Energetski transformatori

Osnovni podaci:
prijenosni omjer nazivna snaga spoj transformatora relativni napon kratkog spoja mogunost promjene prijenosnog omjera (regulacija) nain hlaenja

Transformatori snage
Prijenosni omjer:
omjer broja zavoja primarne i sekundarne strane transformatora priblino je jednak omjeru primanog i sekundarnog napona za transformator u praznom hodu esto se prijenosni omjer navodi kao omjer nazivnih napona primarne i sekundarne strane transformatora (za trofazni transformator to su linijske vrijednosti) realno, da bi se kompenzirao pad napona u transformatoru (a djelomino i u mrei), transformatori se grade tako da na sekundarnoj strani imaju odreeni broj zavoja vie (npr. 5%) pri tome se pod sekundarnom stranom podrazumijeva on strana na koju se transformira energija
silazni transformatori: sekundarna strana je niskonaponska (npr. 110/10.5 kV) uzlazni transformatori: sekundarna strana je vienaponska (npr. 115.5/10 kV) ako se transformator u mrei koristi i kao uzlazni i kao silazni, onda prijenosni omjer ovisi o prilikama u mreama koje povezuje

Transformatori snage
Nazivna snaga:
za dvonamotni transformator to je prividna snaga za koju je dimenzioniran transformator, a dobiva se iz izraza:

Sn = 3 I 2n U 2n
prethodna definicija, iako se koristi u veini propisa, nije u skladu s definicijom koja se uobiajeno koristi kao definicija nazivne snage strojeva nazivna snaga stroja je izlazna snaga, pa bi izlaznu snagu dvonamotnog transformatora trebalo odreivati preko sekundarnog napona pri nazivnoj sekundarnoj struji (a ne preko U2n sekundarnog napona u praznom hodu) no u tom bi sluaju sekundarni napon optereenog transformatora ovisio o faktoru snage optereenja, zbog ega bi nazivnu snagu bilo potrebno definirati s obzirom na faktor snage optereenja transformatora

Transformatori snage
Nazivna snaga:
transformatori se standardiziraju prema nazivnim snagama:
za 110/x kV: za 30(35)/10 kV: za 10/0.4 kV: 20, 40, 63 MVA 1.6, 4, 8, 16 MVA 50, 100, 140, 250, 400, 630, 1000, 2000 kVA

za tronamotne transformatore potrebno je poznavati nazivnu snagu svakog namota posebno npr. 60/40/20 MVA pri tome je nazivna snaga transformacije meu pojedinim namotima ograniena nazivnom snagom onog namota koji ima manju nazivnu snagu (npr. Sn12=40 MVA, Sn13=20 MVA, Sn23=20 MVA)

Transformatori snage
Spoj transformatora:
grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mree (npr. da li se u mrei uzemljuje nultoka) za povezivanje VN mrea najee koritene grupe spoja su: Yy0 Yd5 Dy5 Yy0 upotrebljava se za transformatore manjih snaga, pogotovo kada su obje nultoke uzemljene bilo neposredno, bilo preko prigunice Dy5 ili Yd5 se koriste kada je potrebno u uzemljiti nultoku samo na jednoj strani
Yd5 je povoljno koristiti za spoj elektrane s mreom (tada se generator spaja na namot spojen u trokut ime se postie da trei harmonik koji se pojavljuje pri magnetiziranju transformatora ne prelazi u mreu)

Transformatori snage
Spoj transformatora:
danas se sve vie koriste tronamotni transformatori, pogotovo ako se radi o vrlo visokim naponima
Yy0d5 namoti najvieg i srednjeg napona su spojeni na zvijezdu koju je mogue uzemljiti (normalno se uzemljuju mree vieg napona) Yy0d5 koristi se i kada je uzmeljena samo jedna nultoka, odnosno ako se predvia prikljuak sinkronog kompenzatora (spaja se na namot spojen u trokut) Yd5y0 koristi se u elektranama za prikljuak vlastitog potroka (generator je prikljuen na namot spojen u trokut) Yd5d5 transformacija energije dvaju generatora preko jednog transformatora (generatori su prikljueni na namot spojen u trokut)

Transformatori snage
Relativni napon kratkog spoja (uk):
prirodna karakteristika svakog transformatora koja proizlazi iz njegove izvedbe (geometrije) to se tie normalnog pogona povoljniji je manji uk, dok u uvjetima kratkog spoja vei normalno se kree izmeu 3 i 20% nie vrijednosti se odnose na transformatore manjih snaga

