30.11.2010.

1
Inenjerstvo 2
PRIJELAZ TOPLINE
POGLAVLJE 2
1 2
PROVOENJE
ILI
KONDUKCIJA
SLOBODNA ILI
PRIRODNA
KONVEKCIJA
PRISILNA ILI
PRINUDNA
KONVEKCIJA
KONVEKCIJA ZRAENJE
ILI
RADIJACIJA
PRIJELAZ TOPLINE
Temperaturno polje
Svaka fizika pojava nalazi se u prostoru i
vremenu
temperaturno polje je odreeno prostorom i
vremenom ili preciznije ukupnosti trenutnih
temperatura u prostoru.
Temperatura je skalarna veliina, pa je prema
tome i temperaturno polje skalarna veliina.
3
Razlikujemo: stacionarno i nestacionarno
temparaturno polje.
Stacionarno temparaturno polje je ono u kojem se
temparatura u promatranoj toki ne mijenja sa
vremenom i temperatura je funkcija samo
prostornih koordinata:
T = f (x, y, z), (4 - 1)
0
T
t
=
4
Nestacionarno tempraturno polje je ono gdje
se temperatura mijenja u promatranoj toki
tijekom vremena i temparatura zavisi o
vremenu i prostoru:
T = f (x, y, z, t) (4 - 2)
5
U sluaju kada temperatura ovisi o sve tri
koordinate jednadba (4-2) onda je to prostorno
ili trodimenzisko temperaturno polje. Meutim
ako ovisi o dvije koordinate, onda je to
dvodimnzijsko temperaturno polje:
T = f
1
(x, y, t), (4 - 3)
0
T
z
=
6
30.11.2010.
2
Jednodimenzionalno temperaturno polje je ono gdje
temperatura zavisi o jednoj kordinati, pa je:
T = f
1
(x, t), (4 - 4)
0
T T
y z
= =
7
Temperaturni gradijent
U sluaju kada sve toke u temperaturnom polju
imaju istu temperaturu imamo izotermiko
temperaturno polje ili povrinu.
Ako tu povrinu presjeemo nakom ravninom
onda u toj ravnini dobijamo snop izotermi
8
Iz termodinamike je poznato da na istom
mjestu ne mogu biti dvije razliite
temperature i da se dvije povrine sa razliitim
temperaturama ne mogu sijei.
Prema tome se du izoterme temperature ne
mjenjaju, dok u svakom drugom smjeru
postoje njezine promjene.
9
Najvei pad temparature po jedinici duine se dobija
u smjeru okomitom na izotermnu povrinu.
Ta se razlika temparatura naziva temperaturni
gradijent.
Budui da se orijentacija mijenja po izotermnoj
povrini, temperaturni grdijent je vektor okomit na
izotermnu povrinu, s pozitivnim predznakom u
smjeru rasta temparature:
gradT = n
0
( T/ n) ( 4 - 5)
10
PROVOENJE TOPLINE
Fourierov zakon
dT
dQ dA dt
dx
=
11
T/K
x/mm
x
T
1
T
2
dT
dx
Toplinski tok:
( ) 2 1 T T A
x t
Q
= =

x
T T
At Q
2 1

=
12
Toplina
30.11.2010.
3
Gustoa toplinskog toka:
( )
2 1
T T A
x tA
Q
A
q = =

=

13
PRIMJER:Odredite gustou toplinskog toka pri stacionarnom
provoenju topline kroz homogenu neprozirnu plou debljine
20 mm? Na jednoj strani ploe tempratura je 120
0
C a na
drugoj je 80
0
C. Toplinska vodljivost ploe je 13,375 W/(mK).
Rjeenje: Gustoa toplinskog toka je:
q = (/x)(T
1
- T
2
) = (13,375/0,02)|(273,15 + 120) -
(273,15 +80)| =26 750 W/m
2
ili ako se temperature unesu direktno u Celzijevim
stupnjevima:
q = (/x)(
1
-
2
) = (13,375/0,02)(120 - 80) = 26 750
W/m
2
14
Provoenje topline kroz vieslojnu stijenku
15
o
o
o
o
o
T/K
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
x
a
x
b
x
c
x
d
x/m

a
A
x
a
x
b

b
A
x
c

c
A
x
d

d
A
T
1
T
2
T
3
T
4
T
5
1 2
2 3
3 4
4 5
a
a
b
b
c
c
d
d
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A
T T
x
A

=
16
Ukupni toplinski tok je:
1 5
a b c d
a b c d
T T
x x x x
A A A A

=
+ + +
17
Na osnovu navedenog Fourierov zakon bi se mogao
pisati kao:
Toplinski tok provoenjem = Ukupna
razlika temparatura / Zbroj svih toplinskih
otpora
odnosno
18
1 1 1 1
1 1
n n
n n
i
i
n n i
T T T T
x
R
A
+ +
= =

= =

30.11.2010.
4
Provoenje topline kroz cilindrinu stijenku pri
stacionarnim uvjetima
19
o
o
dr
r
1
r
2
T
1
T
2
A
plata
=2rL
2 rLd
d
dr

=
20
21
2 2
1 1
2
1 2
1
1 2
2
1
2
ln
2
2
ln
T r
T r
dr
dT
L r
r
T T
L r
T T
L
r
r

