You are on page 1of 9

Skripta 2

Materijali i robe u trnasportu


KNJIGA 2

2012

IV GLAVA: PODJELA MATERIJALA NA METALNE i OSTALE TEHNICKE MATERIJALE daje dovoljno informacija kako bi se moglo pratiti njihovo ponasanje u interakciji sa okruzenjem. DVA GRUPE STANDARDA: -standardi po kojima se vrse odredjena ispitivanja -standardi prihvatljivosti po kojima se ocjenjuju nez.ispitivanja MEHANICKA ISPITIVANJA MATERIJALA Za pravilno dimenzionisanje djelova izradjenih iz odredjenih materijala neophodno je poznavanje njihovih mehanickih osobina,kako pri dejstvu spoljnih sila ne bi doslo do lomova djelova ili deformacija,faktori o kojima se mora voditi racuna su:-vrsta naprezanja,-nacin dejstva sile,temp.ispitivanja.

Ispitivanje zatezanjem,pritiskivanjem,udarom,zamaranjem,trajnim opterecenjem i ispitivanje


tvrdoce(po Brinelu,Vikersu,Rokvelu) ISPITIVANJE METALA METODAMA BEZ RAZARANJA 1.dimenzionalna i vizuelna kontrola(povrsinske greske-0,1), 2.penetrantska ili kapilarna ispitivanja (viskozne penetrantske tecnosti-0.01), 3.radiografska ispitivanja(rentgen i gama zracenja), 4.ultrazvucna ispitivanja(ultrazvucni talasi), 5.magnetoskopija(magnetno polje), 6.ostale metode ispitivanja(pritiskom pomocu tecnosti i gasova,primjenom vakuuma,pomocu vrtloloznih struja,laserska svjetlost)

Ispitivanje zatezanjem se izvodi na uredjajima za ispitivanje zatezanjem,na standardnim epruvetama


razlicitih dimenzija i poprecnog presjeka.

Ispitivanje pritiskanjem se vrsi na uzorku na obliku valjka sa paralelnim ceonim povrsinama.Uzorak se


podvrgava dejstvu aksijalnih sila ciji je smjer suprotan smjeru zatezanja.

Ispitivanje tvrdoce vrsi se odgovarajucim standardnim metodama,uobicajna su ispitivanja po


Brinelu(celicnom kuglicom),Vikersu(utiskivacem oblika kvadratne dijamantske piramide),Rokvelu(mjerlo tvrdoce je dubina otiska) i po Knupu(mikrotvrdoce).

Ispitivanje udarom odredjuje se kod metala,legura i polimernih metala na standardnim epruvetama i


uredjajima zvanom Charpy-jevo klatno.

Ispitivanje zamaranjem u cilju odredjivanja dinamicke cvrstoce moze se vrsiti zatezanjem,


pritiskivanjem, savijanjem ili uvijanjem ili kombinacijom.

Ispitivanje trajnim ostecenjem najcesce se koriste uredjaji koji omogucavaju istovremeno ispitivanje
veceg broja epruveta. Otkrivanje greske moze da bude: -direktno(vizuelna kontrola,penetrantska i dr), -indirektno,a srazmjerno obliku greske(rentgenski), -indirektno kao elektricna velicina (ultrazvucne indikacije).

