HRVATSKE I EUROPSKE NORME ZA DJELOVANJA

Hrvatska norma Europska norma

EN 1991-1-1 EN 1991-1-2 EN 1991-1-3 EN 1991-1-4 EN 1991-1-5 EN 1991-1-6 EN 1991-1-7 EN 1991-2 EN 1991-3 EN 1991-4 EN 1998-1

Djelovanje
Vlastita teina i uporabna optereenja Poarno djelovanje Snijeg Vjetar Toplinska djelovanja Djelovanja pri izvedbi Izvanredna djelovanja uzrokovana eksplozijom ili udarom Prometna optereenja mostova Djelovanja na silose i spremnike tekuina Djelovanja od kranova i strojeva Potres

VISOKE GRAEVINE

HRN ENV 1991-2-1 HRN ENV 1991-2-2 HRN ENV 1991-2-3

MJERODAVNA DJELOVANJA

HRN ENV 1991-2-4 HRN ENV 1991-2-5 HRN ENV 1991-2-6 HRN ENV 1991-2-7 HRN ENV 1991-3 HRN ENV 1991-4 HRN ENV 1991-5 HRN EN 1998-1

VISOKE GREEVINE

OPTEREENJE VJETROM
Promjenljivo slobodno djelovanje

VISOKE GRAEVINE

Pojednostavnjeni proraun (statiko optereenje) primjenjuje se za konstrukcije neosjetljive na dinamiku uzbudu i dinamiki umjereno osjetljive konstrukcije: zgrade i dimnjake visine manje od 200 m, Privremene konstrukcije mogu se proraunati na manje optereenje vjetra. Za zgrade tlakovi vjetra djeluju okomito na povrine zgrade.

Vjetar

VISOKE GREEVINE

TLAK VJETRA NA VANJSKE we I UNUTRANJE wi POVRINE

VRNI TLAK BRZINE VJETRA qp

we = qp (ze ) cpe

wi = qp ( zi ) cpi
osnovni tlak brzine vjetra:
n eg ativn i n eg ativn i u n utranji tlak

qp ( z ) = ce ( z ) qb
koeficijent izloenosti

vrni tlak brzine vjetra

poredbene visine za vanjski i unutranji tlak

koeficijenti vanjskog i unutranjeg tlaka

2 qb = vb 2
25 26 24 23 27 30 29 28 27 28 30 25 28 26 27 26 24 28 26 27 25 28 28 8 30 30 28 28 29 30 23 22 21

22 20 20 23 22 23 32 30 28 30 23

a)

n eg ativ ni

n eg ativn i n eg ativn i

b)
p ozitivn i

n eg ativn i

n eg ativ ni

gustoa zraka

p ozitivn i

p o zitiv ni u nu tranji tlak

osnovna brzina vjetra: vb = cdir cseason vb,0

... doba godine

20 26 24 24 31

24

utjecaja smjera vjetra

c)

W e1
p ozitivni

W e2
n eg ativ ni

d)

p ozitivn i

n eg ativni

W e1
VISOKE GREEVINE

W e2

Temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra: karakteristina 10-minutna srednja brzina vjetra na visini 10,0 m iznad tla II. razreda
VISOKE GREEVINE

27 30 31 28 28 30 36

Special regulation

POREDBENA SREDNJA 10-min BRZINA VJETRA, HRN ENV 1991-2-4

vref = vref,0 Calt
koeficijent nadmorske visine: cALT = 1+0,001 as nadmorska visina (m):

KOEFICIJENT IZLOENOSTI ce(z)

uzima u obzir
uinke hrapavosti terena, topografije i visine iznad tla,

as
5 vjetrovnih podruja 10 regija

na srednju brzinu vjetra i turbulenciju.

