Uvod

Materijal koji je koriten za ovaj seminar je iz Arheolokog muzeja u Solitu i to iskljuivo iz stare zbirke. Svi su nalazi s podruja Salone i njenog agera, kronoloki stavljeni u razdoblje kasne antike.

Prstenje
U knjizi koju sam koristila za literaturu nalaze prstenja je obradila Sanja Ivevi. Prstenje je kao

ukras noeno jo u starim civilizacijama Istoka, ali tek u grkoj i rimskoj civilizaciji tehnike ukraavanja i oblici su dosegli svoj razvojeniji blik i uporabu. Osim u dekorativne svrhe, prstenje se koristilo i kao pokazatelj drutvenog ili ekonomskog statusa, sluilo je kao peatnjak, a esto su im se pripisivale i magine moi.
U Rimu noenje prstena kao oznake autoriteta i pripadnosti privilegiranom staleu je odreivano zakonom za zlatno prstenje (ius anuli aurei). U 3. i 4. stoljeu je upotreba amuleta za zatitu od uroka, bolesti itd. bila uobiajena i u tom razdoblju prsteni su sluili upravo u tu svrhu. Jedan komad luksuznog nakita, bio on prsten ili neki drugi nakit, je u jednoj obitelji ostajao najmanje dvije generacije, prenosei se u nasljee i zbog toga je takav nalaz teko kronoloki datirati. to se tie samih nalaza iz Salone, u literaturi se spominje 10 nalaza, to cijelih, to djelominih. 5 bronanih, 4 srebrna i 1 zlatni. 1. Bronani zvjezdasti prsten kojem je traka s vanjske strane lomljena u 8 ploha s rebrima izmeu. Datira se u kraj 3. i poetak 4. stoljea. 2. Prsten s dva para kuglica na ramenu. To je kasnija i jednostavnija varijanta prstenja ukraenog dragim kamenjem ili staklenom pastom. Na ploici prstena je stilizirani motiv jahaa na konju. Datira se u 4. stoljee. 3. Prsten sa urezanim motivom ptice, kuglice na ramenu se gube i ostaju samo urezi na traci prstena. Datira se u drugu polovicu 4. stoljea.

4. Bronani prsten s etvrtastom ploicom na kjoj je urezan monogram u negativu, sluio je vjeojatno kao peatnjak. Monogram je glasio VIVAS IN DEO to ukazuje na kransku ikonografiju. Alka prstena je polukrunog presjeka. 5. Bronani prsten okrugle glave i neukraene alke krunog presjeka. Ploica prstena je okrugla sa urezanim kriem, tzv. crux immisa, tj. kri jednakih krakova. Motiv Kria je okruen nizom uboda i 4 koncentrine krunice. Mogue da je sluio i kao peatnjak. Datira se u 6. stoljee. 6. Srebrni prsten sa 13 ploha na vanjskom obruu koje su ojaane rabrastim ispupenjima. Broj ploha je najee 8 (pr. 1), 11, 13 (pr. 6) ili 16. Ovakvo prstenje je esto nosilo zavjetne natpise na grkom ili latinskom jeziku i datira se u kraj 3. i poetak 4. stoljea, isto kao i primjer 1. 7., 8. Dva slina srebrna prstena s monogramima, vjerovatno je rije o monogramima osobnih imena. Oba prstena se datiraju u prvu polovicu 6. stoljea 9. Okrugla srebrna ploica prstena na kojoj je urezan krii i monogram koji se ita PATER. Ploica je pripadala ranobizantskom prstenu i datira se u prvu polovicu 6. stoljea 10. Zlatni prsten krunog presjeka s posebno raenom elijom od zlatnog lima u koju je umetnuta staklena pasta tamne boje. Na ramenima su dva para kuglica. Ovaj prsten je sirijskog tipa koji se razvija prvenstveno na istoku i u 3. stoljeu se iri na zapad. Na primjera se vjerovatno moe datirati u 4. stoljee.

Naunice
Nalaze naunica u knjizi Salona Christiana je obradila Ema Vii - Ljubi. Naunice (inaures) su kao ukras noene jo od sredine 3. tisuljea pr. Kr., vie u enskoj upotrebi iako su ih i mukarci nosili. Od 2. stoljea pr. Kr. sa osvajanjima Aleksandra Velikog jaaju utjecaji sa Istoka i donose pojavu dragog kamenja na nakitu. Za vrijeme Rimskog Carstva raireno je ukraavanje nakita dragim kamenjem i biserima. Prema nainu konstrucije razlikujemo dva tipa rimskih naunica. Prve su naunice sa otvorenom kariicom u obliku slova S, a drugi tip su naunice sa ianom kariicom iji su krajevi savijeni u petlju i kukicu. Oba tipa vuku krijene od ranijih helenistikih i istonjakih oblika. Kroz ta dva osnovna tipa obraivat emo i 14 nalaza naunica iz Salone.

1. Naunice sa S kariicom se dijele na naunice s kalotom (a spicchio di sfera) i s prekom (a baretta). Oba tipa se javljaju ve od 1. stoljea pr. Kr. Od salonitanskih nalaza imamo 4 primjera naunica s kalotom i 3 primjera naunica s prekom. 1a