MORFOLOGIJA

Rije: - samostalna (u tekstu omeena prazninama) - ima znaenje Morfem - nesamostalan - nosi odreeno znaenje Fonem - nesamostalan - nema znaenje (razlikuje ga)

rije je sastavljena od manjih jedinica morfema morfemi znaenjski i oblikotvorno oblikuju rije svir-a-m svir-a-

svirati od-svirati

morfem jedinica a. znaenja na primjer: -a - u tvorbi imenica znai vritelj radnje (brija, jaha, pregovara)

b. gramatike uloge (oznaava gramatiku kategoriju)

na primjer: -m - oznaava prvo lice jednine prezenta (ujedinjuje u sebi oznaku gramatike kategorije vremena, lica i broja)

Podjela morfema slobodni

leksiki jedan leksiki morfem ini punoznanu rije* primjer: sutra funkcionalni jedan funkcionalni morfem ini pomonu rije* primjer: iz

vezani
afiksi: prefiks, sufiks, infiks, nastavak

tvorbeni - vezani su uz proces tvorbe rijei primjer: voziti uvoziti (prefiks) etati eta (sufiks) pogledati - pogledavati (infiks) gramatiki - vezani su uz gramatike kategorije primjer: ruka - ruke (nastavak) hodam - hoda (nastavak) lav - lavovi (infiks)

Morf i alomorf izraz morfema zove se morf razliiti morfi koji slue kao izraz istom morfemu alomorfi rei rekla reci reeno

primjer:

usporedi: fonem fon alofon

Vrste rijei
gramatiki morfemi vezani uz gramatike kategorije - gramatike kategorije vezane uz razliite vrste rijei kategorija vrste rijei veza morfologije, sintakse i semantike

morfologija: gramatiku kategoriju (gramatike kategorije) rijei oznaava gramatiki morfem sintaksa: rijei se slau u vee cjeline na osnovi pripadnosti odreenim kategorijama (primjer: pridjev i imenica slau se u rodu, broju i padeu) semantika: kategorija vrste rijei dijelom poiva na semantikom odreenju (glagoli znae radnju, imenice znae stvari i pojave)

dvije osnovne podjele vrsta rijei: 1. temeljena na gramatikim kategorijama (rod, broj, pade, lice, vrijeme, stanje, nain) a. promjenjive i. imenice rod, broj, pade ii. pridjevi rod, broj, pade, odreenost/neodreenost, stupanj iii. brojevi rod, broj, pade iv. zamjenice rod, broj, pade, lice v. glagoli broj, lice, vrijeme, stanje, nain vi. (prilozi) neki mogu biti stupnjevani (Doao si brzo, bre od mene) b. nepromjenjive i. (prilozi) ii. prijedlozi iii. veznici iv. estice (rijece) v. uzvici 2. temeljene na znaenju a. punoznane (leksike, autosemantine)
izriu neki sadraj

i. ii. iii. iv.

imenice pridjevi brojevi zamjenice v. glagoli vi. prilozi b. pomone (odnoajne, gramatike, sinsemantine)
izriu odnose izmeu onog to znae punoznane rijei

i. prijedlozi ii. veznici iii. estice (rijece)

iv. uzvici

Imenske rijei 1. Imenice

- gramatike kategorije: rod, broj, pade Rod - samo djelomino prati bioloku podjelu prema spolu i imenice koje znae neivo imaju rod (stol je muko, a kua ensko) - rod imenica u najveem postotku oznaava se gramatikim morfemom: a za enski rod (ona, lijepa, ena) za muki rod (on, lijep, mukarac) o ili e za srednji rod - najee ovisno o prijeglasu, to jest ovisno o tome nalazi li se ispred zavrnog morfema palatalni ili nepalatalni glas (ono, lijepo, polje; ono, dobro, vino) - r i c ponekad se ponaaju kao palatali (more, s mukarcem)

postoji odreen broj imenica koje su mukog roda, a zavravaju na -a (vojvoda, sluga), -o/-e (Marko, Hrvoje, prljavko, atae), u (ragu) ili i (iri) postoji odreen broj imenica enskog roda koje zavravaju na konsonant (ljubav, no, mudrost, mladost, koko)

