Koga Trazite

Koga traite?
Razmiljanja za Doae i Boi
Koga traite?
Nakladnik Provincija Bezgrjenog Zaea BDM Druba sestara Sluavke Maloga Isusa Bjelave 54, BiH 71000 Sarajevo E-mail: prov.up@bih.net.ba www.ssmi.hr Za nakladnika s. M. Marina Pilji Biblioteka Betlehemsko svjetlo, knjiga 2 Priredile s. M. Kristina Adami s. M. Ana Marija Kesten Lektura Sreko Paponja Ilustracije Ante Mamua, akademski slikar Tisak multimediaPrint, Nova Bila Naklada 1.000 primjeraka
------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 272-565.3 KOGA traite? : razmiljanja za Doae i Boi / priredile Kristina Adami, Ana Marija Kesten ; [ilustracije Ante Mamua]. - Sarajevo : Provincija Bezgrjenog zaea BDM Druba sestara Sluavke Malog Isusa, 2010. - 78 str. : ilustr. ; 21 cm. (Biblioteka Betlehemsko svjetlo ; knj. 2) ISBN 978-9958-874-04-8 1. Adami, Kristina 2. Kesten, Ana Marija COBISS.BH-ID 18395398 -------------------------------------------------
Koga traite?
Priredile: s. M. Kristina Adami s. M. Ana Marija Kesten
Sarajevo, 2010.
Uvod
Dragi Prijatelji Maloga Isusa! Vrijeme doaa uvodi nas u pripravu za doek roenja Bojega Sina. Vjerujem da e se svatko od nas u ovom vremenu zapitati: Kako se pripremiti za susret s Bogom, koji se utjelovio i postao Emanuel s nama Bog? Na odgovor nas mnogih utjecat e zasigurno aktualno drutveno okruenje, obiteljski ivot, ali prije svega nae sasvim osobno raspoloenje i oekivanje. U tim raznovrsnim mogunostima doivljaja nije uvijek lako biti odvaan, imati jasno stajalite i odgovoriti mjerom dostojnom Bojega otajstva. Odgovor kranina, meutim, treba biti proet evaneljem koje nas poziva da budemo neprestano budni, da nas Njegov dolazak ne bi zatekao nepripravne. Boi je blagdan koji nas poziva da u svom ivotu napravimo iskorak za neprolazne i vjene vrjednote. Upravo je ta znakovitost dogaaja u Betlehemu sadrana u evaneoskoj boinoj poruci I Rije tijelom postala, i nastani se meu nama (Iv 1,14) koja neka nam bude glavni motiv kroz sve ove svetkovinske dane. U knjiici Koga traite?, prvi tjedan posveen je Betlehemskim pastirima. Blizinu Boje ljubavi i Njegovu snagu prvi su doivjeli i osjetili pastiri o kojima govori evanelje (usp. Lk 2,16-21). U jednostavnosti i dobrohotnosti svoga srca pronali su put do Boga. Njihov susret s Djetetom u jaslicama darovao im je radost i ispunio ih nutarnjom snagom. Drugi tjedan nudi nam tekstove o karizmi sluenja djetetu Isusu. Potrebno je da kao vjernici u svom ivotu stavimo naglasak na budnost i aktivno sudjelovanje u ivotu upne zajednice. Da bi se dogodila nutarnja probrazba, potrebno je uloiti i odreene napore. Primjerice, pohaanje zornica, odricanje od odreenih navezanosti, pomo i darivanje onih najpotrebitijih. Dakako da nam sve male, sitne rtvice to ih inimo, nisu svrha, ve sredstvo koje nam pomae na putu osobnog obraenja. Odricanje od svake ovisnosti i pomo blinjima, otvaraju nam oi srca da bolje vidimo ono uzvieno, boansko. U treem tjednu odreeni tekstovi nam pribliavaju duhovnost sluenja djetetu Isusu. Hoe li vrijeme priprave za Spasiteljev roendan biti tek vrijeme urbe, kupnje i svega to se svodi na vanjsku pripremu, ovisi o nama samima. Istina je da se urba ne moe izbjei, ali nam ne smije biti na prvomu mjestu. Prvenstveno nam valja posvjestiti vjenu
4
istinu: Ako elimo doivjeti stvarnost susreta s Novoroenim Spasiteljem, potrebno je zaustaviti se i posebice poraditi na vlastitom obraenju i pomirenju s blinjima. etvrti tjedan pokazuje nam put do jaslica, u kojima emo pronai Mariju, Josipa i Novoroene. Svaki vjernik nosi duboku enju u srcu, da u vremenu doaa doivi ljepotu vezanu za doek Isusova dolaska. Pritom je prevano zapitati se: TO ja ekam? KOGA traim? Na putu smo traenja Boga. Doae je prikladno vrijeme u kojemu se istinski moemo pripremiti za susret s Novoroenim, s blinjima i sa samima sobom. Stoga, brate i sestro, svaka izvanjska forma glede traenja Boga korisna je samo ako pomae tvojoj nutarnjoj promjeni da postane bolji/a. Ako Ga eli pronai, odbaci svaku povrnost ivota i uprisutnjuj u svojoj sredini sve to je lijepo, plemenito i Bogu milo. To je uvjet za izgradnju boljega i ljepega svijeta. Ova je 2010. godina za sestre Sluavke Maloga Isusa usmjerena na zahvalnost za dar Drube kroz njezin 120-godinji hod. I dok Bogu zahvaljujemo za sve dobro i lijepo to je uinio po svakoj lanici Drube, zahvalnost uputimo i za slugu Bojeg Josipa Stadlera, utemeljitelja Drube sestara Sluavki Maloga Isusa, koji ni danas ne prestaje biti uzorom i izvorom nadahnua za svako karizmatsko djelo u Drubi. Dragi prijatelji, elim da u svoju svagdanjicu i u obiteljski ivot ponesete trajne i nepolazne vrjednote koje vam daruje Boi. Isus, koji je roen u Betlehemu, eli vam biti bliz i podariti vam nadu i utjehu u vaim ivotnim potekoama.
Sestra M. Marina Pilji provincijalna glavarica
U Sarajevu, na spomendan sv. Katarine, 25. studenoga 2010. godine
I. BETLEHEMSKI PASTIR
Betlehemski pastir
Nedjelja, 28. studenoga 2010.
PRIPRAVNI BUDITE! (Mt 24,37-44) Doae je vrijeme hoda u susret Gospodinu. Svako vrijeme naega ivota je doae; ono je na hod u susret Gospodinu. Isus se utjelovio, postao jednim od nas da bi nam postao bliz. Sada je vrijeme doaa, vrijeme naega pribliavanja Gospodinu. Svaki dogaaj, svako zbivanje je prilika pribliiti se Gospodinu koji nam je istinski bliz. Poziv Evanelja je poziv, priprava za susret. Budimo pripravni. Kako pripraviti svoje srce da bude tako spremno udomiti Gospodina? Sluga Boji Stadler je ostavio primjer kako se slui Gospodinu. U prvom redu upoznati Ga i zavoljeti Ga. Za ono to se zavoli, za tim se ezne, i nije teko pripraviti srce i biti pripravan za susret i udomiti Gospodina da se Boi dogodi u nama. Taj govor ljubavi prema Isusu sluga Boji J. Stadler nam je ostavio primjer kako ostvarivati: sluei malenome Isusu u potrebnima. To je posebno ostavio kao bogatu batinu poslanja sestrama Sluavkama Maloga Isusa, jer je to ne samo njihovo ime nego i sadraj njihova poslanja. Htijui na tom putu imati to vie oduevljenih u traenju, sluenju i ljubavi prema malenome Isusu u bratu ovjeku, pokreu Prijatelje Maloga Isusa. Samo oduevljeni za Njega mogu oduevljavati za Isusa. Taj govor ljubavi svi jezici i svi narodi prepoznaju, a pogotovo svaki ovjek. Govor o Isusu ne ide bez utjelovljivanja Njegove ljubavi u nau svagdanjicu. Nae je doae ii ovjeku, gdje emo zasvjedoiti utjelovljenoga Malenoga Isusa, oitovanu ljubav Boju. Dananji ovjek ima svega, premda toliko kuka, i toliko o krizi govori, a u biti je najvea kriza u srcu, gdje nema ljubavi, gdje nema smisla za ivot. Potrebno je tu oitovanu, utjelovljenu i roenu Boju ljubav u malenome Isusu upoznati, prihvatiti i vrjednovati kao najvee blago. On se svakom ovjeku nudi, ali proputene milosti i prilike ostavljaju ovjeka praznim i tjeskobnim. Biti pripravni, otvoriti srce za ponuenu milost, te sebe nai i u sebi doivjeti Boju prisutnost, kako bismo mogli pripravni hoditi u susret ovjeku kojemu je potreban smisao ivota, otkriti veliinu i ljepotu Boje ljubavi u malenome Isusu. Svaki je onaj betlehemski pastir koji hodi
Betlehemski pastir
pokloniti se Isusu, koji je prepoznao to Svjetlo Evanelja, koji nosi svoje srce za dar. Svaki od nas moe biti posrednikom otkrivanja i prepoznavanja oitovane Boje ljubavi. To je slugu Bojega Stadlera vodilo dok je ovu mjesnu Crkvu Vrhbosansku vodio, da se nakloni svakom potrebitom. Kako bi to trajno inio, potaknuo je one koje e se cijeli ivot predati u toj ljubavi sluei malenome Isusu u potrebnima. Sada te sestre organiziraju Prijatelje Maloga Isusa, kako bi bilo to vie onih koji e pomoi dananjem ovjeku hoditi k jaslicama, ivjeti svoje doae, hod u susret Gospodinu. Tko je to blago otkrio, upoznao i zavolio, taj zna da je ivot vrijedan te da ima smisao da se vjeno ivi. Boja ljubav nije ograniena, ne moe se zatvoriti u jedno srce, nego ona pokree srca k srcima ljudi, tu gdje je Isusu najdrae boraviti. Neka ova evaneoska poruka koja poziva na pripravnost bude izazov za osobni radosni hod u susret Gospodinu, neka pokrene naa srca da i drugima svjedoimo utjelovljenu Boju ljubav, neka ljudi mogu itati iz moga lica i ivota da kroim ukorak s Gospodinom. Blago ovjeku koga je obasjalo Betlehemsko svjetlo, blago srcu koje izgara tim arom, blago ivotu koji prenosi to Boino svjetlo k drugim srcima te tako ovaj prolazni svijet obasjava svjetlom utjelovljenoga Sina Bojega. Uzoriti Vinko kardinal Pulji, nadbiskup i metropolita vrhbosanski
Betlehemski pastir
Ponedjeljak, 29. studenoga 2010.
VJERA I VELIKA DJELA (Mt 8,5-1) Ovo vrijeme, koje ima toliko nesavrenosti, ima i jednu vrlinu, koja u trenutcima velikih nesrea i katastrofa zablista u ovoj naoj noi. Zove se solidarnost. Kada se negdje dogodi tragedija, mnogi ljudi velikoduno otvaraju srca i darivaju potrebne. Pomo prelazi drave i kontinente. Kao da tuinac vie ne postoji. Nesree nekako zbliavaju ljude. Nije to raunica o eventualnom revanu, ve elja da boli bude to manje. Bol i smrt oduvijek su okupljali ljude oko bolesnikoga kreveta i mrtvakoga odra. Srce jednog vojnika danas je bilo puno vjere, iako je u pitanju tuinac. Rimski satnik moli Gospodina za slugu koji lei kod kue uzet, u stranim mukama(Mt 8,6). Bliila mu se smrt sa svojim otvorenim alcem. Nita neobino, jer svaki dan umire puno ljudi. Milijarde i milijarde ih je umrlo u dugoj povijesti ovjeanstva. Od svih pojava koje postaju sastavnim djelom naega iskustva, ljudi najmanje prieljkuju smrt. A ako to ipak ele, onda im je ivot gori od smrti. Od svih bolesti, smrt je jedina neizljeiva. Ljudska tenja za besmrtnou stara je koliko i ovjeanstvo. Pobjedu nad smru ovjeanstvo jo nije odsanjalo. I smrtnik se, evo, danas pobojao ne svoje, ve tue smrti, jer onaj kome se smrt pribliila bio mu je odan i posluan sluga. to uiniti, kamo poi i kome se obratiti bila su pitanja koja su traila najbri odgovor. Dobar glas o Isusu stigao je i do rimskoga satnika. Samo Jedan je pobjeivao smrt, pa e On biti kadar uhvatiti se ukotac s boleu koja vodi prema smrti. Satnik je traio natprirodnu snagu, pa je zamolio Isusa Gospodine, nisam dostojan da unie pod krov moj, nego samo reci rije i izlijeen e biti sluga moj(Mt 8,8). uo je satnik da kod Isusa iz Nazareta nije nita nemogue, povjerovao je u to i nadao se rezultatu vjere. Bio je dovoljan samo jedan impuls Isusove boanske volje da bi povratio zdravlje satnikova sluge i nagradio satnikovu vjeru. Crkva je u svojoj liturgiji ovjekovjeila satnikove rijei. To je vapaj za ozdravljenjem na duhovnom podruju, koje je mnogo vanije od tjelesnog ozdravljenja.
10
Betlehemski pastir
Duboko sam uvjeren da je vjera naega prvog vrhbosanskoga nadbiskupa, sluge Bojega Josipa Stadlera, bila jaka, poput vjere rimskoga satnika. Vjera je uvjet za udo. Mi, koji batinimo ono to je Bog - po sluzi Bojem Josipu Stadleru - inio, i te kako vidimo da je u pravu bio biskup Strossmayer kada je Stadlera nazvao udotvorcem. To je mogao biti jer je bio ovjek ive vjere i pouzdanja u Boga. Na poseban nain smo zahvalni nadbiskupu Stadleru to je osnovao dragu redovniku zajednicu sestara Sluavki Maloga Isusa. elio je na taj nain srbiti se za gladne I siromane. Netko je na ovaj nain dao poruku bogatima: Bio sam gladan, a ti si mi doviknuo: STANI I EKAJ U REDU! Bio sam gladan, a ti si troio novac za let na Mjesec! Bio sam gladan, a ti si mi podrugljivo apnuo: BOG E TI POMOI! Sluga Boji Josip Stadler nam je svima poticaj i ohrabrenje. Uvjereni smo da nas zagovara kod Boga. Dragi na nadbiskupe Josipe, moli za nas! ivio Mali Isus! Uvijek u naim srcima! Vl. Jakov Kajini
11
Betlehemski pastir
Utorak, 30. studenoga 2010.
II ZA ISUSOM (Mt 4,18-22) Isusov poziv uenicima sigurno nije bilo prvo djelo na poetku Njegova javnog nastupa u Galileji; no evanelja govore o tom pozivu s posebnim naglaskom i veu ga uz sam poetak Isusova javnog djelovanja. Na jednostavan nain prenosi nam se taj poziv: Ugleda i pozva, a oni odmah ostavljaju sve i polaze za njim. Ovdje nam se nita ne govori o razlozima, niti se spominju mogue potekoe. ini nam se da pozvani vie srcem negoli umom shvaaju tko je taj Isus koji ih poziva i to znai krenuti za Njim. Prvi od pozvanih bio je Andrija, ribar iz Betsaide, koji je do susreta s Isusom bio uenik Ivana Krstitelja, pa kada je uo Ivanovo svjedoanstvo o Isusu: Evo Jaganjca Bojega, on od tad kree za Isusom kao prvi iz nastajue zajednice uenika u skupini dvanaestorice. On je Isusu doveo i svoga brata imuna (Petra). Andrija je, prema predaji, propovijedao evanelje u krajevima kod Crnoga mora i u Grkoj, a mueniku smrt na kriu podnio je u Ahaji. Andrija je prvopozvani. Kasnije e doi i drugi koje Isus poziva i alje; nakon toga dolaze i drugi, muevi i ene, s istom eljom da idu za Isusom. Ta je mala aica ljudi bila jezgra Crkve, koja e na blagdan Pedesetnice, nakon silaska Duha Svetoga na njih, izai iz zatvorenosti u sebe te e pobijedivi vlastiti strah, poeti javno nastupati i govoriti o Bogu koji nam je poslao svoga Sina da nas otkupi i da svim ljudima, narodima i jezicima ponudi spasenje. Kad poziva, Bog ima vlastiti pristup svakom pojedincu, jer kod Njega nema kopija. Svaki je ovjek originalno djelo Boga stvoritelja, stoga je i svaki poziv upuen pojedincu originalan i neposredan. Tako je i poziv sluge Bojega Josipa Stadlera dozrijevao i sazrio u ustanovama u kojima je - kao siroe - naao utoite i u kojima se kolovao. U tom pozivu nema nikakvoga lomljenja, pitanja, borbe ili opiranja. Stoga s vlastitim uzrastom raste i sazrijeva i klica koju je Bog usadio u zlatnog brodskog djeaka da donese mnogostruk urod. Stadler e kasnije - kao sveenik i biskup osjeati u sebi stalnu elju da bude redovnik. On o tome otvoreno govori i pie. Njegov ivotopisac, isusovac p. Hammerl, pie kako je Stadler