VISOKE GREEVINE

VISOKE GREEVINE

KOEFICIJENT IZLOENOSTI ce(z)

Kategorije zemljita:
kategorija 0: more ili obalno podruje uz otvoreno more kategorija I: jezera ili ravan teren bez prepreka kategorija II: povrine s niskom vegetacijom, povremene prepreke kao to su drvee ili zgrade na razmacima 20 puta veim od visine prepreke (poljoprivredno zemljite) kategorija III: povrine s uobiajenom vegetacijom ili zgradama ili preprekama na razmacima do 20 puta veim od visine prepreke (industrijske zone i ume) kategorija IV: podruja s najmanje 15% povrine prekrivene zgradama srednje visina najmanje 15 m (gradska podruja).
VISOKE GREEVINE

KOEFICIJENT IZLOENOSTI ce(z)

Za ravno zemljite kada je koeficijent topografije co(z) = 1,0 (osim za lokacije blizu izdvojenih breuljaka i strmih nagiba), odreuje se ovisno o visini i kategoriji zemljita:
z(m) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0,0

IV III II I 0

1,0

2,0
VISOKE GREEVINE

3,0

4,0

5,0

c e (z)

POREDBENA VISINA ze VANJSKOG TLAKA

ovisno o odnosu visine i irine zgrade h/b
q p (z e )=q p (h) h>2b z e =h b b<h<2b q p (ze )=qp (h) h<b q p (z e )=q p (h) z e =h h b q p (z e )=qp (b)
VISOKE GREEVINE

POREDBENA VISINA zi UNUTRANJEG TLAKA

Uzima se jednakoj poredbenoj visini ze vanjskog tlaka na povrinama koje otvorima doprinose stvaranju unutranjeg tlaka. Ako postoji vie otvora najvea vrijednost ze koristi se za odreivanje zi.

q p (z e )=q p (z j) z e =h h-b z e =b b q p (z e )=q p(b)

z e =z j hj z e =b b

VISOKE GREEVINE

KOEFICIJENTI VANJSKOG TLAKA cpe

Ovise o veliini optereene plotine A Dani su za optereene plotine od 1 m2 i 10 m2 cpe,1 i cpe,10. Izmeu 1 i 10 m2: cpe = cpe,1 (cpe,1 cpe,10) log10A Koeficijenti su dani u slikama i tablicama za:
vertikalne zidove zgrada pravokutnoga tlocrta, ravne krovove nagiba manjeg od 5o, jednostrene krovove, dvostrene krovove, etverostrene krovove, pilaste krovove, svodove i kupole.

Primjer: VERTIKALNI ZIDOVI ZGRADA PRAVOKUTNOG TLOCRTA

TLOCRT PRESJEK e<d

podjela po podrujima, koeficijenti

za razliita podruja, za razliite smjerove puhanja vjetra vjetar D te za razliite odnose dimenzija

d
vjetar

e/5
A e>d

4e/5
B C

e/5 h
E

vjetar

A e>5d

h/d > 5 odreuje se koeficijent

sile za proraun cjelokupnog vjetrovnog optereenja A cpe,10 -1,2 -1,2 -1,2 cpe,1 -1,4 -1,4 -1,4 cpe,10 -0,8 -0,8 -0,8
A A A B B C vjetar

d
A

e=b ili 2h (manja vrijednost)

podruje h/d 5 1 0,25

B cpe,1 -1,1 -1,1 cpe,10

C cpe,1 cpe,10 +0,8 +0,8 +0,7 -0,5 -0,5

D cpe,1 +1,0 +1,0 +1,0 cpe,10

E cpe,1 -0,7 -0,5 -0,3

VISOKE GREEVINE

VISOKE -1,1 GREEVINE -0,5

KOEFICIJENTI UNUTARNJEG TLAKA cpi

Ovise o veliini i rasporedu otvora na oploju zgrade. Za zgrade s dominantnim proeljem unutarnji tlak cpi se uzima kao postotak vanjskog tlaka cpe na otvorima dominantnog proelja. Kada je plotina otvora na dominantnoj plohi
jednaka dvostrukoj plotini otvora na preostalim plohama cpi = 0,75 cpe, a kada je najmanje tri puta vea cpi = 0,9 cpe.

KOEFICIJENTI UNUTARNJEG TLAKA cpi

Za zgrade bez dominantnog proelja odreuje se ovisno o odnosu visine i dubine zgrade h /d i ovisno o koeficijentu otvora
=
ploha otvora gdje je cpe negativan ili - 0,0 ploha svih otvora
0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,35 0,3 0,2 cpi 0,1 0,0 -0,1 -0,2 -0,3 -0,4 -0,5

Za vrijednosti izmeu h/d = 0,25 i h/d = 1,0 linearna interpolacija

Izmeu dvostruko i trostruko vee plotine uzima se linearna interpolacija.

