You are on page 1of 34

# MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

POGLED NA MOST
1

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

1.

ANALIZA OPTEREENJA

## 1.1. Vlastita teina

2.5%

HABAJUCI SLOJ 4.0 ZATITNI SLOJ 4.0 HIDROIZOLACIJA 1 AB PLOCA 25 2.5% 2.5%

1450x12

1410x12

1450x12

400x20 400x20

400x20

1200x40

1410x12

400x20

1200x40

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Popreni presjek mosta je simetrian. Promatramo polovicu irine mosta. ZA JEDAN NOSA Teina nosaa: 78.50 (2 0.400 0.020 + 2 1.440 0.012 + 1.200 0.040) ......... Poprena ukruenja i dijafragme po m' nosaa: 1/40 78.50 ((9 ((0.50 (1.600 + 1.200) 1.450 0.014) 0.6002 3.14 0.014 / 4) + (3.300 0.040 0.300 +2.500 0.040 0.300 + + 0.50 (2.500 + 3.300) 0.020 1.450)) = ....................................... = 0.73 kN/m' UKUPNO = 8.47 kN/m Kolnika ploa = 0.250 m 25 kN/m3 4.50 m........... = 28.125 kN/m = 7.74 kN/m'

Prilikom betoniranja elini nosai su nepoduprti. Teina oplate koja se vjea za izradu kolnike ploe: cca 1,00 kN/m2 Teina oplate na 1 nosa: G = 1,00 4,50 = 4,5 kN/m'

## 1.2. Dodatno stalno-G

ZA CIJELI MOST Pjeaka staza + rubnjak Hidroizolacija Zastor Ograda Betonski vijenac Dodatno optereenje ZA JEDAN NOSA Pjeaka staza + rubnjak Hidroizolacija Zastor Ograda Betonski vijenac Dodatno optereenje = 0.275 m 25 kN/m3 0.95 m 2..... = 13.06 kN/m = 0.5 kN/m2 9.0 m ............................ = 4.5 kN/m = 0.08 m 25 kN/m3 7.1 m .............. = 14.2 kN/m = 0.5 kN/m 2 ................................... = 1.0 kN/m 2 3 = 0.22 m 25 kN/m 2 .................... = 11.0 kN/m = 0.50 kN/m2 9.00 ............................ = 4.50 kN/m' UKUPNO = 48.26 kN/m = 0.275 m 25 kN/m3 0.95 m........... = 6.53 = 0.5 kN/m2 9.0 m / 2 ....................... = 2.25 = 0.08 m 25 kN/m3 7.1 m / 2 .......... = 7.1 = 0.5 kN/m ......................................... = 0.5 = 0.22 m2 25 kN/m3 .......................... = 5.5 = 0.50 kN/m2 9.00 m / 2 .................. = 2.25 UKUPNO = 24.13 kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m kN/m' kN/m

## 1.3. Prometno optereenje

1.3.1. Model optereenja 1 Broj i irina trakova ovisno o irini kolnika irina kolnika w < 5,4 m 5,4 m w < 6 m w6m Broj prometnih trakova n=1 n=2 n = Int (w / 3) irina prometnih trakova (m) 3m w/2 3m Preostala irina kolnika (m) w3m 0 w3xn

Cestovno optereenje i koeficijenti prema DIN Fachbericht 101 Dvoosovinsko optereenje Osnovno Faktorizirano Qi optereenje optereenje Osovinsko Osovinsko optereenje Qik optereenje Qi x (kN) Qik (kN) 300 0,8 240 200 0,8 160 0 0 0 0 0 0 Jednoliko rasprostranjeno optereenje qik (ili qrk) (kN/m2) 9,0 2,5 2,5 2,5 2,5

Poloaj

Vozni trak 1 Vozni trak 2 Vozni trak 3 Ostali vozni trakovi Preostala povrina

## Prometno optereenje - koenje

Qlk = 0,6 Q1 (2Q1k ) + 0,10 q1 q1k wl L 360 Q1 Qlk 900 u kN

Q1 q1
q Q1k wl L

1.3.2.