Vizuelna i dimenzionalna kontrola Vizuelna i dimenzionalna kontrola namjenjena je za otkrivanje povrsinskih gresaka, ostecenja i odstupanja od oblika i zadatih velicina(do 0,1mm). Referentni standard: BAS EN 13018: 2002 (Ispitivanje bez razaranja-vizuelno ispitivanje- opci princip) Penetranska ili kapilarna ispitivanja Metoda koja se koristi za otklanjanje gresaka koje se javljaju na povrsini objekta ispitivanja, pomocu vizuelnih penetranskim tecnostima spadaju: -penetranska tecnost, -razvijac, -sredstvo za ciscenje povrsine, izvor ultraljubicastog svjetla. A faze ispitivanja su: 1.priprema i prethodno ciscenje, 2.nanosenje penetr-anta, 3.odstranjivanje zaostalog penetranta, 4.nanosenje razvijaca, 5.inspekcija, 6.zapisivanje, 7.zavrsno ciscenje. Penetranske tecnosti se sastoje od mjesavina ugljikovodika i fluoroscentnih boja. Referentni standard: BAS EN 571-1 : 2002 (Ispitivanje bez razaranja-ispitivanje penetrantima). Radiografska ispitivanja Zasnovana je na registraciji promjena u intenzitetu neutgen i gama zracenja pri prolasku kroz materijal i analizi promjena koje u sebi sadrze informacije o homogenosti prozracnog materijala. Ultrazvucna ili akusticna ispitivanja Ova ispitivanja se zasnivaju na osobini ultrazvuka da se prostire kroz homogene materijale. MAGNETOSKOPIJA Magnetoskopija-je bazirana na ispostavljanju magnetnog polja i posipanje magnetiziranog predmeta magnetnim cesticama, a u cilju otkrivanja diskontiniteta u materijama, tipa tankih povrsinskih pukotina, gasnih mjehura i dr. Ostale metode ispitivanja bez razaranja: -ispitivanje pritiskom pomocu tecnosti i gasova, -ispitivanje primjenom vakuma, -ispitivanje pomocu vrtloznih struja, -ispitivanje zasnovano na primjeni laserskih svjetlosti. Metodologija izbora materijala za tehnologiju transporta Za izradu rezervoara cisterni mogu se koristiti celici koji pri najnizoj temperaturi u toku eksplatacije ne podlijezu lomu usljed krtosti, i to: 1.opci konstrukcioni celici, 2.sitnozrnasti konstrukcioni celici(do temp 60C), 3.legirani celici s niklom( do temp 196C), 4.aunstentni krom nikl celici(do temp 270). Ispitivanje materijala koja su neophodna za sticanje statusa potpuno provjerenog ugradbenog materijala sadrze:- dimenzionalnu kontrolu, -ispitivanje hem.sastava, -mehanicka ispitivanja, metalografska ispitivanja, -meh.ispitivanja na povisenim temperaturama, -meh. Ispitivanja na snizenim temperaturama, -ispitivanja bez razaranja zavarenog spoja, -ispitivanja sa razaranjem zavarenog spoja. V GLAVA: CARINSKA KONTROLA-proizilazi iz carinskog sistema kao dijela pravnog sistema i predstavlja skup zakonskih normi kojima se regulisu odnosi u sferi razmjene robe i usluga u vanjsko-trgovinskom