=
| |
=
|
\

=
| |
|
\

PRIMJER: Para struji kroz elinu cijev unutarnjeg promjera
(ID) 4 cm i vanjskog promjera (OD) 5 cm. Temperatura
unutarnje povrine cijevi je 96,85
o
C i vanjske 86,85
o
C.
Izraunajte toplinski tok provoenjem kroz stijenku cijevi
duljine 3m i gustou toplinskog toka provoenjem osnovanog
na unutranjoj i vanjskoj povrini?
Rjeenje: Iz Toplinskih tablica, K.Ranjevia oita se toplinska
vodljivost elika kod srednje temperature 91,85
o
C i iznosi
52,335 W/(mK). Uvrtavanjem zadanih vrijednosti, a uzimajui
u obzir da su razlike temperatura u Celzijevim stupnjevima i u
kelvinima iste:
= 2 L (
1
-
2
)/| ln(r
2
/r
1
)| = 2 352,335( 96,85 -
86,85)/|ln(2,5 /2 )|
= 44 208,8 W
22
Unutranja povrina plata cijevi :
A
i
= d
i
L = 0,043 = 0,377 m
2
Vanjska povrina plata cijevi:
A
o
= d
o
L = 0,053 = 0,471 m
2
Gustoa toplinskog toka na osnovu unutarnja povrine
je:
q = /A
i
= 44 208,8 / 0,377 = 117 264,7 W/m
2
Gustoa toplinskog toka na osnovu vanjske povrine:
q = /A
o
= 44 208,8/0,471 = 93 861,6 W/m
2
23 24
r
1
r
3
r
2
o
o
o
T
1
T
2
T
3
30.11.2010.
5
25
( )
( )
1 3
3 2
1 2
1 1
1
1
2
1 1
ln ln ....
2
1
ln
a b
n
n
n
i i i
L T T
r r
r r
L T T
r
r

=
| | | |
+ +
| |
\ \

=
| |
|
\

26
Toplinska
vodljivost

Kovina

Nekovina

Izolacionih
materijala

Kapljevina

Plinova

Koeficijent toplinske
vodljivosti
Koeficijent toplinske vodljivosti pokazuje
koliinu topline koja prolazi uslijed provoenja
u jedinici vremen kroz jedinicu povrine pri
razlici temperatura od 1K i razmaku od 1 m
okomitom na izotermnu plohu.
Jedinica je W/(mK).
ovisi o vrsti, strukturi, gustoi, vlanosti i
temperaturi tvari, a odreuje se pokusima.
27
U praksi se koeficijent toplinske vodljivosti za mnoge
tvari rauna s linearnom ovisnou o temperaturi
prema:
gdje je
0
vrijednost koeficijena toplinske vodljivosti
pri referennoj temperauri T
0
, a b je konstanta koja se
za pojedine vari odreuje pokusima.
.
( ) | |
0 0
1 T T b + =
28
Toplinska vodljivost razliitih materijala dosta
se razlikuje, tako je za isti bakar 393 W/(mK),
za pluto gustoe 150 kg/m
3
je 0,08 . .. 0,13
W/(mK).
Temperaturni koeficijent b je pozitivan za veliki
broj izolacijonih materijala , dok kod vrstih
tijela koja su nekovine porastom temperature,
toplinska vodljivost amorfne tvari raste, a za
kristalne opada.
Kod dobrih toplinskih vodia , kao to je veina
kovina, temperaturni koeficijent b je negativan
( aluminij i mjed su izuzeci) .
29
Toplinska vodljivost komercijalnih kovina moe
se znatno razlikovati zbog razliitog sadraja
elemenata ili spojeva koji se u njima nalaze u
malimkoliinama.
Toplinska vodljivost legura od dvije kovine
moe biti manja nego to je za bilo koji od njih
pojedinano.
Legura konstantana sadri 35% bakra i 35 % nikla
i ima = 30 W/(mK) prema = 393 W/(mK)
za bakar i = 58,5 W/(mK) za nikal.
30
30.11.2010.
6
Kod nehomogenih krutina relativna toplinska
vodljivost na datoj temperaturi je funkcija
gustoe.
Kod vlaknastih materijala kao to je drvo,
vrijednost toplinske vodljivosti moe biti kod
provoenja topline paralelno sa vlaknima 1,7
puta vea nego li kod provoenja topline
okomito na vlakna.
31
Porozne nehomogene krute tvari mogu imati
temperaturni koeficjent b mnogo vei nego kod
homogenih krutina, budui da toplina prelazi ne
samo provoenjem, ve i konvekcijom u plinskim
depovima i zraenjem od povrine na povrinu
unutar pojedinih prostora ispunjenih plinom. Ukoliko
je unutranje zraenje intenzivnije , onda e krivulja
relativne toplinske vodljivosti imati ispupenje prema
gore jer toplina zraenja raste sa evrtom potencijom
apsolutne temperature.
Kod prakastih materijala , kao to su silika-gel i
dijatomejska zemlja , relativna toplinska vodljivost e
opadati sa opadanjem temperature.
32
TOPLINSKA VODLJIVOST KAPLJEVINA
Voda od kapljevina ima najviu toplinsku vodljivost koja kod
10
0
C iznosi 0,5815 W/(mK).
Kapljevita voda provodi toplinu pri 100
0
C oko trideset puta
bolje od vodene pare.
Anorganske kapljevine su neto loiji vodii dok su organske
mnogo loiji.
npr. toplinska vodljivost amonijaka je 0,393 W/(mK), a
benzena 0,131 W/(mK).
Kapljevine mnogo bolje provode toplinu od plinova. Toplinska
vodljivost kapljevina opada s porastom temperature.
Izuzetak su voda i glicerin kojima toplinska vodljivost raste s
porastom temperaure.
33
TOPLINSKE VODLJIVOST PLINOVA
Kinetika teorija (laminarno gibanja) plinova
daje vezu izmeu dinamike viskoznosti i
toplinske vodljivosti plina:
= e c
v

gdje je fakor e 1 prema A.Euckenu i ovisi
samo o stupnju slobode molekula
34
Specifini toplinski kapacite kod konstantnog
volumena ili maseni toplinski kapacitet kod
konstnatnog volumena c
v
= C
v
/M, pa je:
= e C
v
( /M)
gdje je C
v
volumenski molni specifini toplinski
kapacitet.
Iz gornje jednadbe se vidi da je toplinska vodljivost
kod idealnih plinova neovisna o tlaku i vei je to je
plin laki.
Pri veem broju atoma u molekuli plina konstanta je
manja, ali C
v
vea.
35
Sukladno kinetikoj teoriji plinova Prandtlov broj (Pr) ne ovisi
o tlaku i temperaturi plina ve samo o omjeru specifinih
toplinskih kapaciteta kod konstantnog tlaka i volumena:
Omjer c
p
/c
v
se neznatno mijenja od 0,72 do 0,8.
Posljedica toga je i da se Pr-broj neznatno mijenja za neki
odreeni plin.
Prema tome se ovisnost toplinske vodljivosti o temperaturi
moe napisati:
4
Pr
9 5
p
p
v
c
c
c