koeficijent redukcije optereenja tekog vozila koeficijent redukcije optereenja kontinuiranog optereenja kontinuirano optereenje u 1. traci osovinsko optereenje u 1. traci irina 1. trake duljina mosta Model optereenja 4

## = 0,80 = 1,00 = 9,00 kN/m2 = 300 kN

Model optereenja 4 predstavlja navalu ljudi na most: Nanosi se optereenje izmeu ograda od qfk = 5,0 kN/m2 Za dimenzioniranje konstrukcije mjerodavno je optereenje Model 1 te se stoga Model 4 ne razmatra dalje. 5

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

1.4. Vjetar
NAPOMENA: DJELOVANJE VJETRA PRORAUNAVA SE PREMA TRENUTNO VAEOJ VJETROVNOJ KARTI HRVATSKE KOJA E SE NAJVJEROJATNIJE U VRLO SKOROJ BUDUNOSTI MIJENJATI.

## Uz pretpostavku da se nadvonjak nalazi u okolici Knina

Rezultirajua sila vjetra na rasponski sklop odreuje se na osnovi sljedeeg izraza: Fw = qb c e c f A ref [kN]
w = qb c e c f [kN / m] qb ce cf referentni pritisak srednje brzine vjetra koeficijent izloenosti aerodinamiki koeficjent sile vjetra

qb =

qd =
-

ce(z) = 2,13

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Kategorije terena:
Kategorija terena 0 More, obalno podruje izloeno otvorenom moru

## Kategorija terena I Jezero ili povrina bez prepreka sa zanemarivom vegetacijom.

Kategorija terena II Povrina sa niskom vegetacijom kao to je trava i izoliranim preprekama (drvee, zgrade) s minimalnim razmakom od 20 visina prepreke.

Kategorija terena III Povrina redovito pokrivena vegetacijom, zgradama ili izoliranim preprekama sa maksimalnim razmakom od 20 visina prepreke (kao to su sela, predgraa, stalne ume).

Kategorija terena IV Povrine u kojima je najmanje 15% povrine pokriveno zgradama ija je srednja visina vea od 15 m.

## Visine koje se koriste za odreivanje Aref:

Na jednoj strani

Na obje strane

cfx=cfx,0 - ZA OPTEREENI MOST sluaj b) b=9,5 m d=3.81 m b/d = 9,5 / 3,81 = 2,49; cfx,0 = 1,75

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

cfx=cfx,0 = 1,75 - ZA NEOPTEREENI MOST sluaj a) b=9.5 m d=2,02 m b/d = 9,5 / 2,02 = 4,70; cfx,0 = 1,3

cfx=cfx,0 = 1,3 - optereeni most: w = qref c e c f = 0,33 2,13 1.75 =1.23 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 3.81 m) - neoptereeni most: w = qref c e c f =0,5625 2,13 1.3 = 1.56 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 2.08 + 0.60 = 2.68 m)

10

1.5. Temperatura

11

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

jednolika temperatura: Prema lokaciji odgovara V. zoni najveih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu 41,9 0,007h. Uz visinu nivelete (h) priblino 452 m nad morem maksimalna temperatura zraka iznosi: Tmax = 41,9 0,007 x 452 = 38,74 C Prema lokaciji odgovara VI. zoni najmanjih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu -15,9 0,004h. Uz visinu nivelete (i) priblino 452 m nad morem minimalna temperatura zraka iznosi: Tmin = -15,9 0,004 x 452 = -17,89 C Koritenjem dijagrama (Konstruiranje mostova, str. 160, slika 103) oitane su maksimalne i minimalne temperature mosta: Te,max=42 C Te,min=-12 C

Linija 1 elina kolnika ploa na elinim sanduastim nosaima, reetkastom ili punostijenom nosau Linija 2 betonska kolnika ploa na elinim sanduastim ili reetkastim nosaima ili na punostijenim nosaima Linija 3 betonska ploa ili betonska kolnika ploa na betonskim gredama ili sanduastim nosaima

12

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

T0 vjerojatna raunska temperatura mosta u vrijeme kad je konstrukcija djelotvorno upeta. U nedostatku tonih vrijednosti uzima se 10 C Najvea razlika negativne raunske temperature mosta je:

## TN,con=T0 Te,min = 10 (-12) = 22 C

Najvea razlika pozitivne raunske temperature mosta je:

TN,exp=Te,max T0 = 42 10 = 32 C
Za proraun pomaka prijelaznih naprava i leajeva mjerodavne su ove vrijednosti temperatura sa jo dodatnih 20 dakle, mjerodavne temperature e biti: C,

TN,con=22 + 20 = 42 C TN,exp=32 + 20 = 52 C
nejednolika linearno promjenjiva temperatura: Za betonsku plou na elinom sanduku mjerodavne su slijedee linearne promjene u temperaturi izmeu gornjeg i donjeg ruba konstrukcije: - pozitivna temperaturna razlika

TM,heat = 15 C

## - negativna temperaturna razlika TM,cool = 18 C

(Konstruiranje mostova, str. 164, tbl. 48) (vrijednosti u tablici dane su za debljinu zastora od 50 mm, pa je vrijednosti potrebno korigirati sa faktorima utjecaja debljine zastora ksur (tbl. 49). Za ovaj primjer ksur = 1. Dozvoljena je linearna interpolacija).
Prema Leitfaden zum DIN Fachbericht 104 Verbundbrcken, Ausgabe 2003 str.8, mogue je zanemariti razlike u koeficijentu temperaturnog izduenja elika i betona te je mogu pojednostavljen proraun nosivosti sa jednakim T = 10 10-6 / K Za proraun utjecaja temperature na deformacije leajeva i prijelaznih naprava koristi se T = 12 10-6 /K Stoga se u danjem proraunu koristi T = 12 10-6 / u svim sluajevima. K

## DJELOVANJE JEDNOLIKE I LINEARNE TEMPERATURNE KOMPONENTE:

U nekim sluajevima potrebno je uzeti u obzir istodobno djelovanje jednolike i nejednolike temperaturne komponente (npr. okviri) pa se koristi nepovoljniji od sljedeih uinaka: TM,heat +

N TN,exp
TN,exp

ili ili

TM,cool

N TN,con
TN,con

N = 0.35 M= 0.75

M TM,heat +

M TM,cool +

13

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Proraunati e se osam kombinacija optereenja temperaturom: A/ Jednolika temperaturna komponenta: 1. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,exp = +32 oC M TM,heat = 0,75 * 15 = 11,25 0C 2. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi TN,exp = + 32 oC M TM,cool = - 0,75 *18= -13,50 0C 3. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,con = -22 oC M TM,heat = 0,75 * 15= 11,25 0C 4. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi TN,con = -22 oC M TM,cool = - 0,75 * 18 = -13.50 0C B/ Linearna temperaturna komponenta: 5. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,exp = +0,35 * 32 = 11.2 oC TM,heat = 15 0C 6. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,exp = +0,35 * 32= 11,2 oC TM,cool = -18 0C 7. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,con = -0,35 * 22 = - 7,70 oC TM,heat = 15 0C 8. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,con = -0,35 * 22 = -7,70 oC TM,cool = -180C

## Promjena duljine konstrukcije:

Ukupno skraenje konstrukcije uslijed promjene temperature ( 22 iznosi: C)

## l = TN ,con T l = 22 1,2 10 5 40,00 = 10,56 10 3 m = 10,56 mm

Ukupno produljenje konstrukcije uslijed promjene temperature (+32 iznosi: C)

## l = TN ,exp T l = 32 1,2 10 5 40,0 = 15,36 10 3 m = 15,36 mm

Ukupna promjena duljine konstrukcije iznosi : 25,92 mm = 2,59 cm.

14

## Promjena duljine za dimenzioniranje leajeva:

Ukupno skraenje konstrukcije uslijed promjene temperature ( 42 iznosi: C)

## l = (TN ,con 20) T l = 42 1,2 10 5 40,0 = 0,02016 m = 20,16 mm

Ukupno produljenje konstrukcije uslijed promjene temperature (+ 52 iznosi: C)

## l = (TN ,exp + 20) T l = 52 1,2 10 5 40,0 = 0,02496 m = 24,96 mm

Ukupna promjena duljine konstrukcije iznosi : 45,12 mm = 4,51 cm.