Promjena prijenosnog omjera (regulacija):

radi mogunosti regulacije napona transformatori se izvode s odreenim brojem zavoja koji se mogu iskljuiti ili ukljuiti iz prijenosnog omjera razlikujemo :
transformatore s otcjepima regulacijske transformatore

Transformatori snage
Promjena prijenosnog omjera (regulacija):
transformatori s otcjepima:
prijenosni omjer je mogue mijenjati samo u beznaponskom stanju obino se izvode s:

3 poloaja preklopke:
npr. 30kV 5%/ 10,5 kV => 31.5/10.5 kV; 30/10.5 kV; 28.5/10.5 kV

5 poloaja preklopke:
npr. 30 kV 2x5%/10.5 kV

uobiajeni otcjepi su 4% ili 5% (ali moe i 2.5% ili 7.5%) s obzirom na konstrukciju transformatora izvedba otcjepa je nepovoljna (aksijalne sile meu namotima zbog nesimetrije namota, refleksija vala prenapona na otvorenim otcjepima i sl.) pa je otcjepe potrebno izbjegavati ako je mogue

Transformatori snage
Promjena prijenosnog omjera (regulacija):
regulacijski transformator:
mogue je mijenjati prijenosni omjer za vrijeme pogona izvode s veim brojem otcjepa nego tzv. transformatori s otcjepima uobiajeno se maksimalna regulacija kree u granicama 10% ili 20% pri tome je napon jednog stupnja regulacije 1.5 2% npr. za 110 kV 10x1.5% / 10.5 kV mogu je 21 poloaj regulacijske sklopke (od 126.5/10.5 kV do 93.5/10.5 kV) regulacijska sklopka moe se smjestiti i na VN i na NN stranu, ali obino se smjeta na VN stranu jer su tamo struje manje pa je regulacijska sklopka jeftinija i laka

Transformatori snage
Promjena prijenosnog omjera (regulacija):
regulacijski transformator:
izvedbe: kao jedna jedinica u koju je smjeten transformator i regulacijska sklopka dvije jedinice u jednoj se nalazi transformator fiksnog prijenosnog omjera, a u drugoj autotransformator s regulacijskom sklopkom druga kombinacija je povoljnija glede sigurnosti pogona jer u sluaju kvara na nekoj od komponenti druge jedinice, prva jedinica (transformator) ostaje u pogonu

primjena:
HE nije potrebno predvidjeti regulacijske transformatore jer se promjena napona moe postii regulacijom napona na generatoru TE ekonominije je ostvariti veliki opseg regulacije napona regulacijskim transformatorom nego izgradnjom generatora s mogunou takve regulacije

Transformatori snage
Nain hlaenja:
hlaenje prirodnim strujanjem zraka pored stjenki kotla transformatora ili prigraenih hladionika hlaenje prisilnom cirkulacijom ulja kroz hladionik koji se hladi prirodnim strujanjem zraka, prisilnom ventilacijom, ili vodom

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
da bi bio mogu paralelan rad transformatora i omoguilo se puno iskoritenje njihove nazivne snage, potrebno je ispuniti sljedee uvjete:
jednaki prijenosni omjeri priblino jednaki nazivni naponi ista grupa spoja priblino jednaki relativni naponi kratkog spoja omjer nazivnih prividnih snaga ne vei od 3:1

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
jednaki prijenosni omjeri:
ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV
prazni hod: transformator s veim sekundarnim naponom (30/10.5 kV) protjerati e struju izjednaenja kroz oba transformatora
Ia = Ia In V V V Sn V 1 = = In 2Z 2X 2u k U 2 Vn 2u k n V 1 = 100 (%) Vn 2u k V = 5% Vn

npr. u k = 5%, Ia = 50% In

prazni hod

optereeni transformatori

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
jednaki prijenosni omjeri:
ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV
optereeni transformatori: optereivanjem na sekundarnoj strani poveati e se optereenja jednog , a smanjivati optereenje drugog transformatora prije nego to sekundarno prikljueno optereenje dosegne vrijednost zbroja njihovih nazivnih snaga doi do nazivnog optereenja prvog transformatora znai, mogunost optereivanja paralelno spojenih transformatora nejednakih prijenosnih omjera znatno je manja od zbroja njihovih nazivnih snaga (tim vie to je V razlika prijenosnih omjera vea, a uk manji) prazni hod optereeni transformatori

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
priblino jednaki nazivni naponi:
nazivni naponi paralelno spojenih transformatora ne moraju biti u potpunosti jednaki npr. mogu se paralelno spojiti dva transformatora jednakih prijenosnih omjera, ali razliitih nazivnih napona: 30/10 kV i 31.5/10.5 kV ako je pogonski napon vienaponske strane jednak viem nazivnom naponu (31.5 kV), tei e neto poveana struje magnetiziranja kroz prvi transformator treba voditi rauna da je transformator graen tako da moe izdrati pogon s naponom koji je do 5% vii od nazivnog