prometu. Carinska procedura obuhvata skup radnji i postupaka koje poduzimaju carinski organi. Carinska roba mora ispunjavati uslove, kao sto su:-da je pokretna stvar, -da prelazi preko carinske linije, -da se njen promet obavlja voljom ljudi, -da ima vrijednosti i upotrebu vrijednosti. Da bi pokretna stvar dobila karakter carinske robe mora se transportovati sa podrucja jedne na podrucja druge drzave, i mora imati vrijednost i upotrebnu vrijednost. U Zakonu je def.:1.carinsko podrucje BiH jedisntveno, 2.carinsko podrucje obuhvata teritoriju Bih ukljucujuci teritorijalne vode, unutrasnje vode i zracni prostor BiH. 3.carinsko podrucje BiH ograniceno carinskom linijom, koja je identicna s granicom BiH, 4.carinski granicni pojas(sirina 5KM od carinske linije), 5. 4vazi i za granicu duz rijeka, 6.carinski granicni pojas(sirina 3km u dubinu kopna od obale). Veterinarska kontrola- su prekledi i kontrole zivotinja, sirovina, proizvoda, prehrambenih proizvoda,stocne hrane,...radi zastite ljudi i zivotinja. Veterinarska kontrola-je prvobitno obuhvatala zdravstveni pregled stoke prije klanja, pregled mesa nakon klanja i gotovo simbolickim kontrolu namirnica zivotinjskog porijekla,ali i vremenom se obim i sadrzaj kontroleprosirivao i unapredjivao. Prema zakonu o veterinarstvu u Bih svrha veterinarske djelatnosti je:-zastita i poboljsanje zdravlja zivotinja, -utvrdjivanje, dijagnosticiranje i lijecenje bolesnih zivotinja, -osiguravanje zdravstvene ispravnosti, -osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za napajanje, -provodjenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, -zastita zivotinja od mucenja. GVIP-Granicna Veterinarsko-Inspekcijski Prijelaz Sve posiljke moraju proci:-GVIP, -biti podvrgnute vet.kontroli, -biti popracene originalnim dokumentima. GVI-Granicni Veterinarski Inspektor-provjerava podudarnost dozvola za uvoz i dokumenata prilozenih uz posiljku. Bez obzira na tip proizvoda potrebno je:-kontrola stanja proizvoda, -upotreba stvarne i napisane tezine, -kontrola ambalaze, -provjera temp., -ispitivanje cijelog seta pakovanja. FITOSANITARNA KONTROLA biljke i biljni proizvodi mogu se prenositi samo ako je uz biljku prilozen dokument,tj. Pasos biljke. princip ove kontrole:-jednaki standardi za sigurnost ishrane,kod domacih i medjunarodnih potrosaca, standardi postavljeni na prehrambene proizvode prihvaceni medjunarodnim standardima i drustvima, ostvarivanje fitosanitarnih standarda mora biti utemeljeno na nauci, -drzava mora imati efektivan kontrolni sistem. Medjunarodna konvencija o zastiti bilja IPPC Zabrana stavljanja u promet i upotrebe sredstava za zastitu bilja koje sadrze odredjene aktivne supstance-Direktiva Vijeca 79/117/EEC 1978. Zakonska legislativa u BiH:1.zakon o zastiti zdravlja bilja, 2.zakon o zastiti novih sorti biljka BiH, 3.zakon mineralnim djubrivima, 4.zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH,5.zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH.

ZDRAVSTVENA KONTROLA-ovom vidu kontrole podvrgavaju se zivotne namirnice i predmeti opce upotrebe(posudje, pribor, djecije igracke, sredstva za licnu higijenu,, sredstva za odrzavanje cistoce). Higijenski neispravnim smatraju se zivotne namirnice cija konzumacije narusava ljudsko zdravlje ili je neprikladna za konzumaciju. Hrana je def.kao: 1.svaka materija ili proizvod preradjen ili ne, a namjenjen za konzumaciju od strane ljudi, 2. Ukljucuje: pice, zvake, aditive, zacine, 3.ukljucuje vodu:-koja sluzi za javno snadbjevanje, -koja se ugraduje u hranu tokom proizvodnje flasirani, 4.ne ukljucuje : -zive zivotinje biljke prije zetve lijekove kozmetiku duhan narkotike... Zvanicna kontrola hrane: -inspekcijski nadzor,pregled deklaracije,analiza u laboratorijama. Svjetski strandard iz oblasti upravljanja sigurnosti hranom ISO 22000 Koncept baziran na 7 principa: 1.sprovodjenje analize opasnosti 2.odredjivanje kritickih kontrolnih tacaka 3.odredjivanje kritickih granica 4.odredjivanje zahtjeva 5.odredjivanje konkretnih mjera 6.uspostavljanje postupka za verifikaciju 7.uspostavljanje i vodjenje efektivne evidencije i dokumentacije Industrijske grane koje su obavezne primjeniti HACCP su: -proizvodnja distribucija prehrambena industrija skladistenje trgovina GMP-Standard good manufacturing practice BRC global food standard IFS Internacional food standard (privatni) NAFTNA GORIVA-kvalitet, mozemo posmatrati sa 2 aspekta: -ukupna kolicina ovog energenta se uvozi od raznih dobavljaca osnovni energent u kontinuiranom transportu. Odluka o kvalitetu tacnih naftnih goriva: 1.fizicko-hemijske osobine, 2.granicne vrijednosti, 3.inspekcijsko tijelo. 1.Fizicko-hemijske osobine tecnih goriva moraju biti takve da seprouzroce kriticno zagadjenje okolisa i da su uskladjene sa vazecim standardima. 2.Granicne vrijednosti su najvece dopustene kolicine ukupnog sumpora,olova,ukupnih aromata,benzina i najmanje odnosno najvise vrijednosti dugih karakteristika tecnih proizvoda: -istrazivacki oktanski broj, oksidaciona stabilnost, motorni oktanski broj, tacka tecenja, tacka paljenja, gustina na 15C voda, boja i dr.. 3.Inspekcijsko tijelo je tijelo koje ocjenjuju uskladjenost kvaliteta tecnih naftnih goriva koja se stavlja u promet na trzistu BiH.Moze biti drzavno tijelo pravna ili fizicka osoba. Odredbe ove odluke se primjenjuju na slijedeca tecna naftna goriva: -bezolovne motorne benzine s olovom motorne benzine s olovom petrolej za lozenje i rasvjetu dizel goriva -ulja za lozenje Nacin odrzavanja tecnih naftnih goriva prema standardima: -premium normal super plus dizel olovni super leul