## Linearna promjena temperature po visini poprenog presjeka

Na statiki odreenim nosaima uslijed linearne promjene temperature po visini poprenog presjeka dolazi do promjene progiba proste grede uslijed promjene zakrivljenosti nosaa:

T TM
h

Progibna linija za prostu gredu uslijed linearne promjene temperature po visini poprenog presjeka
w=

T (T2 T1 )
2h

(l x x 2 )

T2 temperatura s donje strane nosaa T1 temperatura s gornje strane nosaa l raspon grede h visina spregnutog nosaa x udaljenost poprenog presjeka od poetka grede Maksimalni progib uslijed promjene temperature nalazi se u sredini proste grede:

8h Progib u sredini grede uslijed pozitivne promjene temperature (gornja povrina toplija) :

w(l / 2) =

T (T2 T1 ) l 2

w(40 / 2) =

## 1,2 10 5 15 40 2 = 0,021 m = 2,1 cm smanjenje progiba za 2,1 cm 8 1,735

Progib u sredini grede uslijed negativne promjene temperature (gornja povrina hladnija):

w(40 / 2) =

15

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

1.6. Potres
Most je u 9. Potresnoj zoni raunsko ubrzanje tla a=0,3g Tlo kvalitete A Vlastitu teinu raunalni program rauna samostalno na temelju povrina zadanih poprenih presjeka i specifine teine gradiva. Dodatno stalno optereenje u raunalnom modelu bit e rasporeeno kao koncentrirane mase po vorovima konstrukcije. a) Horizontalni elastini spektar odgovora konstrukcije 2 T 2,5 2 0 T TB : Sd (T) = ag S + 3 TB q 3 2,5 TB T TC : Sd (T) = ag S q

## 2,5 TC = ag S q T TC T TD : Sd (T) a g TD T : 2,5 TC TD = ag S q T2 Sd (T) a g

Se(T) T ag TB,Tc TD S q

ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla osnovni period osciliranja linearnog sustava osnovno raunsko ubrzanje tla granice intervala konstantnog spektralnog ubrzanja granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima modificirani faktor tla korekcijski faktor priguenja (=1 za viskozno priguenje 5%) = 10 / ( 5 + ) 0,55 = 0.2 = 1,0

Tablica 1. Seizmiki parametri za kategorije tla Kategorija tla A B C D E S 1,0 1,35 1,5 1,8 1,6 TB(s) 0,05 0,05 0,10 0,10 0,05 TC(s) 0,25 0,25 0,25 0,30 0,25 TD(s) 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2

Tablica 2. Raunsko ubrzanje tla za razliita seizmika podruja Podruje intenziteta Raunsko ubrzanje tla VII. 0,1g VIII 0,2g IX. 0,3g X. Prema posebnim istraivanjima

16

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4

ag (0,3g)
2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943

S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Se(T)
1,962 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 6,13125 5,25536 4,59844 4,0875 3,67875 3,34432 3,06563 2,82981 2,62768 2,4525 2,29922 2,16397 2,04375 1,93618 1,83938 1,75179 1,67216 1,59946 1,53281 0,981 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886

TDT4s

TCTTD

17

## b) Vertikalni elastini spektar odgovora konstrukcije

T 0 T TB : S ve (T) = a vg 1 + ( 3,0 1) TB TB T TC : Sve (T) = a vg 3,0 T TC T TD : S ve (T) = a vg 3,0 C T T T TD T 4s : S ve (T) = a vg 3,0 C 2 D T Sve(T) ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla avg osnovno raunsko ubrzanje tla
Spektar Tip 1 Tip 2

avg/ag
0,90 0,45

18

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5

avg (0,9ag)
2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649

S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Se(T)
1,7658 6,62175 6,62175 6,62175 4,96631 3,97305 3,31088 2,83789 2,48316 2,20725 1,98653 1,80593 1,65544 1,5281 1,41895 1,32435 1,24158 1,16854 1,10363 1,04554 0,99326 0,90092 0,82088 0,75105 0,68977 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974