Broj - rod imenica u najveem postotku oznaava se gramatikim morfemima razluenima po rodu: enski rod: jednina a - mnoina e muki rod: jednina - mnoina i srednji rod: jednina o/e - mnoina a - imenice srednjeg roda esto imaju netipinu mnoinu: nepravilnu (dijete djeca, oko oi) ili kao mnoina slue zbirne imenice ili mnoina neke druge imenice (tele telad, pile pilad/pilii)

Pade - pade oznaava odnos rijei u reenici - u jezicima koji nemaju padee ti se odnosi izraavaju na druge naine (na primjer, u engleskom pomou reda rijei: Mary loves Jim Jim loves Mary, u hrvatskom: Marija voli Ivana = Ivana voli Marija) - svaki pade ima svoje prototipno znaenje (znaenja) prototipna se znaenja semantiki ire na razne naine (na primjer, metaforizacijom) Osnovne padene uloge - nominativ imenovanje (Ivan je uitelj.), subjekt (Ivan voli Mariju.) - akuzativ objekt (Ivan voli Mariju.) - lokativ mjesto, tema (Ivan je u parku. esto razmilja o Mariji.) - dativ primatelj, smjer (Ivan je Mariji kupio sladoled. Marija prilazi prozoru/ide k/prema prozoru) - instrumental drutvo, sredstvo (Ivan razgovara s Marijom. Marija me udarila nogom.) - genitiv najvie padenih uloga: uz prijedloge koji oznaavaju odnos s objektom u prostoru (iznad, ispod, ispred, iza, kraj, do) ili vremenu (prije, poslije, nakon), pripadnost (kua moje majke), svojstvo (vitez tunog lika) vrijeme (ove godine), koliina (aa vode), nedostajui objekt (U trgovini nema kruha.) - vokativ dozivanje (uiteljice, gospoo)

vokativ pade koji nestaje tonije, njegovu ulogu sve vie preuzima nominativ (nominativni nastavci) zadrava se u nekim okamenjenim izrazima obraanja (gospodine/gospoo, profesore/profesorice, ovjee, to mi se dogodilo)

Deklinacije - rod, broj i pade gramatike su kategorije koje nisu odreene svaka svojim morfemom, ve jedan morfem znai vie toga primjer: -a u Marija je lijepa ena znai enski rod, jedninu i nominativ), -ima u Igram se s prijateljima znai muki rod, mnoinu i instrumental - deklinacija je promjena imenice kroz padee, odreena rodom imenice i brojem (posebno se deklinira jednina, a posebno mnoina) - osnovne deklinacije u hrvatskom jeziku vezane su uz morfeme kojima oznaavamo rod (tonije, imenicu odreenog roda u nominativu jednine): -a, - , -o/-e - u tradicionalnim gramatikama deklinacije se nazivaju prema nastavku u genitivu jednine, dakle enska deklinacija naziva se e-deklinacija, muka i srednja a-deklinacija (nastavci su isti za srednji i muki rod, osim za imenice mukog roda koje znae ivo i razlikuju se u akuzativu jednine) - imenice mukog roda koje zavravaju na a dekliniraju se po enskoj e-deklinaciji, o one koje zavravaju na o, -e, -u i i po a-deklinaciji (kako je esto rije o imenicama stranog podrijetla, ponekad one, da bi se prilagodile hrvatskom fonetskom sustavu, dobivaju razne umetke: iri s irij-em) - imenice enskog roda koje zavravaju na konsonant (ljubav, no, radost) dekliniraju se po posebnoj, takozvanoj i-deklinaciji