OPASNE MATERIJE U TRANSPORTU Pojam opasnih materija vezan je za proizvode koji zbog prirode svoj sastav ili svojih osobina u nekontrolisanim uslovima mogu izazvati direktno ili indirektno odredjene posljedice na zdravlje ljudi,njihovu imovinu i zivotnu okolinu....te posljedice mogu biti katastrofalne na nivou lokalnih,regionalnih ili cak planetarnih razmjera. U svijetu se proizvodi preko 4500000 vrsta materija cije koristenje predstavlja manju ili vecu opasnost po ljude i njihovu okolinu.U sirokoj potrosnji koristi se oko 700 tih materija. Djelovanje opasnih materija na covjeka i okolinu : -DIREKTNO otrovi (hemijsko vezivanje ) INDIREKTNO pozari,eksplozije,zracenja... Popisi koji regulisu transport opasnih materija : RID Medjunarodni propisi o transportu opasnih materija zeljeznicom, ADR- evropski sporazum o medjunarodnom transportu opasnih materija drumom, IATA propisi o zabranama u zracnom transportu, ADN odredbe o transportu opasnih materija po evropskim plovnim putevima, IMDG zakonik o pomorskom transportu opasnih materija KLASIFIKACIJA OPASNIH MATERIJA Razred 1.EKSPLOZIVNE MATERIJE I PREDMETI(iv.br.101po RIDu i 2101 po ADRu) Razred 2.GASOVI; KOMPRIMIRANI, PRETVORENI U TECNOST I RASTVORENI POD PRITISKOM Razred 3.ZAPALJIVE TECE MATERIJE Razred 4.Zapaljive cvrste materije (iv.br.po RIDu 401, po ADRu 2401) Razred 5.OKSIDANSI I ORGANSKI PEROKSIDI Razred 6.Otrovne i zarazne materije(iv.br. po RIDu 601, po ADRu 2601) Razred 7. RADIOAKTIVNE MATERIJE(iv.br.po RIDu 701, po ADRu 2701) Razred 8.KOROZIVNE MATERIJE(iv,br po RIDu801, po ADRu 2801) Razred 9.OSTALE OPASNE MATERIJE I PREDMETI(iv.br 901 po RIDu,po ADRu 2901) Transport opasnih materija Zavisi od vrste i kolicine, opasne materije se mogu transportovati u: primarnoj ambalazi-transportnom sudu razlicitih vrsta( burad, kante, sanduci, bove , vrece i dr.), ambalaza moze biti od razlicitog materijala, npr.celika, aluminija, drva, plasticne materije, staklo, porculan, karton i dr. ili u ambalazi koja je istovremeno i primarna i sekundarna kao: kontejner cisterne, vagon cisterne, auto-cisterne s prikolicom..