TCTTD

0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4

TDT4s

19

## 1.7. Puzanje i skupljanje betona

Kolnika ploa : Za kolnike ploe se u pravilu koristi beton C 35/45. Za veu klasu betona potrebno je odobrenje investitora (prema Fachbericht 104 Verbundbrcken). Ovo ogranienje je uvedeno jer se ele vlana naprezanja u ploi uslijed skupljanje i hidratacijske topline svesti na najmanju moguu granicu. Vrsta i koliina cementa u betonu se odreuje prema vanjskoj temperaturi ( treba izbjegavati cemente CEM I ), a vodocementi faktor mora biti w/c < 0,45. Materijal: Beton klase C 35 / 45 Armaturni elik B 500 B. irina kolnike ploe Debljina kolnike ploe b = 900 cm h = 25 cm

## Povrina betonske ploe : Srednji polumjer presjeka: h0 =

2 AC U AC povrina betonske pojasnice u opseg betonske pojasnice koja je u izravnom dodiru sa zrakom

AC = b h = 900 25 = 22500 cm2 Utjecaj kolnikog zastora na betonskoj pojasnici uzima se u obzir uzimajui samo 50 % duljine betonske pojasnice pokrivene zastorom. U = 900 + 1/2 (900 + 225) = 1375 cm
h0 = 2 AC 2 22500 = = 32,73 cm = 327,3 mm U 1375

Skupljanje i puzanje betona ovise o relativnoj vlanosti okoline, dimenzijama elementa i sastavu betona. Puzanje dodatno ovisi i o starosti betona u trenutku nanoenja optereenja te o trajanju i iznosu optereenja. NAPOMENA: Proraun puzanja i skupljanja provest e se prema Fachbericht 104 Verbundbrcken (izdanje 2003. godina) - odreeni faktori za odreivanje puzanja i skupljanja betona su bitno promijenjeni u odnosu na europsku prednormu ENV koja je usvojena u Hrvatskoj. Europska norma BS EN 199211:2004 (izdanje 2004.) uvodi dodatne promjene odreenih faktora ali je vrlo slina Fachberichtu 104. Nova norma usvojit e se u Hrvatskoj do 2010. godine. Zanimljivo je da FIB state of the art report: Constitutive modelling of high strenght / high performance concrete iz sijenja 2008. za puzanje i skupljanje PONOVO koristi formule kao i Fachbericht 104. 20

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Skupljanje betona: Ukupni iznos skupljanja betona sastoji se od dvije komponente: autogeno skupljanje i skupljanje od suenja. Autogeno skupljanje beton se odvija tijekom ovravanja betona to znai tokom prvih dana od izrade betonskog elementa. Autogeno skupljanje je linearna funkcija vrstoe betona. Skupljanje od suenja odvija se sporo tijekom dueg vremenskog perioda, budui da ovisi o migraciji vode kroz ovrsli beton. Proraun koeficijenta skupljanja: - pretpostavke: - za normalno ili brzo stvrdnjavajui beton - vlanost okolia:

RH = 80 %

Ukupna deformacija od skupljanja: cs (t, t 0 ) = c,as (t) + c,ds (t, t 0 ) cs (t, t 0 ) - ukupna deformacija od skupljanja
c,as (t) - autogeno skupljanja c,ds (t, t 0 ) - skupljanje od suenja

Autogeno skupljanje :

## c,as (t) = as (t) c,aso

gdje je

c ,aso

f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0

2 ,5

10 6

## as (t ) = 1 exp[ 0,2 (t / t1 ) 0,5 ]

Vrijednosti za: as , ds ,1 i ds , 2 Cement CEM 32,5 800 3 0,13 CEM 32,5 R i 42,5 700 4 0,12 CEM 42,5 R i 52,5 600 6 0,12

as ds ,1 ds , 2

21

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Srednja vrijednost tlane vrstoe betona starog 28 dana [ N/mm2 ] f cm = f ck + 8 = 35 + 8 = 43 N / mm 2 f cm 0 = 10 MPa t1 = 1 dan
6-