2. Zamjenice
- gramatike kategorije: rod, broj, pade Line zamjenice - imaju gramatiku kategoriju lica oznaava odnose u komunikacijskoj situaciji - gramatiko kategoriju roda imaju samo u treem licu

lice 1. 2. 3.

jednina ja ti on / ona / ono

mnoina mi vi oni / one / ona

Posvojne zamjenice - gramatika kategorija lica - dvojnost gramatikih kategorija broja - ako se odnose na lice, na primjer: moj je jednina, a na mnoina - ako se odnose na predmet posvojnosti: moj je jednina, a moji mnoina roda - ako se odnose na lice, na primjer: njegov je muki rod, a njezin enski - ako se odnose na predmet posvojnosti: njegov je muki rod, a njegova enski lice 1. 2. 3. jednina moj a e / -i e a tvoj a e / -i e a njegov a e / -i e a njezin a e / -i e a njegov a e / -i e a mnoina na a e / -i e a va a e / -i e a njihov a e / -i e a

Odnosne / upitne zamjenice -

tko, to koji a e , iji a e

kakav a o, kolik a e odnosne: u odnosnim reenicama

Tko kae toan odgovor, osvojit e bod. (subjektna reenica umjesto: Marko e osvojiti bod.) to je na stolu, ponueno je (objektna reenica umjesto: Ponueno je jelo.) To je jakna kakvu sam eljela. (atributna reenica umjesto: To je zimska jakna.) upitne: u pitanjima

Tko e osvojiti bod? to je ponueno? Kakva je jakna?

Pokazne zamjenice imaju broj i rod, nemaju lice, ali kazuju u blizini kojeg lica se neto nalazi

- u blizini prvog lica: ovaj a o Evo ti ovu olovku (koju drim u ruci).

- u blizini drugog lica: taj a o Ti meni daj tu olovku (koju dri u ruci).
- u blizini treeg lica i/ili udaljena od prvog i drugog: onaj a o Marija e uzeti onu olovku. Ona olovka je slomljena (olovka koja je daleko na stolu, ni blizu tebe ni mene). Povratna i povratno-posvojna zamjenica

povratnost: znai da se neto (radnja, posvojnost) odnosi na subjekt reenice povratna zamjenica (sebe, se): dolazi umjesto druge imenske rijei kad se eli rei da subjekt vri radnju sam na sebi
Zabavila sam se. Zabavila sam te. Zabavila sam prisutne. Poklonio sam si putovanje za roendan. Poklonio sam joj putovanje za roendan. Poklonio sam im putovanje za Boi.

Udario sam se. Udario sam te. Udario sam Mariju.

povratno-posvojna zamjenica (svoj, svoja, svoje): iskazuje pripadanje subjektu reenice

Ovo je moja prijateljica, a ovo tvoja. Ja u razgovarati sa svojom prijateljicom, a ti sa svojom. Ja u razgovarati s tvojom prijateljicom, a ti s mojom.

Neodreene zamjenice

neto

nastaju od upitnih/odnosnih predmetanjem ili dometanjem: nitko ikoji neiji nikakav iiji

3. Pridjevi
gramatike kategorije: rod, broj i pade znae svojstvo imenske rijei na koju se odnose semantika podjela: opisni (kvalitativni) gradivni (materijalni) posvojni (posesvini)

odreenost/neodreenost (svojstvo opisnih pridjeva): razlikuju se po vidu (odraava se u deklinacijskoj paradigmi) ta se razlika nekad vidjela u uporabi neodreeni: zelen, zelena, zeleno odreeni: zeleni, zelena, zeleno danas: slabo razlikovanje u uporabi (neodreeni odgovaraju na pitanje kakav?, odreeni odgovaraju na pitanje koji?), esto obiljeeno (crven auto, Pomoi e ti ovaj dobri deko) sve vie se koristi odreena deklinacija pridjeva, dok se u nominativu koriste oba oblika, ali esto samo jedan oblik za jedan pridjev (obinije je crveni, ali dobar) komparacija (stupnjevanje): izraava se relativni odnos (barem dvaju) predmeta pozitiv: tvrd dobar komparativ: tvri bolji superlativ: najtvri najbolji

