6 Instrumenti - Deformacije

STATI KO I SPI TI VANJE
KONSTRUKCI JA
MJERENJE DEFORMACI JA
Pri st at ikom opt ereenj u neke konst rukcij e osim
t o se nj ezine t oke pomiu u prost oru t vorei polj e
pomaka, one se i meusobno razmiu odnosno
pribliavaj u ili udalj avaj u.
Poj am udalj avanj a ili pribliavanj a dvij u bliskih
t oaka na konst rukcij i t ij ekom opt ereenj a zove se
deformacija.
Ako su se t oke meusobno udaljile nastala je
deformacij a rast ezanj a ili vlaka i oznaava se obino "+ ",
Ako su se pribliile nast ala j e deformacij a st ezanj a ili
t laka, a oznaava se se obino "-". Tako se govori o
t lanoj ili vlanoj deformacij i.
Deformacij e se mogu mj erit i t ako da se mj eri
promjena razmaka izmeu dviju oznaenih t oaka
na konst rukcij i.
I nst rument i pomou koj ih se mj ere deformacij e
zovu se tenzometri.
Naprezanja se ne mogu mj erit i nego se raunaj u
iz izmj erenih deformacij a pomou poznat ih izraza
koj i povezuj u deformacij e i naprezanj a t zv.
Hookeov zakon.
Razmak izmeu dviju fiksiranih toaka t oaka A i B
obino se zove baza i naj ee se oznaava sa lo.
Razmak izmeu dviju fiksiranih toaka t oaka A i B
obino se zove baza i naj ee se oznaava sa l
0
.
Baza tenzometra se bira ovisno o osobinama
mat erij ala konst rukcij e koj a se mj eri.
t o j e vea homogenost mat erij ala konst rukcij e, t o j e
baza t enzomet ra manj a i obrat no.
za elik - t enzomet ri na bazi od svega nekoliko milimet ara
za bet on - t enzomet ri s bazom veom od 100 mm
za zidane konst rukcij e baze koj e kreu od 300 mm na vie
I nstrumenti za mjerenje deformacija
t enzomet ri:
mehaniki
opt iki
akust iki
elekt romehanike
elekt root porni, indukt ivni, kapacit ivni i pot enciomet arski
Prilikom izbora odgovaraj ueg t enzomet ra t reba
pazit i da se uskladi mj erno podruj e t enzomet ra s
deformacij om koj a se oekuj e na konst rukcij i.
Vaan podat ak nekog t enzomet ra j e nj egova
osj et lj ivost .
kod mehanikih t enzomet ara t o j e uveanj e
kod elekt rinih rezolucij a
Osj et lj ivost j e podat ak koj i se na t enzomet ru it a
na t emelj u podat ka o osj et lj ivost i i promj eni udalj enost i
dvij u t oaka dobiva se deformacij a:
0
l
l
O
l