VISOKE GREEVINE

h/d < 0,25 h/d > 1,00

VISOKE GREEVINE

0,33 0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9 1,0

Dijagram toka OPTEREENJE VJETROM

Odrediti osnovnu brzinu vjetra vb (HRN ENV poredbenu brzinu vjetra vref) obzirom na zemljopisnu lokaciju i nadmorsku visinu Odrediti osnovni tlak brzine vjetra qb Odrediti poredbenu visinu ze Odrediti razred zemljita 0, I, II, III ili IV Odrediti koeficijent izloenosti ce(z) Odrediti vrni tlak brzine vjetra qp(z) Odrediti koeficijente tlaka: a) koeficijent vanjskog tlaka cpe za zidove i krovove razliitih oblika b) koeficijent unutarnjeg tlaka cpi ovisno o koeficijentu otvora Ponoviti postupak za drugi smjer djelovanja vjetra. Odrediti vanjski tlak we Odrediti unutarnji tlak wi Odrediti neto tlak na povrine = we wi

SILA VJETRA Fw NA ITAVU KONSTRUKCIJU

ILI KONSTRUKCIJSKI ELEMENT

FW = c s c d c f q p (z e ) Aref
Faktor konstrukcije Koeficijent sile Vrni tlak brzine vjetra Poredbena povrina konstrukcije ili elementa

VISOKE GREEVINE

VISOKE GREEVINE

VANJSKA SILA VJETRA Fw,e NA ITAVU

KONSTRUKCIJU ILI KONSTRUKCIJSKI ELEMENT

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Uzima se = 1,0 za: Zgrade visine h < 15 m Za zgrade s okvirima i konstruktivnim zidovima, h < 100 m, uz uvjet da je h < 4d (d=irina zgrade u smjeru puhanja vjetra) Za dimnjake krunog poprenog presjeka, h < 60 m uz uvjet da je h < 6d (d=promjer) U suprotnom detaljni proraun ili dijagrami cs cd faktor veliine uzima u obzir smanjeni uinak na djelovanja vjetra uslijed neistodobne pojave vrnih tlakova vjetra na povrinu dinamiki faktor uzima u obzir poveani uinak od titranja uslijed turbulencija u rezonanciji sa konstrukcijom
VISOKE GREEVINE

Fw,e = c s c d
Faktor konstrukcije

we Aref
surfaces

Vanjski tlak na pojedinane povrine Poredbena povrina pojedinane povrine

VISOKE GREEVINE

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
cs c d = 1 + 2 k p I v (zs ) B 2 + R 2 1 + 7 I v (zs )

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
kp vrni faktor (udarni koeficijent)
odnos maksimalne vrijednosti promjenjivog dijela odgovora i njegove standardne devijacije, mjerodavna vea vrijednost

Poredbena visina zs=0,6hzmin (zmin=1; 1; 2; 5; 10 za kategoriju terena 0; I; II; III; IV kp vrni faktor (udarni koeficijent) Iv intenzitet uzburkanosti B udio odziva zalea R rezonantni udio odziva
oekivana frekvencija

VISOKE GREEVINE

T = 600 s = odsjeak vremena za srednju brzinu vjetra prva vlastita frekvencija titranja n1,x = konstrukcije; za zgrade visine preko 50 m VISOKE GREEVINE moe se priblino uzeti sa 46/h [Hz]

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
B udio odziva zalea

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
R rezonantni udio odziva, koji podrazumijeva turbulenciju u rezonanciji s oblikom vibriranja konstrukcije

b, h = irina i visina konstrukcije L(zs) = duljina uzburkanosti (turbulencija); duljina udara prirodnog vjetra zt = 200 m = referentna visina Lt = 300 m = referentna duljina z0 = duljina hrapavosti (2. slide 2. primjera)

= logaritamski dekrement priguenja, za osnovni oblik savijanja priblino iznosi:

s = Logaritamski dekrement priguenja konstrukcije

(ab zgrade 0,1; eline 0,05; mijeane 0,08; AB tornjevi i dimnjaci 0,03)

a = Logaritamski dekrement aerodinamikog priguenja za osnovni oblik d = Logaritamski dekrement priguenja zbog posebnih mjera (priguivai)
VISOKE GREEVINE