c ,aso

f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0

2, 5

10

43 / 10 = 700 6 + 43 / 10
5.0

2, 5

10 6 = -7810

## as (t ) = 1 exp[ 0,2 (t / t1 ) 0 ,5 ]= 1 exp [-0,2(/1) ] = 1

Za t = beskonano ca (t ) = as ( ) c ,as 0 = 1 -78 10 = - 0,078
6-

RH

## RH 3 za 40 RH 99% s1 1.55 1 = RH 0 0,25 za RH 99% s1

0,3

(t t s ) / t1 ds (t t s ) = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1
3,5 f cm 0 s1 = f cm
0 ,1

1,0

- gdje je : RH relativna vlanost u % RH0 = 100 % h0 srednji polumjer presjeka u [mm] h1 = 100 mm f cm 0 = 10 MPa t s - starost betona u trenutku poetka isuivanja najee je to vrijeme prestanka njegovanja betona ds (t t s ) - funkcija koja opisuje vremenski tijek isuivanja betona

3-

= 0,39410

f 43 c,ds0 = 10 6 [220 + 110 ds1 ] exp - ds2 cm = 10 6 [220 + 110 4] exp - 0,12 = f cm0 10

22

RH

RH = 1.55 1 RH 0

0, 3

## (t t s ) / t1 ds (t t s ) = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1 Konano: skupljanje od suenja iznosi:

(t t s ) / t1 = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1
3-

0,3

= 1,0

## c ,ds (t , t 0 ) = c ,ds 0 RH ds (t t s ) = 0,39410 (-0,7564)1,0= -0,298

Ukupna deformacija od skupljanja: cs (t, t 0 ) = c,as (t) + c,ds (t, t 0 ) = - 0,078 -0,298 = - 0,376 DIJAGRAMI ZA ODREIVANJE KEOFICIJENATA SKUPLJANJA:

23

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Dijagram: Skupljanje od suenja Oznake: 1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R

24

## Puzanje betona: Koeficijent puzanja: (t , t 0 ) = C (t , t 0 ) 0 Osnovna vrijednost koeficijenta puzanja: 0 = RH ( f cm ) (t o )

3,5 f cmo Koeficijenti i = f cm 3,5 f cm0 1 = f cm
0 , 70 ni

3,5 10 = 43

0 , 70

= 0,867

## 3,5 f cm0 2 = f cm 3,5 f cm0 3 = f cm

0 , 20

3,5 10 = 43 3,5 10 = 43

0 , 20

= 0,960

0 , 50

0 , 50

= 0,902

## Koeficijent koji u obzir uzima relativnu vlanost zraka:

RH 1 RH 0 1 0,8 = 1 + 1 2 = 1 + 0,867 0,960 = 1,20 3 0.1 h0 / h1 3 0.1 327,3 / 100

RH

## Koeficijent kojim se u obzir uzima uinak vrstoe betona:

( f cm ) =

5 .3 f cm / f cm 0

5 .3 43 / 10

= 2,556

## Tlana vrstoa betona starog 28 dana [ N/mm2 ]

f cm = f ck + 8 = 35 + 8 = 43 N / mm 2

Koeficijent koji uzima u obzir utjecaj starosti betona u trenutku poetka djelovanja optereenja skela se otputa t 0 = 28 dana Djelotvorna starost betona u trenutku nanoenja optereenja:

t 0,eff

9 = to + 1 0,5 dana 1, 2 2 + (t 0 / t1 )
CEM 32,5 -1 CEM 32,5 R i 42,5 0 25 CEM 42,5 R i 52,5 1

CEMENT

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

t 0,eff

9 9 = to + 1 = 28 + 1 = 28 0,5 1, 2 1, 2 2 + (28 / 1) 2 + (t 0 / t1 )
1 0.1 + t 0,eff / t1 = 1 0.1 + [28 / 1]
0.2