= c =
l - promjena mjere baze
- razlika oitanja na
tenzometru
O osjetljivost
E - relativna deformacija na
bazi l
0
l
0
- mjema baza
- mehaniki tenzometri
Mehaniki t enzomet ri su inst rument i za mj erenj e
deformacij a mehanikim put em.
Pomak izmeu dviju vrst ih t oaka u koj ima su
privrene noice inst rument a poveava se sust avom
poluga i oit ava na lj est vici inst rument a ili s pomou
mj ernoga sat a ili koj im opt ikim put em.
Pomak se mehaniki moe poveat i i do 1000 put a i t ako
uinit i it lj ivim na milimet arskoj lj est vici.
Privrenj e inst rument a za konst rukcij u ost varuj e se
sust avom st ega i privrsnica koj e se isporuuj u uz
inst rument i omoguuj u raznoline naine privrenj a.
- mehaniki Huggenergerov t enzomet ar
Legenda:
1 krut i okvir
2 nepomini oslonac
3 pomini oslonac
4 poluga
5 skala
6 j aha
7 opruga
6 kazalj ka
9 podeavanj e
10 konica
za mj erenj e deformacij a elika na bazi od 20 mm
princip rada:
inst rument ima j ednu nepokret nu i j ednu pokret nu noicu
pokret na noica oslanj a se donj im kraj em na povrinu
konst rukcij e a s gornj im na j aha u obliku slova T
pomak prenosi na kazalj ku koj a pomak prenosi na
milimet arsku lj est vicu
omj er krakova pokret ne noice j e 50: 1, a omj er krakova kazalj ke
20: 1 post ie se poveanj e stvarnog pomaka na
konst rukcij i 1000 puta.
Nedostaci:
neosj et lj ivi na male deformacij e
uspj eh mj erenj a ovisi o nainu privrenj a, odnosno
oslanj anj a noica koj e mogu proklizavat i
za svako mj erno mj est o pot rebno imat i po j ednog
opaaa uz inst rument eli li se oit anj e na vie mj est a
obavit i ist odobno
mj erenj e podlono lj udskom init elj u (pogreno oit anj e)
nepogodni za t eke t erenske uvj et e rada j er j e
inst rument e t eko zat it it i
za dugot raj na promat ranj a deformacij a nisu pogodni
- mehaniki prij enosni komparat or (deformet ar)
za mj erenj e deformacij a u veim vremenskim
razmacima
ima razliit ih t ipova
Berry-j ev prij enosni komparat or
deformet ar t ipa Whit emore
deformet ar t ipa Demec
deformet ar t ipa Pfender
prij enosni inst rument koj i se post avlj a u markice
pret hodno privrene na konst rukcij u na
poznat ome razmaku
obino 100, 200, 250, 254 ili 400 mm
Legenda:
1 t ij elo
2 nepomina noica
3 pomina noica
4 mikroura
5 reper
Prijenosni
komparatori
Reperi za prijenosni komparator
I nst rument se sast oj i od dva pomina dij ela spoj ena
elast inim oprugama.
Na kraj u j e svakog dij ela noica s unj ast im ilj kom koj i
se pri mj erenj u ut akne u ut or mj erne markice na koj u
nalij ee po plat u unj a noice.
Tako j e mogue izdulj enj e ili skraenj e razmaka noica
inst rument a.
Mj erni sat privren j e na j ednom dij elu, a nj egovo t icalo
dodiruje drugi dio instrumenta pa njihovim meusobnim
pomicanj em nast aj e pomicanj e t icala a t ime i kazalj ke
mj ernoga sat a.
Oit anj e pomaka na deformet ru provodi se izravnim
oit anj em osj et lj ivog mj ernog sat a.
Mjerenje
prvo se provede nult o oit anj e, t j . oit a j u se poet ni
razmaci markica na neopt ereenoj konst rukcij i (l
1
).
na opt ereenoj i deformiranoj konst rukcij i se s
deformet rom se ponovno obiu sva mjerna mjesta te se
naini drugo oit anj e (l
2
)
razlika dvaj u oit anj a daj e veliinu promj ene (izdulj enj a ili
skraenj a) poet noga razmaka markica (l= l
2
-l
1
).
deformacij a se t ada prorauna po formuli
1
1 2
l
l l
= c
Poveanje (primj er)
poveanj e pomou mikroure moe bit i 1: 1000
poveanj e pomoi poluge na komparat oru 1: 2
ukupno poveanj e 1: 2000
osj et lj ivost = 2000
kontrola tonosti mj erenja
za eliminacij u ut j ecaj a promj ene t emperat ure povremeno
se vre kont rolna oit anj a na "invarskom t apu"
na poet ku i kraj u mj erenj a
korekcij a rezult at a
prednosti:
moe se korist it i na velikom (proizvolj nom) broj u mj ernih
mj est a)
mj erenj e j e j eft ino
pogodan za dugot raj na mj erenj a j er se ne ost avlj a na
konst rukcij i
t ime j e zat ien od korozij e i drugih vremenskih ut j ecaj a
nedostaci:
uvij ek pri mj erenj u mora doi na mj erno mj est o da bi se
obavilo mj erenj e
neprecizan
podlij ee grekama pri mj erenj u
- optiki tenzometri
Rade na principu odbij anj a svj et losne zrake od ogledala
koj e se nalazi na pokret noj noici poluge mehanikog
okvira.
korist i se samo u laborat orij ima
Mart ens-ov zrcalni t enzomet ar
Legenda:
1 ipka
2 rombna prizma
3 zrcalo
4 skala
5 durbin
6 st ezalj ka
- optiki tenzometri
princip rada:
promj enom baze (l
o
) izmeu pokretne i nepokretne
noice st akalce se zakree, a zraka svj et lost i mij enj a kut i
pokazuj e odgovaraj uu promj enu oit anj a na skali
Osj et lj ivost inst rument a:
ovisna o odnosu visine noice "a" i udalj enost i skale "A"
0 0
l A 2
a
l
l
A 2
a
O
l
a
A 2
O