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
ista grupa spoja:
paralelnim spajanjem transformatora razliitih grupa spoja potekla bi velika struja izjednaenja
npr. za najmanji fazni pomak sekundarnih napona (30), razlika sekundarnih napona
(V/V)100%=50%, pa bi struja izjednaenja (npr. za uk=10%) bila bi vea od 2.5In =>nije mogu paralelan rad transformatora razliitih grupa spoja zamjenom stezaljki kod prikljuka na sabirnice mogue je postii da se transformator ponaa prema mrei kao da je druge grupa spoja (npr. na slici su prikazani razni prikljuci Yd11 transformatora tako da se on ponaa prema mrei kao da je u spoju Yd5)

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
priblino jednaki relativni naponi kratkog spoja:
optereenje meu transformatorima s jednakim relativnim naponom kratkog spoja (uk1==ukn) dijeli se proporcionalno nazivnim snagama transformatora, zbog ega je transformatore mogue opteretiti snagom koja odgovara zbroj nazivnih snaga pojedinih transformatora ako relativni naponi kratkog spoja nisu jednaki:
I1Z1 = I 2 Z2 = ... = I n Zn u ki U 2 Zi = n i = 1,..n 100 Sni S i = 1,..n Ii = ni 3U n u k1 u u S1 = k2 S2 = ... = kn Sn Sn1 Sn 2 Snn

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
priblino jednaki relativni naponi kratkog spoja:
ako relativni naponi kratkog spoja nisu jednaki:

maksimalno doputeno optereenja grupe:

n S Smax = u k min ni i =1 u ki

Smax Si u ki = n Snj Sni j=1 u kj

tada je transformator s najmanjim relativnim naponom kratkog spoja nazivno optereen gornji izraz vrijedi i sasvim openito za neko optereenje SSmax na sekundarnoj strani

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
priblino jednaki relativni naponi kratkog spoja:
paralelno spajanje transformatora za koje je najvea pojedinana razlika relativnih napona kratkog spoja vea od 10% aritmetike sredine svih relativnih napona kratkog spoja, kao trajno rjeenje nije opravdano iz ekonomskih razloga zbog nemogunosti iskoritenja njihove pune snage (zbroj nazivnih snaga pojedinih transformatora u paralelnom radu) jednakost padova napona u svim paralelno spojenim transformatorima i po iznosu i po fazi biti e postignuta samo ako je omjer R/X svih transformatora jednak taj je uvjet normalno ispunjen u transformatorima priblino jednakih nazivnih snaga

omjer nazivnih prividnih snaga ne vei od 3:1:

Transformatori snage
Paralelan rad transformatora:
omjer nazivnih prividnih snaga ne vei od 3:1:
ako je omjer nazivnih snaga vei od 1:3, postojati e velika razlika izmeu omjera R/X u transformatorima i pored toga to su im relativni naponi kratkog spoja jednaki, pa e se pojaviti struja izjednaenja ve u praznom hodu slika prikazuje padove napona u dva transformatora:
iste nazivne snage istih relativnih napona kratkog spoja razliitih omjer R/X

uz pretpostavku da kroz oba transformatora teku jednake struje, to bi bilo poeljno s obzirom na mogunost iskoritenja transformatora na sekundaru se javljaju razliiti naponi V21 i V22, pa e u paralelnom spoju razlika napona V protjerati struju izjednaenja kroz transformatore

Prigunice
namjena: smanjenje struja kratkog spoja, a ponekad da omogue paralelan rad transformatora sa znatno razliitim relativnim naponima kratkog spoja izvedba: svitak bez eljeza (tri faze su meusobno elektriki odvojene) spajanje: u seriju s potroaima i izvorima

podaci:
nazivni napon (Un)
nazivni napon dijela mree gdje se prigunica ugrauje i prema kojem je dimenzionirana njezina izolacija

prolazna snaga (Sn)

snaga koja se trajno moe prenositi prigunicom a da se pri tome njezini namoti ne zagriju preko doputene vrijednosti pri tome je nazivna struja prigunice:

In =

Sn 3 Un

Prigunice
podaci:
relativni napon kratkog spoja (Uk) definira se na analogan nain kao i kod transformatora pokus: na stezaljke namota jedne faze prigunice narine se takav napon Vk da prigunicom protekne struja In

uk =

3Vk 100% Un

Vk 3Vk U n u k U 2 = = n ( ) Xd = In Sn 100 Sn

prigunice se grade za nazivne napone do 35 kV i uk=5,6, i 10%

Prigunice
izbor prigunice:
nazivni napon prolazna snaga
uz kontrolu s obzirom na (prema VDE): dinamiku graninu struju prigunice pri kratkom spoju
mora vrijediti da je udarna struja pri najnepovoljnijem kratkom spoju u dijelu mree gdje se prigunica ugrauje manja od 50In

termika granina struja pri kratkom spoju

mora vrijediti da je termika struja pri najnepovoljnijem kratkom spoju u dijelu mree gdje se prigunica ugrauje manja od 20In

Kabeli
element koji slui za meusobno povezivanje dijelova postrojenja ili postrojenja i troila kabeli se razlikuju prema:
nainu izolacije: uljni, plinski, impregnirani papir, termoplastini polietilen, polivinilklorid, umreeni polietilen, etilenpropilen zatiti od mehanikih oteenja: olovo, elina traka, elina ica i sl. vrsta vodia: bakar,aluminij

izbor kabela:
nazivni napon maksimalna struja u normalnom pogonu (nazivna struja)

npr. za bakrene troilne kabele s papirnom izolacijom

Kabeli
izbor kabela:
maksimalna struja u normalnom pogonu (nazivna struja) prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu u nekom dijelu mree (Imax) odabire se iz kataloga proizvoaa odgovarajui kabel takvog presjeka qn da vrijedi:

I n tabl k1 k 2 k 3 k 4 I max
gdje su k1, k2, k3, k4 korekcioni faktori definirani uvjetima polaganja:
k1<1 za kabel poloen s pokrovom (0.8-0.9), k1=1 za kabel poloen bez pokrova k2 ako se u istom rovu nalazi vie kabela (ili jednoilnih kabelskih sistema) H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str. 372 k3 ako je kabel poloen u zemlju ili zrak, ali se temperatura tla ili zraka razlikuje od 20C H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str. 373 k4 ako je kabel poloen u zrak - H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str. 372

Kabeli
izbor kabela:
struja kratkog spoja mjerodavna za ugrijavanje presjek odabran prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu potrebno je kontrolirati s obzirom na dozvoljeno zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja moe se izvesti (za karakteristine vrijednosti ovisne o materijalu kabela), da je potreban presjek kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja:

q ks I t t (mm2 )
gdje je: veliina koja ovisi o materijalu vodia i dozvoljenom nadzagrijavanju u vrijeme trajanja kratkog spoja
npr. kabeli s bakrenim vodiima [7,9] kabeli s aluminijskim vodiima [11,14]

It struja kratkog spoja mjerodavna za ugrijavanje pri najnepovoljnijoj vrsti kratkog spoja kroz kabel (kA) t trajanje kratkog spoja (s)

Kabeli
izbor kabela:
ukoliko nije ispunjeno

q ks q n

mora se iz kataloga proizvoaa uzeti kabel prvog veeg presjeka koji zadovoljava taj uvjet

Mjerni transformatori
ureaji za mjerenje i zatitu, bez obzira na naponsku razinu, se ne prikljuuju direktno na vodove jer bi to znatno poskupilo njihovu izvedbu
visoki naponi: izolacija, dimenzije instrumenata i releja velike struje: presjeci vodia, sile meu vodiima

stoga se upotrebljavaju mjerni transformatori koji pogonske napone (naponski mjerni transformatori) i struje (strujni mjerni transformatori) transformiraju na standardne vrijednosti:
struje do 5A (1A) naponi do 100 V

na taj nain se instrumenti i releji mogu standardizirati to znatno pojednostavljuje njihovo projektiranje i proizvodnju

Strujni mjerni transformatori

Nain rada:
kao i transformatori snage imaju primarni i sekundarni namot s eljeznom jezgrom od limova (slika a) primarni se namot spaja u seriju s potroaima pa je na taj nain struja kroz taj namot gotovo neovisna o teretu na sekundarnoj strani na slici b prikazana je ekvivalentna shema strujnog mjernog transformatora, a na slici c prikazana je shema istog transformatora uz pretpostavku prijenosnog omjera 1:1

n n1(I1 I0 ) = I 2n 2 I 2 = (I1 I0 ) 1 n2 E 2 = I 2 (Z2 + Z ) E1 = I0 Z0

Strujni mjerni transformatori

Nain rada:

E1n 2 = E 2n1 I0 Z0n 2 = I 2 (Z2 + Z )n1 I I0 = 2 (Z2 + Z )n1 Z0 n 2 n Z + Z2 (I1 I0 ) n1 = n1 Z + Z2 (I1 I0 ) I0 = 1 n 2 Z0 n2 n2 Z0 2 n1 (Z + Z2 ) I1 I0 = I1 = = f ( Z) U1 = f ( Z) 2 2 2 n 2 Z0 + n1 (Z + Z2 ) n Z0 1+ 2 n Z+Z 1 2
struja magnetiziranja uz konstantnu primarnu struju I1ovisi o impedanciji prikljuenoj na sekundarnoj strani:
2

Z raste I0 raste

Strujni mjerni transformatori

Nain rada:
usporedba SMT s transformatorom snage
za transformator snage U1 i I0 su neovisni o impedanciji tereta prikljuenog na sekundarnu stranu

iz tih razlika slijedi i razliito ponaanje ovih transformatora u praznom hodu i kratkom spoju na stezaljkama sekundarne strane PRAZNI HOD SMT-a:
kroz primarni namot tee struja I1 koju trebaju potroai, pa kako u sekundarnom namotu nema struje, niti protjecanja koje bi se suprostavilo protjecanju primarne struje, ukupna struja I1=I0 slui za magnetiziranje jezgre tolika struja magnetiziranja, kad primarna struja ostane u granicama nazivne vrijednosti, dovesti e do znatnog poveanja indukcije u eljeznoj jezgri posljedino dolazi do:

1.

poveanje gubitaka u eljezu dolazi do zagrijavanja jezgre, pa moe doi i do izgaranja izolacije, te da eljezni limovi promijene magnetska svojstva

Strujni mjerni transformatori

Nain rada:
PRAZNI HOD SMT-a:
2. povienje napona na stezaljkama SMT-a povienje napona na sekundarnim stezaljkama SMT-a moe ugroziti izolaciju e
i

SMT-a i dovesti u opasnost osoblje kod transformatora snage su tok i elektromotorna sila e sinusne veliine, dok struja magnetiziranja sadri osim osnovnog vala i valove trostruke i viih frekvencija kod SMT-a u praznom hodu je struja I0=I1 sinusna zato tok tok i elektromotorna sila e ne mogu biti sinusni radi oblika krivulje magnetiziranja (petlje histereze) radi nagle promjene toka u podruju u kojem je tok blizu vrijendnosti nula, dolazi do znatnih napona (e=-d/dt) stoga se ne smije ostavljati otvoren sekundarni namot SMT-a

e i

Strujni mjerni transformatori

Nain rada:
KRATKI SPOJ SMT-a:
nema nikakve opasnosti po SMT ako se njegove sekundarne stezaljke kratko spoje

Z=0 n I 2 = (I1 I0 ) 1 n2 n n Z E 2 = I 2 Z 2 = 2 I 0 Z0 I 0 = 1 2 I 2 n1 n 2 Z0 n uz Z2 I0 I 2 I1 1 n2
je izraz toniji) zakljuak: SMT je mogue ostaviti trajno u pogonu s kratko spojenim sekundarnim stezaljkama jer e pri tome struja na sekundarnoj strani biti tek neznatno vea od struje u normalnom pogonu uz prikljuenu impedanciju Z

sekundarna struja ovisi samo o primarnoj struji (to je Sn prividna nazivna snaga SMT-a vea ovaj

Strujni mjerni transformatori

Osnovne karakteristike:
prijenosni omjer strujna pogreka kutna pogreka klasa tonosti strujni viekratnik nazivni teret ili nazivna snaga transformatora

Strujni mjerni transformatori

Prijenosni omjer:
omjer primarne i sekundarne nazivne struje (ne odgovara omjeru broja zavoja zbog struje magnetiziranja I0) prema primarnoj nazivnoj struji SMT-a se odabire tako da ona bude neposredno vea od maksimalne pogonske struje u dijelu mree gdje se SMT prikljuuje (treba izbjegavati velike razlike izmeu I1n i Imax_pog) jer su time vee strujne pogreke SMT-a standardne vrijednosti primarnih struja: m*10, m*15, m*20, m*30, m*50, m*75 (A) m=1, 10, 100 standardne vrijednosti sekundarnih struja: 5 (1) A
1 A se koristi samo kada je duljina vodova izmeu SMT-a i ureaja (mjernih ili zatitnih) velika na taj je nain za iste I2R gubitke potreban manji presjek vodova u sekundarnom krugu