OZNACAVANJE VOZILA ZA TRANSPORT OPASNIH MATERIJA Broj za oznacavanje opasnosti se sastoji od 2 ili 3 cifre i ukazuje na: 2-isticanje gasa zbog pritiska ili hem.reakcije, 3-zapaljivost tecnih materija i gasova, 4-zapaljivost cvrstih materija, 5-oksidirajuce dejstvo, 6-otrovnost, 7-radioaktivnost, 8-nagrizanje, 9-opasnost od spontane burne reakcije. Porast odgovarujuce opasnosti UDVOSTRUCAVANJE NEKE CIFRE. Ako se opasnost moze izraziti samo jednom cifrom-DODAJE SE NULA. AKO MATERIJA DJELUJE NA OPASAN NACIN S VODOM-ispred broja osnovne opasnosti slovo X. Oznaka za vrstu opasne materije sastoji se od 4 broja i predstavlja ID broj.transportno sredstvo koje prevozi opasne materije mora biti oznaceno odgovarajucim LISNICAMA OPASNOSTI. One imaju oblik kvadrata sa minimalnom stranicom od 150mm, oblik pravugaonika A5(148x210) i A7(74x105).

Lisnice opasnosti za razrede 1-9 mogu imati sljedeca znacenja:-opasnosti od eksplozije, -opasnosti
od pozara, -opasnosti od samozapaljenja, -opasnost od pojave zapaljivog glasa pri dodiru sa vodom, opasnost od nagrizajuceg svojstva, -otrovnost, -radioaktivnost, -stetnost po zdravlje. Razred 1.EKSPLOZIVNE MATERIJE I PREDMETI(iv.br.101po RIDu i 2101 po ADRu) Eksplozivi-su gasovite tecne i li cvrste materije(jedinjenja ili smjese)koje pod uticajem odredjenog impulsa(npr.udara ili trenja) razlazu u veoma kratkom vremenskom periodu uz oslobodjenje velike kolicine gasova i toplotne energije. Ak to trenutno hem.razlaganje koje rezultira naglim povisenjem pritiska uz pojavu detonacijea je EKSPLOZIJA. Prvi razred dijelimo u 3grupe, sa predstavnicima: Razred 1a-eksplozivne materije i predmeti ( barut, nitroglicerinska jedinjenja, plasticni eksplozivi na bazi nitrata, hlorat, perhlorat i dr. Razred 1b-predmet punjen eksplozivnim materijama(brzogorui i detonirajui tapini, incijalne kapisle, .. Razred 1c-sredstva za paljenje , vatrometni i slicni predmeti(sigurnosne ibice,razliciti pirotehnicki proizvodi, vatrometni predmeti, petarde..

Prema hemijskom sastavu i osobinama dijele se na: A-Puani/deflagrantni-sporogorui-(crni barut,


malodimni barut); B-Brizantni-lomljivi eksplozivi(dinamit, trinitrotoluol-TNT..); C-sigurnosni eksploziv-amonijum-nitratni eksplozivi(lignozit, dinamit,melinit, kamniktit);D-incijalni eksplozivi ili detonatori( ivin fulminat, olovni acid, komercijalni eksplozivi). Osnovne opasnosti:-opasnosti od eksplozije, -opasnosti od pozara, -opasnosti od trovanja, -opasnosti od razlicitih dogadjaja, -opasnost od navike koje su subjektivne prirode idominantno je prisutna u proizvodnji. Osnovne mjere bezbjednosti:-preventivne, -ograniavajue, -posebne. Razred 2.GASOVI ; KOMPRIMIRANI, PRETVORENI U TECNOST I RASTVORENI POD PRITISKOM ( iv.br. po RIDU 201 po ADR-u 2201) Podjela po bazi osobina, porijekla i primjera: -atmosferski(kisik, azot, vodena para); -gasovi(propan, butan), -gasovi za hladjenje(amonijak). Podjela na osnovu pojavnog oblika: A)komprimirani gasovi Tk<10C(helijum, azot, kisik, prirodni gas, vazduh), B)gasovi pretvoreni u tecnosti Tk>-10C ( amonijak,