= =

p
o
v o
c
c

=
36
30.11.2010.
7
PRIMJER:Pe je izraena od amotne opeke
debljine 0,3 m. Temperatura na vanjskoj povrini
pei je 50
0
C, a na unutarnjoj 1350
0
C. Topliska
vodljivost amotne opeke kod 0
0
C je 0,838
W/(mK) (b = 0,0007 1/K). Izraunajte:
srednju toplinsku vodljivost amotne opeke;
gustou toplinskog toka;
raspodjelu temperatura u zidu pei od amotne
opeke na odstojanjima 0; 50; 100; 150; 200; 250 i
300 mm od unutarnje povrine pei i dobivene
rezultate prikaite grafiki?
37
Rjeenje:Srednja toplinska vodljivost je :
=
0
|1 + b (
1

2
)| = 0,838{1 + 0,0007 |( 1350 -
50) / 2 - 0|} = 1,278 W/(mK)
Gusota toplinskog toka je :
q = (/x) (
1
-
2
) = (1,278/0,3)(1350 - 50) = 5963
W/m
2
Objedinjavajui gornje izraze dobije se izraz za
temperature unutar stijenke:

x
= |(1/b) +
1
|
2
- 2qx / (
0
b) - 1/b
Uvravanjem u jednadbu dobije se:

x
= |(1/0,0007) + 1350|2 - 25963d/(0,8380,0007)
- 1/ 0,0007
38
xx /m /m 00 0,05 0,05 0,10 0,10 0,15 0,15 0,20 0,20 0,25 0,25 0,30 0,30
//
00
CC 1350 1350 1267,6 1267,6 1072,0 1072,0 859,7 859,7 625,5 625,5 361,0 361,0 50 50
39
Rezultati prorauna
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
0 50 100 150 200 250 300
x/mm
/
O
C
Zraenje
Elektromagnetski spektar ine:
1. svemirske zrake ,
2. -zraenje,
3. rentgensko ili X-zraenje
4. ultraljubiasto zraenje ,
5. toplinsko zraenje ,
6. radarsko, televizijsko i radio zraenje
40
Od navedenih spektralnih podruja
zraenja za ljudsko oko je vidljivo ono u
podruju toplinskog zraenja za valne
duljine od 0,38 do 0,76 .
Toplinsko zraenje se nalazi u podruju
izmeu 0,1 i 100 ( 1 micron= 1 =10
-4
cm = 10
-6
m).
esto se valne duljine izraavaju i u
jedinici angstrem ( 1 = 10
-10
m).
41
Izvjesne tvari kada su pogodno pobuene
elektrinim pranjenjem, bombardirane
elektronima, izloene zraenju pogodne valne
duljine ili kemijskoj reakciji, odzrauju
svojstveno zraenje koje pokazuje
diskontinuirani spektar , gdje je energija
koncentrirana u izvjesnim valnim duljinama
svojstvenim za tvar koja zrai. (ivin luk,
neonska arulja )
42
30.11.2010.
8
Neke krute tvari i kapljevine , koje imaju
relativno nisku temperaturu, osvejtljene
odgovarajuom valnom duljinom odzrauju
svojstveno fluorescnetno zraenje koje traje
dotle dok su te tvari osvjetljene ili odzrauju
svojstveno zraenje poznato kao
fosforesciraja koja odzrauje jo dugo
vremena i nakon to prestaju biti osvjetljene
43
Svjetloa povrine ovisi o:
o intenzivnosti stranih izvora zraenja,
propusnosti materijala za zraenje,
svojstvima povrine tijela s obzirom na
refleksiju,
onim svojstvima o kojima ovisi vlastito
zraenje.
44
Prevostovom stavku
Vlastita emisija nekog prostornog
elementa ne zavisi o svojstvima
okolia
45 46

1
-glatka povrina, dio zraenja
pod kutem pada na tu
povrinu i reflektira se pod istim
kutem, a preostali dio prima pod
kutem
1
- hrapava povrina, dio
zraenja se reflektira, a
dio prima,

-zrcalna povrina,
dozraena energija se
reflektira pod istim
kutem
izvor izvor
izvor
47
-bijela povrina,
ako povrina difuzno
reflektira ukupno
prispjelo zraenje
-ne postoji u naravi
tijelo koje ukupno
zraenje apsorbira u
jednom smjeru
-crna povrina,
povrina tijela
koja difuzno
apsorbira ukupno
upadno zraenje
izvor izvor izvor
Frekvencija, valna duljina, energija
zraenja
Frekvencija je uestalost kod periodike pojave broja
punih oscilacija u jedinici vremena. Jedinica je hertz
(hertz) (1 Hz = 1s
-1
).
Valna duljina je odstojanje izmeu dvije toke koje
se nalaze u istom stanju oscilacije kada obuhvaaju
cijeli titraj oscilacije odnosno to je razmak izmeu
dva uzastopna brijega ili dvije uzastopne udoline
odnosno pravolinijsko, odstojanje izmeu ma koje
toke na jednom valu do odgovarajue toke na
susjednom valu.
48
30.11.2010.
9
Oscilacija je puno pomicanje meu krajnjim
poloajima tijela koje oscilira
Amplituda vala je nejvei razmak od
ravnotenog poloaja.
Energija zraenja Q
e
, je odana, prenesena ili
dozraena energija zraenjem. Jedinica je dul
(joule) (J).
Gustoa energije zraenja w je energija
zraenja elementa obujma podijeljene sa ovim
elementom. Jedinica je dul po metru
kubinom (J/m
3
).
49 50

A
h
Spektralna koncentracija gustoe energije zraenja ili
spektralna gustoa energije zraenja w

Jedinica je dul po metru na etvrtu potenciju

(J/m
4
).
w

= 8 hcf(,T)
c je brzina elektromagnetskih valova u
zrakopraznom prostoru , a h je Planckova
stalnica i ona je:
h = (6,626 075 5 0,000 004 0) 10
-34
Js
51
Gustoa energije zraenja je:
w = (4) T
4
je Stefan-Boltzmannova konstanta i
ona je:
= (2
5
k
4
)/(15h
3
c
2
) = (5,670 51
0,00019 ) 10
-8
W/(m
2
K
4
)
52
M
c
= c
1
f(,T ) = c
1