= = c

= =

- akustini tenzometri
Rad akust ikih t enzomet ara se zasniva na promj eni
frekvencije napet e ice u ovisnost i o promj eni
naprezanja u napet oj ici.
- akustini tenzometri
odredivanj e deformacij e pomou akust ikih t enzomet ara
s napet om icom svodi se na mjerenje i odreivanje
vlast it e frekvencij e napet e ice prij e i nakon opt ereenj a
( )
( )
( )
E
f f l 4
E
E
f f l 4
l
E
l
f f l 4
f l 4
l 2
1
f
2
1
2
2
2
2
1
2
2
3
2
1
2
2
2
2 2
2 2

=
o
= c

=
o
=
= o o = o
= o

o
=
f - vlastita frekvencija
o - naprezanje u ici
l - duljina ice
- gustoa materijala ice
E - modul elastinosti
- elektrini tenzometri
vie vrst a t enzomet ara koj i rade na principu
promj ene elekt rinih komponenat a kao t o su
st ruj a
napon
ot por
kapacit et
indukt ivit et
t ermoelekt ricit et
piezoelekt ricit et , it d.
navedeni e bit i samo t enzomet ri koj i se ee
korist e pri st at ikim mj erenj ima na konst rukcij ama
- elektrini tenzometri
navedeni e bit i samo t enzomet ri koj i se ee
korist e pri st at ikim mj erenj ima na konst rukcij ama
pot enciomet arski senzori
kapacit ivni senzori
indukt ivni senzori
elekt root porni t enzomet ri (mj erne t rake)
inst rument i za mj erenj e promj ene ot pora Wheat st one-
ov most
poluvodike mj erne t rake
- potenciometarski senzori
Slue za mj erenj e pomaka i deformacij a. Sast oj e se od
elekt root pornog element a t rake s kliznim kont akt om.
Napaj aj u se konst ant nim ulaznim naponom V
s
,a izlazni
napon V
i
se linearno mijenja sa pomicanj em kliznog
kont akt a x.
s i
V
L
x
V =
- kapacitivni senzori
Slue za mj erenj e pomaka i deformacij a.
Rade na principu mj erenj a promj ene kapaciteta
izmeu dvije paralelne ploe t zv. kapacit ora.
Kapacit et paralelnih ploa ovisi o nj ihovim povrinama A, nj ihovoj
meusobnoj udaljenosti i dielekt rinost i materijalajzmeu ploa.
promjena kapaciteta izmeu paralelnih ploa j e nelinearna s
pomakom
ovakvi senzori se rjee koriste
- induktivni senzori
napaj anj em zavoj nice koj a j e omot ana oko
magnet izirane j ezgre poj avlj uj e se inducirani st ruj ni
t ok
Promj ena indukt ivit et a j e proporcionalna pomaku j ezgre i
t o nelinearno
malo se korist e
- induktivni senzori LVDT
linearno varij abilni diferencij alni t ransformer LVDT
osj et ilo na bazi magnet ne indukcij e
linearna veza izmeu pomaka jezgre i izlaznog napona
mj erenj e deformacij a pri st at ikom ispit ivanj u i pri
niskofrekvent nom dinamikom ispit ivanj u
LVDT osj et ilo za mj erenj e deformacij a ima t ij elo sa
nepokret nom noicom i j ezgru sa pokret nom
noicom
noice se specij alnim lj epilom zalij epe na konst rukcij u
duina mj erne baze od 50 - 500 mm
est o se korist e
princip rada:
t ij ekom deformiranj a konst rukcij e mij enj a se razmak
izmeu toaka na konst rukcij i, odnosno izmeu noica
LVDT -a
pomie se j ezgra osj et ila u odnosu na primarnu i sekundarnu
zavoj nicu
kao poslj edica linearno se mij enj a izlazni napon
osjetjivost:
svaki LVDT ima svoj u osj et lj ivost koj a se izraava u
mV/ mm
Princip rada LVDT-a za mj erenj e deformacij a
I zgled LVDT-a za mj erenj e def ormacij a