propan, butan,smjesa ugljikovodika(70C), ugljendioksid,etan, CO2+azot ili vazduh ili kisik(70C),), C)gasovi pretvoreni u tecnost dubokih hladjenjem (etan,metan, propan, butan,vazduh, prirodni gas), D)gasovi restvoreni pod pritiskom (amonijak rastvoren u vodi ili u acetone), E)aerosol rasprsivaci i boce za gasove za gasove pod pritiskom koje se ne mogu ponovo puniti.Tk-temp.iznad koje gas ne moze biti pretvoren u tecno stanje(sa (ne)zapaljivim sadrzajem, zapaljive, otrovne...) Podjela prema hemijskim osobinama: a)nezapaljivi, at)nezapaljivi,otrovni; b)zapaljivi; bt) zapaljivi,otrovni; c)hemijski nestabilni; ct)hemijski nestabilni,otrovni Provjera ispitivanja boca za transport p=200bara. Boja boce oznacava vrstu gasa tako da je: plava-za kisik, crvena-za vodik i dr.zapaljive gasove, zuta-za acetilen, zelena-za azot, siva-za ostale gasove. Razred 3. ZAPALJIVE TECNE MATERIJE (iv.br. po RIDU 301, po ADRU 2301) U ovu grupu spadaju materije i smjese koje su na temperaturi iznad 35 C u tecnom stanju, a pri temperaturi 50 C imaju pritisak pare od 3bara i temp.paljenja ispod 100C. Podjela prema stepenu opasnosti:a) vrlo opasne materije, b)opasne materije, c)manje opasne materije. Materije razreda 3 su dalje razvrstane u sljedece podklase: A)neotrovne i nagrizajuce materije, Tp<23C(sirova nafta, boje, lakovi), B)otrovne materije Tp<23C ( organske materije:zasicena kisikom, sadrze sumpor), C)korozivne materije Tp<23C, D)otrovne i korozivne materije Tp=23C, E)slabo otrovne ili slabo korozivne materije 23C<Tp<61C, F)pesticidi Tp<23C, G)materijali sa tackom paljenja Tp>61C, H)prazna ambalaza. Razred 4.Zapaljive cvrste materije (iv.br.po RIDu 401, po ADRu 2401) Razred 4.1.zapaljive cvrste materije(iv.br.po RIDu 401, po ADRu 2401) Razred 4.2.materije sklone samozapaljenju(iv.br.po RIDu 431, po ADRu 2431) Razred 4.3.materije koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive gasove(iv.br.po RIDu 471, po ADRu 2471) Razred 4.1.ZAPALJIVE CVRSTE MATERIJE(iv.br.po RIDu 401, po ADRu 2401) Ovaj razred obuhvata zapaljive cvrste materije koje mogu lako da se zapale u dodiru sa plamenom ili varnicom. Predstavnici ovog razreda su: drveno brano, sumpor, stari papir, slama, sijeno... Materije ovog razreda su skoro potpuno organskog porijekla. Kod vrstih materija taka zapaljivosti je najee iznad 100C. Razred 4.2.MATERIJE SKLONE SAMOZAPALJENJU(iv.br.po RIDu 431, po ADRu 2431) predstavnici ovog razreda su: bijeli i zuti fosfor, jedinjenja fosfora sa alkalnim i zemnoalkalnim metalima. Primjer: bijeli ili zuti fosfor se pali na +50C, u vodi je nerastvoriv pa se zbog toga drzi pod vodom i tako transportuje. Rastvaraju ga masti i ulja. Vrlo je otrovan i koncentracija od 0,1% je smrtonosna. Razred 4.3.MATERIJE KOJE U DODIRU S VODOM RAZVIJAJU ZAPALJIVE GASOVE(iv.br.po RIDu 471, po ADRu 2471) u ovu grupu opasnih materija spadaju: pojedini alkalni metali, zemnoalkalni metali(Ca), legure alkalnih metala... Primjer: Ca-sa vodom burno reaguje pri cemu se oslobaa vodonik( a u dodiru sa vodom zapaljiv postaje i kalcijum karbid prelazeci u acietilen-koji je zapaljiv i otrovan). Za ovaj razred pri