12
Betlehemski pastir
prilikom jedne zdravice koju je drao u travnikome sjemenitu okruen isusovcima i franjevcima, rekao da je u svojoj mladosti jedanput poelio biti isusovac i jedanput franjevac, no to se nije ostvarilo. Ali je Boja providnost ipak tako uredila da je cijeli ivot radio u vinogradu Gospodnjemu s isusovcima i franjevcima. Isusovac je htio postati kao mladi sveenik 1872. godine, to se vidi iz sauvanih pisama svojim bivim odgojiteljima i poglavarima. U jednom pismu kae: Preasni! Oprostite mi to Vam se, iako nepoznat, obraam ovim pismom. Jedan i jedinstven Kristov Duh ini nas sve poznatima, zato uzima slobodu i moli ga da priloeno pismo urui isusovakom provincijalu. Potom nastavlja: Ima jo jedan razlog da uzimam slobodu pisati Vaoj preasnosti. Ve sam, naime, poduzeo korake da me se primi u isusovaku drubu, ali preuzvieni mi Nadbiskup ne da doputenje. Mogao bih, dodue, otii i protiv nadbiskupove volje, kako to upravo Vi i govorite u svojoj knjiici 'De libertate clericorum ingrediendi ordinem', ali je tu opet potekoa to me mnogopotovani otac Provincijal bez nadbiskupovog pristanka i doputenja nee primiti. Bio je spreman stupiti i u njemaku provinciju ako bi ga primila bez nadbiskupova doputenja. Pismo potpisuje s dr. Josip Stadler, candidatus S.J., no dalje od toga nije otiao. Nadbiskup Mihalovi nije dopustio da tako sposoban sveenik ode iz biskupije, a isto je tako dvojbeno, kako pie Hammerl, da li je Dr. Stadler uistinu imao zvanje za isusovca. U svom aljivom tonu znao bi rei: 'Ja imam jo potvrdu o primanju u isusovaku drubu. Nai ete je poslije moje smrti i rei: O emu smo to mi govorili? Pa on je bio doista isusovac.' Nije postao isusovac, a ni lazarist, o emu je kasnije - kao nadbiskup - sanjario u elji za redovnitvom da brine za svoju vlastitu duu, kako navodi u pismu. Moda je to, jednostavno, bila pusta elja uenika za sjenicama na gori Tabor, koji je pred udom Gospodinova preobraenja osjetio milinu, pa je od te elje izustio: Uitelju, dobro nam je ovdje biti! On je jednostavno pozvan da bude pastir, kojemu je mnogo povjereno. To je bio Boji poziv upuen izravno njemu, a on ga je slijedio i vrio, bez obzira koliko u isto vrijeme elio biti neto drugo ili na drugomu mjestu. Vl. Pavo Jurii
13
Betlehemski pastir
Srijeda, 1. prosinca 2010.
AO MI JE NARODA! (Mt 15,29-37) Isusu je bilo najtee slamati ljudsku sebinost i neosjetljivost prema drugom ovjeku. I dananji svijet govori: Uzmi, gledaj sebe, jedino si ti vaan..., dok Isus veli: Daj, pogledaj bolesnika i potrebnika. Jedni govore: Zgrabi! a Isus: Daruj, svoje vrijeme, imanje, sebe. Isusu grnu: hromi, kljasti, slijepi, nijemi, a On ih izlijei. To su djela radi kojih svijet slavi Boga. Isusova briga ne zavrava izljeenjem. On ih osposobljava da mogu nastaviti ivjeti. Nije li upravo osjetljivost za ovjeka i njegove potrebe bila ono to je nosilo slugu Bojeg Josipa Stadlera? Znao je da se u svim potrebnima koje susree nalazi Krist. Zato je cijeli svoj ivot imao pred oima bolesne i potrebne. Ljudska narav optereena grijehom vidi samo izbliza; vjera gleda u horizontu. ovjek uplaen za sebe, gleda samo danas, a Isus gleda i na sutra (to e jesti). Sebinost nas ini dalekim drugima; ona nas razdvaja. Sebinost kopa klance meu ljudima, stvara kaste i povlatene. Sebinost trai samo svoje i ini ovjeka suparnikom drugome ovjeku. Dareljivost i osjeaj za drugoga ini ovjeka plemenitim, prepoznajui u svakom ovjeku brata. Tako ovjek stjee sebi brau i sestre. Sebinost je nezasita. Uvijek trai nove, tue, rtve. U svijetu e biti pravde tek kada ljudi po Kristu prepoznaju u drugomu onoga koji treba nau pomo, a ne suparnika. No humanizam radi humanizma je nemogu. Ne moe se voljeti ovjeka i initi mu dobro samo zato jer je ovjek. Znao je to Isus. Zato On eli da razlog injenja dobra bude On koji se poistovjeuje sa svima, kojima uinimo dobro. Zato je blaenije davati i initi nego primati i oduzimati. Sve to daje uskrauje sebinosti u sebi a tebe ini sretnim. Dati, poveava ljubav i svijet pretvara u "zemaljski raj". Ako je makar jedan dan proao a da nisi uinio nekome dobro, dan je izgubljen. Ako daje ne oekujui da ti se vrati, dobiva, jer sije a ubire radost koju samo Bog daruje. Daje stvar, a dobiva srce. Svaki je dar sjeme u ovjekovu srcu. Ranije ili kasnije e proklijati. Baci svoj
14
Betlehemski pastir
kruh u rijeku da bi ga nizvodno pronaao. Doae je vrijeme prepoznavanja Isusa u ovjeku. To vrijeme je prilagodba naih oiju i srca, da uzmognemo u djetetu Isusu prepoznati Emanuela. Slika maloga Isusa, koji je potreban cjelovite pomoi Marije i Josipa, postaje znakom prepoznavanja srca i uma nadbiskupa Stadlera, koji tu karizmu uvede u vremensko trajanje i sluenje kroz redovnice Sluavke Maloga Isusa. Nije li to ivljeno evanelje koje postaje svakim danom znakom Boje prisutnosti u svijetu? Vl. Andrija Djakovi
15
Betlehemski pastir
etvrtak, 2. prosinca 2010.
RAZLIKA IZMEU MUDROSTI I LUDOSTI (Mt 7,21.24-27) Kako esto padamo na lijepe rijei i pobone molitve! Ako netko moli i lijepo govori o Bogu, mislimo da je to to i da si je osigurao ulaznicu u nebo. A Isus kae da to nije nita ako ivot ne stoji iza toga, jer molitva koja ne mijenja ivot jeste velika iluzija i lana sigurnost. Ona, na alost, postaje paravanom nae samovolje i zloe. Nije dovoljno Isusa navijetati rijeima. Potrebno je ivotom potvrditi da stojimo iza svake Njegove rijei. Ako ivotom nijeemo to ustima ispovijedamo, sve je to farsa koja prije ili poslije nestaje. Isus nas danas poziva da zaponemo premijetati naglasak s vanjtine na nutrinu, s rijei na djela, s usta na srce. Ne eli Isus da kod Njegovih sljedbenika naglasak bude stavljen na vanjtinu, pa makar se radilo o molitvi i propovijedanju, ve eli da Njegovi sljedbenici budu prepoznatljivi po ivotu. ivotom i dranjem treba pokazati iji smo. I tu, na alost, esto padamo na ispitu. Dobro nam ide propovijedati o Isusu, pa i nae molitve ne zaostaju, ali to je sa ivotom? to na ivot govori iji smo? Ne bi smjelo biti rascjepa izmeu onoga to vjerujemo i onoga to ivimo, izmeu onoga to govorimo i onoga to prakticiramo. Sve u nama treba biti jedno: kristovski misliti, kristovski govoriti, kristovski initi! Ako traimo uzore, zavirimo u ivot sluge Bojega - nadbiskupa Josipa Stadlera. Njegov je ivot bio utjelovljeno Evanelje, uvijek je inio to je Gospodinu milo. Potaknuti njegovim primjerom, moemo se i mi vinuti Gospodinu inei uvijek ono to je Njemu milo. Danas nas Isus pouava da je razlika izmeu mudrosti i ludosti upravo u tome iju volju izvravam - Boju ili svoju, te to je temelj moga ivota i djelovanja - stijena Boje Rijei ili pijesak moga ja. Istinska mudrost sastoji se u sluanju Boje Rijei i u izvravanju onoga to smo upravo uli. Onaj koji slua Rije Boju i prakticira je, gradi kuu na stijeni. Znamo, naime, da vrstoa i sigurnost kue nije u kui, ve u stijeni na kojoj je sagraena. Jedina sigurna stijena jest Isus i Njegova Rije. Varka je graditi svoju sreu na svojoj ili tuoj sposobnosti, poloaju ili ljepoti. Garancija nije u ljepoti i veliini kue koja simbolizira na ivot, ve u onome koji stanuje unutra, Krist Gospodin, i u stijeni na kojoj je zdanje sagraeno, a to je vjernost Njegovoj Rijei. s. M. Ljilja Marini
16
Betlehemski pastir
Petak, 3. prosinca 2010.
BOG I OVJEK SU SE RAZUMJELI (Mt 9,27-31) Dvojica slijepaca krenuvi za Isusom, uu u kuu u kojoj se On nalazio i obrate mu se s molbom: Smiluj nam se, Sine Davidov! (Mt 9,27) Slijepi, a idu za Isusom, ne gube pravac, ulaze u kuu, stupaju pred Isusa i izgovaraju molbu, s ljubavlju i potovanjem, odajui Isusu kraljevsku poast i vjeru. Evanelje ne kae odakle dolaze dvojica slijepaca, od koga su uli o Isusu, ali nam otkriva vjeru koja ih vodi prema Isusu, koja ih potie da krenu za Njim, da mu se obrate rijeima molbe i dobiju eljeno ozdravljenje. Rjenikom Svetoga pisma rekla bih: Oni dolaze iz nevolje velike. to su dvojica slijepaca vjerovala o Isusu? Odgovor pokuavam iitati iz rijei kojima se obraaju Isusu: Smiluj nam se, Sine Davidov! (Mt 9,27) Te mi rijei otkrivaju da Isus njima nije nepoznat. Oni znaju tko je Isus, znaju za njegovo podrijetlo, kraljevsku i boansku mo koja je po prorocima obeana Davidovu potomku, obeanom Mesiji. Isusove boanske rijei: Neka Vam bude po vaoj vjeri. (Mt 9,29) pokazuju boansku stvarateljsku mo, koja sve stvara, svime upravlja i koja surauje s ovjekom po snazi vjere i ljubavi. Kako lijepe i radosne rijei dolaze do dvojice slijepaca: Neka Vam bude ... i svjetlo posta dostupno oima njihovim. Svjetlo ivota koje prosvjetljuje svakog ovjeka, ogrijalo je njihov duh, a zatim njenim dodirom ruku skinulo tamu opnu razdvojnicu izmeu Boga i ljudi. Sve je u jednom trenu postalo skladno, funkcionalno i jasno. Bog i ovjek su se razumjeli. Krasno je da su dva slijepca progledala, da su ugledala mlado sunce s visine, koje pohodi ovaj svijet, a to je s mojim, tvojim ... pogledom? Obasjava li ga mlado sunce s visine (usp. Lk1,78) i njenim zrakama dodiruje, te razgoni tamu grijeha i zabluda? Ima li snagu koja e vjerom i ljubavlju privui boanske zrake svjetla i ivota u radosti i zajednitvu s Bogom i ljudima? Kod dvojice slijepaca uoavamo da je vjera duhovna snaga koja vodi, prosvjetljuje, nadahnjuje, lijei, izgrauje, daje prostor Bogu da djeluje. Sluga Boji Josip Stadler kae: Naa vjera jest dragocjeno blago
17
Betlehemski pastir
milosti Bojih, jer ona kako nas usreuje u ivotu, tako nas tjei i u asu smrti; ini nas blaenima na zemlji i u vjenosti. to poeljeti sebi i drugima za Boi? Snagu vjere koja je dragocjeno blago koje ne moemo kupiti, niti dobiti u daru ispod boine jelke, nego u susretu s Bogom koji je ljubav i koji ne uskrauje darova svojoj ljubljenoj djeci. Jer, beskrajno ljubei ovjeka, odluio je sii s nebesa da bude najdragocjeniji dar u ivotu svakog od njih. Odluio je biti svjetlo u tami ivota, snaga u slabosti, radost u alosti, zdravlje u bolesti, ... Sam Bog je doao preuzeti ivot nejaka ovjeka. Gdje je doao i kako ga nai? Nebeski Otac e nam u tome pomoi, kao to je pomogao i pastirima dok su uvali stada i mnogim drugim ljudima koje je doveo do svetosti - blaenog uivanja u zajednitvu s Njim. Neka i nas ovog Boia dovede do uivanja zajednitva s Djetetom Isusom, Marijom i Josipom. s. M. Kristina Adami
18
Betlehemski pastir
Subota, 4. prosinca 2010.
NOSE NADU I POTIU ENJU ZA GOSPODINOVIM DOLASKOM (Mt 9,35-38;10,1.6-8) esto mi se uini kao da neke prizore, koje donose evanelja, gledamo na pozornici suvremenoga svijeta. Kao da su ivo nazoni u naemu vremenu. Tako i ovaj koji opisuje Matejevo izvjee. Susreemo se svakodnevno na ulicama naih gradova i sela s mnogim izmuenim i shrvanim ljudima, koji trae brinu osobu da ih poput pravoga pastira titi, tjei, usmjerava i krijepi. Mnogi eznu za novim svijetom i odnosima u njemu, te uzdiu u razliitim tekoama. Iekivani Mesija Krist, koji je vie puta na drugim biblijskim mjestima najavljen i opisivan kao dobri pastir u istinskome smislu, ispunjenje je nadanja ljudi i svijeta. On je do danas jedini pravi Spasitelj ovjeanstva. Stoga svi, optereeni bremenima ivota, u Njemu mogu susresti prieljkivanoga pastira. T, svakome od nas je dragocjeno utoite koje u njemu svakodnevno nalazimo! Isus se takvim pastirom pokazuje u svom javnom djelovanju, elei svoju vanu ulogu i misiju u istom Duhu nastaviti po novim radnicima u svojoj etvi, potrebnima njegovu stadu. Tako i ovom na naim prostorima. Potrebni su pastiri po Njegovu Srcu, koji diu Njegovim Duhom i revnuju oko spasenja ljudi Njegovom ljubavlju. Gospodin je nastojao da apostoli budu takvi pastiri. Prema Njegovu naputku, dvostruka je njihova zadaa. Pozvani su navijetati poruku o blizini Kraljevstva, te istodobno ublaavati ljudsku bijedu. init e to propovijedanjem i mnogim djelima, u Njegovo ime i Njegovom snagom. Takva e nastojanja na zemlji trajno biti potrebna ljudima, te svjedoiti o Kraljevstvu za ije smo puno ostvarenje takoer pozvani moliti. Takvi radnici-apostoli su pravi blagovjesnici, koji nose nadu i potiu u svijetu enju za Gospodinovim dolaskom, kojemu smo i ovim doaem usmjereni. U sluzi Bojemu Josipu Stadleru gledamo nadasve vrijednoga radnika Gospodnje etve, pastira Njegova stada, koji je ozbiljno shvatio i provodio Isusov nalog. Trud oko navijetanja Kraljevstva i ublaavanja ljudskih nevolja bio mu je nadasve na srcu. tovie, na takvu revnost je
19
Betlehemski pastir
poticao sve uposlene na njivi Gospodnjoj, te se s Bojim narodom molio i zalagao da ne ponestane blagovjesnika, radnika, sluitelja. T, znao je dobro: Gospodin to eli i on ih treba za nova vremena i nova podruja rada, kako bi se irilo Njegovo kraljevstvo. Dok danas zahvaljujemo Gospodinu za brojne znane, a jo vie neznane, radnike na njivi Gospodnjoj, molimo usrdno Gospodara etve zajedno sa slugom Bojim Josipom za nove radnike u Crkvi i svijetu predane, revne, nesebine. Onakve kakve Gospodin eli i treba; kakve Njegovo stado potrebuje! Vl. Ivan Leni
20
II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU
Karizma sluenja Djetetu Isusu