5
/|exp(c
2
/T) - 1|
c
1
je prva konstanta zraenja, koja je :
c
1
= 2 hc
2
= (3,741 774 9 0,000 002 2) 10
-16
Wm
2
c
2
je druga konstanta zraenja , koja je:
c
2
= hc/k = 1,438 769 0,000 012) 10
-2
mK
gdje je k Boltzmannova konstanta , koja je
jednaka :
k = (1,380 658 0,000 012 )10
-23
J/K
53
Bolzmannova konstanta k je opa plinska konstanta
svedena na jednu molekulu:
k = R/N
A
gdje je R molarna plinska konstanta i jednaka je:
R = 8,314 510 0,000 070 J/(molK)
dok je N
A
Avogadrova konstanta i ona je:
N
A
= N/n
pa je: N
A
= (6,022 136 7 0,000 003 6) 10
23
mol
-1
N je brojnost molekula, a n mnoina tvari mol
54
30.11.2010.
10
Izmeu gustoe energije zraenja i spektralne
gustoe energije zraenja postoji veza koja se
moe izraziti:
w = w

d
Snaga energije zraenja ili tok energije
zraenja
e
je energija zraenja odana,
prenesena ili dozraena u jedinici vremena
Jedinica je vat (watt)
55
Osloboena energija zraenja M
e
u toki na
povrini je tok energije zraenja koji naputa
element povrine, podijeljena je sa elementom te
povrine. Jedinica je vat po etvornom metru ,
W/m
2
.
M
e
= M

d
Za nepolarizirano crno tijelo zraenje je:
( )
2
2 ' ,
4
c
cw
M h c f T

= =
56
Apsorpcija, refleksija, propusnost
a + r + d = 1
Koliina i vrsta odane energije na jedinicu
povrine M
e1
odreena je materijalom i
temperaturom tijela.
Kada se izjednai temperatura na povrini
tijela 1 i na unutranjoj povrini upljine i ako
je konstantna, tada se uspostavlja toplinska
ravnotea.
57
Rezultat navedenog je da je dozraena energija
zraenja tijelu 1 na jedinicu povrine jednaka energiji
koju tijelo odaje.
M
e
= M
e1
+ r M
e
gdje je prema jednadbi , sa d = 0:
M
e
= r M
e
+ a M
e
izjednaavanjem jednadbi se dobiva:
M
e1
/ M
e
= a 1
omjer odane i dozraene energije nekog tijela
1 u toplinskoj ravnotei je jednak
apsorptivnosti a toga tijela.
58
59
1
stijenka
Crno tijelo ili savreni radijator
Crno tijelo ili savreni radijator izvrsno
upija upadno zraenje, te mu je
apsorptivnost a = 1 i reflektrivnost r = 0.
Crno tijelo na odreenoj temperaturi
maksimalno apsorbira i odaje energiju.
60
30.11.2010.
11
61
Kirchoffov zakon
Kirchoffov zakon glasi: Pri toplinskoj ravnotei
emisivnost i adsorptivnost a su jednaki ili pri
konstantnim i jednakim temparaturama tijela
emisivnost i apsorptivnost a su jednaki.
Omjer emisione energije neke prirodne odnosno
stvarne povrine i povrine crnog tijela (savrenog
radijatora) naziva se emisionim odnosom ili
stupnjem crnoe te povrine ili emisijskim
koeficijentom prirodne stijenke odnosno:
= M
e1
/ M

62
Zraenje crnog tijela
tijela, energija zraenja crnog tijela
raspodjeljuje se prema Planckovom zakonu
intenzitet zraenja crnog tijela
I

= dM
n
/d
odnosno:
dM
n
= I

d
63
Prema M.Plancku razdioba energije zraenja
na razne valne duljine za prirodno
nepolarizirano crno tijelo je:
I

=(c
1
)/{
5
|exp(c
2
/(T)|-1}
Maksimalna valna duljina pri maksimalnom
intenzitetu zraenja moe se odrediti :

max
= 0,2897610
-2
/T
Zavisnost pomaka intenziteta zraenja o
temperaturi naziva se Wienov zakon pomaka .
64
vlastito zraenje (osloboena energija
zraenja) elementa povrine crnog tijela u
polukuglu :
M

= I

d = c
1
d / // /{
5
|exp(c
2
/(T))- 1|} =

4
65 66
/
I

x 1,163x10
-6
W/m
2
30.11.2010.
12
Prema tome je osloboena energija zraenja crnog tijela:
M

=
4
gdje je - Stefan-Boltzmannova konstanta
= (2
5
k
4
)/(15h
3
c
2
) = (5,670 51 0,00019 ) 10
-8
W/(m
2
K
4
).
Jednadba je poznata kao Stefan-Boltzmannov zakon.
Radi jednostavnijeg prorauna jednadba pie se i u obliku:
M

=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
= 100
4
5,6710
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
67
Radi jednostavnijeg prorauna jednadba pie
se i u obliku:
M

=C
c
(T/100)
4
gdje je
C
c
= 100
4
= 100
4
5,6710
-8
= 5,67 W/(m
2
K
4
)
68
osloboena energija zraenja crnog tijela M

u smjeru koji je pod kutem zakrenut od

okomice.
Ona se izraunava prema Lambertovom
kosinusnom zakonu:
M

= M
n
cos
Kut je ugranicama od 0 /2.
69
Zraenje nesavrenog (necrnog tijela)
radijatora
Prema Kirchoffovom zakonu osloboena
energija zraenja sivog tijela je:
M
e
=

= T
4
= C
c
(T/100)
4
pod sivim tijelom podrazumjevaju ona koja
zrae sa smanjenim intenzitetom kod svih
valnih duljina u istom emisijskom omjeru:
I = I