VISOKE GREEVINE

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
R rezonantni udio odziva, koji podrazumijeva turbulenciju u rezonanciji s oblikom vibriranja konstrukcije

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
R rezonantni udio odziva, koji podrazumijeva turbulenciju u rezonanciji s oblikom vibriranja konstrukcije

SL(z,n) = bezdimenzionalna funkcija spektralne gustoe (raspodjela vjetra prema frekvencijama)

Funkcija spektralne gustoe

Rh , Rb = aerodinamine prijenosne funkcije; za osnovni oblik titranja iznose:

za

fL(z,n) = bezdimenzionalna frekvencija koja se odreuje iz:

prve vlastite frekvencije konstrukcije n1,x, srednje brzine vm(z) i VISOKE GREEVINE duljine uzburkanosti L(z)

za
Bezdimenzionalna frekvencija

i
VISOKE GREEVINE

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Detaljni proraun
Iv intenzitet uzburkanosti (turbulencija)
za za

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Dijagrami
Visina [m] 90 80 70 60

0,90 0,85

Visina [m]

Standardna devijacija uzburkanosti podijeljena sa srednjom brzinom vjetra

100

1,05 1,00 0,95 1,10 1,05 1,00

0,90 0,95
100 90 80 70 60 50

0,95

0,90 0,95

0,85 0,90

0,85

kl = faktor turbulencije, preporueno = 1,0 co = faktor topografije v srednja brzina vjetra na visini z iznad terena v srednja brzina vjetra iznad ravnog terena c =v /v faktor topografije zo = duljina hrapavosti H/L = nagib privjetrene strane
m mf 0 m mf u

50 40 30 20 10 10 20 30 40 50 60 70 80

0,85

40 30 20 10

RAZRED HRAPAVOSTI II RAZRED HRAPAVOSTI III

90 100 irina [m]

10

20

30

40

50

60

70

80

RAZRED HRAPAVOSTI II RAZRED HRAPAVOSTI III

90 100 irina [m]

elina zgrada
VISOKE GREEVINE Prikaz poveanja brzine vjetra uslijed topografije VISOKE GREEVINE

Betonska zgrada

FAKTOR KONSTRUKCIJE cscd

Dijagrami

KOEFICIJENT SILE cf
Za pravokutni popreni presjek

c f = c f , 0 r
1,10
Visina [m]
Visina [m]

90 80 70 60 50 40 30 20 10 1 2 3 4 5 6 7 8

1,05 1,10 1,00 1,05 1,00 0,95

Visina [m]

100

100 90 80 70 60

1,10 1,05 1,10 1,05 1,00 1,00 0,95

1,10
100 90 80 70

1,05 1,10 1,00 1,05 1,00 0,95

Koeficijent sile za pravokutni presjek s otrim rubovima Faktor redukcije za zaobljene rubove

0,95 0,90

60 50 40 30 20 10

0,95 0,90

50 40 30 20 10 1 2 3 4 5 6 7 8

0,95 0,90

r 1,0

9 10 Promjer [m]

RAZRED HRAPAVOSTI II RAZRED HRAPAVOSTI III

9 10 Promjer [m]

RAZRED HRAPAVOSTI II RAZRED HRAPAVOSTI III

9 10 Promjer [m]

0,5

r cf

elini dimnjak bez obloge

Betonski dimnjak bez obloge

VISOKE GREEVINE

elini dimnjak s oblogom (obzidani)

0,1

0,2

0,3

0,4

r/b

VISOKE GREEVINE

KOEFICIJENT SILE cf
Za pravokutni popreni presjek

c f = c f , 0 r
Faktor uinka ruba, za elemente sa slobodnim rubnim tijekom vjetra (koeficijent redukcije uslijed vitkosti i koeficijenta punoe) Vitkost za pravokutne presjeke: h 50 m, = 1,4 h/b ili = 70 (mjerodavna manja vrijednost) h < 15 m, = 2,0 h/b ili = 70 (mjerodavna manja vrijednost) Za meu-vrijednosti: linearna interpolacija Koeficijent punoe: =A/Ac
VISOKE GREEVINE