Nedjelja, 5. prosinca 2010.
DOMAIN NAEGA BOINOGA SLAVLJA (Mt 3,1-12) Prorok iz dananjega evanelja, Ivan Krstitelj, poziva nas na obraenje jer je blizu Kraljevstvo Nebesko. Blizu je pilja koju e pronai Marija i Josip. Blizu su jaslice gdje e poloiti dijete Isusa to Kraljevstvo Nebesko. On danas i nas poziva da se pripravimo za dolazak Kralja neba i zemlje. Bez moje i tvoje priprave On ne e doi k nama, ne e pronai put do nae pilje, naih jaslica, nae obitelji, nae upe, nae domovine Moda bi nam se moglo dogoditi da i mi - poput betlehemaca kaemo: moj dom nije spreman, on je pretijesan za moju obitelj, djecu, nemam mjesta za primiti maloga gosta Neba. O, kako bi bio tuan na Boi kad On, gost Neba, koji prvi put dolazi da nas posjeti, ne bi naao male jaslice, kolijevku za svoj leaj, ako ne uvijek, onda barem za vrijeme naega boinog slavlja. Zato pripravimo put O, kako bi bio tuan na Boi kad nam On, mali Isus ne bi svratio i ne bi bio domainom naega boinoga slavlja! Zato pripravimo put O, kako bi bio tuan na Boi kada i mi sestre - Sluavke Maloga Isusa -ne bi priredile talicu svoga srca malenome Isusu, kako je to inio sam na utemeljitelj - sluga Boji Josip Stadler. Zato pripravimo put O, kako bi bio tuan na Boi kada bi Prijatelji Maloga Isusa zaboravili da u svome sluenju potrebnima nose betlehemsko svjetlo te tako mnogima osvjetljavaju put do betlehemskih jaslica! Zato pripravimo put Moda se pitamo, to bismo trebali initi da si pripravimo put? I mi, poput vrtlara koji isti i sjee suhe i neplodne grane, suho i neplodno stablo, oistimo svoju duu, svoje srce od svih grijeha. Obratimo se i tako pripravimo put, jer se pribliilo Kraljevstvo Nebesko. Izaimo iz sebe, iz naih zamrenih i slijepih ulica, jer On moe ui i nastaniti se samo kod onih koji mu otvore vrata svoga srca. Ovo je poziv upuen danas meni i tebi, sestro, i brate. Zato pripravimo mu put Poimo mu u susret s. Ana Marija Kesten
24

Ponedjeljak, 6. prosinca 2010.
DOVEDI IH K ISUSU (Lk 5,17-26) itajui biblijski tekst o uzetome ovjeku i njegovoj srei, nameu mi se pitanja: Tko je uzeti ovjek? U emu je ovjekova srea? Dananje evanelje je poziv da pronaem odgovor na ova dva pitanja i odgovrim pozivu na evaneosko sluenje malenima I bolesnima. Razmiljajui, voena Duhom Svetim, dolazim do odgovora: ovjekova srea je u radosnom vrenju Boje volje. Volja Boja je uvijek nae dobro i srea. Primjer uzetog ovjeka nam pokazuje: Bog eli nae duhovno i tjelesno zdravlje, uva nae dostojanstvo u drutvu i eli nau sreu. Isus eli i hoe svakoga od nas izlijeiti od vlastite uzetosti, dakako ako je to i naa elja. Koja je moja uzetost? Neka nam ovo pitanje, proizalo iz evaneoskoga teksta, bude poticaj za susret s Isusom, s Njegovom Rijeju koja lijei i usreuje, neka nam donese mir, sreu i zadovoljstvo u otkrivanju volje Boje za vlastiti ivot. Dragi brate, sestro, Prijatelju Malog Isusa, sve nas Isus dananjim rijeima evanelja pouava evaneoskom sluenju bolesnima, poput etvorice ljudi iz evanelja koji su traili nain da bolesnoga stave pred Isusa. Primjere imamo meu mnogim svecima i blaenicima. Nama blizak lik u stavljanju bolesnika pred lice Boje je sluga Boji Josip Stadler. Sam ih je u molitvi stavljao pred lice Boje, a svojim djelima im pruao potrebnu pomo. Nadahnut otajstvom Isusova djetinjstva, on je govorio da u svima njima samo dijete Isus plae i trai pomo. Sluga Boji Stadler rije Boju pretoio je u djelo. Bio je proet velikom vjerom, ljubavlju i Bojim milosrem. Stoga i ree : Ljubav je samo Nebo, jer kad nju imamo, onda cijelo Presveto Trojstvo silazi u srce nae. Iz karizme ljubavi prema djetetu Isusu koje plae i pati u svakom malenome, nemonome, bolesnome, rodila se Druba i karizma sestara Sluavki Maloga Isusa koje se posvetie brizi za bolesne, naputene i siromane. One ih molitvom i djelima milosra donose pred lice Boje i slue im kao samome malom Isusu. Poziv dananjeg evanelja na sluenje bolesnima saela bih u pitanje: Gdje ti je bolesni brat, sestra, prijatelj, blinji...? Pozvan si Isusu dovesti bolesnoga, uzetoga brata, sestru, prijatelja, susjeda... Kad vidi
25
nemo brata, sestre..., ne okrei glavu, ne prolazi kao da nita nisi vidio..., nego ih dovedi k Isusu, stavi ih pred njegovo lice. Brate, sestro, Prijatelju Malog Isusa, u ovom vremenu priprave za Boi elim da te zahvati i prome rije Boja; da te ivot i djela sluge Bojega Stadlera potaknu na zauzetiju ljubav i brigu za malene i bolesne; da te duh malenosti i karizma sluenja malenima i nemonima prome i dovede do susreta s Malim Isusom koji u malenima i bolesnima podnosi njihovu patnju. Svi zajedno slijedimo Isusov put ljubavi i sluenja, pripremimo mu radosni dolazak u svome srcu. s. M. Marinela Zeko
26

Utorak, 7. prosinca 2010.
SVJEDOIMO RADOST I LJUBAV (Mt 18,12-14) itav ivot Kristov bio nam je svjedoanstvo najdublje, najare i najnesebinije njene ljubavi. Dosta je pomisliti na jaslice, na kri, na Euharistiju, dokaze neizmjerne ljubavi Oeve prema nama. Isus nam u samo par kratkih redaka dananjeg evanelja dokazuje da Otac ljubi sve ljude, da nikoga ne iskljuuje. Kao Dobri pastir, Bog, trai one koji su zalutali i raduje im se naavi ih. Glavna istina koju je Isus elio navijestiti ljudima, upravo je ono to nama ljudima najvie treba, a to je injenica i svijest da nas Bog voli. Prvi koji je traio izgubljene bio je sam Isus, zatim njegovi uenici, toliki sveci i na Utemeljitelj, sl. B. Josip Stadler koji nam i danas govori: Duni smo se ljubiti meu sobom, jer smo duni ljubiti istoga Boga, koji nam je svima Otac. Upravo u ovom duhu ljubavi mi sestre Sluavke Maloga Isusa i Prijatelji Maloga Isusa elimo ii u susret Isusovoj najmanjoj brai i sestrama i pokazati im rijeima i djelima da su ljubljeni i dragocjeni u oima Gospodnjim. Dananji ovjek je edan i gladan ljubavi, istinskog prijateljstva i razumijevanja. Poimo u susret Bogu i ovjeku, jer su toliki osamljeni starci i starice, toliki mladi bez ivotnoga smisla i tolike obitelji potrebni nae vjere i ljubavi, nade i radosti, Boje i ljudske blizine. Isus je izabrao apostole najprije da budu s Njim, da Ga sluaju, da gledaju to ini, a onda ih je slao da navijetaju Radosnu vijest, rekavi im: Idite k izgubljenim ovcama doma Izraelova! Na svom putu navjeujte: Blizu je kraljevstvo nebesko! Lijeite bolesne, istite gubavce, izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajte! (Mt 10,5-8 ). I nas danas alje da navijetamo Radosnu vijest najprije najbliima, s kojima ivimo i radimo. Stoga, svjedoimo Boju radost i ljubav svojim ivotom i ne bojmo se ii u susret onima koji su izgubili vezu s Ocem nebeskim kako bi se i ovoga Boia Isus rodio i ivio u srcima naim! s. M. Marina Peri
27

DJECA MAJKE MARIJE (Lk 1, 26-38) U gradiu Nazaretu, Bog je izabrao brani par Joakima i Anu koji e zaeti i roditi bezgrenu Mariju, buduu majku Sina Bojega. Marija je jedino dijete zaeto bez istonoga grijeha, osim samoga Spasitelja, Gospodina Isusa Krista. Sluga Boji Josip Stadler u korizmenoj poslanici vrhbosanskom puku 1904. godine pie: Budui da Blaena Djevica Marija potjee od Adama, morao bi i na nju prijei istoni grijeh, ali nebeski Otac, da svom Sinu priredi dostojan stan, sauva ju od istonog grijeha ...Sauva je izvornoj milosti posveujuoj koju nama oduzima istoni grijeh, a vraa nam milost sakramenta krtenja. Kad aneo Gabrijel dolazi Mariji s pozdravom: Zdravo, milosti puna! (Lk 1, 28), iznosi puninu istine o Njoj bezgrjenoj djevici - koja je izabrana i pripravljena za majku Sina Bojega. Marija, ponizna slubenica Gospodnja, ini ono to je inila od roenja, izgovora rijei: Neka mi bude po tvojoj rijei! (Lk 1, 38) i ulazi u tajnu Bojeg utjelovljenja. Sluga Boji J. Stadler o Njoj kae:... prvi najkrasniji cvijetak otajstva utjelovljenja Sina Bojega upravo bezgrjeno zaee Bl. Dj. Marije. Svojim Da Bogu Marija je postala najvanija, najznaajnija, najmonija, najutjecajnija ena u povijesti ovjeanstva. Okrenula je negativni tijek ljudske povijesti i sudbinu Evina potomstva u pozitivnome smjeru. Njezina slava ne prestaje ni danas nakon vie od dvije tisue godina. Slavimo je kao udesnu, udotvornu, milosrdnu Majku, kao posrednicu, zatitnicu, zagovornicu... Sve najljepe o njoj izgovaramo u litanijama, pjesmama, molitvama, hodoaima, slavljima ... posveenima Njoj. U vremenu doaa Crkva nam pred oi stavlja Mariju bez grijeha zaetu i poziva nas da u Njoj pronaemo bezgrjenu majku, ispunjenu milostima raja i ljubavlju nebeskoga Oca. Jer Marija je majka o kojoj matamo, kakvu elimo, trebamo, Ona nam prua majinsko krilo i daruje Emanuela. Kao pravi sin nebeske majke Marije, sluga Boji Josip Stadler nas potie: Ne stidimo se biti djeca majke Marije, kao to se ona ne stidi biti naa majka; a pokazat emo, da je se ne stidimo, ako idemo njezinim tragom te ju nasljedujemo u njezinom ivotu i njezinim krepostima.
28
Za slugu Bojega J. Stadlera, Marijina sina, kaemo da je po majci Mariji Baloi uao u ljudsku povijest 1843. godine u Slav. Brodu, a po nebeskoj majci Mariji u nebeske dvore Bojega Kraljevstva. Bio je dijete dviju majki pod imenom Marija. I jedna i druga pratile su ga i vodile njenom ljubavlju od zaea do vjenosti. Nebeska bezgrjena majka, koju je nazivao Imakulatom, 8. prosinca 1918. godine uvela ga je u ivot neba - izgubljenoga raja i ostvarila njegove rijei: Po Mariji k Isusu.. Neka nam ove misli budu poticajem da u vremenu doaa u Mariji pronaemo majku koja e nas dovesti do jaslica, do svoga novoroenoga Sina. Molitva i razna djela milosra, duhovna i tjelesna, neka budu dar koji emo ponijeti u susret novoroenome Kralju, te nam na Boi srce od radosti zaigra kliui sa imunom: T vidjee oi moje spasenje tvoje. (Lk 2,30). s. M. Kristina Adami
29

