Professional Documents
Culture Documents
Tema:
Zagreb, 2008.
Sadraj
1.Uvod 3 2. Osnovne karakteristike 3G mree . 4 3. Razlozi prelaska na 4G mreu 5 4. Osnovne karakteristike 4G mree .. 7 4.1. Downlink .. 7 4.2. Uplink 7 5. OFDM modulacijski postupak 10 6. Internet protokol .. 13 7. Kvaliteta usluge (QoS, Quality of Service) . 14 7.1. Kanjenje izmeu krajnjih toaka . 14 7.2. kolebanje kanjenja 14 7.3. Gubitak paketa 15 7.4. Pogreke pri prijenosu 15 8. Mobilni ureaji etvrte generacije . 17 9. Zakljuak .. 18
1.Uvod
Od pojave prvih analognih elijskih sustava, osamdesetih godina prolog stoljea, beine komunikacije dugo su bile usmjerene na prijenos govora. Devedesetih je dolo do ekspanzije digitalnih beinih mrea druge generacije (GSM- Global Sistem for Mobile Communication) da bi ubrzo nakon toga operateri beine telefonije zapoeli planiranje sledee generacije beinih sistema koji e integrirati prijenos glasa sa unapreenim tehnikama prijenosa podataka, pristup LAN mreama, video konferencije itd. Uslijed potrebe za brzim rijeenjem nastaju mree tehnoloki pozicionirane izmeu 2G I 3G, pod oznakom 2,5G I to su: High Speed Circuit Switched Data (HSCSD), General Packet Radio Service (GPRS) I Enhanced Data rates for GSM Evolution (EDGE). Poetkom 90-tih ITU definira osnovni koncept za 3G sustave, International Mobile Telecommunications 2000 (IMT-2000) na globalnom nivou. Nakon toga, izvrena je alokacija radio spektra za potrebe IMT-2000, u frekvencijskom opsegu 2GHz. ITU usvaja UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) za 3G realizaciju I istovremeno usvaja jo dva standarda CDMA2000 I TDSCDMA, ime je direktno naruena ideja o postojanju jedinstvenog standarda na globalnom nivou. Iako 3G sustavi jo uvijek nisu dostigli potpunu komercijalnu upotrebu, mobilni sustavi etvrte generacije su ve u fazi testiranja. Tei se da 4G postane unapreena verzija 3G mrea sa potpunim paketskim prijenosom podataka i irokim propusnim opsegom. Pretpostavlja se da e u drugoj fazi razvoja 3G sustava, sve mobilne mree prei na IP tehnologiju I to e biti osnova za razvoj i realizaciju 4G mrea.
izraena preko cijene, naravno. Pa tako podatci iz 2007. godine pokazuju da je Italiji samo jedna treina svih korisnika posjedovalo ureaje tree generacije, to je ujedno i najvei omjer na prostoru EU-a (u Velikoj Britaniji i Austriji taj se broj procjenjuje na 20 %).
Tip viestrukog pristupa: irina opsega: Broj podnosilaca: Razmak izmeu podnosilaca: Faktor irenja: Modulacija: Trajanje OFDM simbola: Trajanje okvira: Kanalno kodiranje:
VSF-OFDM 101.5MHz 768 131.84kHz 768 QPSK, 16-QAM, 64-QAM 9.259 sec 0.5 sec Turbo-kod
4.2. Uplink
Tehnika pristupa na uplink-u je DS-CDMA (Direct Sequence-Code Division Multiple Access), a u baznoj stanici se koristi RAKE prijemnik. Ovakav pristup omoguava znatno manji odnos vrne i srednje snage signala nego u sluaju VSFOFDM.
Tip viestrukog pristupa: irina opsega: Broj podnosilaca: Razmak izmeu podnosilaca: Brzina generiranja ipova: Faktor irenja: Modulacija: Roll-off faktor: Trajanje okvira: Kanalno kodiranje:
MC/DS-CDMA 40MHz 2 20MHz 16.384Mch/s 1-256 QPSK, 16-QAM, 64-QAM 0.22 8192 chips Turbo-kod
Slika 1. 4G mrea Arhitektura predajnika u okviru 4G sustava podrazumijeva koritenje unaprijeenih tehnika digitalnog procesiranja signala suglasno konceptu softverskog radia (SDR-Software Defined Radio). Rekonfiguracija mree je ranije podrazumijevala promjenu infrastrukture. Primjena SDR-a omoguava veoma brzu i jednostavnu rekonfiguraciju mree koja se ostvaruje promjenom koritenog softvera. Na ovaj nain operateri su u mogunosti da u sluaju optereenja mree poveaju
kapacitet sustava na veoma jednostavan nain. Mobilni sustavi etvrte generacije koriste OFDM u sprezi sa vieantenskim sustavima. MIMO (Multiple Input Multiple Output) tehnologija uz podrku efikasne diversity tehnike daje dobre rezultate u pogledu iskoritenja spektra i kvalitete usluge. Prvenstveno se koristi tehnika maksimalnog odnosa pomou koje se moe izvui koristan signal ak iako su svi signali ispod praga. Sa stanovita dobitka ova diversity tehnika daje najbolje rezultate, ali je izuzetno sloena jer podrazumijeva neprestano proraunavanje odnosa snage korisnog signala i srednje snage uma.
