1

29/09/2011 Copyright: dr. sc. Lidija urkovi,

izv. prof.
MATERIJALI I
Predavanja:
Prof.dr.sc. urica paniek
Dr.sc. Lidija urkovi, izv. prof.
MATERIJALI I
(SATNICA: 2+1)
PREDAVANJA (2 kolska sata): etvrtak, 12:15-13:00; 13:15-14:00
POETAK VJEBI:
U TJEDNU OD 26.09. 30.09. 2011. PREMA RASPOREDU KOJI
E BITI NA OGLASNIM PLOAMA I WEB STRANICI FAKULTETA.
Vjebe se mogu pohaati iskljuivo u predvienim terminima za dodijeljenu grupu.
Samo u iznimnim sluajevima (bolest ili slino) nadoknadu s nekom drugom grupom
moe odobriti asistent Ivan Kumi, mag. ing. mech. utorkom i etvrtkom od 10 do 11 sati
u sobi D-210 (sjeverna zgrada).
2
Predvieni termini za kolokvije:
1. kolokvij: 20.10.2011.
2. kolokvij: 01.12.2011.
3. kolokvij: 22.12.2011.
Podloge za vjebe su obvezne. Studenti ih mogu skinuti s web stranice
Zavoda za materijale ili kupiti u skriptarnici FSB-a.
web stranica Zavoda za materijale:
www.fsb.unizg.hr/zavod_za _materijale
Materijali I obuhvaaju tri dijela:
I. Uvod u strukturu materijala,
II. Dijagrami stanja materijala,
III. Mehanika svojstva materijala.
MATERIJALI I
Literatura:
1. V. Ivui, M. Franz, . paniek, L. urkovi, Materijali I, autorizirana predavanja
akademska godina 2011/2012. (web stranice Zavoda za materijale:
www.fsb.unizg.hr/zavod_za _materijale).
2. F. Kovaiek, . paniek: MATERIJALI osnovne znanosti o materijalima, FSB,
Zagreb, 2000.
3. V. Ivui: DIJAGRAMI STANJA METALA I LEGURA, FSB, Zagreb, 2003.
4. M. Franz: MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA, FSB, Zagreb, 1998.
5. M. Stupniek, F. Cajner: OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA, FSB,
Zagreb, 2001.
3
Materijali I obuhvaaju tri dijela:
I. Uvod u strukturu materijala,
II. Dijagrami stanja materijala,
III. Mehanika svojstva materijala.
TVARI ili SUPSTANCIJE su bilo koji sreeni oblik postojanja MATERIJE.
MATERIJA je sve to zauzima neki prostor i posjeduje masu.
Materijali su samo one tvari ko je se pogodnim postupcima mogu oblikovati u
predmete tono odreenog oblika, veliine i uporabne vrijednosti.
MATERIJALI su vrste TVARI od kojih je neto izraeno ili sastavljeno.
TEHNIKI MATERIJALI su oni MATERIJALI od kojih se izrauju tehniki
proizvodi, a posjeduju kombinaciju povoljnih fizikalno-kemijskih svojstava
koja nazivamo tehnikim svojstvima.
TVAR koja posjeduje tehnika svojstva mora ispuniti jo dva preduvjeta da
postane TEHNIKI MATERIJAL:
- mora se moi PRERAIVAT
- mora bit pristupana CIJENOM.
I. UVOD U STRUKTURU MATERIJALA
4
Dananji ivot i proizvodnju saeto obiljeava izreka:
BEZ MATERIJALA NITA NE POSTOJI, BEZ ENERGIJE SE
NITA NE ZBIVA I BEZ INFORMACIJA NITA NEMA SMISLA.
Broj materijala od 1940. god. do danas ekponencijalno raste.
Procjene govore da danas raspolaemo s oko 100 000 razliitih vrsta materijala.
Broj osnovnih vrsta materijala je znatno manji, raznovrsnost se postie
variranjem SASTAVA i STRUKTURE.
OSNOVNE GRUPE TEHNIKIH MATERIJALA
3. KERAMIKA I STAKLA
Neka svojstva keramike i stakla: tvrdi i krhki, izolatori, otporni pri povienenim
temperaturama.
4. KOMPOZITI
Kompoziti su sloeni materijali sastavljeni od najmanje dviju komponenti iz
prethodne tri grupe.
2. POLIMERI
Neka svojstva polimera: mala gustoa, loi vodii, tale se i razlau pri razmjerno
nioj temperaturi.
1. METALI I LEGURE (kovine i slitine)
Neka svojstva metala i legura: dobri su vodii topline i elektriciteta,
duktilni, kovki, vrsti.
MATERIJALI u svakoj grupi imaju RAZLIITU STRUKTURU I
SVOJSTVA.
STRUKTURA SVOJSTVA
5
PRIKAZ RAZINE GRAE MATERIJALA
Struktura materijala moe se istraivati i opisati na etiri razliite razine:
1. makrostruktura
2. mikrostruktura
3. nanostruktura
4. struktura na razini atoma.
STRUKTURA VRSTIH TVARI ovisi o:
2. SLAGANJU STRUKTURNIH JEDINICA:
- kristalna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica dugog dosega),
npr. metali, legure, keramika.
- amorfna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica kratkog dosega),
npr. staklo.
- kombinacija kristalne i amorfne strukture,npr. polimeri, keramika.
1. VRSTI VEZA IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA
- strukturne jedinice: atomi, ioni, molekule, makromolekule.
6
GRAA ATOMA
ATOMSKA
JEZGRA
ELEKTRONSKI
OMOTA
PROTONI (p
+
)
NEUTRONI (n)
ELEKTRONI (e
-
)
ATOM
SHEMATSKI PRIKAZ GRAE ATOMA
ATOMSKA JEZGRA
ELEKTRONSKI OMOTA
(elektronski oblak)
Elektroni u atomu se dijele na:
- valentne elektrone koji slue za vezanje atoma.
- unutarnje elektrone koji ne sudjeluju u kemijskoj vezi, tj. koji zadravaju svoju
konfiguraciju u svim spojevima dotinog elementa.
Vanjsku ljusku nazivamo i valentnom ljuskom,
a elektrone u valentnoj ljusci valentni elektroni.
7
SVAKA JE VRSTA ATOMA ODREENA ATOMSKIM ILI
REDNIM BROJEM(Z) I MASENIM BROJEM(A).
MASENI BROJ = BROJ PROTONA + BROJ NEUTRONA
A = N (p
+
) + N (n)
ATOMSKI ILI REDNI BROJ = BROJ PROTONA = BROJ ELEKTRONA
Z = N (p
+
) = N (e
-
)
KEMIJSKI ELEMENT JE SKUP SVIH ATOMA S
ISTIM ATOMSKIM ILI REDNIM BROJEM (Z).
E
A
Z
Za element oznake E:
IZOTOPI su atomi odreenog elementa, to znai istog atomskog
broja (Z), a razliitog masenog broja (A), zbog razliitog broja
neutrona u jezgri.
Npr. Izotopi vodika (H): H, H, H
1
1
2
1
3
1
protij deuterij tricij
8
12,01
C
6
2s
2
2p
2
A
r
- relativna
atomska masa
simbol elementa
broj skupine
broj periode
atomski broj (Z)
broj elektrona
elektronska
konfiguracija
vanjske ljuske
2
14
C