70
Selektivno zraenje plinova
Plinovi odaju i apsorbiraju samo u nekim za
njih svojstvenim podrujima spektra, dok e za
druge dijelove spektra biti propusni.
Plinovi poput kisika, vodika, duika i
plemenitih plinova nemaju slobodnih
elektrinih naboja pa ne mogu iriti
elektromagnetske valove ili ih apsorbiraju.
Oni su za toplinsko zraenje propusni.
71
Plinovi kao :vodena para, ugljini dioksid i
sumporni dioksid u velikom dijelu spektra su
propusni i oni u tom dijelu spektra ne zrae
toplinu
Plinovi obavljaju selektivno zraenje, pa
odavanje i apsorpcija energije zraenja ovisi o
temperaturi i gustoi plina. Intenzitet zraenja
ovisi o debljini sloja plina. Refleksije pri
zraenju plinova nema.
72
30.11.2010.
13
Zraenje izmeu dvije ravne
usporedne povrine
Openito izmjena energije zraenjem ovisi o razlici
temperatura na povrinama tijela i o geometriji
navedenih povrina.
Tok energije zraenja koju mali dio crne povrine
dA
1
odaje dijelu male povrine dA
2
kao to je
prikazano na slici je:
d
12
= I
c
cos
1
d
12
dA
1
gdje je:
d
12
= cos
2
(dA
2
/ b
2
)
73 74
odnosno
I
c
= M
c1
/
prema tome tok energije zraenja je:
d
12
= (M
c1
/) dA
1
|(cos
1
cos
2
dA
2
)/( b
2
)
Navedeno je da i mali dio hladnije povrine
dA
2
ostavruje tok energije zraenja i toplijoj
povrini dA
1
:
d
21
= (M
c2
/) dA
2
|( cos
2
cos
1
dA
1
)/(
b
2
) |
75
dA
2

2
T
2

1
T
1
dA
1
b
A
2
A
1
konvekcija
Konvekcija
Prirodna konvekcija Prisilna konvekcija
76
Orijentacione vrijednosti koeficijenata prijenosa topline
za tipine toplinske procese navedeni su nie:
Procesi izmjene topline Koeficienti prijenosa topline
W/m
2
K
Zagrijavanje i hlaenje plinova(atmosferski tlak)...10 -50
Zagrijavanje i hlaenje organskih tekuina........50 -1500
Zagrijavanje i hlaenje vode..........................200-10 000
Kljuanje vode ...............................................3 000-100 000
Kondenzacija vodenih para ..........................5 000 -100 000
Kondenzacija para organskih tekuina.............500-2 000
Veliina keoficijenta prijenosa topline odreuje se hidrodinamikim,
fizikalnim i geometrijskim imbenicima. Ova ovisnost je vrlo sloena i ne
moe se utvrditi teorijski
77
Osnovni imbenici koji utjeu na koeficient
prijenosa topline konvekcijom
1.Vrsta strujanja toplog medija(laminarno ili turbulantno) i
njegova brzina.Sa poveanjem brzine toplinskog
medija,debljina laminarnog graninog sloja se
smanjuje,uslijed ega se njegov toplinski otpor snizuje,a
koeficient prijenosa topline raste.
2.Fizikalna svojstva toplinskog medija(viskozitet toplinska
vodljivost,gustoa,spec.toplina).Kao pravilo,koeficient
prijenosa topline poveava se sa snienjem viskoziteta i
poveanjem toplinske vodljivosti,gustoe ui spec.topline.Kao
to se fizikalna svojstva mjenjaju sa temperaturom,tako i
kojeficijent prijenosa topline ovisi o temperaturi toplijeg
medija.
3.Dimenzije i oblik povrine izmjene topline(ogrijevne
poverine).
78
30.11.2010.
14
Bezdimenzijski brojevi za prijenos topline konvekcijom
Naziv bezdimezijski Naziv bezdimezijski
broj broj
Bezdimezijski broj Bezdimezijski broj Fizikalni smisao kriterija Fizikalni smisao kriterija
Nusseltov broj Nusseltov broj
Karakterizira prijenos topline Karakterizira prijenos topline
izmeu ogrijevnog medija i izmeu ogrijevnog medija i
stijenke i obratno stijenke i obratno
Reynoldsov broj Reynoldsov broj Oznauje reim strujanja Oznauje reim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg ogrijevnog ili toplijeg
medija medija
Prandtlov broj Prandtlov broj Karakterizira fizikalna Karakterizira fizikalna
svojstva ogrijevnog ili svojstva ogrijevnog ili
toplijeg medija toplijeg medija
Grashofov broj Grashofov broj Karakterizira reim strujanja Karakterizira reim strujanja
ogrijevnog ili toplijeg medija ogrijevnog ili toplijeg medija
za konvekciju za konvekciju
0 =
|
|

\
|

= =
y b st
y
T
T T
L hL
Nu

L v
Re =
79
a
c

= = Pr
2
2 3

T g L
Gr

=
80
PPcletov cletov
broj broj
Karakterizira omjer Karakterizira omjer
temperaturnog gradijenta temperaturnog gradijenta
po debljini graninog sloja po debljini graninog sloja
prema uzdunom po duljini prema uzdunom po duljini
objekta ili cijevi objekta ili cijevi
Pr Re =
=
Pe
a
vd
Pe
h
c
a

=
Temperaturna vodljivost je:
Popis simbola
h-koeficijent prijenosa topline, W/(m
2
K)
koeficijent toplinske vodljivosti ogrijevnog ili toplijeg
medija, W/(mK)
dinamika viskoznost ogrijevnog ili toplijeg medija , Pa s
c specifini toplinski kapacitet ogrijevnog ili toplijeg medija,
J/(kgK)
-gustoa ogrijevnog ili toplijeg medija, kg/m
3
-koeficijent obujamske ekspanzije ogrijevnog ili toplijeg
medija, 1/K
L- geometrijska dimenzija prometranog objekta, m
T-razlika temperatura, K
81
Kod oitavanja ili izraunavanja fizikalnih
parametara ogrijevnog ili toplijeg medija potrebno
je znati srednju temperaturu ogrijevnog ili toplijeg
medija Tt ili temperaturu stijenke odnosno
graninog sloja Tst koja je jednaka srednjoj
aritmetikoj temperaturi izmeu stijenke Tstj i
toplijeg medija Ttopl.med.:
2
.
stj t
st
T T
T
+
=
82
Prirodna konvekcija
Strujanje fluida se javlja kao posljedica razlike
temperatura ili gustoe toplijih i hladnijih estica
fluida ili izmeu ogrijevne povrine ili medija i fluida
Radijator i sl.
Kojeficijent prijelaza topline kod prijenosa topline
konvekcijom,odreuje se,otporom u laminarnom
graninom sloju i otporom pri izmjeni topline izmeu
mase toplinskog medija i graninog sloja .
83
Za karakterizaciju strujanja pri prirodnoj konvekciji
koristimo se Grashofovim brojem:
2
2 3
2
3