VELIKANI SU PONIZNI (Mt 11,11-15) Ivan Krstitelj je neobian svetac, rekli bismo, udna djelovanja. udom je doao na svijet od ve ostarjelih roditelja, udan je bio cijeloga svoga ivota. ivio je u pustinji u samoi. Odjea gruba od devine dlake, otar glas, hranio se skakavcima. Nikome se nije klanjao, ni za kim trao. Imao je svoje ja. Znao je svoju zadau i provodio ju je dosljedno. Ali je ipak privlaio ljude. Nitko mu se nije mogao oduprijeti. Zato? Zato jer je govorio Boje rijei po Bojem zakonu, bez uljepavanja i razvodnjavanja, izravno svakomu to je trebalo. Ivan je bio neustraiv. Kralju Herodu Antipi u lice je rekao: Nije ti doputeno uzeti enu brata svoga!(Mk 6,18). Znao je on ako se suprotstavi kralju i kraljici da e ga to kotati glave. Ali, on je doao posvjedoiti za istinu, makar ga stajala i vlastita ivota. Imamo li mi Ivanove vjernosti i neustraivosti? Usudimo li se biti zahtjevni prema sebi i prema drugima na Bojemu putu. Stavljamo li sebe na prvo mjesto? Ivan otvoreno kae, nisam ja najvaniji: Nakon mene dolazi jai od mene. Ja nisam dostojan odrijeiti mu remenje na obui(Mk 1,7b). On treba da raste, a ja da se umanjujem(Iv 3,30). Zato je Ivan dobio najveu pohvalu od Isusa koju je itko ikada dobio na Zemlji: Zaista, kaem vam, izmeu roenih od ene ne usta vei od Ivana Krstitelja(Mt 11,11). Velikani su ponizni. Ivan je ovjek koji je shvatio svoju zadau, koji ju je elio vjerno ispuniti, za koga postoji samo Bog i Boja volja; sve drugo ga manje zanimalo. Sebe je ponizio da Isusa uzvisi. O Njemu je govorio i za Njega svojim ivotom posvjedoio. Kao Marija: Neka mi bude po rijei tvojoj. Ostavi Djevica, postala je majka. Poniznost je initi volju drugoga. Ivan Krstitelj je ostvario sebe jer je u poniznosti inio volju Oevu da bude pretea sina Njegova Isusa Krista. Sebe je stavio u drugi plan. Svoju svetost je ostvario izvrivi volju Oevu prema Bogu i ljudima. A kakvi smo mi pred Bogom i blinjima? Je li naa veliina u onome to imamo i ime se razmeemo, ili smo veliki po onome to jesmo u biti? Nekad bismo htjeli biti vei nego jesmo, biti iznad drugih, nad drugima, htjeti gospodariti, a pogrjeno je to stajalite koje valja ispravljati. Zato Ivan svima nama poruuje i svakomu od nas dovikuje:
30
Samo je jedan Gospodin, Bog kome se trebamo klanjati i sluiti! Njemu moramo pripraviti put, i to put dostojan obraenja. Obratite se! To je poziv koji u vrijeme doaa trajno odjekuje u naim liturgijskim slavljima i koji nas pripravlja za roendan naega Spasitelja Isusa Krista. Imaj srce, brate i sestro, za drugoga, pa e ga i Bog imati za tebe! Bog e nam milostivo otvoriti svoje prebogato srce ako priteemo u pomo svojemu bratu u potrebi, kako to kae sluga Boji Josip Stadler. s. M. Ruica Ivi
31

KAD SRCE BUDE TAKNUTO ZRAKAMA BOANSKE LJUBAVI (Mt 11,16-19) Dobro se uvijek prepoznaje samo u svojim djelima. Plod dobra je samo DOBRO, no, MUDROST je prepoznati dobro. Kad srce prepozna dobro, onda je vie nego lako initi dobro i provesti u djelo uvjerenje koje je srce osjetilo i doivjelo. Bog je sama i neizmjerna LJUBAV. Kad srce ovjeje jednom bude taknuto zrakom te boanske ljubavi, isti i mijenja se te ezne i eli initi dobro, jer to je ono to je Isus, kojega slijedimo, inio. Tad kad se srce ispuni Bojom ljubavlju i enjom initi dobro, prestaje razmiljati kako e ga drugi prosuivati. Postaje mu bitno samo kako izgleda u Bojim oima i je li dovoljno uinio na slavu Boju. Oit primjer tog uvjerenja je i predivna izreka naega blagopokojnoga oca Utemeljitelja, sluge Bojega dr. Josipa Stadlera: Imaj prema Bogu srce djetinje, prema blinjem srce materinje, prema sebi srce sudako. Tu je misao svojim ivotom ne samo potvrdio nego i ivio. Dopustimo si da po njegovu primjeru budemo poput djece pred Bogom, a to e nas ispuniti ljubavlju da prema blinjima budemo poput majki koje ljube usprkos svemu. Samim tim to smo blii Bogu, to emo biti svjesniji sebe te emo moi imati ispravno stajalite kako prema drugima tako i prema samima sebi. Neka i nama u ivotu uvijek budu primjerom Isusova djela te ivoti velikana, kao to je bio na blagopokojni otac Utemeljitelj, sluga Boji dr. Josip Stadler koji je cijelim svojim ivotom inio dobro sluei Crkvi, narodu, a ponajprije samome Bogu. s. M. Suzana Malei
32

MOLITVA I ZAHVALNOST (Lk 17,11-19) U vremenu adventa u kojem bismo mi SMI i PMI trebali malo vie vremena provesti u molitvi iekujui roenje malenoga Isusa, moemo se zapitati: to je to za mene molitva? to mi ona znai? Koje mjesto zauzima u mome ivotu? Kako je doivljavamo? Kakvi iz nje izlazimo? Je li ona tu samo onda kad nam je teko? Koju i koliku vanost dajem molitvi, napose onoj osobnoj molitvi? Molitva je na susret s dragim nam Isusom, na osobni susret u kojemu mi molimo malenoga Isusa traei pomo u naim svakodnevnim ivotima i stavljajui pred Isusa sve ono to imamo: nae potekoe, nae planove, nae radosti, nae elje Na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, bio je ovjek arke molitve koji je sve svoje potekoe, elje, planove, radosti, zahvalnosti temeljio duboko kroz molitvu u Bogu. Vjerovao je u neizmjernu Boju Providnost, te se neprestano zahvaljivao Bogu za sve primljene milosti i darove. Svoju zahvalnost prema Bogu oitovao je i zahvalnou prema ljudima. On nam svjedoi to je to molitva, to je njemu znaila te to bi i nama danas trebala znaiti opisujui molitvu ovim rijeima U molitvi se dobiva jakost i uspjeh za nau raznovrsnu slubu. Njegove rijei o molitvi su svjedoanstvo njegova iskustva velike vjere kroz molitvu u kojoj je crpio snagu i uspjeh svojih raznovrsnih pothvata. Sve svoje pothvate sluga Boji Josip Stadler usmjeravao je na rast Kraljevstva Nebeskoga ovdje na zemlji i pomo bratu u nevolji, siromatvu, osamljenosti svjedoei Boju ljubav koja dolazi svakome od nas. Da, Gospod daje ali moramo biti svjesni da nai radovi i uspjesi trebaju pridonositi rastu Kraljevstva Nebeskoga , a ne nas samih. itajui evaneoski tekst o ozdravljenju gubavaca, moe nam posluiti kao ispit savjesti da se i mi sami preispitamo, meu koje se mi moemo ubrojiti: one koji su ozdravili i nezahvalno otili dalje svojim putem, ili onog koji je ozdravio i doao se Gospodinu zahvaliti? Imamo li mi Bogu za to zahvaliti u naem ivotu? Pitamo se koji su to primljeni darovi. Ima ih puno. Stoga, danas izrazimo zahvalnost Bogu za:dar ivota-naeg postojanja, za roditelje, brau i sestre, za nae prijatelje,
33
rodbinu, za zdravlje, radost pa i za tekoe iz kojih smo izili snaniji I za jo mnogo toga. Stoga se probudimo i posvijestimo si nae poslanje i poziv ovdje na zemlji to ih trebamo obavljati svjesno ga posveujui kroz molitvu, traei u njoj snagu i uspjeh onoga to radimo i gdje djelujemo. Uvrstimo nae djelovanje svakodnevnom i redovitom molitvom, a primjer nadbiskupa Stadlera neka nam bude poticajem da nikada ne posustanemo na tom putu. s. M. Ana Ulonik
34
III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU
Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

UTI RIJE I VIDJETI DJELA (Mt 11,2-11) Ivan je u tamnici uo za Kristova djela, koja u njemu bude pitanje je li Isus iz Nazareta, sin roakinje njegove majke, obeani Mesija ili drugoga treba ekati. Ivan eli nedvosmislen odgovor. Isus se ne izjanjava izravno izjavom da je On obeani Mesija, nego kae: Idite i recite mu to ste vidjeli i uli: Slijepi gledaju, hromi hodaju, gubavi se iste, gluhi uju, mrtvi ustaju, siromasima se propovijeda Radosna vijest ... Isus svjedoi o veliini Ivana Krstitelja, koga su ljudi dolazili gledati i sluati u pustinji, odajui mu pohvalu rijeima ...Izmeu roenih od ene nije ustao vei od Ivana Krstitelja. (Mt 11, 11). Ivan, svjedoei za Isusa, za Istinu daje vlastiti ivot. Spoznaja Isusova boanstva dolazi od Duha. Duh Sveti daje spoznati da je Isus sin Boji, pri krtenju Ivan ima tu spoznaju i svjedoanstvo Duha Svetoga kad se otvorie nebesa i zaori glas: Ovo je sin moj ljubljeni. Sluajte ga. Spoznaja Duha koju je Ivan primio na Jordanu trai oitovanje i potvrdu u djelima. Zato Isus odgovara: Idite i recite Ivanu to ste vidjeli i uli. Sestra, sluavka Maloga Isusa, snagom Duha Svetoga spoznaje Boga kroz molitvu i duhovna iskustva da bi svojim ivotom - po zavjetima i svjedoanstvom ivota i rada - svjedoila iskustvo ljubavi prema Bogu sluenjem potrebitima, bolesnima, siromanima, ostavljenima, osamljenima... Po uzoru na slugu Bojeg Josipa Stadlera, utemeljitelja Drube sluavki Maloga Isusa, otkrivaju Isusa u ljudima na rubu drutva, te mu se stavljaju na slubu. O tome svjedoi, osim ivota i djelovanja, i ime koje nose i kojim se predstavljaju u drutvu - Sluavke Maloga Isusa. Osim sestara, Duh Sveti pobuuje u srcima vjernika ljubav prema Bogu u liku ovjeka, te ih potie na svjedoanstvo sluenja Bogu u ljudima potrebnim pomoi, a nazivaju se i predstavljaju imenom Prijatelji Maloga Isusa. Isus poslan od Oca, snagom Duha po Blaenoj Djevici Mariji, dolazi meu nas da ostane s nama i u nama kako bi Ga mi mogli nositi drugima, posebno najmanjoj brai donijeti utjehu Radosne vijesti: slijepima, bolesnima, osamljenima, siromasima ... Doae je poziv da damo svjedoanstvo prisutnosti kraljevstva Bojega meu nama rijeima i djelima kranske ljubavi. Jer, po Mariji se Boja ljubav utjelovila i nastanila meu nama. s. M. Anelina Peri
38

HODITI U ISTINI (Mt 21, 23-27) I ue Isus u hram pouavati mnotvo vlau Onoga koga ne poznaju glavari sveeniki, pa ga mudro ispituju tko mu dade vlast pouavanja. Isus im odgovara protupitanjem o Ivanovu krtenju, na koje se pak glavari sveeniki, mudrujui u sebi, odluie za odgovor ne znam i tako ostadoe prikraeni za ono to su traili. I premda su znali to je istina, ne htjedoe odgovoriti Isusu, a jo manje vjerovati, nego radije ostadoe u svom nevjerstvu. Na je Utemeljitelj, sluga Boji, nadbiskup Josip Stadler, jednom zapisao: Tko ozbiljno trai istinu, imat e dostatnih motiva da vjeruje; a tko istinu ne ljubi, nai e dosta prividnih razloga da ostane u svome nevjerstvu. Kao to se dogodilo glavarima sveenikim, moe se dogoditi i nama kranima, nama kojima smo se posvetili Bogu na osobit nain da ne ljubimo istinu, da ju ne traimo ozbiljno ili da imamo neku svoju istinu i tako naemo razloge svome nevjerstvu. Stoga Isus i nas danas pita: hoemo li se u ovom vremenu doaa potruditi prihvatiti Njegove Rijei kao put kojim emo hoditi, kao istinu koja e nas osloboditi, kao Rije koja e nas pouiti sluiti Bogu i ovjeku, kao ivot po kojemu emo zadobiti vjenu sreu. Mi, sestre Sluavke Maloga Isusa, po karizmi koju nam je ostavio na Utemeljitelj - sluga Boji Josip Stadler - upravo to elimo: POUENE NJEGOVOM RIJEJU SLUITI BOGU I OVJEKU, GORLJIVOM LJUBAVLJU, I TO ONOM NAJMANJEM, OSTAVLJENOM, POSLJEDNJEM U DANANJEMU DRUTVU, A PONEKAD MODA I ONOME KOJI SVE ZNA, ALI NE POZNAJE ONOGA KOJI JE LJUBAV I KOJI DAJE VLAST POUAVANJA I MILOST PONIZNOGA SLUENJA. Zajedno s nama sestrama u duhu nae karizme sluenja poite svi radosno ususret Boiu poueni Rijeju Njegovom i poticajnim rijeima naega oca Utemeljitelja, Josipa Stadlera: Vjera je dragocjeno dobro, dragocjenije od svih dobara na zemlji. Vjera vodi u svemu putem spasa k istini, svjetlu, ivotu. Naa vjera je dragocjeno blago milosti Bojih, jer ona kako nas usreuje u ivotu, tako nas tjei i u asu smrti; ini nas blaenima na zemlji i u vjenosti. Neka nam svima bude: Slatki jaram: svakoga ljubiti, nikoga ne mrziti, slobodan biti od svijeta, Bogu jedinom sluiti i Njega, najvee dobro uivati. s. M. Lucija Blaevi
39

OD IVOTA UBIREMO ONOLIKO KOLIKO U NJEGA ULOIMO (Mt 21,28-32) Druba sestara Sluavki Maloga Isusa nedavno je proslavila 120. obljetnicu svoga postojanja. Sadanji narataji sestara nasljedili su batinu od njihova oca Utemeljitelja, sluge Bojega Josipa Stadlera, i sestara koje su prije njih vjernim sluenjem u vinogradu Gospodnjemu prepoznavale dobro tlo i vjerno ga obraivale. Tamo gdje je ovjek vapio za dostojanstvom, gdje je ivio krajnje siromatvo, ostavljenost i bolest, gdje je sm umirao, tamo su bile sestre koje su mu u svim ljudskim potrebama i nevoljama uspjele biti blizu. One su Boji vinograd s ljubavlju obraivale i donosio im je urode dostojne njihovih rtava, molitava i ovjekoljublja. ovjek dananjice i sutranjice, iako osnaen nesluenim napretkom tehnike, nosi teret ivota svoga vremena i trai one koje e i u njegovim nevoljama, i to danas, prepoznati Dijete Isusa i iskazati mu ljudsku blizinu I milosre. Nalazimo se u vremenu doaa, vremenu vlastitih preispitivanja, iekivanja i radosnoga susreta s Boanskim Djetetom Isusom, to je za svakog kranina bogatstvo, prigoda i dar. Doae je i poziv kad na osobit nain sagledavamo svoju krhkost i donosimo odluke novih i boljih poetaka. Svaki nam je trenutak ivota darovan da ga posvetimo i ivotom preobrazimo. Darovani su nam novi vinogradi, toliki potrebni koje susreemo na ulicama, privatnim kuama, ostavljena i bolesna djeca, starci i starice ovoga konzumeriziranoga vremena I mentaliteta. Poimo u susret Boiu, o kojem Phil Bosmans kae: Boi je blagadan bespomonoga Djeteta, praznih jasla, obitelji koja stoji na ulici. Blagdan Boga koji se priklanja siromanima, naputenima, odbaenima... Ti odbaeni su upravo naa braa i sestre koji ne smiju biti zaboravljeni, preputeni beznau. U svima njima kranin treba prepoznati nemono Boansko Dijete, za koje kae sluga Boji Josip Stadler, da se upravo ovako htio roditi, da Ga se ljudi ne boje nego da Ga ljube. asna je zadaa sluiti upravo ovome Dijetetu, bespomonom u jaslama, koje nam dolazi u susret preko krajnje nemoi naih blinjih.
40
Njegovo Boanstvo nije lako prepoznati, otkriti, jer je tajnovito, neprimjetno, za ovjeka dananjice neunosno, o kojem kae sluga Boji Josip Stadler: Sakrio je svoju mudrost u djetinju dob, sakrio je svoju mo u djetinju nemo. Otkrivaju ga samo maleni, jednostavni i ponizni poput Marije, koji svoju svagdanjicu, sve patnje vide u Bogu i u Njega ih uronjavaju. Da bi se i mi mogli pridruiti takvima, nuno je vlastitu svagdanjicu natapati molitvom, dobrotom, ljubavlju i milosrem. Dakako gajei uz to ljudske odnose s naim blinjima i prihvaajui poruku svetoga Pavla, koja nas upuuje da se srdano ljubimo pravim bratoljubljem i sestroljubljem, da jedni druge pretjeemo potovanjem, da u revnosti budemo hitri, u duhu gorljivi, u nadi radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani. (usp. Rim, 12, 10-13). Preesto zaboravljamo da od ivota ubiremo onoliko koliko u njega ulaemo. Trajno suobliavanje s malenou je zapravo bt duhovnosti sestara Sluavki Maloga Isusa, a i svakog Isusova prijatelja. Kako sestre, tako su i krani po svom poslanju pozvani biti donositelji i pokazatelji Boanskoga Djeteta, koje treba biti u sreditu njihova ivota i aenja. Neprestano otvaranje Rijei Bojoj zahtijeva autentino ivljenje boanskih vrjednota. U protivnome, dar koji nam nudi Dijete Isus svojim roenjem, ne emo uspjevati dovoljno vrjednovati i ne emo uspjevati biti znakom Njegove ljubavi I dobrote. A za ovaj Boi molimo da Njegov dolazak prepoznamo, te da uzmognemo svoje ivote utjelovljivati po Rijei Njegovoj. s. Genoveva Raji
41