/ 12

m
m
A
12
a
a
r
=
9
Elektronski omota atoma je izgraen od ELEKTRONA.
Pretpostavka je da se elektroni nalaze na tono odreenim ENERGETSKIM
RAZINAMA ili LJUSKAMA.
Energetske razine ili ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu oznaavamo
brojevima (n) od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P i Q.
Unutar ljuske elektroni su rasporeeni u ORBITALE ili PODLJUSKE (l) koje
oznaavamo slovima s, p, d i f.
orbitala ili podljuska (l) s p d f
broj orbitala 1 3 5 7

Shematski orbitale prikazujemo kvadratiem . U svakoj orbitali mogu se nalaziti po dva elektrona
suprotnog spina.
Spin elektrona moe se protumaiti kao vrtnja elektrona oko vlastite osi.
paralelni poloaj antiparalelni poloaj
10
Raspored elektrona u atomu po energijskim razinama naziva se ELEKTRONSKA
KONFIGURACIJA.
Elektronska konfiguracija svih ljuski.
1. K - ljuska 1 s
2
2. L ljuska 2 s
2
2 p
6
3. M ljuska 3 s
2
3 p
6
3 d
10
4. N ljuska 4 s
2
4 p
6
4 d
10
4 f
14
5. O ljuska 5 s
2
5 p
6
5 d
10
5 f
14
6. P ljuska 6 s
2
6 p
6
6 d
10
7. Q ljuska 7 s
2






















1s
2

2s
2

3s
2

4s
2

5s
2

6s
2

7s
2

2p
6

3p
6

4p
6

5p
6

6p
6

3d
10

4d
10

5d
10

6d
10

4f
14

5f
14

REDOSLIJED POPUNJAVANJA ORBITALA (pravilo dijagonale).
11
419 131 4s
2
3d
10
Zn
1083 339 4s
1
3d
10
Cu
1456 423 4s
2
3d
8
Ni
1490 383 4s
2
3d
7
Co
1535 418 4s
2
3d
6
Fe
1903 398 4s
1
3d
3
Cr
1812 473 4s
2
3d
2
Ti
851 177 4s
2
Ca
63,5 89,6 4s
1
K
Talite, C Energija vezanja,
kJ/mol
Elektronska
konfiguracija Element
Elektronska konfiguracija, energija vezanja i talita nekih metala
STRUKTURA VRSTIH TVARI ovisi o:
1. VRSTI VEZA IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA
- strukturne jedinice: atomi, ioni, molekule, makromolekule.
2. SLAGANJU STRUKTURNIH JEDINICA:
- kristalna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica dugog dosega),
- amorfna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica kratkog dosega),
- kombinacija kristalne i amorfne strukture, npr. polimeri, keramika.
12
VALENCIJA je svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s odreenim
brojem atoma drugog elementa .
ATOMI SE MEUSOBNO SPAJAJU ZATO TO INE
ENERGIJSKI STABILNIJI SUSTAV .
Elektronegativnost je svojstvo atoma da privue na svoju stranu
elektronski oblak nastao stvaranjem kemijske veze.
ATOMI se mogu spajat meusobnim djelovanjem svojih VALENTNIH
ELEKTRONA.
1. IONSKA VEZA
2. KOVALENTNA VEZA
3. METALNA VEZA
VEZE IZMEU ATOMA (PRIMARNE ili KEMIJSKE VEZE):
VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):
1. STALNI (PERMANENTNI) DIPOLI
2. PROMJENJIVI DIPOLI
13
IONSKA VEZA
- nastaje spajanjem ATOMA METALA s ATOMIMA NEMETALA.
Kako nastaju ioni?
neutralni
atom
kation
(+)
anion
(-)
g
u
b
i
t
a
k