VISOKE GRAEVINE

Primjer: Tlak vjetra na visoku zgradu pravokutnog tlocrta

A b L A c=Lxb

VJETAR
D E
55 m SMJER VJETRA

Zagreb, vb=22 m/s

qb = 1,25 (22) 2 = 0,30 kN/m 2 2 1000

VJETAR
c pe = +0,8 z e = 55 m
D(300,0m )
2

ze = 55 m
2

ce (z) = 2,4 ce (z) = 2,1 ce (z) = 1,7 cpe = +0,8 (-0,64)

c pe = -0,64 z e = 55 m
E(300,0m )
2

2000

D(400,0m )

E(400,0m )

ze = 35 m ze = 20 m h/d=55/15=3,7

h>2b

b=20 m 15m < b=20m b=20 m

c pe = -0,64 z e,max= 35 m z e,min = 20 m

2

2000

z e =h
m

najvii dio ze = h = 55 m srednji dio razdijeljen u toliko dijelova za koje je najvei vertikalni razmak jednak irini b i ze,min = b = 20 m ze,max =h-b=55-20=35 m najnii dio ze = b = 20 m

15 m

20

z e =h-b z e =z

h=55 > 2b=40 m

Tri visinska podruja

VISOKE GREEVINE

z e =b

z(m) 100 90 80 70 1500 60 50 40 kategorija IV: podruja s najmanje 15% povrine prekrivene zgradama 30 20 srednje visina najmanje 15 m 10 (gradska podruja). 0 VISOKE GREEVINE 0,0
D(400,0m )
2

E(400,0m )

1500 5500

Vanjski tlak vjetra na zidove D i E ???

c pe = +0,8 z e,max= 35 m z e,min = 20 m

c pe = +0,8 z e = 20 m

c pe = -0,64 z e = 20 m

IV III II I 0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

c e (z)

CsCd viekatne eline zgrade

Visina [m] 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 10 20 30 40 50 60 70 80

1,05 1,00 0,95 1,10 1,05 1,00

0,90 0,95 0,90 0,85

VJETAR
Tlak vjetra na vanjske povrine we = q b ce (z e ) c pe
we ( D,55) = 0,30 2,4 (+0,8) = +0,576 kN/m 2 we ( D,35) = 0,30 2,1 (+0,8) = +0,504 kN/m 2 we ( D,20) = 0,30 1,7 (+0,8) = +0,408 kN/m 2

D
we = +0,576kN/m2

E
we = -0,461kN/m2

VJETAR
Vanjska sila vjetra koja djeluju na itavu konstrukciju zgrade

0,85

2000

Fw,e = c s c d
we = -0,403kN/m2

we Aref
surfaces

we = +0,504kN/m2 1500

Faktor konstrukcije Za elinu zgradu s vie katova i s pravilnom razdiobom krutosti i masa: cscd = 1,0 Za betonsku zgradu s vie katova i s pravilnom razdiobom krutosti i masa: cscd = 0,94
Visina [m]

RAZRED HRAPAVOSTI II

90 100 irina [m]

CsCd viekatne betonske zgrade

0,95
100 90 80 70 60 50 40 30

0,90 0,95

0,85 0,90

0,85

we ( E ,35) = 0,30 2,1 (0,64) = 0,403 kN/m 2 we ( E ,20) = 0,30 1,7 ( 0,64) = 0,326 kN/m 2
we = +0,408kN/m2

2000

we ( E ,55) = 0,30 2,4 (0,64) = 0,461 kN/m

we = -0,326kN/m 2
VISOKE GREEVINE

20 10 10 20 30 40 50 60 70 80

VISOKE GREEVINE

RAZRED HRAPAVOSTI II

90 100 irina [m]

VJETAR
VISOKE GRAEVINE
Toranj krunog poprenog presjeka nalazi se u predgrau na zemljitu III kategorije. Osnovni tlak brzine vjetra uz osnovnu brzinu vjetra vb=27 m/s:
2 q b = vb 2

Primjer: Sila vjetra koja se prenosi na temelje visoke zgrade krunog poprenog presjeka

q b = (1,25 / 1000) 27 2 2 = 0,46

50 m

VISOKE GREEVINE

VJETAR
Faktor zemljita uz z0=0,3 iz tablice za zemljite III kategorije i z0,II=0,05 za razred II zemljita