Slika 2. Kanalno dijeljenje COFDM implementira dijeljenje zemaljskog kanala u obje, i u vremenskoj i u frekvencijskoj, domene, tako da je RF kanal organiziran kao set uskih "frekvencijskih podpojaseva" i kao set malih susjednih "vremenskih segmenata".
10
Umetanje podnosioca
Slika 3. Umetanje podnosioca Unutar svakog vremenskog segmenta, nazvanog OFDM simbol, ubacuje se jedan podnosioc u svaki frekventni podpojas. Da bi se izbjegla interferencija meu nosiocima ubacuje se razmak izmeu nosioca koji je jednak inverznom trajanju simbola : drugim rijeima, podnosioci su ortogonalni. Umetanje zatitnog intervala
Slika 4. Umetanje zatitnog intervala Ortogonalnost potpojaseva u OFDM postupku se moe ouvati i potpojasevi se mogu u potpunosti razdvojiti primjenom brze Fourierove transformacije (FFT Fast Fourier transform) u prijemniku samo ako nema utjecaja meusimbolne interferencije (ISI) i interferencije meu nosiocima (ICI), koje su posljedica utjecaja prijenosnog medija koji se koristi. Kako je spektar pojedinih potpojaseva oblika sin(x)/x , linearna izoblienja kao npr. viestruki prijem signala raspruju energiju
11
jednog potpojasa na susjedne uzrokujui ISI. Da bi se izbjegla meusimbolna interferencija, umetnut je zatitni interval izmeu OFDM simbola. Ako zatitni interval u sebi nema signala, prilikom kanjenja signala demodulator nee moi registrirati ortogonalnost izmeu nosilaca jer u vremenu analiziranja, FFT nosioci se ne razlikuju za cijeli broj perioda. Zbog toga dolazi do interferencije izmeu nosioca - ICI. Rjeenje ovog problema je popunjavanje zatitnog intervala replikom zadnjeg dijela OFDM simbola u trajanju zatitnog intervala. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca
Slika 5. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca Da bi se signal ispravno demodulirao prijemnici ga trebaju primiti tijekom korisnog perioda OFDM simbola (ne tijekom zatitnog intervala). Vremenski prozor treba biti tono postavljen u odnosu na trenutak gdje se pojavi svaki emitirani OFDM simbol. DVB-T sistem koristi "pilot" podnosioce pravilno rasporeene u prijenosnom kanalu kao sinkronizacijske markere.
12
6. Internet protokol
IP je univerzalni protokol mrenog nivoa za Internet i postaje obeavajui univerzalni protokol mrenog nivoa u svim beinim sustavima. Razlog zato je Internet sa odgovarajuim IP protokolima stekao veliku popularnost je mogunost da zadovolji zahtjeve modernih TK mrea tj. pristup svim telekomunikacionim uslugama koje mrea moe ponuditi bez obzira gdje se korisnik nalazi, odravanje konstantne kvalitete usluge bez obzira na nain pristupa korisnika, univerzalno i jednostavno korisniko suelje za izbor usluga kao i relativno nisku cijenu koritenja usluge. U mreama u kojima se rutiranje obavlja primjenom IP protokola, svaki korisnik ima jedinstvenu adresu pomou koje se odreuje njegova lokacija kao i identifikacija. Problem mobilnosti korisnika rjeava mobilni IP standard (MIP) koji odrava istu IP adresu bez obzira na trenutnu lokaciju terminala, to omoguava jedinstvenu identifikaciju. Takoer, MIP obavlja isporuku svih paketa do mobilnog terminala koji je u pokretu i odreuje lokaciju korisnika na osnovu geografskih koordinata. Analogno sa celularnom tehnologijom, ovakva IP mobilnost se moe promatrati kao roaming. Postoje dva standarda: MIPv4 i MIPv6 i oba rjeavaju problem
makromobilnosti. U okviru 4G sustava primjenjuje se MIPv6 standard koji je rjeio probleme preoptereenja i garantiranja performansi primjenom optimiziranog rutiranja. Optimizirano rutiranje podrazumjeva da mobilni vor (MN-Mobile Node) direktno informira svoje korespodente o trenutnoj CoA (Care of Address) i prima pakete nezavisno od HA (Home Agent) to nije bio sluaj u okviru MIPv4 standarda. Problem mikro mobilnosti u okviru MIPv4 standarda rjeava celularni IP. Celularni IP se odnosi na mobilnost unutar domena, mikro mobilnost, dok MIP standard podrava makro mobilnost. Univerzalna komponenta celularnih IP mrea je bazna stanica koja slui kao pristupna toka koja istovremeno rutira IP pakete i integrira celularne kontrolne funkcije koje su sadrane u mobinom komutacijskom centru (MSC) i u kontroleru baznih stanica (BSC). Celularne IP mree se povezuju na Internet preko mrenog prolaza. Mobilnost izmeu mrenih prolaza se upravlja pomou MIPv4 standarda, dok se mobilnost u okviru mree za pristup ostvaruje putem celularnog IP.