e
l
e
k
t
r
o
n
a
p
r
i
m
a
n
j
e

e
l
e
k
t
r
o
n
a
METALI imaju malu
energiju ionizacije i
lako tvore
POZITIVNE IONE
koje nazivamo
KATIONI
NEMETALI imaju
veliki afinitet prema
elektronu pa lako tvore
NEGATIVNE IONE
koje nazivamo
ANIONI
IONSKA VEZA
Na
+
2s
2
2p
6
Cl
-
3s
2
3p
6
valentni elektron
IONSKA VEZA je veza koju
uzrokuje elektrostatsko privlaenje
suprotno nabijenih iona.
14
IONSKA VEZA
Polumjer pozitivnog iona, KATIONA, uvijek je MANJI od polumjera njegovog
atoma, jer je broj protona vei od broja elektrona pa jezgra jae privlai
elektrone.
Polumjer negativnog iona, ANIONA, neto je VEI od polumjera njegovog
atoma, jer jezgra slabije privlai vei broj elektrona.
KOVALENTNA VEZA
NASTAJE PRI SPAJANJU ATOMA NEMETALA (diobom valentnih
elektrone izmeu atoma, stvaranjem zajednikog elektronskog para ili vie).
JEDNOSTRUKA KOVALENTNA VEZA:
+
DVOSTRUKA KOVALENTNA VEZA:
TROSTRUKA KOVALENTNA VEZA:
15
METALNA VEZA
ELEKTRONSKI PLIN (slobodni valentni elektroni)
POZITIVNI METALNI IONI (jezgra + unutarnji elektroni)
VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):
- nastaju uslijed POLARIZACIJE molekule.
- mjera za POLARNOST MOLEKULE je DIPOLNI MOMENT ().
= q a (umnoak elektrinog naboja i udaljenosti razmaka izmeu
pozitivnog i negativnog naboja)
-q +q

a
POLARNOST je posljedica razlike u ELEKTRONEGATIVNOSTI elemenata
koji su povezani, ali i OBLIKA (GRAE) molekule.
Elektronegativnost je svojstvo atoma da privue na svoju stranu
elektronski oblak nastao stvaranjem kemijske veze.
16
VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):
1. Van der Waalsova veza: H - Cl
...............
H - Cl
2. Vodikova veza: H
2
O
...........
H
2
O H F
.......
H - F
3. Inducirane dipolne veze: Fe
2+ ..........
O
2
4. Disperzne (Londonove) veze: F F
............
F F ; Ar
............
Ar
B) PROMJENJIVI DIPOLI:
A) STALNI (permanentni) DIPOLI
o+ o- o+ o-
o+ o- o+ o-
VODIKOVA VEZA javlja se izmeu MOLEKULA u kojima su vodikovi (H)
atomi povezani s najjae elektronegativnim atomima, tj. atomima fluora (F),
kisika (O) i duika (N).
Vodikova veza je jaa od van der Waalsove veze, a slabija od ionske i
kovalentne veze.
o+ o2- o+ o2-
17
SLAGANJE STRUKTURNIH JEDINICA
VRSTE TVARI
AMORFNE
ili
NEKRISTALNE
STRUKTURE
KRISTALNE
STRUKTURE
MONOKRISTALNI
MATERIJALI
(pojedinani kristal)
POLIKRISTALNI
MATERIJALI
KRISTALNE STRUKTURE
MONOKRISTALNI MATERIJALI
(npr. monokristal Si za izradu ipova,
turbinske lopatice napravljene su od
monokristala super legura na bazi
Ni).
POLIKRISTALNI
MATERIJALI
GRANICE ZRNA
ZRNA turbinske lopatice
monokristal Si
(silicij)
18
Primjer proizvodnje monokristalnog Si Czochralski metodom
(metoda izvlaenja monokristala iz taline)
Monokristalni Si je glavna komponenta za proizvodnju mikroipova.
Czochralski metoda
Klica
kristalizacije
Ingot
Posuda za
taljenje
Namotani
grija
Rastaljeni
silicij
AGREGATNA STANJA TVARI:
VRSTO (kruto) (s); KAPLJEVITO (tekue) (l) i PLINOVITO (g)
tekue (kapljevito) (l)
19
KRISTALIZACIJA metala postupak skruivanja metala iz taljevine.
KLICE ILI NUKLEUSI KRISTALIZACIJE: agregati atoma sa stalim poloajem.
BRZINA NUKLEACIJE: broj klica nastalih u odreenom volumenu u jedinici
vremena.
BRZINA RASTA: koliko se novih atoma vee na klicu u jedinici vremena.
Za vrijeme skruivanja mijenja se raspored atoma od pravilnog rasporeda
kratkog dosega do pravilnog rasporeda dugog dosega, odnosno u kristalnu
strukturu.
Kristalizacija (skruivanje) se odvija kroz dva stupnja: NUKLEACIJU I
RAST.
Konana mikrostruktura vrstih tvari ovisi o odnosu ovih dviju brzina.
Broj zrna vrstog materijala je vei i zrna su sitnija to je brzina nukleacija vea, a
brzina rasta manja.
Veina kristaliziranih materijala rijetko je u obliku monokristala, ve su to
polikristalni agregati sastavljeni od velikog broja sitnih zrna ili kristalita.
Svako zrno u agregatu povezano je s drugim zrnima granicama zrna.
Granice zrna: povrine nepravilog oblika i nemaju pravilan raspored atoma.
Tijek kristalizacije: a) pojava prvih klica,
b) i c) rast zrna i stvaranje novih klica, d) kristalizirana vrsta tvar
20
Kristalna struktura neke tvari jest cjelokupni poredak strukturnih jedinica
(atoma, iona, molekula) u tzv. prostornoj reetki.
Jedinina ili elementarna elija je najmanji dio prostorne reetke, koji
ponavljan u tri dimenzije daje cijelu kristalnu reetku.
Jedinina Ponavljanje Ponavljanje du osi y Ponavljanje du osi x
elija du osi z
Jedinina elija je temeljna cigla iz koje se slaganjem moe izgraditi
itav kristal.
KRISTALNI SUSTAV
Kristalni sustav se opisuje:
- kristalnim osima: x, y, z
- parametrima po kristalnim osima: a, b, c
- kutovima izmeu kristalnih osi: o, |, .
Prema odnosu veliina parametara a,
b, c i kutovima o, | i sve kristalne
strukture mogu se prikazati u 14
vrsta jedininih elija razvrstanih u 7
osnovnih kristalnih sustava.
a
b
c
o
|