TU SAM RADI TEBE (Lk 7, 18b-23) Sveti Luka pria divnu zgodu koja se dogodila u Judeji. Izrael je ivio u oekivanju Mesije. Ivana su uhvatili i stavili u tamnicu zato to je govorio o Mesiji koji dolazi i poziva na obraenje. Upravo tada, dok je Ivan u tamnici, u blizini je prolazio Isus i ozdravljao mnoge: od bolesti, muka i zlih duhova. Mnogi su oduevljeno priali o Njemu, o udesnim djelima. Douvi to sa svojim uenicima Ivan ree dvojici svojih uenika: Idite, pitajte Gospodina: Jesi li ti onaj koji ima doi, ili da ekamo drugoga? Otiavi do Isusa i upitae to im je Ivan rekao, ue od Isusa: Poite i kaite Ivanu to ste vidjeli i uli: - slijepi progledavaju - hromi hode - gubavi se iste - gluhi uju - mrtvi ustaju - siromasima se navijeta evanelje. Isus im nije rekao: kaite mu: da, ja sam!, nego: Kaite mu to ste vidjeli i uli. Kasnije e dodati: Djela moja govore o meni. Doae je vrijeme ekanja Spasitelja, Otkupitelja. To je iekivanje da doe, da proe kroz nae mjesto, nau kuu, da popravi sve to nije dobro, da ue u na ivot i milosrdno kae svakome od nas: Vidi, tu sam radi tebe, volim te jako: siao sam iz vjenosti da te oslobodim od svakoga zla i da ti podarim mir. Moda e ga upitati: A kako si doao? Pozovi Ga u svoj dom, On e ti priati kako je i zato doao s neba. Sve je to zapisano u Svetomu pismu. On je to otkrio i prvome vrhbosanskomu nadbiskupu Josipu Stadleru. Stadler je ostao potresen i zauvijek zaljubljen u Isusov dolazak na zemlju. Svima je priao kako je divno slaviti Boi, a uz Boi ide i Blagovijest. U naem narodu taj blagdan zovu i prvo elo Boia. U boinom otajstvu vidio je i svetkovinu Bogojavljenja. To je dogaaj kada su kraljevi doli s istoka pokloniti se Isusu, a on im se objavio i otkrio im tajnu svoga roenja.
42
Potrai ga i Ti istim arom kako su ga traili pastiri i kraljevi. Pristupi mu, i on e Te svojom svetom ruicom blagosloviti i podariti mir kakav nigdje ne moe dobiti. Ispunit e te radou kakvu su osjetili aneli kada su pjevali: Svim na zemlji mir, veselje... Dobro je poi u kolu sluge Bojeg nadbiskupa Stadlera, upoznati zajednicu sestara Sluavki Maloga Isusa i Prijatelje Maloga Isusa koji su nastali iz otajstva Boia koje je nadbiskup Stadler ljubio svim svojim biem. Neka Ti bude radostan susret s Djetetom Isusom. eli, i srcem moli, za sve drage traitelje Spasitelja svojih dua s. M. Admirata Lui
43

etvrtak, 16. prosinac 2010.
UGRADIMO IVOT U BOJI PLAN (Lk 7,24-30) Ljubav je Boja tako velika da eli biti malena, da bi u nama nala svoje mjesto. Upravo nam ovo poruuje Krtenje Isusovo prema Ivanu. Dao nam je primjer da svoj ivot ugradimo u Boji plan, pridruimo se u povorku onima koji glas Gospodnji sluaju i Njegovu volju vre. Isus se ponizio, postao maleno dijete, a onda je uao u povorku grenika i dao se krstiti, da nam pokae primjerom kako e svaki ovjek, novokrtenik biti slika i prilika Boja. Zato i na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, u tom istom duhu eli rei da: kranska ljubav ne iskljuuje nikoga, niti ikada moe prestati; jer bio na blinji ma kakav, on je uvijek stvorenje Boje, on je uvijek slika i prilika Boja; a budui da je on to uvijek, uvijek vee nas i dunost da Ga ljubimo. Kao to je krtenje Isusovo koje opisuje Ivan u Jordanu poetak Isusova javnog ivota, mogli bismo rei da je i nae zavjetovanje poetak naega istinskog zalaganja za irenje Kraljevstva Bojega, poetak naeg svjedoenja evanelja po naem sluenju. Kao to na krtenju Duh Sveti silazi na Isusa i govori: Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi sva milina, tako silazi i na svakog novoga krtenika, tako silazi i na nas dok mu zavjetujemo evaneosko siromatvo, istou i poslunost. I kao to Isus krtenjem prihvaa poslanje Sluge patnika, prihvaa podvrgnuti se posve volji svoga Oca, tako se i svaki kranin krtenjem sakramentalno suobliuje Isusu, a svaka od nas se, osim po krtenju, suobliuje i po zavjetima. Isus nam je svojim krtenjem postao svima uzorom. Svojim ponienjem dao nam je primjer da ga nasljedujemo u poslunosti; svojom molitvom privlai nas molitvi; svojim siromatvom poziva nas da slobodno prihvatimo oskudicu progonstva; svojom istoom oslobaa nas da primimo bezuvjetnu Boju ljubav. Bog je svoju ljubav pokazao prema nama time to je poslao svoga ljubljenoga Sina da nas otkupi, spasi. Po sakramentu krtenja svi mi postajemo ljubljena djeca Boja, tako to ulazimo u to otajstvo poniznoga snienja i skruenja i uviamo da sve to je Krist ivio omoguuje to ivjeti i nama danas, i to u Njemu tako da On ivi u nama. Utjelovljenjem se, naime, Sin Boji na neki nain sjedinio sa svakim ovjekom, a svojim krtenjem dao nam primjer poniznosti. Svi mi
44
po krtenju, a jo vie mi po zavjetima, pozvani smo biti jedno s Njim, jedno srce, jedna dua, jednoduno postojani u molitvi, lomljenju kruha, u zajednitvu, kao prava ljubljena djeca Boja. Da bismo uistinu mogli proslaviti ono to sada radosno iekujemo, budimo ponizni, maleni poput malenoga Djeteta kojeg uvijek iznova iekujemo, i ljubimo jedni druge kao to On ljubi nas. Maleni Isus neka se rodi u naim srcima, i to Otajstvo Boia neka nas ispunja kroz itav na zemaljski hod, da bismo bili i u nebu s Njim. s. M. Manda Prlja
45

BOG JE U SVOJOJ LJUBAVI POSLAO SINA SVOGA (Mt 1, 1-17) Rodoslovlje Isusa Krista donosi nam evanelist Matej a vano je upravo zato da moemo uvidjeti kako je Bog vodio svoj narod i kako je ispunio svoje obeanje o poslanju Sina svoga, Mesije - Spasitelja. Sve je bilo upravo onako kako je i stajalo zapisano da e doi iz roda Abrahamova i Davidova, iz roda vjerna Bogu kroz sve narataje, pa sve do danas, do nas koji vjerujemo u Isusa. Iz Isusova rodoslovlja uviamo da je jedino Abraham ist u svojoj vjeri; savreni i pripravljeni primiti i prihvatiti Mesiju Spasitelja - jedino Josip i Marija, dok su ostali bili samo grjenici ili iz roda poganskoga, ali opet bez zapreke da dou u nebo. T Isus je doao spasiti sve bez razlike, sve koji vjeruju u Njega. O, kako smo sretni mi koji vjerujemo da je s Isusom zapoelo mesijansko doba koje e zavriti u nebu. Na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, kae da je vjera sve, ne samo poetak, nego u jezgri sve kranstvo i da srea svakog ovjeka, svega svijeta ovisi u vjeri u otkupljenje. Svi mi koji sad ovo itamo, imamo sree, jer je i u naim korijenima vjera temeljna. U naim je korijenima Bog bio na djelu, rodio se u duama naih predaka i ivi danas u naim srcima. No, to to znai u Bogu biti ukorijenjen, u Boga vjerovati. Posluajmo opet rijei sluge Bojega, nadbiskupa Stadlera: U Boga vjerovati, rei e, o njem svim ivotom ovisiti; rei e, eznuti za njim svim srcem i svom duom svojom. U Boga vjerovati, rei e, skroz mu se rtvovati. Potpuno je Bogu vjerovao samo Isus i skroz mu se rtvovao. No, kao to je ivio Isus, tako se trudio ivjeti i na otac Utemeljitelj Josip Stadler, a tako nastojimo ivjeti i mi njegove duhovne keri Sluavke Malog Isusa i nai suradnici Prijatelji Maloga Isusa. Bog koji je od poetka pronaao mjesto u naim srcima neka ovih dana hodi naim nogama prema ljudima koji su u potrebi, te govori naim usnama i navijeta radosnu vijest, da po naem sluenju budu oita djela Njegova, djela dobrote i Njegove beskrajne i bezuvjetne ljubavi. T Bog je u svojoj ljubavi poslao Sina svoga da nas spasi. Svi zajedno emo uskoro proslaviti roendan Maloga Isusa, naeg Spasitelja. Neka po nama svima do kojih dopire ova Rije spasenja bude vie svjetla, istine i
46
dobrote, dok iekujemo taj radosni dogaaj. I drimo uvijek na pameti ono to kae na Utemeljitelj da put spasa polazi od Boga, poetnika svega dobra i dovodi ovjeka napokon k Bogu, tomu vrutku istine, pravde i blaenstva. Neka i po nama i na nama Bog ispuni i ostvari svoj naum spasenja! s. M. Manda Prlja
47

PREDAN U RUKE BOJE VOLJE (Mt 1, 18-24) U sveto i blagoslovljeno vrijeme doaa probudimo se i razmislimo o sebi i naem ivljenju vjere. Moemo li se i koliko usporediti s Josipom i njegovim velianstvenim primjerom poslunosti volji Bojoj i njegovu istinskom ivljenju te iskazivanju vjere? Ovaj odlomak na jako slikovit nain prikazuje kako se Josip nije dvoumio i premiljao kad mu je Bog rekao to eli od njega. Odmah se predao u ruke Bojoj volji i uinio ono to je Bog traio. Time je pokazao koliko je jaka i postojana njegova vjera. Prigrlio je Mariju kao svoju enu i hrabro stao uz nju da bi zajedno ispunili ono to je Bog traio od njih. I mi, draga brao i sestre u vjeri, trebamo slijediti primjer sv. Josipa, koji je bio obian ovjek, radnik kao i svaki od nas, ali se uvelike razlikovao u vjeri od mnogih vjernika svoga vremena, a sigurna sam i od mnogih danas. On je naime snano vjerovao da je spremno prihvaao i ispunjavao sve ono to je Bog traio od njega ne dvoumei se ni trenutka. A mi, slabi ljudi, pokleknemo pred malim preprekama i jo se udostojimo zapitati pred nedaama koje nas zateknu: Ima li Boga? Naravno da Ga ima i da nas Bog nikada ne naputa. Samo On ima plan za svakoga od nas. I sve to nam se desi, dio je tog plana i ba nam se trebalo desiti, jer Bog to tako eli za nas i misli da je to za nas najbolje. T trebamo biti svjesni u svako doba i u svako vrijeme, a posebno oga vrijeme doaa jer je to i te kako bitno vrijeme u ivotu nas krana. U vremenu Doaa budimo svjesni da trebamo vriti Boju volju, biti Mu posluni i spremno prihvatiti sve to dragi Bog stavi pred nas. Trebamo, naime, imati na umu da Bog ne bi stavljao pred nas neto to misli da mi ne moemo izvriti. Jer svim onim to nam se deava Bog dragi pokazuje koliko vjeruje u nas i koliko povjerenje ima prema nama. Dakle, dragi vjernici, a posebno dragi Prijatelji Maloga Isusa spremno izvravajmo volju Boju i poput Josipa se podloimo Njoj ne zatvarajui oi pred potrebama drugih ljudi i potrudimo se da svi nai blinji osjete radost svetoga vremena doaa i na najljepi nain doekaju Boi. Jer, nai blinji u potrebi su oni koje Bog stavlja pred nas kao na zadatak i obvezu i trebamo radosna srca svakomu pomoi koliko je u naoj moi Jelena Bileti, PMI
48
IV. PRONA\IMO MARIJU, JOSIPA I NOVORO\ENE
Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

A GLE SVETOGA JOSIPA! (Mt 1,18-24) Gospodine, Tvoj plan koji si odredio svakome od nas uistinu je savren, no mi ovako nesavreni teko ga razumijemo i prihvaamo, esto mrmljamo i tunog pogleda hodamo. A gle ovdje sv. Josipa pravednoga?! Vidi njegovu spremnost i vjernost, njegovu poslunost i hrabrost?! To je ono to trebamo slijediti. Sveta Obitelj je ono u to trebamo gledati. Josip i Marija su nai uitelji, nai uzori i nai sveci. Njihova predanost boanskome planu nadilazi sve granice ljudskoga uma, a predaje se Duhu Svetome na vodstvo. istoa Marijina i snaga Josipova, to je ono za ime trebamo teiti. Josip i Marija ine sve za Isusa, ime ispunjavaju volju Boju, a ona je ono to nas spaava; to je ono to je Bog u svojoj ljubavi priredio za nas. Oh kako je lijepo slijediti Boji duh, oh kako je lijepo sluati glasnike Boje, oh kako je lijepo savreno vjerovati Ocu! Kako je lijepo otkrivati i slijediti svjedoke Bojega puta! Meu mnogima otkrivam i slugu Bojeg Josipa Stadlera, sluam njegove rijei: Ako elite pravi put nai, koji k Isusu i u nebo vodi, vi sebe i sve svoje skroz Mariji predajte. Mariji sebe predati i od Marije Isusa primiti. Marija nas vodi k Isusu uz pomo svetoga Josipa, a Isus nas spaava od grijeha. Naa zahvalnost treba biti velika i vjena. Sveta Marijo, najsavrenija Majko, isprosi nam zajednitvo sa svojim Sinom! Sveti Josipe, najuzorniji oe, izmoli nam zajednitvo s Ocem Nebeskim! Sveta Obitelji ouvaj mir u naim obiteljima! Sunica igi, PMI
52