Primj ena LVDT-a za mj erenj e deformacij a
Primj ena LVDT-a za mj erenj e deformacij a
- elektrootporni tenzometri
zovu se j o i elekt root porne mj erne t rake (eng.
st rain gages)
princip mjerenja post avio j e Lord Kelvin 1856. g.
ut vrdivi da se bakrenoj i elinoj ici ot por
poveava pri rast ezanj u
korist io j e Wheat st one-ov most i galvanomj er kao inst rument e za
regist racij u promj ene elekt rinog ot pora
met oda j e st ara oko 70 godina
Simmons j e 1938. konst ruirao i upot rij ebio mj ernu t raku
pri mj erenj u udara na elinom t apu
met oda j e iroko primij enj ena u svim t ehnikim
podruj ima gdj e j e vano mj erenj e deformacij a
elekt root pomi t enzomet ri upot reblj avaj u se u
got ovo svim elekt ronskim inst rument ima ij i j e
zaj edniki naziv pret varai
slue za pret varanj e mehanikih veliina u elekt rine
(pret vara i sile, t laka, t emperat ure i dr.)
opis instrumenta:
sast avlj eni su od:
t ankih ica koj e su savij ene po nekoliko put a uzdu t rake
noseeg element a na koj eg j e zalij eplj ena ica
ica moe bit i od:
bakra, nikla, elika, kroma, konst ant ana it d.
nosei element od:
papira, sint et ike ( fenolne ili akrilne) smole, poliamida
Naj ee se t raka dobiva preanj em noseeg mat erij ala s
obj e st rane savij enih ica.
Uzduni presj ek zalij eplj ene mj erne t rake
Tlocrt i mj ernih t raka
1 - savijena ica
2 - nosei dio trake
3 - zatitni kit
4 - ljepilo
5 konstrukcija
6 - kabeli
7 - privriva kabela
veliina mj erne baze od 0,6 mm do 150 mm
mala mj erna baza prikladna j e za homogene i sit nozrnat e
mat erij ale poput elika
za nehomogeni mat erij al kao t o j e bet on pot rebno j e
odabrat i t enzomet ar s veom mj ernom bazom (60-150
mm)
na maloj bazi mj erili bi lokalnu deformacij u poj edinog kamena ili
mort a t o nas, obino, ne zanima
korist e se u t emperat urnim uvj et ima ispit ivanj a od
-200C do + 300C
montaa
Nosei element se specij alnim lj epilom lij epi na povrinu
konst rukcij e.
Lj epilo ima dovolj nu krut ost i svoj st vo da prenosi
deformacij u konst rukcij e na mj ernu t raku.
Mj erna t raka se lij epi na suhu i oienu podlogu i
zat iuj e se specij anim kit om prot iv vlage
vlaga nepovolj no dj eluj e na t raku
princip rada
zasniva se na linearnom odnosu promj ene elekt rinog
ot pora u odnosu na promj enu deformacij e na mj est u
zalij eplj ene t rake na konst rukcij i
Promj enom dulj ine i promj era ice koj om t ee elekt rina
st ruj a mij enj a se pripadaj ui ot por ice.
S pomou osj et lj ivog inst rument a moe se t a promj ena
ot pora izmj erit i
zbog linearne zavisnost i promj ene ot pora i promj ene deformacij e
izravno i oit at i u j edinicama u koj ima se izraava deformacij a
konst rukcij e (mm/ mm).
princip rada
za poj edinu mj ernu t raku dobivaj u se podaci o
vrij ednost i R i K od proizvoaa
K j e priblino 2
R j e u rasponu od 100 do 1000 O (obino 400 do 500 O)
R - otpor u ici
- specifini otpor
A - plotina presjeka ice
D - promjer ice
c - konstanta
L - duljina mjerne baze
K - faktor proporcionalnosti (K~2.0)
c - deformacija
K - faktor proporcionalnosti
AR - promjena otpora u ici