x
y
z
21
KRISTALNI SUSTAVI:
1. KUBINI ili TESERALNI (3 jedinine elije)
2. TETRAGONSKI (2 jedinine elije)
3. ROMPSKI ili ORTOROMPSKI (4 jedinine elije)
4. TRIGONSKI ili ROMBOEDARSKI (1 jedinina elija)
5. MONOKLINSKI (2 jedinine elije)
6. TRIKLINSKI (1 jedinina elija)
7. HEKSAGONSKI (1 jedinina elija)
Kristalni sustav Jedinine elije
1. KUBINI ili
TESERALNI

2. TETRAGONSKI

3. ROMPSKI ili
ORTOROMPSKI

4. TRIGONSKI ili
ROMBOEDARSKI

Kristalni sustavi i pripadajue jedinine elije
22
5. MONOKLINSKI

6. TRIKLINSKI

7. HEKSAGONSKI


Kristalni sustav Jedinine elije

Veina metala kristalizira u KUBINOM i HEKSAGONSKOM
SUSTAVU.
Slaganje atoma moe se prikazati jedininim elijama tri kristalne
reetke u kojima kristalizira oko 90 % metala, a to su:
1. PROSTORNO CENTRIRANOJ KUBINOJ (BCC) (BCC - eng.
body centered cubic)
2. PLONO CENTRIRANOJ KUBINOJ (FCC) (FCC eng. face
centered cubic)
3. GUSTO SLAGANOJ HEKSAGONSKOJ (HCP) (HCP eng.
hexagonal close packed).
STRUKTURA METALA (kovina)
23
Pokazatelji za opisivanje jedinine elije:
- PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) je broj atoma koji pripada jednoj jedininoj
eliji .
- KOORDINACIJSKI BROJ (KB) - je broj atoma koji dodiruju pojedini atomi, ili
broj najbliih susjednih atoma.
- FAKTOR GUSTOE SLAGANJA ATOMA (FGSA) - pokazuju kako je
iskoriten prostor kojim atomi raspolau u dotinom kristalnom sustavu.
- Kristalne osi: x, y , z (poklapaju se sa stranicama jedinine
elije).
- Parametri po kristalnim osima: a, b, c (najmanja meusobna
udaljenost atoma).
- Kutovi meu kristalnim osima: o, |, .
KUBINI KRISTALNI SUSTAV
Karakteristike:
Kristalografske osi: x, y i z
Kutovi: o = | = = 90
o
.
Parametri po kristalografskim osima: a = b = c
Tri jedinine elije:
jednostavna (SC)
prostorno centrirana (BCC)
plono centrirana (FCC).
z
x
y
a
a
a
24
PROSTORNO CENTRIRANA KUBINA
(BCC - eng. body-centered cubic) jedinina elija.
Primjeri: Cr, Mo, W, o - Fe , Nb, V, Na, K
Model prostorno centrirane kubine jedinine elije: stvarni poloaj atoma u prostornoj reetki.
PBA = 2
KB = 8
FGSA = 68 %
Volumen slobodnog prostora: 100 %- 68 % = 32 %
3
4 R
a =
Model prostorno centrirane kubine
jedinine elije: poloaj atoma u
jedininoj eliji.
Model prostorno centrirane kubine jedinine
elije: atomi koji pripadaju jednoj
jedininoj eliji.
Prikaz odreivanja koordinacijskog
broja za BCC jedininu eliju
1
2 3
4
5
6
7
8
1
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
25
PLONO CENTRIRANA KUBINA (FCC eng. face-centered
cubic) jedinina elija
Primjeri: Al, Cu, Ag, Au, -Fe, Pb, Ni, Pt
Model plono centrirane kubine jedinine elije: stvarni poloaj atoma u prostornoj reetki.
Model plono centrirane kubine
jedinine elije: poloaj atoma u
jedininoj eliji.
2
R 4
a =
PBA = 4
KB = 12
FGSA = 74 %
Volumen slobodnog prostora: 100 %- 74 % =26 %
Model plono centrirane kubine
jedinine elije: atomi koji
pripadaju jednoj jedininoj eliji.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/8
1/2
1/2
1/2
26
Ravnina najvee zaposjednutosti atomima u FCC strukturi: (111)
Karakteristike:
kristalografske osi: x
1
, x
2
, x
3
i z
Kutovi: o = | = 90
o
, = 120
o
Parametri po kristalografskim osima: a
1
= a
2
= a
3
c
HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV
x
1
x
2
x
3
z
120
a
a
c
a
90
27
Primjeri: Cd, Mg, Zn, Ti, Co
HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV
JEDININA ELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE
KRISTALNE REETKE (HCP eng. hexagonal close packed).
Model jedinine elije gusto slagane heksagonske kristalne reetke: stvarni poloaj atoma u
prostornoj reetki.
PBA = 6
KB = 12
FGSA = 74 %
Volumen slobodnog prostora: 100 %- 74 % = 26 %
a = 2 R
c = 1,633 a
JEDININA ELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE
KRISTALNE REETKE (HCP eng. hexagonal close packed).
Model jedinine elije gusto slagane
heksagonske kristalne reetke: poloaj atoma
u jedininoj eliji.
1
1
1
1/2
1/2
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
1/6
28
KARAKTERISTINE VELIINE BCC, FCC I HCP JEDININE
ELIJE
Veliina BCC FCC HCP
PBA 2 4 6
KB 8 12 12
FGSA 68 % 74 % 74 %
Parametar a
izraen
polumjerom
atoma R