T gL T gL
Gr

=

=
( ) Pr Gr f Nu =
84
Nusseltov broj za ovaj sluaj se moe odrediti iz:
30.11.2010.
15
Koliina predane topline proporcionalan je
temperaturnom gradijentu tj. razlici temperatura
izmeu stijenke i toplijeg medija, pa je intenzitet
konvekciskog toka topline i vrijednost koeficijenta
prijenosa topline odreen veliinom T .
Za laminarni tok pri rpirodnoj konvekciji za
odreivanje koeficijenta prijenosa topline se moe
koristiti Lorenzova jdnadba pri GrPr<2x10
7
:
( )
25 , 0
Pr 54 , 0 Gr Nu =
85
86
Neke vrijednosti koeficijenta Neke vrijednosti koeficijenta
prijenosa topline za prirodnu prijenosa topline za prirodnu
konvekciju. konvekciju.
Zrak ........................5 Zrak ........................5--25 W/(m 25 W/(m
22
K) K)
Voda....................20 Voda....................20--100 W/(m 100 W/(m
22
K) K)
87 88
Topla povrina
Horizontalna ploa
Kod raunanja karakteristine
dimenzije mora se uzeti u obzir
povrina i kvasni opseg ploe
10
4
-10
7
Nu=0,54(GrPr)
0,25
10
7
-10
11
Nu=0,15(GrPr)
0,333
Topla povrina
Kod raunanja karakteristine
dimenzije mora se uzeti u obzir
povrina i kvasni opseg ploe
10
5
-10
11
Nu=0,27(GrPr)
0,25
89
Vertikalni cilindar
L
Moe biti razmatran
kao vertikalna ploa
samo ako je
25 , 0
35
Gr
L
d
Horizontalni cilindar
d
( )
2
27
8
16
9
6
1
)
Pr
559 , 0
( 1
Pr 0387
6 , 0
(
(
(
(

+
+ =
Gr
Nu
10
-5
-10
12
90
Kugla
d
( )
9
4
6
9
4
1
Pr
0469
1
Pr 0589
2
7 , 0 Pr
10 Pr
11
(
(

\
|
+
+ =

Gr
Nu
Gr
30.11.2010.
16
Prisilna konvekcija

vL c
Pe broj Pecletov
vd c
d
x
d h
Pe
d
x
Nu
p
st
b
st p
st st m a
st
b st
m a
=
|
|

\
|
|
|
|

\
|
=
|
|

\
|
|
|
|

\
|
=

:
86 , 1
86 , 1
14 , 0
3 / 1
. .
14 , 0
3 / 1
. .
91
Laminarna prisilna konvekcija (Sieder i Tate)
92
A-izotermni
tok
B-grijanje
kapljevineili
hlaenje
plinova
C-hlaenje
kapljevina
ili grijanje
plinova
Utjecaj prijenosa
topline na raspodjelu
brzina u laminarnom
gibanju
C
B
A
Prisilna turbulentna konvekcija
Dittus i Boelterova jednadba:
Uvjeti: Svojstva fluda se odruju na osnovu
srednje aritmetike vrijednosti temperature
cijelog obujma fluida, Re>10 000; 0,7<Pr<100;
n=o,4 za grijanje; n=0,33 za hlaenje; L/d
st
>60
( ) ( )
n
b b b
Nu Pr Re 023 , 0
8 , 0
=
n
b
p
b
st st m
c d v d h
|
|

\
|
|
|

\
|
=

8 , 0
023 , 0
93
94
2 , 0
3
2
5 , 0 5 , 0
' '
023 , 0
' '

|
|

\
|
=
|
|

\
|
|
|

\
|
T
st
T
p
b
p
m
m d
c
c m
h

St Pr
2/3
= 0,023 Re
-0,2
Uvjeti: svojstva fluida se odreuju na osnovu:
T
0,5
=(T
st
-T
b
)/2, osim c
p
u St-broju (Stanton)
Re>10 000; 0,7<Pr<160; L/d
st
>60
Colburnova jednadba
95
TOPLINSKI GRANINI SLOJ TOPLINSKI GRANINI SLOJ
T
st
-T
f
y
x
O
T
st
-T
f
T
st
-T
f
x
1
x
2
v
s
T
f

t
y
T
k

st
( )
f t s x T T h
T
st
Pri postavljanju bilance topline gustoa toplinskog toka
kroz ravnu plou treba biti jednaka gustoi toplinskog
toka kroz fluida koji optie plou:
( )
f st x
T T h
y
T
k =

y
T
T T
k
h
f st
x

=
2
2
y
T
a
y
T
v
x
T
v
y x

96
konvekcivni prijenos topline izraen preko lokalnog
koeficijenta prijenosa topline koji se smanjuje porastom
razlike temparatura izmeu povrine ploe i fluida.
30.11.2010.
17
97
za granine uvjete:
kod y=0 T=T
st
; 0
2
2
=

y
T
kod y=
t
T=T
f
; 0 =

y
T
Debljina hidrodinamikog graninog sloja
je definirana kao odstojanje od povrine u
fluidu gdje je lokalna brzina jednaka 99%
od slobodne brzine struje fluida.
Debljina toplinskog graninog sloja se
definira kao odstojanje od povrine u fluidu
gdje je temperatura 99% od vrijednosti
temperature u slobodnoj struji fluida
Uzimajui u obzir izdvojeni kontrolirani
obujam u graninom sloju polazi se od
pretpostavki da su:
stacionarni nestlaivi tok fluda
svojstva fluida konstantna i svedena na:
beznaajne tjelesne sile, mala brzina fluid i
provoenje u smjeru toka
Sada je u smjeru osi x jednadba koliine
gibanja pri konstantnom polju tlaka je:
2
f st
s
T T
T