AL - promjena duljine mjerne baze
princip rada
Tij ekom ispit ivanj e mj eri se AR, odnosno odreuje
vrij ednost relat ivne deformacij e u smj eru t rake na mj est u
mj erenj a.
t raka koj a se izduuj e daj e pozit ivnu promj enu ot pora i
predst avlj a vlanu deformacij u
t raka koj a se skrauj e daj e negat ivnu promj enu ot pora i
predst avlj a t lanu def ormacij u
Da bi se post igla vea promj ena elekt rinog ot pora, na
malu se povrinu podloge ica prilij epi u zmij olikom
obliku.
Za mj erenj e deformacij a u vie smj erova, umj est o da se
lij epe poj edinani t enzomet ri u elj enim smj erovima
proizvode se "rozete" kod koj ih se 2 ili 3 t enzomet ra
nalaze na j ednoj podlozi i ist odobno lij epe na
konst rukcij u.
Rozet e za mj erenj e deformacij a u vie smj erova
- specijalne mjerne trake
za mj erenj e prit iska fluida est o se korist e membranske
mj erne t rake
mj ere deformacij e membrane u radij ainom i
t angencij alnom smj eru
izraene su u obliku kruga
oblikovane su t ako da mj ere glavne deformacij e
membrane
Zaht j evi za ice mj ernih t raka su:
visoki fakt or t rake
veliki specifini ot por
niska t emperat urna osj et lj ivost
visoka elekt rina st abilnost
velika linearna rast ezlj ivost
niska hist ereza mat erij ala
visoka korozivna ot pornost
Naj vie problema prilikom mj erenj a mj ernim
t rakama zadaj e promjena temperature.
Pri promj eni t emperat ure
razliit o se izduuj e ica u odnosu na nosei element na koj i j e
ica nalij eplj ena
mij enj a se specifini ot por ice
Poslj edica ovih poj ava j e promj ena ot pora t rake bez
promj ena opt ereenj a na konst rukcij i
naj bolj i mat erij al j e "Konst ant an" (legura: 30% bakra i
70% nikla) ,
ima neznat no t emperat urno produlj enj e u podruj u t emperat ura
od -100 C do + 200 C
Zaht j evi za nosei element i lj epilo su:
minimalna deblj ina
dovolj na mehanika ot pornost
dovolj na ot pornost na zamor i puzanj e
minimalna podlonost t emperat urnom ut j ecaj u
mala higroskopnost it d.
Danas se naj ee korist i podloga od
epoksidne smole - za t emperat ure < od 120 C
mat erij ali na bazi cement a i keramike - za visoke t emperat ure
Proizvoai mj ernih t raka isporuuj u odgovaraj ua lj epila
i propisuj u post upke za nj ihovu primj enu u praksi.
Prednosti mj erenj a elekt root pornim t enzomet rima:
velika preciznost mj erenj a
mogunost ist odobnog mj erenj a na velikom broj u mj est a
cent ralizirano bilj eenje podataka automatskim ureajem
s velikog broj a mj ernih mj est a
mj erenj e pri velikoj udalj enost i od mj erne opreme do
mj ernog mj est a
mogunost mj erenj a u velikom rasponu t emperat ura i
vlanost i t e u t ekim okolinim uvj et ima, pa i pod vodom
Prednosti mj erenj a elekt root pornim t enzomet rima:
mogunost mj erenj a deformacij a u vie smj erova
mogunost mj erenj a st at ikih i dinamikih poj ava
mogunost mj erenj a dugot raj nih poj ava
pouzdanost
mala masa
prihvat lj iva cij ena
Nedostaci mj erenj a elekt root pornim t enzomet rima:
j ednokrat na upot reba t enzomet ra
mj erenj e povrinskih deformacij a bez uvida u st anj e u