4. Brojevi
a. redni brojevi ponaaju se kao odreeni pridjevi, imaju sve njihove gramatike kategorije b. glavni (kardinalni) brojevi

meu promjenjive vrste rijei spadaju jedan, dva / dvije (dvoje), tri (troje) i etiri i svi brojevi sloeni s njima uz broj jedan imenica je u istom padeu kao i broj uz brojeve dva, tri i etiri imenica je u: uz nominativ, akuzativ i vokativ u dvojini (dvojina je u mukom i srednjem rodu jednaka genitivu jednine, a u enskom rodu nominativu mnoine) uz ostale padee uz te brojeve stoji odgovarajui mnoinski oblik

Uzeo je dva kruha. (akuzativ +dvojinski oblik) Igrao se s dvama djeacima. (instrumental +instrumental) brojevi dva, tri i etiri esto umjesto u odgovarajuem padeu dolaze u akuzativu (tvz. okamenjeni akuzativ)

Igrao se s dva djeaka. (umjesto: s dvama djeacima) Ovaj stolac je bez dvije noge. (umjesto: bez dviju nogu) dekliniraju se jo: brojevi stotina, tisua, milijarda, bilijarda kao imenice enskog roda na a brojevi milijun, trilijun kao imenice mukog roda na konsonant

Glagoli
Morfoloka podjela na glagolske vrste: 1. vrsta u ovu vrstu spadaju uglavnom dvosloni glagoli (ili tvoreni od dvoslonih) prva tri razreda su glagoli na sti (jesti jedem, gristi grizem, grepsti grebem) etvrti razred: glagoli na i ostali su razredi komplicirani

2. vrsta - nuti - nem kucnuti kucnem, maknuti maknem, taknuti taknem 3. vrsta 1. razred: - jeti - im voljeti volim, eljeti elim, trpjeti trpim 2. razred: - ati - im bojati bojim, trati trim, vritati vritim 4. vrsta - iti - im misliti mislim, saditi sadim, raditi radim 5. vrsta 1. razred: - ati - am hodati hodam, kucati kucam, uvati uvam 2. razred: - ati - em (jotirana osnova) pisati piem, vezati veem, brisati briem 3. razred: - rati, - vati - rem, - vem (+glagoli s proirenom osnovom) derati derem, revati revem; prati perem, zvati zovem 4. razred: - jati, - vati - jem sijati sijem, davati dajem, kljuvati kljujem 6. vrsta - ovati, - evati, - ivati - ujem trgovati trgujem, maevati maujem, zavirivati zavirujem Nepravilni glagoli biti, htjeti, ii, spati

glagolske gramatike kategorije: o lice o broj o nain o vid o stanje o povratnost o prijelaznost o vrijeme ........................... o rekcija o valentnost o rod

Lice Broj -

sprezanje (konjugacija)

jednina / mnoina dvojina (Dva mukarca su gledala) dvije ene su gledale pet ena je gledalo ene su gledale dva mukarca gledaju pet mukaraca gleda mukarci gledaju dvojina: o uz brojeve dva, tri, etiri i sloene s njima stoji dvojinski oblik (glagolski pridjev radni: za muki rod sa zavretkom na a, za ostale rodove jednak mnoini; prezent: tree lice mnoine) Dva mukarca su gledala. Dva djeteta su gledala. Dvije ene su gledale. Dva mukarca gledaju. Dva djeteta gledaju. Dvije ene gledaju.

o uz ostale brojeve: neobiljeeni oblik glagola (u prezentu tree lice jednine, u

perfektu oblik kao za srednji rod jednine) est mukaraca je gledalo. estero djece je gledalo. est mukarca gleda. estoro djece gleda. o uz mnoinu: mnoinski oblici Mukarci su gledali. Djeca su gledala. Mukarci gledaju. Djeca gledaju. est ena je gledalo. est ena gleda. ene su gledale. ene gledaju.