Strujni mjerni transformatori

Prijenosni omjer:
1 A nije preporuljivo koristiti kada je snaga i strujni viekratnik SMT-a velik (to znai da sekundarna struja vrlo vjerno prati porast primarne struje za vrijednosti struja puno vee od nazivnih vrijednosti) jer e u sluaju kratkog spoja u primarnom strujnom krugu doi do znaajnog poveanja sekundarnog napona, pa time i mogunosti proboja izolacije u sekundarnom krugu npr. neka je SMT nazivne snage 240 kVA, strujni viekratnik n=10, U2n=240 V, pri kratkom spoju u primarnom krugu sekundarna struje moe postii i 10I2n=10 A, zbog ega je i U2=10x240=2400 V znai, 1A je preporuka koristiti u postrojenjima gdje struje kratkog spoja nisu velike i gdje je mogue koristiti SMT manje snage, to je gotovo redovit sluaj u rasklopnim postrojenjima s Un 60 kV ako su u postrojenjima primarne nazivne struje velike, moe se koristiti i 10 A kako bi se smanjio sekundarni napon (I1nn1I2nn2 => I2n => n2 => E2 ~ n2 )

Strujni mjerni transformatori

Strujna pogreka:
definicija:

i =

K I 2 I1 100% I1

K je prijenosni omjer (omjer primarne i sekundarne nazivne struje) I1 i I2 su apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne struje

Kutna pogreka:
definirana je kutom izmeu primarne i sekundarne struje (pozitivna je ako sekundarna struja prethodi primarnoj)

Strujni mjerni transformatori

Klasa tonosti (kl):
kada bi SMT bio izveden s prijenosnim omjerom K jednakim omjeru broj zavoja sekundarne i primarne strane (n2/n1), strujna pogreka bi stalno bila negativna

K I 2 I1 I1 (I I ) n I I I I I 2 = 1 (I1 I0 ) = 1 0 i = 1 0 1 = 0 < 0 n2 K I1 I1 i =
ako SMT ima manji broj zavoja na sekundarnoj strani (K> n2/n1), onda vrijednost od i moe biti i pozitivna, ali i nula za neku vrijednost od I1

K I 2 I1 n1 I0 > i = = K 1 1 = 0 I1 n2 I1 <
>1

Strujni mjerni transformatori

Klasa tonosti:
odgovara maksimalno doputenoj strujnoj pogreci SMTa pri nazivnoj struji i nazivnom teretu npr. SMT klase tonosti kl=0.1 ima dozvoljenu strujnu pogreku i0.1% pri In i Zn razlikujemo slijedee klase tonosti: 0.1-0.2-0.5-1-3-5 osim pri nazivnoj struji definiranu su i maksimalno dozvoljene strujne pogreke i pri primarnim strujama I1<I1n

Strujni mjerni transformatori

Strujni viekratnik (n):
njime je opisano ponaanje SMT-a pri primarnim strujama puno veim od nazivne vrijednosti, I1n poveanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na sekundarnoj strani, raste pogreka SMT-a ako primarna struja toliko naraste da indukcija znatno prijee koljeno na krivulji magnetiziranja, porast sekundarne biti e proporcionalan s porastom primarne struje, jer e se tad transformator ponaati kao da eljeza nema na slici je prikazana ovisnost relativne sekundarne struje (I2/I2n) o relativnoj primarnoj struji (I1/I1n)
crtkani pravac prikazivao bi ovisnost relativnih struja kada ne bi bilo struje

nadstrujna karakteristika SMT-a

pogreke (i=0)

Strujni mjerni transformatori

Strujni viekratnik (n):
strujni viekratnik (n) je viekratnik primarne nazivne struje pri kojem je strujna pogreka, uz sekundarno prikljuenu nazivnu impedanciju, 10% strujni viekratnik je definiran apscisom toke u kojoj se nadstrujna karakteristika sijee s pravcem i=10% (npr. na slici su prikazane nadstrujne karakteristike dva SMT sa n=4 i n=10)

Strujni mjerni transformatori

Strujni viekratnik (n):
strujni viekratnik ovisi o impedanciji prikljuenoj na sekundarnu stranu ukoliko na sekundarnu stranu nije prikljuena nazivna impedancija Zn, ve Z1, novi strujni viekratnik, n1 iznosi:

Z n1 n n Z1

na slici je prikazan utjecaj sekundarno prikljuenog tereta na strujni viekratnik SMT-a

izborom SMT-a s malim strujnim viekratnikom tite se prikljueni ureaji od prevelikih struja to je interesantno ukoliko je rije o mjernim instrumentima (n<5) ta je zatita samo prividna ukoliko je impedancija prikljuenih instrumenata manja od nazivne impedancije SMT-a