POTRAIMO ZAGUBLJENE MILOSTI (Lk 1,26-38) esto zarobljeni u svoju svagdanjicu optereenu poslovima, brigama, sumnjama, bolestima, strepnjama, odabiranjem zvanja, uenjem, napredovanjem u poslu, odgojem djece, stjecanjem dobara i mnogo ime to dananjeg ovjeka okruuje, a sve to jo praeno i svakovrsnom ponudom ugode i tobonjega napretka, u sveopoj buci dananjice u napasti smo izgubiti se u svemu tomu, izgubiti bogomdanu osobnost, svoju bit, zapravo samoga Boga u sebi. Izgubivi ili potisnuvi Boga iz svoje svagdanjice, gubimo mnoge milosti koje su nam od Njega darovane po naem krtenju, a koje iz njega neprestano izviru i teku. Pravo vrijeme da zavirimo u svoju duu i da potraimo zagubljene milosti je vrijeme doaa. Ali, gdje da ih potraimo?! A gdje drugo, nego li na bistrom vrelu majinske ljubavi iz kojega je roen vjeni i nepresuni IZVOR, sam ISUS KRIST. Djevica Marija je ve od svog zaea zamilovana preobilnom milou od Boga Oca. Ona je prebogata riznica Boje milosti. Isus je Blaenu Djevicu Mariju uinio uvaricom svojega blaga i jedinom djeliteljicom svojih milosti. (J. Stadler ) Zato slijedimo Mariju, tu sjajnu Zvijezdu naega svagdanjega obzorja. Uimo u doae i koraajmo zajedno s njom. Zastanimo, zautimo i oslukujmo glas svoga "anela glasonoe". On e doi moda nenadano, kao i Mariji, zbuniti nas, zastraiti. Ali da bismo pronali zagubljene milosti, trebamo biti spremni odgovoriti svom glasniku. Dopustimo da naa dua, ta nutarnja nastamba naega bia postane nazaretska kuica, kuica navjetenja. Prihvatimo svoga "dobroga anela glasnika", na koji god nain nam se objavi, vjerujui da ga alje sama milost Boja. Evo jednog primjera iz ivota. ezdesetogodinja ena dospjela je u bolnicu zbog jakih bolova. U iekivanju dijagnoze, predala se dubokoj utnji. Bolesnica do nje, kako bi joj ublaila tjeskobu, ponudila je da svakog jutra naglas moli iz asoslova i proita po jednu Gospinu poruku iz Fatime. Sve to su ule iz poruka, iz dana u dan obje su u svom srcu razmatrale. ezdesetogodinjakinju poruke nisu ostavile mirnom. S povjerenjem je otkrila svoju dugogodinju udaljenost od Boga i
53
sakramentalnoga ivota. Unato njezinu zdvajanju i nevjerici da e joj Bog oprostiti sve propuste i poinjene grijehe, "glasnik" ju je poticao na povratak k Izvoru ljubavi i milosti. Tako ohrabrena, prihvatila je ivotnu ispovijed i priest. Rekla je svoj DA". Po Mariji Isus se nanovo rodio u njoj. Zahvalnost , nada i mir ispunili su joj srce. S milou Bojom prihvatila je obznanjenu dijagnozu i s nadom hrabro podnijela operativni zahvat. Bogu zahvalna, zaivjela je novim ivotom. Bijae to njezino plodonosno doae. T, nala je milost u Boga. Nedjeljka Andri - Novinc
54

SLIJEDIMO MARIJU (Lk 1,39-45) Marija je pohodila Elizabetu koja je ivjela u Gorju, u gradu Judinu. im je ula u kuu svoje roakinje i pozdravila je Dijete se u Elizabetinoj utrobi napuni Duhom Svetim. Elizabeta blagoslovi Mariju ude se da Majka njezina Gospodina dolazi ba k njoj. Jo ree da joj dijete zaigra u utrobi od radosti. Da od radosti! Raduje se Ivan Krstitelj jer osjea prisutnost malenoga Isusa, raduje se zbog Njega jer on ve zna da je Isus ne samo njegov nego i Spasitelj svih nas. Pa zar to nije najljepa stvar na svijetu, znati da uvijek imamo Njega koji je tu uz nas i koji e nas spasiti od ovoga svijeta i uvesti nas u svoje Kraljevstvo? Sigurno jest! Elizabeta se jako obradova Mariji i osjeala se vanom jer je Majka njezina Gospodina pohodila upravo nju staru i vjerojatno iznemoglu. Marija nam je ostavila jedan jako vaan primjer i poruku: pohoditi bolesne, stare, iznemogle, pa i one utamniene. Mi, sestre Sluavke Maloga Isusa, pohodimo bolesnike, napose svakog 8. u mjesecu na spomen smrti sluge Bojega Josipa Stadlera. To i jeste jedan dio nae karizme, dakle slijediti ovakav Marijin primjer. Voljela bih da i vi pohodite barem jednog bolesnika ovog Boia. Voljela bih da i vi vidite i osjetite radost koju osjea bolesnik kad ga pohodite i progovorite koju rije s njim. Molim, da ovog Boia nekoga posjetite i donesete mu malenoga Isusa koji je sama njenost i ljubav, i sve, sve nae! Vjerujem da e se taj netko, ali i vi, osjeati mnogo bolje ovoga Boia. Na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, je rekao: Boja sluba naa je sluba;molitva i dobra djela, to je na pravi posao. Dakle, Bog nas poziva da vrimo Njegovu slubu, Njegovu svetu rije upravo kao i Marija, jer Elizabeta ree: Blaena ti to povjerova da e se ispuniti to ti je reeno od Gospodina! (Lk 1,45) A kud e bolju molitvu ili bolje dobro djelo nego razveseliti nekoga tko moda nema nikoga, ili moda nema nita, a elio bi to imati! Sandra Kapetanovi, kandidatica
55

DOBROTA I SVETOST DAR I POZIV (Lk 1,46-56) Nakon najveega, najznaajnijeg i najdirljivijega dogaaja, Marija ima samo jedan osjeaj kojega izraava rijeima Velia dua moja Gospodina. Elizabeta je usmjerena na Mariju i na njezinu vjeru, a Marija u svemu vidi Boga. Nauimo i mi od Marije ne zadravati se na sebi; radije usmjerimo svoj pogled na Boga. Marija je svjesna svoje neznatnosti, ali i veliine Bojega dara. Marija zna da je ona neznatna slubenica i da je Boga privukla ba ta njezina neznatnost malenost. Neka nam i u poniznosti Marija bude uzorom i modelom. Boga privlae ponizne due. Ne moemo se smatrati Marijinom djecom bez poniznosti. Poniznost je osobna iskaznica Marijine djece. To je jamstvo svetosti svakog kranina. Marija nadalje prepoznaje to je Bog za nju uinio. Prepoznaje kako su velika Boja djela u njezinu ivotu i u ivotu njezina naroda. Ona je duboko svjesna Boje dobrote i svetosti. Nauimo od nae Nebeske Majke prepoznati veliinu Bojih djela u nama i oko nas. Dopustimo si da osjetimo koliko je dobar i svet Gospodin, ali ne zaboravimo da je ta dobrota i svetost kako dar tako i poziv. Pozvani smo ne samo diviti se Bojoj dobroti i svetosti, ve ju svakodnevno ivjeti. U naem ivotu treba biti oito - itljivo da je Bog svet i dobar, da je velik i da je za sve zasluan Njegov zahvat i djelo u nama. Gledajui nadalje Mariju, zapaamo da je iskusila da je na Bog snaan i da Njegova Rije ima uinak. Marija zapaa da ono to Bog kae, doista i bude. Ona osjea da dogaaji ponekad mogu krivudati. Moe izgledati da zlo ima prevlast, ali iz iskustva zna da je Boja zadnja. Na povrinu uvijek ispliva ono to je Boje. Dobro bi nam dolo bar malo Marijine vjere u snagu Boje Rijei; da budemo svjesni da je Boja zadnja, te da stoga budemo slobodni od svega to se dogaa i za to se ini kao da nadvladava. Ugledajmo se u Mariju koja je mirna bez obzira to se dogaalo oko nje; u nju koja je vjerovala da Bog uvijek ima zadnju rije! s. M. Ljilja Marini
56

KOGA TRAITE? (Lk 1,57-66) Izvijetaj svetoga Luke o Ivanovu roenju nije iskljuivo usredotoen i upravljen na sam dogaaj roenja, on smjera dalje, jer istie ulogu djeteta u budunosti u povijesti spasenja. Ve je samo njegovo ime puno znaenja. Ono znai: Bog se smilovao. Kome? Svome narodu, poslavi nakon duljeg razdoblja opet velikog proroka, dapae najveega izmeu svih njih, koji e aktivno pripravljati narod za pojavak Mesije. Da je Bog milostiv, osjetio je kod Ivanova roenja njegov otac Zaharija koji je nakon devetomjesene nijemosti, opet progovorio, a njegov se govor pretvorio u hvalospjev. Neobinost toga djeteta, roenoga u Ain Karinu, pokazala se im je poodrastao. On je postao jedan od najznaajnijih linosti u Bojem planu spasenja. Sam Krist za njega kae: Velim vam, nitko nije izmeu roenih od ene vei od Ivana (Lk, 7, 28). Sveti Ivan, ovjek velikoga znaaja, pred ijom se pojavom divi i sam Krist Gospodin. Divili su mu se i sveti oci i crkveni nauitelji. Genijalni sveti Augustin za nj veli: Ivan je roen od neplodne starice, a Krista je rodila djevica. Kod Ivana ne vjeruju da e se roditi, i otac postaje nijem. Kod Krista se vjeruje, te je vjerom i zaet. ini se, dakle, da je Ivan postavljen kao neka mea izmeu obaju saveza, Staroga i Novoga. Sam Gospodin svjedoi da je Ivan na neki nain mea: Zakon i Proroci su do Ivana Krstitelja. On u sebi, dakle, nosi i znaaj drevnosti i nagovjetaj novosti. Sveti Ivan je pokazao i predstavio tu novost koja se oitovala u Kristu Gospodinu. Krist novi i konani Boji zahvat na putu spasenja! Od Ivanova vremena pa do danas razliit je pristup i odnos spram Krista. Nitko u povijesti nije u isto vrijeme toliko aen i pogrivan, preziran i nasljedovan kao Krist! eki slikar Fuhrich naslikao je sliku: Koga traite? Sliku je podijelio na etiri dijela. Kako ovjeanstvo trai Krista. Prvi dio Vedra no. Zvijezda nad Betlehemom. Pastiri ure. Radost im na licu. Nose darove. Trae Krista. Drugi dio - Za zvijezdom ure izdaleka tri mudraca. Proli su dug i naporan put. Trae Krista. Trei dio - Uasan prizor. Irudovi vojnici kolju djecu u Betlehemu. Trae Krista da ga ubiju.
57
etvrti dio - Tamna no nad Jeruzalemom. Netko se uri na elu satnije. Juda. Zloba mu u oku. Trai Krista, da ga izda. Ivanov poziv vrijedi i za nas danas. Glas koji je potrebno ne samo uti i nasljedovati nego i podii u ovo zagluujue doba koje odie deprimirajuom i zastraujuom prazninom. Zapravo stanje modernoga doba moe se nazvati duhovnom anoreksijom po kojoj smo sami sebe doveli u stanje nesposobnosti prihvatiti milost Boju, koja nas jedino moe obnoviti i oivjeti. Svaka drugaija obnova i promjena je unaprijed osuena na neuspjeh. Svjedoci smo kako ponovno uskrisuju neke stare povijesne moralne zablude, naravno samo pod nekim novim imenima! Slom svega to je sveto, neumoljivi pritisak posvjetovnjaenja ogolio je oltare nae vjere. Danas se mnogi vrte ustraeni meu ruevinama svoje duhovne prolosti. Netko ree: kao da su proroci zaspali!? A tako su nam potrebni svjedoci Ivanova usmjerenja. Ne uitelji nauenih i izlizanih fraza, nego svjedoci osobne vjere u doivljenoga Boga! Pred svima nama koji smo dio Kristove Crkve stoji jasan zadatak po kojemu trebamo posvjedoiti da: Izvan Isusa Krista mi ne znamo to je na ivot, ni to je smrt, ni to je Bog, ni to smo mi sami. ( B. Pascal) Svjetlo vjere titi i nosi Kristova Crkva. Kriza Crkve, ako postoji, kriza je krana, kriza je vjere, kriza molitve, kriza kontemplacije. Ako se vjera svakoga pojedinca u ivoga Boga utvrdi, lako e se ponovno stati na pravi put. Ako se ponovno uspostavi ivotvorni i osobni odnos s Kristom, lako e se uspostaviti osobni odnos s Crkvom. Misterij Crkve i njezina prisutnost u svijetu, bit e beskoristan onome i onima koji gube vjeru. Vjera je in po kojem se susreem s Bogom! Kao to veli nadbiskup Stadler: I najneznatnije stvari crkvene kriju u sebi velike tajne.Lako e ih usvojiti vjernik koji ih motri okom vjere. Vl. Josip Gali
58