paljenju, tj.pozaru je zabranjeno koristenje vode. Materije ovog razreda mogu biti upakovane u metalnu burad, staklene sudove koji se pakuju u drvene sanduke, cisterne i kontejner cisterne. Za svaku materiju je propisana kolicina, vrsta ambalaze, zastita, nacin transportovanja. Razred 5.OKSIDANSI I ORGANSKI PEROKSIDI Oksidansi-predstavljaju materije koje svojim hemijskim sastavom raspolazu oksidirajucim svojstvima. Osnovne opasnosti: -visoka osjetljivost na termike, mehanike i druge impulse; -u kontaktu sa gorivim materijalima moze doci do paljenja; - u smjesi sa gorivim materijalima predstavljaju potencijalne eksplozivne materije. Osnovne mjere sigurnosti: -apsolutno onemoguiti mjesanje sa nekompatibilni materijama, pridruzavanje mjere o pakovanju i radu sa ovim materijama. Razred 5.oksidansi i organski peroksidi(iv.br.po RIDu 501, po ADRu 2501) Razred 5.1.MATERIJE KOJE PROUZROKUJU PALJENJE OKSIDIRANJEM(iv.br.po RIDu 501, po ADRu 2501) ove materije same po sebi nisu zapaljive, ali raspolazu oksidirajucim svojstvima te na taj nacin aktiviraju sagorjevanje materija u okolini. Pri transportovanju moraju biti odojene, pogotovo od organskih materija. Ovom razredu pripadaju: vodeni rastvori vodonika peroksida, perhona kiselina, hlorati, nitrati. Razred 5.2.ORGANSKI PEROKSIDI(iv.br.po RIDu 551, po ADRu 2551) U ovu grupu spada niz organskih peroksida u umirujuem stanju. Organski peroksidi koji se lako razlazu na normalnim temperaturama moraju se prevoziti samo pod uslovom odgovarajuce rashlaenosti. Opasnost od eksplozivnog djelovanja u odg.rashlaenom stanju je potpuno eliminisana. Razred 6.Otrovne i zarazne materije(iv.br. po RIDu 601, po ADRu 2601) Razred 6.1. OTROVNE MATERIJE(iv.br. po RIDu 601, po ADRu 2601) Ovaj razred obuhvata materije koje mogu, u neznatnoj kolicini, ednim jedinim dejstvom i veoma brzo da otete zdravlja covjeka ili izazovu smrt, npr.udisanjem, upijanjem putem koe ili organa za varenje. Stepen otrovnosti se utvruje na osnovu podataka iz rezultata ispitivanja na zivotinjama. Najmanja kolicina neke otrovne materije koja nakon ulaska u organizam uzrokuje smrt naziva se LETALNA DOZA-LD. Npr. LD50(mg/kg) predstavlja prosjecnu dozu otrova koja ue u organizam kroz probavne organe i sigurno usmruje 50%pokusnih ivotinja. Prema oralnoj LD50, otrovi se dijele u IV grupe: I-do 50mg/kg(najaci otrovi); II-50-250mg/kg; III-250-1000mg/kg; IV-1000-5000mg/kg. Materije ovog razreda dijele se na: A-vrlo otrovne Tp<23C; B-organske materije Tp23C; C-organska jedinjenja sa metalima; D-ostale neorganske materije. Podjela otrova prema porijeklu: 1.mineralni otrovi(neorganski otrovna jedinjenja); 2.biljni otrovi (org.jedinjenja); 3.Sinteticki otrovi(tj.pesticidi)-(insekticidi,rodenticidi, fungicidi, herbicidi). Razred 6.2.ZARAZNE I GADNE MATERIJE(iv.br. po RIDu 651, po ADRu 2651) Ove materije ire neugodan miris,a ako sadre patogene mikroorganizmi izazivaju zarazne bolesti kod ljudi i ivotinja. Predstavnici su: svjee ile, papci, svjea usoljenja ili nesoljena koa sa ostacima krvi,