Strujni mjerni transformatori

Strujni viekratnik (n):
radi toga je potrebno ukoliko prikljueni instrumenti nemaju dovoljno veliku impedanciju, u seriju s njima prikljuiti dodatnu impedanciju ukoliko se na sekundarnu stranu SMT-a prikljuuju zatitni ureaji, radi njihova ispravnog djelovanja potreban je vjeran prijenos i velikih primarnih struja na sekundarnu stranu (npr. struje kvara u primarnom krugu) stoga se za zatitne ureaje koriste SMT-ovi s strujnim viekratnikom:
5<n<10 n>10 10<<n<20 nadstrujni i termiki releji diferencijalni releji distantni releji

Strujni mjerni transformatori

Nazivni teret, Zn ili nazivna snaga, Sn:
s obzirom da o sekundarno prikljuenoj impedanciji (teretu) ovisi struja magnetiziranja (pa time i pogreka SMT-a), potrebno je prilikom odabira SMT-a poznavati kakvi e instrumenti ili releji biti prikljueni na sekundarnu stranu SMT-a, jer o tome ovisi njegova konstrukcija

P2 = I 2 (Z + Z2 ) = 4.44 I 2 B f q n 2 2
to je vei teret na sekundarnoj strani (ureaji se uvijek spajaju u seriju kako bi njima tekla ista struja I2), potrebna je vea snaga P2 SMT-a => ako elimo zbog struje magnetiziranja (strujne pogreke) magnetsku indukciju odrati malom to onda znai da je potrebno poveati presjek jezgre SMT-a

Strujni mjerni transformatori

Nazivni teret, Zn ili nazivna snaga, Sn:
nazivnu sekundarnu snagu, odnosno maksimalnu snagu kojom je mogue opteretiti SMT ako se ali ostati u granicama struje pogreke, mogue je definirati na dva naina:
stariji: pomou nazivne impedancije, Zn noviji: pomou nazivne snage, Pn2

pri emu vrijedi:

Pn 2 = I 2 2 Zn (VA) n
Termika granina struja:
maksimalna efektivna vrijednost primarne struje koju SMT uz kratko spojene sekundarne stezaljke moe izdrati 1s, a da se pri tome prekomjerno ne zagrije (Iter=(60-120)In1)

Strujni mjerni transformatori

Termika granina struja:
ako kratki spoj traje t sekundi onda je termika granina struja, Iter:

I I'ter = ter t
Dinamika granina struja:
tjemena vrijednost struje kratkog spoja koju SMT moe izdrati uz kratko spojene sekundarne stezaljke, a da ga ne otete sile koje se pri tome javljaju (Idin=(200250)In1) za mjesto prikljuka SMT-a mora vrijediti: Iu Idin

Strujni mjerni transformatori

Izvedbe:
suhi:
porculanski izolator sekundarni namot sa eljeznom jezgrom u poprenoj rupi malih dimenzija moe se montirati u bilo kojem poloaju izrauje se za nazivne napone do 35 kV samo za unutranju montau Konar, suhi SMT, 10 kV

Strujni mjerni transformatori

Izvedbe:
malouljni:
oba izvoda prolaze paralelno kroz zajedniki izolator za napone do 35 kV izvedba sa metalnim kotlom

Konar, malouljni SMT, 10 kV

za napone 60 kV i vie, namoti i jezgra nalaze se u izolatoru novije izvedbe - namoti i jezgra nalaze se u kotlu na dnu izolatora

Konar, malouljni SMT, 220 kV

Strujni mjerni transformatori

Izvedbe:
zamkasti:
primarni namot se namata kroz dva provodna izolatora zbog velikih mehanikih naprezanja unutar zamke pri kratkom spoju, provodni se izolatori pojaavaju metalnom konstrukcijom na glavama i sredini ugrauju se tamo gdje je nepovoljna tapna izvedba radi malih primarnih struja ili gdje je potrebna mogunost prespajanja na primarnoj strani (mogue je izvesti, ali je sloeno zbog ulaza na jednoj a izlaza namota na drugoj strani) moe se montirati u bilo kojem poloaju izvodi se za nazivne napone do 35 kV Konar, zamkasti SMT, 10 kV

Strujni mjerni transformatori

Izvedbe:
tapni:
primarni namot ima jedan vodi koriste se gdje god je to mogue s obzirom na veliinu primarne struje jer imaju gotovo beskonano veliku dinamiku graninu struju za male primarne struje tapni SMT ima i malo amperzavoja ( n1=1), pa su nepovoljni ako je potrebna vea nazivna snaga

P2 = 4.44 I1 B f q n1
normalno se izvode za primarne nazivne struje od 100A i vie mogu se prespajati samo sekundarno mogu se ugraditi u bilo kojem poloaju normalno se izvode za napone do 35 kV