3
4R
a =

2
4R
a =

a = 2 R
c = 1,633 a
OKTAEDARSKA PRAZNINA U
FCC JEDININOJ ELIJI
TETRAEDARSKA PRAZNINA U
BCC JEDININOJ ELIJI
z
x
y
29
STRUKTURA KERAMIKE
1. IONSKI KRISTALI
2. KOVALENTNI KRISTALI
JAKOST VEZE
JAKE SLABE
UDIO IONSKOG KARAKTERA VEZE
KOVALENTNA IONSKA METALNA FIZIKALNE VEZE
% (ionskog karaktera) = {1-exp|-0,25(X
A
-X
B
)
2
|} 100
X
A
= elektronegativnost elementa A
X
B
= elektronegativnost elementa B
IONSKI KRISTALI
IONSKI KRISTALI nastaju tako da manji kationi popunjavaju praznine
izmeu veih aniona.
30
IONSKI KRISTALI
IONSKI KRISTALI nastaju tako da manji kationi popunjavaju praznine
izmeu veih aniona.
Koordinacijski broj i vrsta praznine (koordinacijski poliedar) koji kationi
popunjavaju ovisi o omjeru r
kationa
/r
aniona
.
0,155 < r
K
/r
A
< 0,225 KB = 3 (trigonalne praznine)
0,225 < r
K
/r
A
< 0,414 KB = 4 (tetraedarske praznine)
0,414 < r
K
/r
A
< 0,732 KB = 6 (oktaedararske praznine)
r
K
/r
A
< 0,155 KB = 2 (linearni raspored)
r
K
/r
A
r
K
/r
A
r
K
/r
A
nestabilno stabilno stabilno
ZA STABILNU KORDINACIJU KATIONI I ANIONI MORAJU BITI U
KONTAKTU!
IONSKI KRISTALI
r
K
/r
A
>1,000 KB = 12 (kuboktaedarska praznia)
0,732 < r
K
/r
A
< 1,000 KB = 8 (kubina praznia)
31
IONSKI KRISTALI
Kristalna reetka tipa NaCl (radi se o dvije isprepletene plono
centrirane kubine reetke (FCC)
r
kationa
= r
Na+
= 0,102 nm
r
aniona
= r
Cl-
= 0,181 nm
r
kationa
/r
aniona
= 0,56
KB = 6 prvih susjeda (iona
druge vrste)
Ci
-
: FCC jedinina elija
Na
+
: u oktaedarskim prazninama
Istu kristalnu strukturu imaju: LiCl, MgO, CaO, MnO, FeO, CoO, NiO, itd.
Na
+
Cl
-
Cl
-
Cl
-
Cl
-
Cl
-
Cl
-
KOVALENTNI KRISTALI
Npr. ZnS -kovalentna veza dominira.
r
kationa
= r (Zn
2+
) = 0,06 nm
r
aniona
= r (S
2-
) = 0,184 nm
r
kationa
/r
aniona
= 0,33
KB = 4
S
2-
: FCC jedinina elija
Zn
2+
u tetraedarskim
prazninama
S
2-
S
2-
S
2-
S
2-
% (ionskog karaktera ZnS) = {1-exp|-0,25(X
A
-X
B
)
2
|} 100 = 18 %
X
A
= elektronegativnost elementa A; X
B
= elektronegativnost elementa B
elektronegativnost (Zn) = 1,6
elektronegativnost (S) = 2,5
Zn
2+
32
KOVALENTNI KRISTALI:
Struktura kristala u kojoj su atomi povezani kovalentnom vezom odreena je brojem
kovalentnih veza svakog pojedinog atoma i usmjerenou tih veza.
Koordinacijski broj odreuje se relacijom: 8-N, gdje je N broj valentnih elektrona.
Istu kristalnu strukturu ima npr. SiC, dijamant, Si, Ge , ............
Si
O
O
O
O
4-
KOVALENTNI KRISTALI
SILIKATNA STRUKTURA - osnova
4
4
SiO

33
KOVALENTNI KRISTALI
KRISTALNA STRUKTURA KRISTOBALITA
SiO
2
moe imati KRISTALNU STRUKTURU (npr. kvarc, kristobalit)
ili AMORFNU STRUKTURU (npr. staklo)
AMORFNA STRUKTURA struktura stakla
Najvei dio svjetske proizvodnje stakla ine silikatna stakla, osnovna komponenta kod
silikatnog stakla je SiO
2
, a strukturna jedinica je tetraedar.
4
4
SiO