kopita, stajno ubrivo.... Razred 7. RADIOAKTIVNE MATERIJE(iv.br.po RIDu 701, po ADRu 2701) Radioaktivnost-podrazumjeva svojstvo koje posjeduju jezgra elemenata da spontano emituju kompleksno zraenje pri emu se jezgra koja zrae predvezavaju u druga jezgra da bi se na kraju doslo do stavilnog elementa. Potrebno je razlikovati prirodnu i vjetaku radioaktivnost. Kod prirodne radioaktivnosti ovjek je posmatra, a kod vjetake ovjek izaziva nastajanje ove pojave. Otrovnost-od radioaktivnog zraenja:-ula ovjeka nisu u stanju da otkriju radioaktivnost, -bioloka dejstva nisu trenutna; -radioaktivnost opada vremenom. Na ublaavanje opasnosti od vanjske radioaktivnosti utiu 3 faktora: 1.vrijeme izlaganja, 2.rastojanje, 3.zaklon. Jedinica za mjerenje intenziteta radioaktivnog zraenja je BEKEREL ili Kiri. Razlikujrmo:*Alfa zracenje(najmanji domet);*beta zracenje(domet do nekoliko m); *gama zraenje(domet do nekoliko km). Radioaktivne materije se smatraju najopasnijim materijama za transport i zahtjevaju viestruka odobrenja nadlenog organa, kako zemlje porijekla, proizvoaa ili poiljaoca, tako i svake zemlje preko ije teritorije poiljka treba da se preveze. Razred 8.KOROZIVNE MATERIJE(iv,br po RIDu801, po ADRu 2801) Pojam razreda8 obuhvata materije koje svojim hemijskim dejstvom napadaju epitelno tkivo koe, sluzokoe ili oiju, i ako su izvor ambalae mogu da prouzrokuju tetu na drugim vrstama stvari ili razore. Korozivno dejstvo materija i predmeta iz ovog razreda odreuje se stepenom korozivnog djelovanja na metalne, a nagrizajue dejstvo utvreno je eksperimentima na ivotinjama. Podjela prema korozivnom dejstvu na: a)jako korozivne materije; b)korozivne materije; c) slabokorozivne materije. Najopasnije su kiseline i baze. Primjer: Kiselina(sumporna, azotna, siretna, mravlja); Baza(iva soda, gaeni kre). Razred 9.OSTALE OPASNE MATERIJE I PREDMETI(iv.br 901 po RIDu,po ADRu 2901) Podrazumjevaju se materije i predmeti koji u uslovima prevoza predstavljaju opasnost drugaije od onih definiranih u drugim razredima. Opasnim se smatraju sljedee reakcije: a)gorenje i /ili znaenje isputanje toplote; b)isputanje zapaljivog ili otrovnog gasa; c) nastajanje tenosti nagrizajuih materija, d)nastajanje nestabilnih materija. Neki predstavnici su: plavi i smei azbest, litijum baterije.

Fakultet za saobracaj i komunikacje 2012 Sarajevo Skripta za drugi parcijalni ispit Dela

You might also like