SVJETLO ONIMA KOJI BORAVE U TAMI (Lk 1,76-79) U poetku opisivanja dogaaja u Novom zavjetu, tj. prije gotovo dvije tisue godina, idovski narod je imao veoma teak poloaj, budui da, vie od 500 godina nisu imali vlastitoga kralja. Uz to im je i Bog prestao slati poruke preko proroka, kao to je to inio neko. Narod je u toj tjeskobi eljno iekivao dolazak obeanoga Mesije, koji bi spasio narod i obratio ljudska srca Bogu. Ali prije dolaska Mesije - Isusa Krista - Bog je po proroku Ivanu poeo pripremati narod za Njegov dolazak. Ivan je bio plod Zaharije i Elizabete, koji su ivjeli po pravilima Bojim. Roenje sina Ivana objavljeno je Zahariji. Prilikom sluenja u hramu, u Jeruzalemu, ukazao mu se aneo Gabriel, govorei da e mu ena Elizabeta roditi sina i da e mu nadjenuti ime Ivan, te da e mnoge obradovati njegovo roenje i dolazak na svijet. Bit e nadahnut Duhom Svetim ve u majinoj utrobi. Kako u to Zaharija nije htio povjerovati, reeno mu je da e postati nijem sve dok se ne rodi njegov Sin Ivan. I bijae tako. Kad se sin rodio, Zaharija progovori: Neka je hvaljen Gospodin, Bog Izraelov, jer pohodi i otkupi narod svoj, i jer nam jako spasenje podignu iz potomstva Davidova,sluge svoga, kako to obea ocima naim, te na usta proroka svojih svetih; spasenje od naih neprijatelja iz ruku svih koji nas mrze. (usp Lk 1,68-72). Ivan pri roenju bijae nazvan prorokom Svevinjega, jer e ii pred Gospodinom da mu pripravi putove, da narodu prui spoznaju spasenja naega Gospodina, koja biva oprotenjem grijeha, da obasja one koje prebivaju u tami i usmjeri nas ka putu mira... Ivan nas usmjerava Isusu koji je na mir, svjetlo, naa dobrota, ljepota, srea, blaenstvo ... On je svjetlo onima koji borave u tami. Zaharija nas hvalospjevom takoer usmjerava Isusu Spasitelju, kojemu e njegov sin Ivan biti preteom I glasnikom. Isusa moemo i trebamo veliati najljpim hvalospjevima, kao to je inio Zaharija. Sluga Boji Josip Stadler o Njemu je svjedoio rijeima:" Isus je dobrota i ljepota, On je poetak nae sree i blaenstva." Isus je nae trajno dobro. Ne mijenja svoju bit, dostupan je
59
svakome srcu. Na Isus je na prijatelj, nae svjetlo...! Tko Njega primi, doivljava radost kojoj nema kraja. Ljepotom svojom skuplja razdrobljene komadie srca, i pripravlja novi poetak, poetak sree i blaenstva. Ni najljepa pjesma, ni pria, ni najljepa mora i planine nisu ljepe od Njega, jer Njegovo lice odraz je savrenstva. On je poetak nae sree... On stvara blaenstvo, toplu ljudsku idilu... On stvara Sebe kroz nas... Sad je vrijeme milosno, sad je vrijeme spasa, sad je trenutak blaenstva u kojemu Nebo dodiruje Zemlju, Bog ulazi u ljudsku povijest. Njemu u ast ispjevajmo najljepe pjesme zahvalnice i pohvale, najljepi prostor vlastitoga srca pripravimo Njemu za stan. Neka se Bog rodi u srcu svakoga od nas. Suzana Katava, PMI
60
V. NA\OSMO S MARIJOM I JOSIPOM DJETECE ISUSA POLOENO U JASLICE
Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Boi - subota, 25. prosinca 2010.
DOTAKNI IZVOR LJUBAVI Tijelom postala vjena Rijei, obukao si se u nemo, da u Betlehemu s nama slavi novi poetak. Tvoje roenje u tali, na slami, daruje nam da naslutimo mir, a beskrajnu enju naega srca dotie svjetlo s Izvora ljubavi. udesna otajstvenost, privlai nau pozornost, poziva nas da Te upoznamo, i da Ti se klanjamo. Iz jaslica nas njeno gleda, otkriva tajnu o Izvoru ljubavi gdje dotiemo novost ivota, i nalazimo smiraj svih naih traenja. Brate, sestro, poi k Izvoru ljubavi! Srcem ga dotakni, i slijedi darovani ivot sa svime to on nosi, jer On je oivotvoritelj naega ivota. On e te ispuniti radou, darovat e ti svoju ljubav, da sve to je u tebi i oko tebe promatra oima ljubavi.
64
Boino svjetlo uklonit e svaku sjenu tame iz tvoga ivota, i bit e blagoslovljen ti, tvoja obitelj i tvoj dom. Brate, sestro, poi k Izvoru ljubavi! Srcem ga dotakni, i svu sigurnost svoga ivota poloi u Njegove ruke. Darovat e ti novi poetak, titit' e te i braniti na svim tvojim putovima. Dragi brate i sestro, neka Boansko Dijete Izvor ljubavi, dotakne u tvome ivotu sve ono to te optereuje, i podari ti nadu i utjehu na tvome ivotnome putu. Sa svim sestrama Provincije Bezgrjenoga zaea BDM elim estit Boi i blagoslovljenu novu 2011. godinu! Sestra M. Marina Pilji provincijalna glavarica
65

Nedjelja, 26. prosinca 2010. - Sveta obitelj
IVJETI SNOVE (Mt 2,13-15.19-23) Ova dva odlomka iz dananjega Matejeva evanelja otkrivaju nam Josipa kao ovjeka koji sanja, koji razumije svoje snove, koji njihovu poruku ozbiljno shvaa i provodi ih u djelo. San je nutarnji glas, glas srca i intuicije, glas nutarnje mudrosti. San kojega ne razumije je pismo koje ne otvara. Iz Biblije potjee poznata izreka: Koga Bog voli, njemu daje i u snu!. Koliko puta sanjamo neto, a da tome uope ne posveujemo pozornost. Ne uzimamo to kao neku poruku ili putokaz kako rijeiti svoje ivotne probleme. Tu nam sv. Josip moe biti poticaj i uzor, kako trebamo oslukivati svoj nutarnji glas, svoju intuiciju, tihe tonove ivota i nutarnje poticaje koji ele da u naem ivotu neto krene naprijed, u drugom pravcu, k novom cilju i odreditu. Poticaj da trebamo ostati u stalnom i uskom kontaktu sa svojim nutarnjim svijetom, sa svojim nutarnjim sreditem i svojim nutarnjim smjernicama ili putokazima. Putokaz da ostanemo vjerni svojim ivotnim snovima. U prvom snu Josipu postaje oito da je sredina, u kojoj trenutano on i njegova obitelj ivi, opasna i pogibeljna. To mu stavlja na srce da napusti tu sredinu i krene tamo gdje e moi u sigurnosti ivjeti. Moda mu to ne pada lako, moda se boji uzeti na se sudbinu izbjeglice u tuoj zemlji - Egiptu, a izmeu Betlehema i Egipta prostire se i neprohodna pustinja Negeb. On mora prevladati svoje strahove i oklijevanja, i konano kao odgovoran otac obitelji ipak kree, upuuje se u Nepoznato, u Egipat, pouzdava se u providnost i vjeruje da e putem sresti dobre ljude koji e njemu i obitelji izai u susret, olakati ivot, pomoi pri snalaenju i prilagoavanju u novoj sredini... Ako to sad prevedemo u na osobni ivot - moda emo u Josipu prepoznati samoga sebe. Ako bismo samu ovu epizodu o bijegu u Egipat promatrali kao kakav san to smo ga noas sanjali, mogli bismo iz njega razabrati i isitati za na ivot nekoliko korisnih poruka. Primjerice - Bog ima neki dobar plan i za moj kao to ga je imao za Isusov ivot, zato eli da u sigurnoj okolici rastem, da se klonim loe sredine i svega onoga to bi mi moglo nakoditi. On eli da cijeli ivot rastem, da dozrijevam i sazrijevam kroz
66
nova ivotna iskustva, da postajem cjelovita linost, da moj ivot dobije dobre temelje i da uspije, da bude osmiljen i pun nutarnjega zadovoljstva. - Bog mi alje dobre pratioce i savjetnike na taj put kroz ivot, kao to je Isusu dao dobre roditelje, anele, savjetnike u snu, ljude koji su ga voljeli, cijenili i potivali, koji su ga titili od tetne i pogubne okolice. I ja na svome ivotnome putu susreem mnoge dobre ljude (mnoge Stadlere i Stadlerovke) kojima sam vaan i blizak, koji me vole, razumiju, potpomau, kojima je stalo do toga da moj ivot uspije. To me obvezuje da preuzmem odgovornost i za onu djecu, za one ljude koji nisu imali takvu sreu, ljude koji su moda bili odbaeni ili traumatizirani. - Bog i meni ponekad kae: Ako ova sredina, ovo drutvo, ovo zvanje, ove okolnosti u kojima ivi ne odgovaraju Tvojim snovima i Tvojim enjama nastoji da ih promijeni. Ako ih ne moe promijeniti, jer su oni i njihovi zakoni, njihova dinamika jai od Tebe onda smije i mora tu okolicu napustiti; ja Ti ostavljam otvorene putove u bolju okolicu, u sigurniju sredinu, putove u Egipat, ja u Te pratiti kroz dobre ljude i na tim novim putovima kao to sam pratio Svetu Obitelj! Ako ivi u nekoj sredini koja Ti je postala preuska, umala, dosadna, jednolina, plitka, sa nezdravim pogledima i shvaanjima, gdje ne moe slobodno disati i misliti - onda je vrijeme da oslukuje svoj nutarnji glas i da se ee zapita: dokle e jo moi tu ivjeti.? Smijemo poi od toga, da smisao ivota u Bojem planu nije u tome da nekako preivi, nego da dobro ivi, da ima osmiljen i ispunjen ivot, da pronae svoj ivotni put, da ivi svoje snove i da bude sretan u svojoj nutrini. Zato je preporuljivo da i Ti, kao Josip u dananjem odlomku iz Evanelja, oslukuje svoj nutarnji glas, svoje snove za svoj ivot i prepozna as kad je vrijeme da krene iz te nekorisne sredine, nekamo u Egipat, ili u Pustinju, gdje e moi bolje rasti i sazrijevati u cjelovitu osobu. Prije nego to sm usahne, prije nego to Ti ivot postane plitak, besmislen i dosadan i prije nego to sam sebi i drugima pone dosaivati kreni iz te sredine, s te mrtve toke, napravi zaokret i trai si neku korisniju sredinu, gdje e moi slobodnije disati i misliti, gdje e se moi bolje i slobodnije razvijati i rasti! Ako ivi u nekoj sredini koja Ti je postala tetnom i pogibeljnom
67
(primjerice: okolica i Tvoje drutvo nude Ti alkohol, drogu, navode Te na nemoralne ili kriminalne radnje i druge za Tvoj razvoj tetne stvari), onda je krajnje vrijeme da napusti takvu sredinu, takvo drutvo i da potrai neko bolje i Tebi korisnije. Moda ponekad osjea nutarnji tihi glas opomene: Bolje je da se odluim za dragovoljno izbjeglitvo iz toga pogubnoga drutva i krenem u svoj Egipat, nego da ostanem tu i propadam s ostalima! Sveti Josip Ti i tu moe biti dobar uzor, pripremiti Te i ohrabriti da u pravi trenutak donese pravu odluku, tako da Tvoj ivot uspije i bude Tebi i Bogu na radost! - Bijeg u Egipat je ujedno slika i brane zajednice: djevojka i mladi su krenuli iz svojih starih obitelji i zaputili se u neto sasvim novo, u neto tree, u svoj Egipat. A popudbina, ono od ega e putem ivjeti, im je roditeljska ljubav iz djetinjstva, elja da se jedno drugome podare kao to su bili tamo podareni (i neto vie od toga!), elja za vlastitim duevnim rastom i dozrijevanjem kroz branu ljubav i prevladavanjem branih problema, elja za vlastitim gnijezdom i roditeljstvom...Oprjena shvaanja, to su ih ponijeli iz roditeljskih domova, dolaze do izraaja ve pri kienju njihova prvoga zajednikog boinog drvca u svom novom domu. Jedan mladi brani par mi je u branom savjetovalitu priao svoj prvi okraj pod boinim drvcetom. On: Moja mama je uvijek drvce kitila nakitom zlatne boje! a ona: A moj tata je uvijek drvce kitio sa srebrnasto-svjetlucavim nakitom! Ne mogu si zamisliti da se netko moe dobro osjeati pod zlatkastim drvcetom! To za mene ne dolazi u pitanje! Nakon dueg razgovora i razmiljanja doli su do jednog zajednikog, treeg rjeenja koje ne potjee ni iz njegove, niti iz njene roditeljske kue. To je bio dobar korak ili pomak u osamostaljivanju od roditeljskih domova i graenju novoga zajednitva. I nas Bog zove u Egipat (tj. u neto Novo, u nova podruja ivota, na nove putove iskustva i samoiskustva, kroz koja emo sazrijevati i pronalaziti sebe i svoj ivotni put). Taj zov osjeamo svi u svojoj nutrini netko vie, a netko manje; netko svjesnije netko ne svjesnije, ali uvijek kao neki nutarnji zakon - i on nas ne ostavlja na miru, potie nas da prevladamo svoje strahove i sumnje, da krenemo s mrtve toke, da napravimo pomake i da se uputimo u Nepoznato, prema svom cilju ivota. To znai stalni rad na samome sebi, koji ponekad zna biti naporan i
68
mukotrpan, povezan s izvjesnim duevnim prelamanjima. Moramo se prilagoavati novim prilikama, aklimatizirati se i obogatiti se novim poticajima iz nove sredine, ugraditi ih u svoj identitet te tako donekle postati nova osoba. Ali svaki pomak u sazrijevanju ispunjava nas kako to esto osjetimo i jednom neobinom sreom. Poneki mogu tu sreu pretoiti u rijei, npr. kad kau: Sad se osjeam tako ispunjenim i sretnim da bih najradije cijeli svijet zagrlio! Sad osjeam da moj ivot ima smisla i nade! Ovo iskustvo je bilo tono ono za im sam eznuo i to mom ivotu daje nova krila! Sad se isplati ivjeti.... elim svim prijateljima ivota i sazrijevanja sretne i blagoslovljene boine blagdane! Ivo Jozi
69

Ponedjeljak, 27. prosinca 2010. - Sv. Ivan Evanelista
SADA JE AS DA VJERUJEMO I LJUBIMO (Iv 20,1-8) Djevica je rodila sina, daleko od svake udobnosti i oiju javnosti. Kako ree prorok, nadjenut e mu se ime EMANUEL to znai BOG S NAMA. On je uistinu s nama. Dok svjetlucavost boinoga drvca, mala talica pod njim, i hrpa umotanih darova, s manama, zaokupljaju pozornost svih domova u ove sveane i radosne dane, promiljam: emu sve to? BOG JE S NAMA. Jesmo li toga svjesni, i vjerujemo li u to? Ako jesmo, emu sve ovo lano bljetavilo, kad su nam srca hladna i prazna? Bog s nama roen je Onaj koji nas je prvi ljubio, koji se rodio u talici i lei na slamici, On je s nama. Nije li svako nae srce talica, dok se Bog u njemu ne rodi? Ako mislite da pretjerujem, emu onda takva trka u ivotu, zato gradimo velike kue, a ne znamo ih ispuniti toplinom i ljubavlju kao Marija? Zato od svoga tijela pravimo mitove, gubei se u trci ovoga sekulariziranoga svijeta, da popeglamo nedostatke koje smo si umislili? A Otac, Bog svemogui, strpljivo gleda i eka da uzvjerujemo da je roen Bog s nama, na Spasitelj i Otkupitelj, da je IV i da nas ljubi ba ovakve kakvi jesmo, jer nas je Otac Svemogui sam sazdao da budemo dio Njegova savrenoga svijeta i da ivimo vjeno. Dragi moji, kada emo shvatiti da su puni izlozi varka, iza kojih se kriju prazna skladita, da hodamo svijetom kao ivi. Gozbe su nae praznici neumjerenosti, slavimo blagdan svjetla, a u vlastitom srcu ne da nam je tama nego pomrina. Pue moj to si uinio meni?, govori nam Gospodin. Ti, brate, ti, sestro i ja s vama, probudimo se! T zar nismo po roenju krteni i, ne znajui za sebe, ucijepljeni u Krista, postali smo krani, d ba u Krista koji je ovih dana roen. On nas je prvi ljubio i eka na nas, na nau ljubav, pali nam svjetla uvijek i svugdje, a mi radije hodimo tamom. ega se bojimo, t On je s nama? Zato se jednostavno ne priklonimo dubljem razmiljanju dananje Boje rijei kada slavimo sv. Ivana apostola? Molimo Gospodina da nas Duhom svojim prosvijetli i ar srca koji tinja u nama razgori. Pogledajmo uenike Petra i Ivana, Ivana koga je sam Gospodin osobito ljubio; na rije Marije Magdalene, koja je dotrala s Gospodinova groba i dojavila da Ga nema, uenici su pohitali da i sami vide to se dogaa. Onaj koji je prvi dotrao, nije odmah uao. Kad ue,
70
vidje grob prazan i povoje ostavljene. Vidje i povjerova. Nije li to jasna poruka nama danas da iz tame moemo izii jednostavno vjerujui Gospodinu i ostavimo ovoje tami. Onaj tko ide za Isusom, ne ostaje u tami; sam Gospodin ga uvodi u ivot, ivot vjeni, ivot gdje svatko od nas nalazi svoj smisao i odgovore na pitanja: Tko sam?, Zato sam tu?, Kamo idem?. Dijete sam Boje, roeno majinom eljom i darom Svemoguega Oca koji mi udahnu besmrtnu duu; urezano mi je ime u Njegov dlan prije nego postadoh. Kakvo udo u oima naim? Zato sam tu?, esto se i sami pitate. Tu sam sa zadatkom da - po Oevoj volji, ovako posebna i neponovljiva - hodim za Kristom putem ISTINE, VJERE I LJUBAVI, kroz suznu dolinu. Tu sam da se darujem drugima, jer se Krist za me darovao. Tu sam da nosim ljudima radost i veselje, ivu vjeru da svjedoim, jer je Krist uza me do svretka svijeta. Tu sam da molim i kad ne znam pravo kako treba, Duh Gospodina moga potie me i pomae; tu sam da zahvaljujem, zahvaljujem na daru ivota i na ljubavi koju primih. Tu sam da ivotom slavim Gospodina Boga Svemoguega, Oca moga i tvoga. Zamislite kako zvonko jee rijei: OTAC MOJ JE SVEMOGUI BOG! ovjek se mora probuditi iz sna, mora odbaciti tamu i ii za svjetlom, ta sama MILOST ga zove. Evo sad je vrijeme, sad je as da vjerujemo i ljubimo, zahvaljujemo i slijedimo milost koja e nas jednoga dana vratiti u Oev dom. Smrtno e se tijelo vratiti u prah i pepeo, a dua koja ea za Bogom, Bogom ivim, ivjet e vjeno s Njim. Nije li sada jasno svima nama da kada napustivi tamu i izaemo iz grobova, koji nas sputavaju kao verige, moemo za ISUSOM. On nas vodi u ivot, t On je ivot. I kako ree sluga Boji Josip Stadler: Tko Isusa nae, dobro je blago naao, a tko Isusa izgubi, premnogo je izgubio i vie nego sav svijet. elim dodati: Molim Gospodina da mi dopusti slijepo ii putovima koji su Njegovi, ne hotei razumjeti Njegovo vodstvo, t Njegovo sam dijete. Boje sam dijete i dopusti mi da zaboravim na svoje malo Ja, da meni mrtva samo Tebi ivim ovdje i Tvojom milou s Tobom u vjenosti. Nada etka
71