Nain - indikativ neobiljeen nain - imperativ zapovjedni nain: reci, uzmi, daj, stani - kondicional o prvi (sadanji): eljela bih, rekao bih

Vid

o drugi (proli): bila bih eljela, bio bih rekao optativ jednak glagolskom pridjevu radnom: ivjeli!

nesvreni glagoli prava sadanjost mogu se koristiti u jednostavnoj prezentskoj reenici Marko gleda film. - - svreni glagoli svrena sadanjost - mogu se koristiti u jednostavnoj prezentskoj reenici Marko pogleda film. ali: Kad Marko pogleda film, javit e ti se. -

perfektivizacija iz nesvrenog nastaje svreni glagol itati proitati imperfektivizacija iz svrenog nastaje nesvreni glagol uitati uitavati dvovidni: mogu biti i svreni i nesvreni (vidjeti, veerati, uti, telefonirati) Martin je vidio Mariju. ali i: Kad Martin vidi Mariju, javit e ti se. Stanje - odnos izmeu subjekta reenice i glagolske radnje - dva oblika: o glagolski pridjev trpni + pomoni oblik glagola biti ili bivati o se + prilagodba glagola razlika: pravi prezent samo drugi nain prvi nain o susjed je orao njivu o njiva je orana od susjeda o njiva se orala o majka previja dijete o dijete je previjano od majke o dijete se previja o Marko ita knjigu o Knjiga je itana od Marka o knjiga se ita o obezlienje: knjigu se ita rijetka uporaba: ea sa svrenim glagolima u pridjevskom znaenju dovrenosti se: redovito u prezentskim oblicima

Prijelaznost - prijelazni glagoli: glagoli koji imaju objekt - u uem smislu: prijelazni glagoli (ili pravi prijelazni) su oni koji imaju objekt u akuzativu (izravni objekt) naspram onih iji je objekt u nekom drugom padeu (neizravni objekt) Sjea se Tanje? Poklonila sam majci knjigu. Napio se vode.

Valencija (valentnost) - glagoli otvaraju mjesto drugim rijeima u reenici - njihova valencija oznaava koja sve otvaraju (rijeima u odreenim padeima) na primjer: Dati + knjigu (A) + majci (D) Pisati + zadau (A) + olovkom (I) Povratnost - pravi: se se moe zamijeniti svojim duim oblikom sebe ili nekom drugom imenskom rijei u akuzativu eljam sebe / tebe / Marinu nepravi: smijem se, rugam se, probijam se

Vrijeme - prolost: aorist (svreni i rijee nesvreni proitah i itah), imperfekt (samo nesvreni), perfekt - sadanjost: prezent - budunost: futur I. i II. Rod imaju ga glagolski pridjevi: o glagolski pridjev radni: o glagolski pridjev trpni:

volio, voljela, voljelo voljen, voljena, voljeno

Prilozi
odnose se na itavu reenicu, poblie oznaavajui okolnosti, vrijeme, nain i uzrok

Dobro si to obavio. Kamo ide? Ii emo sutra. Kada stie? Bolje ti je ovako. Kako se odjea? Namjerno mi prkosi. Zato se tako ponaa?

Prijedlozi
izriu odnose izmeu imenskih rijei ivio je na treem katu. Priekaj me nakon nastave. Stani izmeu njih.

Veznici
povezuju reenice i reenine dijelove Ako stigne, javi mi se. Nisi proao ispit jer nisi uio. Iako si uio, nisi proao ispit.

estice
glavne uloge: o sintaktika: potvrda (da), nijekanje (ne), upitnost (zar?, li estica kljuna za postavljanje pitanja) o modalnost: dakako, ma, tako rei

Uzvici
nemaju znaenja ve slue za oponaanje zvukova i izraavanje osjeaja uh, oh, vau-vau, ic