu sigurnost prema potresu. Pri tome na najtee mogue djelovanje potresa nema smisla ni raunati jer ne postoji nain da sagradimo most (niti bilo koju drugu graevinu) koja se ne bi sruila na npr. otvorenom rasjedu. Pri djelovanju potres razmatramo dva projektna potresa P1 i P2. Potres P1 predstavlja potres nakon kojeg most mora ostati u operativnom stanju bez oteenja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim oteenjem nekonstruktivnih elemenata. U sluaju potresa P2 most moe doivjeti izvjesna oteenja konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata ali ne smije doi do djelominog ili potpunog ruenja graevine. Djelovanje potresa s obino promatra kao mirna sila, tj. Vri se proraun tzv. Metodom ekvivalentne statike analize. Znaajnije mostove uvijek treba analizirati i nekim postupkom (Modalna analiza, Spektralna analiza, Step by step postupak) koji e dati realistiniji odgovor ponaanja konstrukcije.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

111