(t 0 ) =

0.2

= 0.488

## Osnovna vrijednost koeficijenta puzanja: 0 = RH ( f cm ) (t o ) = 1,20 2.556 0.488 = 1,497

(t t o ) / t1 Vremenska funkcija puzanja: c (t , t 0 ) = + (t t ) / t o 1 H
0.3

## Koeficijent ovisan o relativnoj vlanosti i h0 :

RH H = 150 1 + 1,2 RH 0

18

## h + 250 3 < 1500 3 h0

18 80 250 = 150 1 + 1,2 + 250 0,902 = 342,7 < 1500 0,902 = 1353 100 327,3

## Vremenska funkcija puzanja: (t t o ) / t1 c (t , t 0 ) = + (t t ) / t o 1 H

0.3

() / 1 = 342,7 + () / 1

0.3

= 1,00

26

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

DIJAGRAM ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA PUZANJA: Keoficijent puzanja mogue je odrediti iz sljedeeg dijagrama za 80 % vlanosti okoline.

Oznake: 1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R Koeficijenti puzanja betona: Kolnika ploa na elinom nosau: Skupljanje betona:

(t , t 0 = 28 d ) = 1,50 (t , t 0 = 1 d ) = 2,80

27

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

1.8. Umornost
Zamor na spregnutim cestovnim mostovima odreuje se prema Modelu 3: Djeluju 4 osovine, svaka osovina sa silom od 120 kN

## w1 irina vozne trake = 3,00 m X uzduna os mosta

Kod kontinuiranih greda raspona veeg od 40 m, koriste se 2 ovakva vozila na razmaku od 40,00 m u smjeru uzdu mosta.

28

## 1.9. Poprena preraspodjela optereenja (prema Corneliusu)

Pretpostavke: - popreni nosai su beskonano kruti - krutost uzdunih nosaa je otprilike konstantna du itavog mosta a) Spregnuti kolnik sa elinim I nosaima (otvoreni elini nosai) Broj nosaa n 2

ik =

Ii

j=1 I j
n

x i Ii
n

j=1 (x 2j I j )

xk

Faktor

## uzima u obzir poveanu torzijsku krutost poprenog presjeka

- zakretanje poprenog presjeka pod pretpostavkom zglobne veze izmeu kolnike ploe i
nosaa ili su nosai torzijski mekani

L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j

A 0 = j=1 (x 2 I j ) ww j
n

29

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

L ) tanh( L L 2 = 1 = L 4 E a A ww 2 4 G a IT 2
gdje je

L ) tanh( 2 1 L 2

Ga I T E a Aww

## E a Aww = E a Aww y M E a Awx

Toniji rezultat dobivamo uzimajui u obzir i torzijsku krutost elinog nosaa i pripadnog dijela kolnike ploe.

Ga IT =

Ga 3

1 (s t 3 ) + (s t 3 ) nG c a

s duljina elinog ili betonskog elementa t debljina promatranog elementa (pojasnica, hrbat ili ploa) Ga - modul posmika elika Gc - modul posmika betona

nG =

## Za malu torzijsku krutost glavnih nosaa (elini I nosai) tj. G I T 0 slijedi

L3 = 48 E a A ww
Tada dobivamo Engesserov izraz za poprenu preraspodjelu optereenja:

ik =

Ii

j=1 I j
n

x i Ii

j=1 (x 2j I j )
n

xk

Ako su svi nosai iste krutosti I = I i tada se Engesserov izraz moe dodano pojednostaviti:

ik =

1 x + n i 2 xk n (x j )
j=1

30

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

b) Spregnuti kolnik sa elinim sanduastim nosaima (zatvoreni elini nosai) Broj nosaa n 2 Utjecajna linija poprene preraspodjele odreena je zanemarivanjem ograniene torzije. Kod veine mostova koji imaju poprene dijafragme ili poprene okvire na standardnim razmacima, zanemarivanje ograniene torzije uzrokuje podcjenjivanje ukupnih normalnih i posminih naprezanja manje od 5 %. Dijafragme ili poprena ukruenja se postavljaju na razmaku cca 2,50 x VISINA SANDUKA (kod visokih sanduka). Proraun naprezanja: Normalna naprezanja:

egzaktno =

MX M M M y + Y x + = priblino + I IX IY I

Posmina naprezanja:

egzaktno =

VY V TS T T SX ( s ) + X SY ( s ) + + S ( s ) = priblino + S ( s ) t IX t IY 2 Ac t t I t I