34
POLIMERI
POLIMERI - tvari graene od MAKROMOLEKULA.
Naziv polimer dolazi od grkih rijei: poli = mnogo i meros = estica.
n CH
2
= CH
2
- CH
2
- CH
2
- CH
2
- CH
2
- CH
2
- CH
2
-
......
|- CH
2
- CH
2
-|
n
eten
ponavljana jedinica
polietilen
(PE)
monomer mer
polimer
Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula.
Polimeri nastaju reakcijom polimerizacije najee nezasienih spojeva s
dvostrukom i trostrukom kovalentnom vezom koje su energijski bogatije i
reaktivnije, npr. nastajanje PE (polietilen)
POLIMERI
n - stupanj polimerizacije - broj mera u polimernoj molekuli
(makromolekuli).
To je promjenjiva veliina i ovisi o uvijetima polimerizacije. Ima veliki utjecaj
na svojstva nastalih polimera, to je vei stupanj polimerizacije to su i
uporabana svojstva nekog polimera bolja (ali ne i preradbena).
Polimere dijelimo (prema porijeklu) u dvije skupine: prirodne i
sintetkse polimere.
Primjeri prirodnih polimera: kauuk (poliizopren), celuloza (polisaharid),
proteini, nukleinske kiseline,...
Monomer je tvar koja reakcijom s molekulama iste ili razliite
konstitucije daje polimer.
Mer je ponavljana strukturna jedinica od koje je graena makromolekula.
POLIMOLEKULARNOST ili POLIDISPERZNOST je pojava da se
makromolekularni sustavi sastoje od smjese molekula razliitih veliina i
masa.
35
PODJELA TEHNIKIH POLIMERA:
B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):
- adicijski (lanani)
- kondenzacijski (stupnjeviti)
D) Prema vrsti ponavljanih jedinica:
- homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)
- kopolimeri (dvije ili vie vrste ponavljanih jedinica)
C) Prema vrsti veza izmeu makromolekula i ponaanju pri zagrijavanju:
- plastomeri (termoplasti)
- duromeri (duroplasti)
- elastomeri.
A) Prema porijeklu:
- prirodni oplemenjeni(kauuk, celuloza)
- sintetski
KOPOLIMERIZACIJA:
isovremena polimerizacija dva ili vie bifunkcionalna sustava
od kojih je svaki za sebe sposoban za polimerizaciju
CH
2
=CH-CH=CH
2
(-CH
2
-CH=CH-CH
2
-)
n
butadien polibutadien
C
H
2
=
C
H
stiren polistiren
Npr. kopolimer butadien : stiren = 75 : 25 predstavlja osnovu za dananju industrijsku
auto gumu-sintetski kauuk BUNA S.
CH
2
=CH