unut ranj ost i konst rukcij e
mj erenj e deformacij a u t oki t o za dobivanj e slike polj a
naprezanj a zaht ij eva veliki broj mj ernih mj esta
vrlo precizan rad koj i se zaht ij eva pri nj ihovu post avlj anj u
ienj e i odmaivanj e povrine
lij eplj enj e posebnim lj epilom
zat it a povrine od mehanikih i at mosferskih ut j ecaj a
voenje kabela do centralnog mjesta za biljeenj e podat aka
I nstrumenti za mjerenje promjene otpora
- Wheatstone-ov most
Mj erenj e vrlo male promj ene elekt rinog ot pora
mogue je ureajem koji se po svom pronalazau
(1843) naziva Wheatstoneov (Vet st onov) mjerni
most ili krae "mj rni most ".
tim ureajem se promjene elektrinog ot pora
oit avaj u izravno u j edinicama deformacij e
konst rukcij e E.
I nstrumenti za mjerenje promjene otpora
- Wheatstone-ov most
Suvremeni ureaji sadre aut omat ske preklopnike
(eng! . scanner) koj i u brzom slij edu (i do 1000
mj ernih mj est a u sekundi) mogu oit at i velik broj
mj ernih mj est a i podat ke spremit i na disk raunala.
Obradu podat aka, t abline i grafike prikaze
omoguuj e soft ver koj i se isporuuj e uz opremu.
Proraun glavnih naprezanja iz izmjerenih
deformacija
- Jednoosno stanj e naprezanja
Uz pret post avku da nema poprenog suenj a pri
j ednoosnom naprezanj u ( v= 0) iz Hookeova zakona
proizlazi veza deformacij e i naprezanj a
deformacija
- Dvoosno stanje naprezanja
poznati smj erovi glavnih naprezanj a
Ako su smj erovi glavnih naprezanj a poznat i ( npr. iz
t eorij e ili iskust va), dovolj no j e mj erit i deformacij e
t enzomet rima postavljenim u dva meusobno okomita
smj era.
vrij ednost i glavnih deformacij a proraunavaj u se
primj enom formula:
deformacija
poznati smj erovi glavnih naprezanj a
glavna naprezanj a i glavne deformacij e povezane su ovim
izrazima:
deformacija
nisu poznati smj erovi glavnih naprezanj a
Veliine glavnih naprezanj a mogu se proraunat i, ako su
poznat e deformacij e u glavnim smj erovima.
Da bi se proraunale deformacij e u glavnim smj erovima,
dovolj no j e izmj erit i deformacij e u bilo koj a tri smj era.
Iz poznavanja meusobnog poloaj a t a t ri smj era mogu se
proraunat i i glavne deformacij e.
deformacija
nisu poznati smj erovi glavnih naprezanj a
primj er za rozet u pod kut em od 60
o
o
1
- kut koji zatvara pravac najvee glavne deformacije c
max
s pravcem tenzometra 1
deformacija
odreivanje smjerova glavnih naprezanja
met odom krt ih lakova
element premaemo krt im lakom
opt eret imo konst rukcij u
lak puca okomit o na smj er vlanih naprezanj a, odnosno
daj e sliku t lanih t raj ekt orij a (okomit o na nj ih su vlane
t raj ekt orij e)
deformacija
- Troosno stanj e naprezanja
pot rebno mj erit i deformacij e u t ri prost orna smj era
pot rebna ugradnj a t enzomet ara u konst rukcij u
rij et ko se provodi
samo kod vrlo vanih obj ekat a: brana ili slinih prost ornih
konst rukcij a

6 Instrumenti - Deformacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

6 Instrumenti - Deformacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STATI KO I SPI TI VANJE

I nstrumenti za mjerenje deformacija

You might also like