VJETAR
Koeficijent hrapavosti za referentnu visinu z =120 m, zmax = 200 m:
z0 (m) kategorija 0:
more ili obalno podruje uz otvoreno more

z k r = 0,19 0 z 0, II

0 , 07

zmin (m) 1 1 2

z cr (z ) = k r ln z 0

za z min z z max

0,003 0,01 0,05

0,3 k r = 0,19 0,05

0 , 07

kategorija I:

= 0,22

jezera ili ravan teren bez prepreka

120,0 cr (z ) = 0,22 ln 0,3 = 1,32

kategorija II:
povrine s niskom vegetacijom, povremene prepreke kao to su drvee ili zgrade na razmacima 20 puta veim od visine prepreke (poljoprivredno zemljite)

kategorija III:
povrine s uobiajenom vegetacijom ili zgradama ili preprekama na razmacima do 20 puta veim od visine prepreke (industrijske zone i ume)

0,3

kategorija IV:
podruja s najmanje 15% povrine prekrivene zgradama VISOKE GREEVINEsrednje visina najmanje 15 m (gradska podruja

1,0

10

VISOKE GREEVINE

VJETAR
Koeficijent izloenosti: za referentnu visinu z =120 m, uz preporuenu vrijednost faktora turbulencije kI =1,0, uz vrijednost faktora topografije c0(z)=1,0 kad je nagib zemljita u smjeru vjetra < 0,05

VJETAR
Vrni pritisak brzine vjetra:

q p (z ) = ce (z ) qb = 3,78 0,46 = 1,74 kN/m 2

Brzina vjetra koja odgovara vrnom pritisku brzine vjetra rauna se:

kI 2 2 2 2 ce (z ) = [1 + 7 I v (z )] cr (z ) c0 (z ) = 1 + 7 c r ( z ) c0 ( z ) c0 ( z ) ln( z / z 0 ) 1,0 2 2 ce (z ) = 1 + 7 1,32 1,0 = 3,78 1,0 ln(120,0 / 0,3)

v(z e ) =

2 qp (z )

2 1,74 = 52,75 m/s 1,25 / 1000

Reynolds-ov broj uz promjer valjka b=50 m i viskoznost zraka v=1510-6 m2/s iznosi:

Re =
VISOKE GREEVINE

b v(z e )

50 52,74 15 10 6

= 17,6 10 7

VISOKE GREEVINE

120 m

VJETAR
Hrapavost povrine k, uz pretpostavku da je zgrada obloena staklenom fasadom, oitava se iz tablice k= 0,0015 mm
Povrina Staklo Fina boja Boja u spreju Ekvivalentna hrapavost k (mm) 0,0015 0,006 0,02 Povrina Glatki beton Drvo Grubi beton Ekvivalentna hrapavost k (mm) 0,2 0,5 1,0

VJETAR
Vitkost za valjkaste konstrukcije iznosi:
h 50 m, = 0,7 h/b ili = 70 (mjerodavna manja vrijednost) h < 15 m, = h/b ili = 70 (mjerodavna manja vrijednost) Za meu-vrijednosti: linearna interpolacija

Za valjkastu zgradu iz primjera

Osnovni koeficijent sile cf,0 za valjkaste zgrade se uz C odnos k/b = 0,0015/100050=310-8 i 1,4
f,0

= 0,7 h / b = 0,7 120 / 50 = 1,68

k/b 10
-2

Re= 17,610-7 oitava se sa slike s vrijednou

0,18* log(10 * k/b) C f,0= 1,2+ 1+0,4* log(Re/10 6)

1,2 1,0

Koeficijent redukcije uslijed vitkosti oita se sa slike

cf,0=0,68

10

-3

= 0,63
Koeficijent sile uz osnovni koeficijent sile cf,0 za valjkaste zgrade i koeficijent redukcije uslijed vitkosti iznosi:

0,8
0,11 C f,0= (Re/106)1,4

10 -4 10
-5

0,6 0,4 0,2

cf = cf,0 = 0,68 0,63 = 0,43

VISOKE GREEVINE 0,0

10

8 10

8 10

Re

VISOKE GREEVINE

VJETAR
Referentna povrina za valjkaste konstrukcije iznosi

DINAMIKE METODE
Kada je konstrukcija
iznimno vitka ( H/B > 5) i/ili visoka ( H > 120 m) ili se nalazi u iznimnim uvjetima izloenosti