=
2
2
y
v
y
v
v
x
v
v
x x
y
x
x

98
Raspodjele temperatura I brzina su indentini
kada je:
je jedan, koja vrijedi za veinu plinova 0,6< Pr
<1,0.
Pr-broj za kapljevine nalazi se u irokom podruju
vrijednosti od vrlo visokih vrijednosti za viskozna
ulja do vrlo malih vrijednosti za kapljevite metale
koji imaju vrlo visoku toplinsku vodljivost.
a

Pr
99
Promjene temperature i brzine su sline kod tolinske
difuzije kao i kod kolinine gibanja izraenog preko
kinematikog viskoziteta. Potpuna analogija postoji i
pri izraavanju temperature preko bezdimenzijske
vrijednosti:
Takoer je mogue izraziti brzine kao odnos
promatrane i one u ostalom dijelu fluida vs, pri emu
je uvjet za toplinski granini sloj =0 kod y=0 i
analogno v
x
/v
s
pri y=0
st f
st
T T
T T

=
100
Isparavanje
Prema kinetiko-molekularnoj teoriji topline
zagrijavanjem se molekulama kapljevine
dovodi kinetika energija, pa kapljevina
isparuje kad molekule kapljevine dobiju
dovoljno kinetike energije da savladaju
kohezione sile i tlak nad povrinom kapljevine
101
Ishlapljivanje i kljuanje
Kapljevina ishlapljuje kad je tlak pare u
kapljevini vei od parcijalnog tlaka te
pare u okolici, a manji od ukupnog tlaka
okolice.
Kapljevina isparuje kljuanjem kada se
tlak pare u kapljevini izjednai s tlakom
pare nad slobodnom povrinom
kapljevine
102
30.11.2010.
18
Isparavanje kapljevine kljuanjem odvija se na
graninoj povrini izeu kapljevine i nastale
pare.
Para se najee pojavljuje u obliku mjehuria:
mjehurii se stvaraju na za njih najpovoljnijim
mjestima na ogrijevnoj povrini.
Kad mjehurii pare dostignu odreenu
veliinu, odvajaju se od ogrijevne povrine i
podiu kroz kapljevinu.
103
Pri lokalnom kljuanju mjehurii iseznu prije
nego to stignu do slobodne povrine
kapljevine. Razlog tome je to kapljevini nije
dovedeno dovoljno topline da u cjelom svom
obujmu postigne temperaturu kljuanja
Kada se kapljevina zagrije po itavom obujmu
do temperature kljuanja mjehurii dolaze do
slobodne povrine kapljevine i imamo
kljuanje sa istim isparavanjem.
104
Kada se kapljevina zagrije po itavom obujmu do
temperature kljuanja mjehurii dolaze do slobodne
povrine kapljevine i imamo kljuanje sa istim
isparavanjem.
Uz ogrijevnu povrinu se formira tanki granini sloj
kapljevine kojoj se temperatura naglo smanjuje s
poveanjem udaljenosti od te povrine.
Debljina toplinskog graninog sloja ovisi o
toplinskom toku, tlaku, obliku ogrijevne povrine i
fizikim svojstvima kapljevine.
105
Mjehurii pare stvaraju se uglavnom na mjestima ,
gdje im je ve u zametku osiguran makar i neznatan
polumjer zakrivljenosti.
Takva se mjesta nalaze na ogrijevnoj povrini punoj
mikroskopskih uvala i grebena
Na takvim mjestima dovoljno je da se kapljevina
pregrije nekoliko stupnjeva iznad toke kljuanja da
bi se dobio potreban nadtlak pare za zametak
mjehuria.
Ta se mjesta nazivaju klijalitima mjehuria.
106
Nastali mjehuri raste zbog isparavanja pregrijane
kapljevine u njega.
Kad mjehuri dovoljno naraste, odvaja se od
ogrijevne povrine i die kroz kapljevinu.
Na istom mjestu se stvaraju novi mjehurii, kojima je
frekvencija stvaranja ovisna o toplinskom
optereenju ogrijevne povrine.
U tijeku podizanja mjehuria kroz kapljevinu njegov
opseg raste, jer se nastavlja isparavanje kapljevine u
mjehuri s njegove graniene povrine
107
Za bolji prijelaz topline veoma je vano da kapljevina
koja isparuje dobro kvasi ogrijevnu povrinu.
Tada e se mjehurii nastale pare stiskati uz ogrijevnu
povrinu i lako se od nje odvajati.
Nasuprot tome, ako kapljevina slabo kvasi ogrijevnu
povrinu, mjehurii nastale pare rastegnut e se po
povrini i odvajati od nje tek kad poprime relativno
velik obujam
Tako je npr. koeficijent prijelaza topline s ogrijevne
stijenke na ivu 10 ... 20 puta manji od koeficijenta
prijelaza topline s ogrijevne povrine na vodu uz
jednako toplinsko optereenje i tlak.
108
30.11.2010.
19
Na prijelaz topline utjeu i primjese u isparavanoj
kapljevini .
Vodene otopine imaju obino nie vrijednosti
koeficijenta prijelaza topline nego ista voda.
Poveanjem viskoziteta istih kapljevina ili otopina
koeficijent prijelaza topline takoer se smanjuje.
Prijelaz topline se poveava i smanjenjem povrineke
naptosti.
Veliina mjehuria u trenutku odvajanja od ogrijevne
povrine zavisi o povrinskoj naptosti kapljevine, koja
je odreena vrstom kapljevine i stanjem ogrijevne
povrine, njezinim oneienjem, hrapavou i sl.
109
Na odvajanje mjehuria od ogrijevne povrine
znatan utjecaj ima sila tromosti, koja se javlja
zbog naglog, gotovo eksplozivnog irenja
mjehuria i s tim povezanog potiskivanja
kapljevine.
Rast mjehuria u kapljevini koja se nalazi uz
ogrijevnu povrinu otean je zbog povrinske
napetosti kapljevine.
Reim I : Prijelaz topline od povrine grijaa
na kapljevinu se ostvaruje slobodnom
konvekcijom.
110
111
Slobodna povrina
isparavanja /
Free-surface
evaporation
Prijelaz
topline/Heat
transfer:
Slobodna
konvekcija / Free
convection
I
Mjehurasto kljuanje /
Nucleare boiling
Pojedinani
mjehuri /
Individual
bubbles
II
Lokalno
kljuanje /
Local
boiling
Kolone mjehura /
Bubble columns
Filmsko kljuanje / Film boiling
Nestabilni film /
Unstable film
Stabilni
film /
Stable film
III IV V VI
Film tetnog
zraenja /
Radiation
affects film
D
C
B
Gustoa
toplinskog
toka / Heat
flux, q /W/m
2
T = T
s
- T
zas
Reim II: Mjehurii nastaju na slobodnoj
povrini grijaa i diu se pojedinano prema
slobodnoj povrini kapljevine.
Na poetku itav obujam kapljevine nema
temperturu kljuanja.
Pojedini mjehurii koji se odvajaju od
slobodne povrine grijaa na putu prema
slobodnoj povrini kapljevine nestaju, jer se
para iz mjehuria ukapljuje zato to je
temperatura okolne kapljevine nia od
temperature kljuanja. (lokalno kljuanje
112
Reim III: Kljuanje postaje burno, nastaju
kolone mjehuria koje se gibaju prema
slobodnoj povrini kapljevine. Dolazi do
intenzivnog mjeanja i prijelaz topline se
ostvaruje prisilnom konvekcijom.
Para u mjehuriima ima niu toplinsku
vodljivost od okolne kapljevine.
Sloj mjehuria se na mahove uruava i
ponovno obnavlja, pa ga odlikuje visoka
nestabilnost.
113
Reim V: Sloj mjehuria na povrini grijaa postaje
stabilan.
Kako dosee temperaturu iznad 535
o
C zraenje
postaje dominatni oblik prijelaza topline. Gustoa
toplinskog toka poinje rasti sa porastom .
U najvioj toki B na krivulji kljuanja gustoa
toplinskog toka dosee maksimum .
Ova toka se naziva i kriznom tokom kljuanja ,
tokom pregrijavanja ili odstupanja od mjehurastog
kljuanja.
114
30.11.2010.
20
Nakon toga, zbog nastalog nestabilnog sloja
mjehuria dolazi do pada gustoe toplinskog
toka sa porastom razlike temperature.
U mnogim fluidima toka D moe biti toka
taljenja materijala iz koga je grija nainjen.
Ako toka D nije toka taljenja materijala iz
kojeg je nainjen grija onda ona moe rasti
kontinuirano kroz toku D.
I.
q = C (/L) (Gr
L
Pr )
a
(T
s
- T
b
)
115
gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog
obujma i gdje su konstante C i a. gdje je T
b
temperatura cijelog promatranog obujma i
gdje su konstante C i a.
116
Budui da je Gr
L
= g(Ts - Tb)L
3
/(
2
) i budui da je
eksponent a u jednadbi pri laminarnom strujanju
obino jednak 1/4 i da je pri turbulentnom
strujanju jednak 1/3, prijelaz topline u ovom
podruju se mjenja sa T od 5/4 snage za
laminarni do 5/3 za turbulentni tok.
II i III
q =
l
H
fg
( g(
l