Utjecajna linija za poprenu preraspodjelu optereenja: Utjecajne ordinate rotiljne komponente: (Metalni mostovi 118 str.)

ik =

Ii

+ I

j=1 j

g xk n (x 2 I j ) + g j=1 j x i Ii

## g - zakretanje poprenog presjeka uzimajui u obzir krutost kolnike ploe

g =

L 4 G a IT

L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j
Torzijska krutost zatvorenog presjeka koji se sastoji od armiranobetonske kolnike ploe i elinog korita:

31

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

4 Ga A2 Ga IT = s s t + nG t a c
A povrina koju zatvara spregnuti sanduk (u betonskoj ploi je to srednja linija ploe)
xk

x1= x 2= x 3=

x 4=

POVRINA A

POVRINA A

Svi nosai imaju jednaku savojnu krutost te je stoga mogue pojednostaviti izraz:

ik =

g x 1 + n i xk n (x 2 ) + g j
j=1

Ga I T =

g =

L3

## 40003 6, 4 1010 = = = = n 2 2 18 48 E a j=1 (x 2 I j ) 48 21000 (2 5547284,18 (304 + 144 )) 1, 265 10 j

= 5,0610-8 /(cm kN) = 5,0610-6 /( kNm)

1 304 1,235 10-6 11 = + 304 = 0,25 + 0,200,408 = 0,25 + 0,09 = 2 2 -6 -6 4 2 (304 + 144 ) 5, 06 10 + 1,235 10
0,34 32

ik =

+ g

xK =

## 1,235 10-6 KR = = = 0.20 + g 5,06 10-6 + 1,235 10-6 g

Korekcija torzijske komponente:

## 5,06 10-6 KT = = = 0.80 + g 5,06 10-6 + 1,235 10-6

120 kN

120 kN 80 kN 80 kN

2,50 kN/m

9,00 kN/m

2,50 kN/m

0,34

0,25

Rotiljna preraspodjela daje vertikalnu komponentu prometnog optereenja koje otpada na rubni elini I nosa tj. vanjsku polovicu elinog sanduka i uzrokuje savijanje. Potrebno je odrediti moment torzije koji djeluje na popreni presjek u odnosu na vertikalnu os koja prolazi teitem poprenog presjeka. Korekcija torzijske komponente pokazuje da 20 % momenta prenosi se rotiljnom komponentom koja je obuhvaena poprenom preraspodjelom, a 80 % torzijom. 33

## MOSTOVI II Primjer prorauna spregnutog mosta

Torzijski dio momenta raspodjeljuje na pojedine dijelove poprenog presjeka u odnosu njihove torzijske krutosti. NAPOMENA: Prikazana poprena preraspodjela optereenja je dobra aproksimacija za odnose L/B > 2 (Duljina / irina raspona > 2) za koncentrirano prometno optereenje naneseno u sredini raspona. U izvode je unesen izraz za rotiljni kut zaokreta

L3 48 E a j=1 (x 2 I j ) j
n

## Progib u sredini proste grede pod jedininom koncentriranom silom iznosi

P L3 y= 48 E I
to ukazuje na promatranje presjeka u sredini raspona. Navedena poprena preraspodjela loije aproksimira poprenu preraspodjelu u blizini leajeva. Unato toj injenici u ovom pojednostavljenom proraunu pretpostavlja se da navedena poprena preraspodjela vrijedi za itav raspon. ELINI SANDUK NA KOJEM SE BETONIRA KOLNIKA PLOA:

## 4 Ga A2 U izrazu za torzijsku krutost sanduka, Ga I T = s s t + nG t a c

potrebno je odrediti u brojniku odnos duljine dijela sanduka i debljine elinog lima promatranog elementa. Zadnji lan u nazivniku je debljina betonske ploe svedena na debljinu elinog lima.
s s nG = t c t c n G

Ako imamo zatvoren elini sanduk, tada je potrebno zbrojiti njegovu debljinu i svedenu debljinu betonske ploe s s nG = t c t c beton n + telik G 34