( - CH
2
- CH - )
n
CH
2
=CH

( - CH
2
- CH - )
n
n
36
Karakteristike adicijske (lanaane) polimerizacije:
- najee samo jedna vrsta monomera
- svojstva dobivenog polimera jako ovisna o stupnju polimerizacije.
Karakteristike kondenzacijske (stupnjevite) polimerizacije:
- uvijek reagiraju dva razliita monomera
- uz polimer nastaje niskomolekulni nusprodukt (voda, CO
2
)
- umreena struktura nastaje u nekoliko potpuno odvojenih faza (oblikovanje u fazi
dobivanja).
B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):
- adicijski (lanani)
- kondenzacijski (stupnjeviti)
STRUKTURA POLIMERA OVISIT E O:
1. VRSTI VEZA IZMEU MAKROMOLEKULA
2. SLAGANJU MAKROMOLEKULA
37
Podjela polimera prema vrsti veza izmeu makromolekula i ponaanju
pri zagrijavanju:
1. PLASTOMERI (termolasti) FIZIKALNE VEZE IZMEU
MAKROMOLEKULA LINEARNA STRUKTURA
ZAGRIJAVANJEM MEKAJU I TALE SE
Npr. - polietilen, PE;
- polipropilen, PP;
- polistiren, PS;
- poli(tetrafluoretilen), PTFE (teflon);
- polioksimetilen, POM;
- poli(metil-metakrilat) , PMMA (organsko staklo, Pleksiglas);
- polikarbonati, PC;
- poli(etilen-tereftalat), PET.
2. ELASTOMERI FIZIKALNE I KEMIJSKE VEZE IZMEU
MAKROMOLEKULA RAHLO UMREENA STRUKTURA
ZAGRIJAVANJEM MEKAJU I NE TALE SE
Npr. gume
3. DUROMERI KEMIJSKE VEZE IZMEU MAKROMOLEKULA
POTPUNO UMREENA STRUKTURA ZAGRIJAVANJEM NE
MEKAJU I NE TALE SE
Npr. - fenolformaldehidna smola, PF;
- epoksidna smola, ES;
- melamin-formaldehhidne smole, MF.
38
SLAGANJE STRUKTURNIH JEDINICA (makromolekula)
Stupanj kristalininosti:
5 % - 96 %
PE (polietilen)
podruje sa kristalnom
strukturom
podruje sa amorfnom
strukturom
POLIMORFIJA ili ALOTROPIJA
POLIMORFIJA ili ALOTRPIJA je pojava da se neka tvar javlja u DVA
ili VIE STRUKTURNIH OBLIKA pri promjeni vanjskih uvjeta (tlak,
temperatura).
ALOTROPSKE modifikacije Fe:
do 911
o
C BCC (o-Fe)
911 1394
o
C FCC (-Fe)
1394
o
C iz FCC u BCC (o-Fe)
POLIMORFNE modifikacije SiO
2
:
KREMEN, KVARC
870
o
C
TRIDIMIT
1470
o
C
KRISTOBALIT
Pojam ALOTROPIJA se rabi za elemente, dok se pojam
POLIMORFIJA rabi za spojeve.
39
ALOTROPSKE modifikacije C
DIJAMANT
FULEREN, C
60
, Buckminsterfulleren
GRAFIT
Deformacija metala ostvaruje se u pravilu na ravninama najgue zaposjednutim
atomima u smjeru pravaca najgueg slaganja atoma.
Ravnine na kojima se ostvaruje deformiranje nazivamo KLIZNIM
RAVNINAMA, a pravce KLIZNIM PRAVCIMA.
KLIZNE RAVNINE i njima pripadajui KLIZNI PRAVCI ine KLIZNI
SUSTAV.
KLIZNI SUSTAV
40
4 kilzne ravnine x 3 klizna pravca = 12 kliznih sustava
Ravnine najvee zaposjednutosti atomima u FCC strukturi su {111}, najgue slagani
pravce su <110> .
6 kilznih ravnina x 2 klizna pravca = 12 kliznih sustava
BCC struktura nema ravnine najvee zaposjednutosti atomima poput FCC strukture.
Relativno najgue slagane ravnine u BCC strukturi su {110}. BCC struktura ima
najgue slagane pravce <111> .
41
1 kilzna ravnina x 3 klizna pravca = 3 klizna sustava
Ravnina najvee zaposjednutosti atomima u HCP strukturi je (0001).
x
1
x
2
x
3
z
Deformabilnost ovisi o vrsti kristalne reetke:
- FCC jednostavno za plastino deformiranje
- BCC neto slabije za plastino deformiranje od FCC
- HCP teko za plastino deformiranje osim u sluaju tople obrade.
Openito, metali koji imaju vei broj kliznih sustava su duktilniji od metala koji
imaju manji broj kliznih sustava.
Zbog toga su metali sa FCC i BCC reetkom openito duktilni dok su metali sa
HCP reetkom manje duktilni.
to je veu plastinu deformaciju materijal sposoban podnijeti bez loma to je
duktilniji.
42
Nesavrenosti kristalne grae
Difuzija
Legure, kristali legura
Nesavrenosti (nepravilnosti, pogreke) kristalne grae:
- Nuldimenzijske ili tokaste
- Jednodimenzijske ili linijske
- Dvodimenzijske ili povrinske
- Trodimenzijske ili prostorne (volumne)
Mikrostruktura: struktura + nesavrenost (nepravilnost, pogreka)
43
Nuldimenzijske ili tokaste nesavrenosti:
- praznine (vakancije)
- supstitucijski (zamjenski) atom
- intersticijski (ukljuinski) atom
Praznina ili vakancija Vei supstitucijski
(zamjenski)
strani atom
Intersticijski (ukljuinski)
strani atom
Shematski prikaz tokastih nesavrenosti (Strelice pokazuju lokalne napetosti na
mjestima gdje su tokaste nesavrenosti):
3 intersticijski atom
1 praznina (vakancija)
2 samo-intersticijski atom
(samodifuzija kod istih metala)
4 manji supstitucijski strani atom 5 vei supstitucijski strani atom
44
Jednodimenzijske ili linijske nesavrenosti:
- bridna dislokacija
- vijana dislokacija
Jednodimenzijske nesavrenosti: BRIDNA DISLOKACIJA
U kristalnoj strukturi
postoji jedna dodatna
(umetnuta) ravnina koja
se ne protee kroz cijeli
kristal nego zavrava
negdje u unutranjosti .
oznaka
bridne
dislokacije
Veliina i smjer sklizanja koji proizlazi iz
kretanja pojedinane dislokacije odreeni
su BURGERSOVIM VEKTOROM , b.
b
45
Jednodimenzijske nesavrenosti: BRIDNA DISLOKACIJA
- postoji jedna dodatna ravnina koja se NE protee kroz cijeli kristal nego zavrava negdje u
unutranjosti.
Gibanje dislokacija. Dislokacije utjeu na plastinost kristala (neelastina deformacija). Plastina
deformacija rezultat je gibanja dislokacija.
Oznaka za bridnu dislokaciju:
Veliina i smjer sklizanja koji proizlazi iz
kretanja pojedinane dislokacije odreeni
su BURGERSOVIM VEKTOROM , b.
46
Klizna ravnina
Jednodimenzijske nesavrenosti: VIJANA DISLOKACIJA