Utorak, 28. prosinca 2010. - Nevina djeica
PATNJE OVOGA SVIJETA VODE NAS K BOGU (Mt 2,13-18) Na etvrti dan Boia Crkva se sjea svojih prvih muenika; to su nevina djeica iz Betlehema. Je li ih bilo 30-ak, kako neki poznavatelji Svetoga pisma vele, ili ih je bilo vie nije toliko ni vano. Vano je znati da su oni koji su jako bliski Isusu esto pozvani da na ovaj ili slian nain daruju svoj ivot za Njega. Ta povlastica da su mogli dati svoj ivot poradi Isusa - pripala je poslije nevine djeice i apostolima (osim sv. Ivana), zatim nekolicini prvih akona, a potom milijunima krana kroz minulih dvadeset stoljea. Moda bismo mogli postaviti pitanje: Ali, zato, kada su bila nevina? Da, bila su nevina, slino kao i oni milioni i milijuni muenika Kristovih, koji nisu pogubljeni zbog svoje zloe, ve samo zato to su jako ljubili Krista, ak vie nego svoj ivot. U ivotu i pogibelji nevine djeice iz Betlehema, a i brojnih drugih muenika dolazi do izraaja ono to je na sluga Boji, biskup Josip Stadler, jednom rekao: Patnje i tegobe ovog svijeta, ako se smatraju kao odredbe Boje, nisu nikakvo zlo. One dolaze od Boga, vode nas Njemu i ine nas dionicima nebeskih dobara. Kakva je velika milost i povlastica za one krane za koje je odredba Boja predvidjela takav sjajan svretak: to nipoto ne moe biti nikakvo zlo, ve uistinu patnje... ovoga svijeta vode nas Bogu i ine nas dionicima nebeskih dobara. Ove godine, 25 rujna u Rimu je proglaena blaenom Chiara Luce Badano. Imala je samo 17 godina kada je osjetila jaku bol u ramenima, toliko jaku, da joj je teniski reket ispao iz ruke. Dijagnoza: rak kostiju. Galopirajui. Kada je od lijenika saznala za tu dijagnozu, otila je doma, bacila se u krevet i poslije 25 minuta nutarnje bitke sa osmijehom u licu rekla: Sada moe!. Izrekla je svoj da ovoj Bojoj volji i vie se nije okretala natrag. Jo jednom je potvrdila svoje prihvaanje rijeima: Ako to eli ti, Isuse, elim i ja! Time poinje njezin uspon k svetosti. Prihvaa svaku bol iz ljubavi prema Isusu. Kada ve nije mogla hodati, rekla je: Kad bih morala izabrati izmeu hodanja i odlaska u raj, bez oklijevanja bih odabrala raj. Samo me to zanima. No, pazim kako u to rei, jer bi netko mogao pomisliti kako elim otii da vie ne bih trpjela. Nije tako. Ja elim otii k Isusu.
72
Odbila je i morfij, kada su bolovi postali jako intenzivni: Oduzima mi bistrinu, a ja Isusu mogu darovati samo bol. Samo mi je to ostalo. Ako se gubim, kojeg smisla ima moj ivot? Za itavo vrijeme svoje bolesti ostaje u kontaktu sa svojim prijateljicama, pogotovo s mladima iz pokreta fokolarini, kome je i sama pripadala. Njezine posljednje rijei upuene mami, glase: ao, budi sretna, jer sam uistinu sretna!. U nedelju, 7. listopada 1990., Chiara Luce je otila, s nepunih 18 godina Zatim je slijedio njezin posljednji dar: dopustila je presaivanje svojih ronica! Zahvaljujui njoj, dvoje mladih opet vidi. Ova sedamnaestogodinjakinja je prihvatila patnje i tegobe kao odluke Boje jer je jako ljubila Isusa i eljela biti slina Njemu. U svakoj patnji i tegobi ovoga svijeta - (primjerice u naoj: bolesti, nesrei, duhovnoj boli, samoi, kunji, neimatini, neslozi u kui, neostvarenih elji, tuzi za umrlima, duhovnoj suhoi...- koje iz dana u dan ulaze u na ivot) pomolimo se ovako ili slino: Ljubim Te, Isuse, jer Ti si ova bol! Jer me ljubi, Ti si uzeo na Sebe ove moje boli i Ti ih nosi, jer Ti si Otkupitelj. Ljubim Te, Isuse, jer me toliko ljubi! (Mi ne moemo ljubiti negativnosti, ali trebamo ljubiti Isusa koji umjesto nas i s nama prihvaa, uzima sve negativnosti, tj. sve nae boli, patnje, grijehe na sebe). Ono to emo poslije ovakve izjave ljubavi prema Otkupitelju, naem Isusupatniku, osjetiti tj. radost i duboko jedinstvo s Njim siguran su znak da ju je On primio. Na taj se nain opet vraa u nas mir i ljubav prema Isusu, a poslije pokuajmo rijeiti potekoe, koje se daju rijeiti; koje pak ostanu, postat e i ostat e Njegov i na sladak jaram i lako breme (usp. Mt, 11, 30). Mons. Gyuris Lszl
73

etvrtak, 6. sijenja 2011. - Bogojavljenje
SVIJET JE UGLEDAO BOJE LICE (Mt 2,1-12) Slavlje Bogojavljenja povijesno je starije od Boia. Njegov izvorni naziv je epifanija, a znai oitovanje Boga. Hrvatski prijevod Bogojavljenje zahvaa u potpunosti smisao ovoga dana kada se, kroz poklon mudraca s Istoka, Isus oitovao kao sveopi Spasitelj. Ne donosi spasenje samo idovima, ve svim narodima, kako stoji u Predslovlju, da je Bog danas otajstvo naega spasenja u Kristu objavio svim narodima na prosvjetljenje. Mnogima pozornost privlae likovi koji se pojavljuju u Mt 2,112. I dobro je pitati tko su bili kraljevi, o kakvoj se zvijezdi radi, to znae darovi koje su donijeli, itd. Uostalom, Bogojavljenje se u naem narodu naziva blagdanom Triju kraljeva, to sugerira nae zanimanje za njih. Vrijedi uoiti i suprotnost, na koju Matej upozorava, izmeu stranaca koji vjeruju u Mesiju i idova koji se za Njega ne zanimaju. No, nemojmo dopustiti da nam promakne sredinji prizor ovoga dogaaja. Svijet je ugledao Boje lice! Nebo se spustilo na Zemlju otvarajui nam obzorje neizmjerne ljubavi u djetetu Isusu. Ljepota Neba, ljepota ljubavi s boanskim epitetom, izreena je u Zbornoj molitvi ovoga dana: Mi smo te upoznali svjetlom vjere: privedi nas gledanju svoje nebeske ljepote. Nebeska ljepota nastanila se meu nama. Bog je siao u tijelo ovjeka da bi cijeli ovjek bio uzdignut i proslavljen. Bog je to koji se ne boji tjelesnosti, ve otvara obzorja novoga stvaranja. Bog je stvorio svijet ne da uvea, nego da oituje i priopi svoju slavu, rekao je sv. Bonaventura. Nakon Kristova utjelovljenja shvaamo da put te slave Bogu ide preko ovjeka koji je svojim ivotom najvea proslava Boga, to e potvrditi i sv. Irenej Lionski znaajnom reenicom: Slava je Boja ivi ovjek, a ovjekov je ivot gledanje Boga. Kako je prizor u kojem susreemo mudrace s Istoka praen svjetlom zvijezde, tako pojam svjetla uvruje doivljaj Bogojavljenja. Liturgijska molitva sugerira nam misao o novom svjetlu: Molimo te, svemogui Boe, da, dok smo obasjani novim svjetlom tvoje utjelovljene Rijei, u naim djelima sjaji ono to nam po vjeri sja u srcu. A zakljuni blagoslov na Bogojavljenje dodaje: Vi ste pouzdano poli za Kristom,
74
svjetlom u tami: neka Gospodin i vas uini svjetlom svojoj brai. Ako Boje lice gledamo kao utjelovljenu Ljubav, to ono i jeste u potpunosti, onda u prizoru Bogojavljenja zaista vidimo da je ljubav dragulj, ija cijena nadilazi sve. Ljubav je samo nebo, jer kad nju imamo, onda cijelo Presveto Trojstvo silazi u nae srce. No, da bi se dogodio silazak Trojstva u nae srce, da bi se dogodila naa preobrazba iz tame u svjetlo, potrebno je biti u Bojoj prisutnosti. Potrebno je Boga traiti. Kao pomo u nas je upisano svjetlo, zvijezda vodilja. Ona je u naoj tenji za Bogom, kako je to Psalmist izrekao: edna mi je dua Boga, Boga ivoga: o kada u doi i lice Boje gledati? (Ps 41,3). ovjek kao slika Boja od stvaranja u sebi ima enju za smirajem na dlanu svojega Stvoritelja. Onaj koji tu enju oslukuje i slijedi njezin trag, doi e do cilja, do mjesta gdje se pokazalo Boje lice. A to je novoroeni Isus Krist koji je ve u prvim danima svojega ivota otvorio vrata kole u kojoj se ui i ivi Ljubav koja zahvaa i preobraava ljudsko srce. Toj se Ljubavi klanjamo, doputajui joj da nas uini svojim odsjajem u svjetu! To e biti najbolje svjedoanstvo da nam se dogodilo Bogojavljenje, da je Nebo silo i u naa srca! Tanja Popec
75
Kazalo
Uvod (s. M. Marina Pilji) .............................................................4 I. BETLEHEMSKI PASTIR Uzoriti Vinko kardinal PULJI, nadbiskup i metropolita vrhbosanski Pripravni budite! ..........................................................................8 Vl. Jakov KAJINI Vjera i velika djela ......................................................................10 Vl. Pavo JURII Ii za Isusom ..............................................................................12 Vl. Andrija DJAKOVI ao mi je naroda .......................................................................14 S. M. Ljilja MARINI Razlika izmeu mudrosti i ludosti ...............................................16 S. M. Kristina ADAMI Bog i ovjek su se razumjeli .......................................................17 Vl. Ivan LENI Nose nadu i potiu enju za Gospodinovim dolaskom ..............19 II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU S. M. Ana Marija KESTEN Domain naega Boinoga slavlja ..............................................24 S. M. Marinela ZEKO Dovedi ih k Isusu .......................................................................25 S. M. Marina PERI Svjedoimo radost i ljubav .........................................................27
76
S. M. Kristina ADAMI Djeca majke Marije ....................................................................28 S. M. Ruica IVI Velikani su ponizni .....................................................................30 S. M. Suzana MALEI Kad srce bude taknuto zrakama Boanske ljubavi ........................32 S. M. Ana ULONIK Molitva i zahvalnost ...................................................................33
III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU S. M. Anelina PERI uti rijei i vidjeti djela ...............................................................38 S. M. Lucija BLAEVI Hoditi u istini .............................................................................39 S. M. Genoveva RAJI Od ivota ubiremo onoliko koliko u njega uloimo .....................40 S. M. Admirata LUI Tu sam radi tebe ........................................................................42 S. M. Manda PRLJA Ugradimo ivot u Boji plan .......................................................44 Bog je u svojoj ljubavi poslao Sina svoga .....................................46 Jelena BILETI, PMI Predan u ruke Boje volje ..........................................................48
77
Kazalo
IV. PRONAIMO MARIJU, JOSIPA I NOVOROENE Sunica IGI, PMI A gle svetoga Josipa! ..................................................................52 Nedjeljka Andri Novinc Potraimo zagubljene milosti ......................................................53 Sandra KAPETANOVI Slijedimo Mariju .........................................................................55 S. M. Ljilja MARINI Dobrota i svetost - dar i poziv ...................................................56 Vl. Josip GALI Koga traite? ..............................................................................57 Suzana KATAVA, PMI Svjetlo onima koji borave u tami ................................................59 V. NAOSMO S MARIJOM I JOSIPOM DJETECE ISUSA POLOENO U JASLICE S. M. Marina PILJI Dotakni Izvor Ljubavi .................................................................64 Ivo JOZI ivjeti snove ..............................................................................66 Nada ETKA Sada je as da vjerujemo i ljubimo ..............................................70 Mons. Gyuris LSZL Patnje ovoga svijeta vode nas Bogu ............................................72 Tanja POPEC Svijet je ugledao Boje lice .........................................................74
78
ISBN 978-9958-874-04-8
9 789958 874048
Izdava: Provincija Bezgrjenog Zaea BDM Sestre Sluavke Malog Isusa Bjelave 54 71000 Sarajevo e-mail: prov.up@bih.net.ba www.ssmi.hr

Koga Trazite

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Koga Trazite

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Koga traite?

Razmiljanja za Doae i Boi

Priredile: s. M. Kristina Adami s. M. Ana Marija Kesten

Sestra M. Marina Pilji provincijalna glavarica

U Sarajevu, na spomendan sv. Katarine, 25. studenoga 2010. godine

II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

IV. PRONA\IMO MARIJU, JOSIPA I NOVORO\ENE

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

V. NA\OSMO S MARIJOM I JOSIPOM DJETECE ISUSA POLOENO U JASLICE

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

You might also like