Aref = h b Aref = 120 50 = 6000 m 2

Rezultirajua karakteristina vrijednost sile vjetra na temelj zgrade (ne uzima se u obzir faktor konstrukcije cscd) iznosi:

Fw = cf q p ( z e ) Aref

Fw = 0,43 1,74 6000 = 4489 kN

Kada bi se traila sila na samu zgradu valjalo bi faktor konstrukcije cscd proraunati detaljnim postupkom.
VISOKE GREEVINE

djelotvorno optereenje vjetrom moe se poveati dinamikim meudjelovanjem pomaka zgrade i naleta vjetra. Ovi uinci najbolje se obuhvaaju ispitivanjima u vjetrovnim tunelima.
VISOKE GREEVINE

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

Modeli zgrada se konstruiraju u mjerilu od 1/100 do 1/1000 ovisno o veliini zgrade i vjetrovnog tunela, najee primjenjivo mjerilo je 1/400 Ponaanje visokih zgrada je pod utjecajem istodobnog posmika i savijanja koje podsjea na njihanje koje ima zakrivljeni oblik u donjem podruju i relativno linearno gornje podruje.
Ovo se prikazuje s krutim modelom sa savitljivim podnojem. Nije nuno u modelu prikazati raspodjelu masa u zgradi, ve samo moment inercije u podnoju.

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

Modeli zgrada koje okruuju predmetnu zgradu na okruglom stolu. Stol se rotira kako bi se prouili uinci razliitih kutova djelovanja vjetra.

Mjerenje pritiska vjetra provodi se prijamnicima tlaka (pressure ports, pressure taps) koji se postavljaju na sve vanjske strane modela, a pretvarai (pressure transducers) ga transformiraju u lokalizirani tlak na oblogu.
VISOKE GREEVINE VISOKE GREEVINE

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

Model dijela zgrade s rupama koje predstavljaju mjesta postavljanja tzv. pressure taps Detalj tzv. pressure tap

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

Model zgrade visine 600 m koja se ispituje kako bi se odredilo optereenje vjetrom na razliitim dijelovima konstrukcije, odziv i uinak susjednih zgrada

VISOKE GREEVINE

VISOKE GREEVINE

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

METODA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

Kruti aero-elastini model zgrade

Sustav ispod stola VISOKE GREEVINE omoguuje rotaciju

Rezultati mjerenja tlaka prikazuju se kao blokovi tlaka ili kao izobare

Uobiajeno mjerilo 1:400 za zgradu s 50 katova; Model se rotira i mjeri u intervalima kuta od 10 do 20O; Moe imati 500 VISOKE GREEVINE do 800 mjeraa tlaka (pressure taps)

SVRHA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

1. 2. 3. 4. 5. 6. Odrediti proraunsko bono optereenja Predvidjeti ponaanje zgrade pod djelovanjem vjetra Utvrditi intenzitet turbulencija Utvrditi intenzitet i trajanje iznimnih vjetrova Utvrditi uinak postojeih i buduih zgrada na danoj lokaciji Odrediti koeficijent otpora oblika, formiranje vrtloga i odvajanje vjetra od povrine zgrade

SVRHA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

7. 8. 9. Pronai dinamiki odgovor zgrade Odrediti optereenje na oblogu i na staklene povrine Utvrditi uinke na okolno podruje (npr. stabilnost vozila i pjeaka)

10. Utvrditi koja je tolerancija u vibracijama (zbog udobnosti korisnika) 11. Utvrditi udarce vjetra na zgrade smjetene niz strujanje

VISOKE GREEVINE

VISOKE GREEVINE

SVRHA ISPITIVANJA U VJETROVNOM TUNELU

12. Utvrditi da li postoji mogunost oteenja zgrade od leteeg ljunka iz okolia 13. Odrediti uinak nakupljanja snijega 14. Odrediti uinak prodora vlage 15. Utvrditi uinak na zgradu uslijed zagaenja Pronai najprikladniji oblik kojim se smanjuje: 16. Intenzitet i veliina tijeka tlakova na vanjske panele i staklo 17. Posmine sile na stropove

Sljedee predavanje

Potres

VISOKE GREEVINE

10