13
14
vremenskom sinkronizacijom elemenata na putu signala, ali I vea I nepredvidiva kolebanja kanjenja mogu predstavljati veliki problem pri reprodukciji slike. Kolebanje kanjenja je razlika kanjenja izmeu dva susjedna paketa. Najveidoprinos kolebanju kanjenja unosi proces rasporeivanja I prosljeivanja paketa na mrenim vorovima. To se posebno odnosi na sluaj zaguenja na mrei I ureajima, tako da ovo kolebanje znaajno ovisi I o vanjskim parametrima, poput ukupnog optereenja mree. Iznosi kolebanja kanjenja trebali bi biti to manji, a prihvatljivim se mogu smatrati kolebanja do iznosa oko 1 ms.
15
mali dio ukupne informacije o slici. Ipak, veliki broj pogreno primljenih paketa moe prouzroiti degradaciju kvalitete slike. Parametri kojima se iskazuje stupanj pogreaka pri prijenosu signala su mjera pogreaka bitova (BER Bit Error Rate) I mjera pogreaka paketa (PER Packet Error Rate).
16
Delson grupa je potpisala ugovor sa Microsoftom za mobilne ureaje etvrte generacije. Delson grupa je vodei davatelj IP usluga za 4G mobilne I beine komunikacijske tehnologije, fokusirajui se na 4G mobilne ureaje.
17
USCWC je dostavio prvi 4G smartphone, zasnovan na revolucionarnoj OWA plapformi. Taj 4G ureaj podrava 8 wireless standarda I GPS.
Samsungov prvi 4G mobilni ureaj, SPH-P9000, spreman je proizvodnju. Sadri hard disk od 30 GB, 1GB procesor, 5WVGA display I QWERTY tipkovnicu.
Slika 8. SPH-P9000 18
9. Zakljuak
Osnovna razlika izmeu 4G i 3G je nain na koji e se rutirati mrea. Do sada, veina telefonskih mrea (osim VoIP-a) su bile circuit switched, to znai da je namjenski krug aktiviran meu pozivateljima. Ova zastarjela metoda stavlja pozive u zasebnu kategoriju, odvojenu od podatkovnih konekcija i sprijeava mobilne telefone da razmjenjuju glasovne pozive i podatke istovremeno. 4G mree e biti IP switched, kao promet na internetu. Ovo ne znai da e se samo moi samo razgovarati i pisati tekst istovremeno, nego da e 4G ureaj moi raditi mnogo vie stvari na mrei nego danas. IP mobilne mree e raditi vie nego internet provideri, dozvoljavajui veu fleksibilnost u izvoenju podatkovnih aplikacija. Bilo koji ureaj, od telefona preko laptopa do aparata za kavu e se moi spojiti na mreu i bit emo u mogunosti raditi ta god poelimo sa tim.
19
Literatura:
http://www.ericsson.hr http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2005/PedisicAna_VoIP.pdf http://www.pcsvijet.com/vas-pc-u-2008.-i-dalje.html?Itemid=32 http://www.lss.hr/docs/Magistarski.pdf http://www.skendi.com/dtv/ofdm.html http://www.telfon.net/arhiva/ http://www.google.com/ http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2005/malenica/podjela.htm
Popis slika:
Slika 1. 4G mrea, str. 8. Slika 2. Kanalno dijeljenje, str. 10. Slika 3. Umetanje podnosioca, str. 11. Slika 4. Umetanje zatitnog intervala, str. 11. Slika 5. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca, str 12. Slika 6. Delson-ov 4G ureaj, str. 17. Sika 7. USCWC-ov 4G ureaj, str. 18. Slika 8. SPH-P9000, str. 18.
Popis tablica:
Tablica 1. Karakteristike 4G mree downlink, str. 7. Tablica 2. Karakteristike 4G mree uplink, str. 8.
20