- u dijelu kristala ravnine su pomaknute jedna u odnosu na drugu.
Nema dodatne kristalne ravnine.
Oznaka za vijanu dislokaciju:
47
Dislokacije u niklu (Ni) (crne linije i
petlje), slika je dobivena transmisijskim
elektronskim mikroskopom.
Osnovne dislokacije se mogu kombinirati i tvoriti sloene linijske nesavrenosti. Realni kristali imaju
mijeane dislokacije (kombinacija bridne i vijane).
Kristal prije
pomaka
Kristal nakon
odreenog pomaka
Cijeli pomak kroz
dio kristala
Cijeli pomak kroz
itav kristal
Vijani dio
dislokacije
Bridni dio
dislokacije
Dislokacije, slika je dobivena transmisijskim elektronskim
mikroskopom (poveanje je od 50 000 do 300 000 x)
Dvodimenzijske nesavrenosti:
- Malokutne granice kristalnog zrna
- Velikokutne granice kristalnog zrna
- Granice dvojnika
- Fazne granice
48
Granica zrna
Kristalno zrno
Velikokutne granice zrna
Malokutne granice zrna
Granice dvojnika
Trodimenzijske nesavrenosti:
- to nisu nesavrenosti kristala ve su pogreke materijala: pore, ukljuine....
49
DIFUZIJA:
Mehanizam kojima se tvari premjetaju kroz tvari u plinovitom,
tekuem i vrstom (krutom) stanju.
Difuzija je toplinski aktivirani proces, najvie ovisi o tepmeraturi i
vremenu.
Difuzija kod metala i legura je pojava kretanja atoma u kristalnoj reetci.
To je toplinski aktiviran proces ovisan o vremenu.
U vrstom (krutom) stanju mehanizmi kretanja atoma mogu biti:
1. Supstitucijski (zamjenski) mehanizam
2. Intersticijski (ukljuinski) mehanizam
1. Supstitucijski mehanizam (izmjena mjesta atoma i praznina )
Supstitucijski mehanizam je prisutan kod istih metala tzv. samodifuzija i kod
legura (slitina).
2. Intersticijski mehanizam (mali atomi se kreu od jednog intersticijskog mjesta do
drugog)
50
Na intenzitet difuzije utjee:
- Temperatura
- Kristalna struktura
- Koncentracija tvari koja difundira
- Nesavrenosti kristala
- Vrijeme
Intenzitet difuzije oznaavamo s J (broj atoma, grama ili molova tvari koje
prolaze kroz ravninu jedinine povrine u jedinici vremena)
I. Fickov zakon:
J = -D dc/dx,
Gdje je :
D - difuznost ili koeficjent difuzije,
dc/dx - gradijent koncentracije ,
Negativni predznak ukazuje da je smjer difuzije od vie prema nioj
koncentraciji.
D difuznost ili koeficijent difuzije (je mjera pokretljivosti difundirajueg atoma)
je definirana sljedeim izrazom:
D = D
o
e
Qd/RT
, m
2
/s
Gdje su:
D
o
konstanta difuzije materijala (m
2
/s),
Qd - energija aktivacije difuzije (J/mol),
R - plinska konstanta (8,31 J/mol K),
T - apsolutna temperatura (K).
| |
s m
atoma broj
ili
s m
mol
ili
s m
kg
J
2 2 2
=
51
STRUKTURA LEGURA ili slitina
Legura je tvar koju ine dva ili vie kemijskih elemenata, od kojih je
barem jedan kemijski elemenat metal, a drugi mogu biti metal ili
nemetal.
KRISTALI LEGURA:
1. KRISTALI MJEANCI:
- supstitucijski ili zamjenski
- ukljuinski ili intersticijski
- kombinacija supstitucijsko - intersticijski odnosno zamjensko - ukljuinski
2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA
3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA
4. KRISTALE SMJESE
Elementi tvore zajedniku kristalnu reetku (sauvana je reetka
jednog od njih).
Uvjeti za nastajanje kristala mjeanaca:
- faktor veliine atoma,
- faktor elektronegativnosti,
- faktor valencije,
- kristalna struktura.
1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)
52
1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)
supstitucijski ili zamjenski
Primjeri: - Cu-Ni legure;
- Cu-Zn legure: Zn ima topljivost u Cu do ~ 30 % Zn;
- Cr u Fe
atomi topitelja (Fe)
atomi otopljenog elementa (Cr)
Cu-Ni legure:
Cu: FCC reetka, R (Cu) = 128 pm
Ni: FCC reetka , R (Ni) = 125 pm
1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)
ukljuinski ili intersticijski
Primjer - elici: C u Fe
atomi topitelja (Fe)
atomi otopljenog elementa (C)
53
1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)
kombinacija supstitucijsko - intersticijski odnosno zamjensko - ukljuinski
(primjer: Cr, C i Ni u Fe)
atomi topitelja (Fe)
atomi otopljenog elementa (Cr)
atomi otopljenog elementa (C)
atomi otopljenog elementa (Ni)
Elementni tvore novu zajedniku reetku. Nastaju kada koncentracija
legirajueg elementa prijee granicu topljivosti u osnovnom metalu.
2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA (sekundarne
vrste otopine)
Kristali intermetalnog spoja - obje komponente metali, npr. legure Cu i Zn
(mjedi s udjelom Zn preko 30 %): CuZn, Cu
5
Zn
8
, CuZn
3
.
3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA
jedna komponenta je nemetal, npr. MnS (javlja se kod elika).
S je nemetal, Mn je metal; razlika u elektronegativnosti je prevelika.

Kemijski
element
R, (radijus
atoma, nm)
Kristalna
struktura
Elektrone-
gativnost
Valecija
Mn (mangan) 0,135 BCC 1,55 +2
S (sumpor) 0,127 2,58 -2
54
4. KRISTALE SMJESE
dvije komponente potpuno netopljive jedna u drugoj.
Primjer: legure Cu i Pb (oba metala imaju FCC reetku, ali je prevelika
razlika u veliini atoma da bi tvorili kristale mjeance).

Kemijski
element
R, (radijus
atoma, nm)
Kristalna
struktura
Elektrone-
gativnost
Valecija
Cu (bakar) 0,1278 FCC 1,9 +2
Pb (olovo) 0,175 FCC 2,33 +2
Ista kristalna struktura, razlika u elektronegativnosti nije prevelika,
ali je prevelika AR, %.
% 93 , 36 100
0,1278
0,1278 - 0,175
100
(Cu) R
(Cu) R - (Pb) R
Cu) - (Pb R = = =