v
)/)
0,5
(c
l
(T
s
- T
zas
)/ (H
fg
Pr
l
1,7
C
sf
))
3
117
gdje je
c
l
- specifini toplinski kapacitet zasiene
kapljevine,J/(kg K),
C
sf
- konstantna sojstvena za povrinu fluid
(vidi Tablicu ),
H
fg
- entalpija isparavanja, J/kg,
Pr
l
- Prandtlov broj zasiene kapljevine,

l
- dinamika viskoznost kapljevine, Pa s,
povrinska napetost, J/m,

l
- gustoa zasiene kapljevine, kg/m
3
,
v
-
gustoa zasiene pare, kg/m
3
.
118
Maksimalna gustoa toplinskog toka kod
kljuanja
U toki B ostvaruje se maksimalni prijelaz
topline, te je maksimalna gustoa toplinskog
toka :
q
max
= 451
v
H
fg
g
1/4
((
l

v
)/
v
IV,V,VI
horizontalne cijevi:
h = (h
c
/h)
1/3
+ h
r
gdje su h
c
koeficijent prijelaza topline
konvekcijom, a h
r
koeficijent prijelaza topline
zraenjem.
119
Koeficijent prijelaza topline konvekcijom za
horizontalne cijevi za stabilno filmsko kljuanje
moe se izraziti:
h
c
= 3,52
vf

v
(
l
-
v
) g(H
fg
+ 0,4 c
l
T /(d
o

l
T )
1/4
gdje su T = T
s
- T
zas
, i d
o
je vanjski promjer
cijevi.
120
30.11.2010.
21
ukapljivanje
filmsko ukapljivanje
7-12 kW/(m K)
kapljiasto ukapljivanje
45 - 120 kW/(m K)
ukapljivanje
121
Filmsko ukapljivanje
T
s
x
v
para
f
i
l
m
T,p,i
T'=f(p)
122
Nusseltova teorija
Koeficijent prijelaza
topline za vertikalnu
stijenku:(Laminarno
strujanje)
C = 1,13
za horizontalnu
stijenku: (Laminarno
strujanje)
( )
( )
4
1
3
'
(

=
l s
l v l l
L T T
g r
C h

( )
( )
4
1
3
'
725 , 0
(

=
l s
l v l l
d T T
g r
h

123
124
Prolaz topline
Jednadba prolaza topline
Q=UA (T
f1
-T
f2
)
2 1
1 1
1
h
x
h
U
+ +
=

125
Q=UA (T
f1
-T
f2
)=h
1
A(T
f1
-T
st1
)=/x(T
st1
-T
st2
)
=h
2
A(T
st2
-T
f2
)
126
2 1 1
1 1
1
h x h
U
n
n n
n
+ +
=

2 2 1
2
1 1
1
ln
1 1
1
r h r
r
h r
U
+ +
=

r
1
r
2
x
T
st2
T
st1