Konar, tapni SMT, 35 (30) kV

Strujni mjerni transformatori

Shema spoja:
spojevi SMT-a za mjerenje:
a) b) c) u jednoj fazi u dvije faze u tri faze

u svim sluajevima, jedna od sekundarnih stezaljki, kao i metalno kuite, spojena je na stezaljku za uzemljenje da bi se posluno osoblje zatitilo u sluaju spoja izmeu primarnog i sekundarnog namota

Naponski mjerni transformatori

Nain rada:
izvedba kao i normalan transformator snage prikljuen paralelno potroaima na gotovo konstantan napon (neovisan o impedanciji prikljuenoj na sekundarni namot NMT-a) osnovna razlika spram transformatora snage relativno je slabo optereen kako bi pogreka mjerenja bila to manja struja magnetiziranja je ovisna samo o primarnom naponu

Osnovne karakteristike:
prijenosni omjer naponska pogreka klasa tonosti kutna pogreka nazivni teret ili snaga NMT-a

Naponski mjerni transformatori

Prijenosni omjer:
omjer nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona nazivni primarni napon je jednak linijskom nazivnom naponu mree (npr. 110 kV) ako se radi o dvopolno izoliranom NMT-u nazivni primarni napon je jednak faznom nazivnom naponu mree (npr.

110 / 3 kV) ako se radi o jednopolno izoliranom NMT-u

u prvom sluaju je sekundarni nazivni napon 100 V, a u drugom sluaju

100 / 3 V

Naponska pogreka:
definicija:

u =

k U 2 U1 100 % U1

k = prijenosni omjer NMT-a=U1n/U2n

Naponski mjerni transformatori

Kutna pogreka:
definira se analogno kutnoj pogreci SMT-a razlika kuta sekundarnog i primarnog napona

Klasa tonosti:
jednaka je maksimalno dozvoljenoj naponskoj pogreci kada je primarni napon u granicama 0.8-1.2 U1n prema VDE razlikujemo slijedee klase tonosti NMT-a: 0.1 0.2 0.5 1 3 doputene kutne pogreke za te klase tonosti su: 5 10 20 40 (za klasu tonosti 3 nije definirana dozvoljena kutna pogreka)

Naponski mjerni transformatori

Nazivna snaga:
maksimalna snaga instrumenata na sekundarnoj strani kojom je mogue opteretiti NMT a da naponska i kutna pogreka ostanu u granicama vrijednosti definiranih klasom tonosti pri vei optereenjima raste naponska pogreka NMT-a (npr. za optereenje koje je dva puta vee od nazivnog, naponska pogreka moe biti tri puta vea od one doputene klasom tonosti) realno je granina termika snaga, kojom je mogue trajno opteretiti NMT a da se pri tome ne zagrije iznad doputene vrijednosti, nekoliko puta vea od njegove nazivne snage

Naponski mjerni transformatori

Izvedbe:
dva tipa NMT-a:
dvopolno izolirani ima dva visokonaponska prikljuka jednopolno izolirani ima samo jedan visokonaponski prikljuak (drugi je kraj visokonaponskog namota spojen s metalnim kuitem i uzemljen

Konar, malouljni dvopolno izolirani NMT, 35 (30) kV

Konar, malouljni jednopolno izolirani NMT, 35 (30) kV

Naponski mjerni transformatori

Izvedbe:
oba tipa mogu se upotrijebiti za mjerenje u trofaznom sustavu i to spajanjem u slog naponskih transformatora da bi se ostvario slog naponskih transformatora, potrebna su dva dvopolno izolirana NMT-a ili tri jednopolno izolirana NMT-a u prvom sluaju mogu se mjeriti samo linijski naponi u drugom sluaju mogu se mjeriti i linijski i fazni naponi

Naponski mjerni transformatori

Izvedbe:
suhi NMT-ovi se izvode za napone do 3 kV za napone do 35 kV NMT-ovi se izvode kao uljni ili malouljni (prednost ima uporaba malouljnih radi manje opasnosti od zapaljenja ili eksplozije
Konar, malouljni jednopolno izolirani NMT, 220 kV

za unutarnju montau i napone do 35 kV izvode se i NMT-ovi s izolacijom od umjetnih smola za napone do 35 kV upotrebljavaju se i jednopolno i dvopolno izolirani NMT-ovi za napone iznad 35 kV ekonominija je uporaba sloga od tri jednopolno izolirana NMT-a jer najvei dio trokova otpada na izolatore

svi aktivni dijelovi smjeteni su u izolator napunjen uljem, dok metalna glava izolatora slui kao uljni konzervator na glavi izolatora nalaze se dvije stezaljke izmeu kojih je spoj s primarnim namotom