Srednja Mainska Tehnika kola Sarajevo

Maturski rad iz Transportni Ureaja Tema:Proraun i konstrukcija donje koturae

Hadi Suljo

Faruk upovi (dip.ing)

Maturski rad

Page 1

1.Uvod KOTURAE
oturae se uvode u mehanizme za dizanje da bi se umanjila sila zatezanja ueta, kao i moment tereta na dobou.Koturae predstavljaju sistem koturova preko kojih je prebaeno vuno ue.Uvoenjem koturae u mehanizam za dizanje dobija se manji prenosni odnos izmeu motora i doboa, a time i ekonominija konstrukcija.U okviru koturaa postoje pokretni koturovi (donja koturaa) (Sl.1) i nepokretni koturovi (gornja koturaa) (Sl.2).

Sl.1

Sl.2

Silu u uetu smanjuju koturi u donjoj koturai dok koturi u gornjoj koturai slue za promjenu pravca i smjera ueta. Opa formula ako zanemarimo otpore trenja

m-broj vjeanja G-teret

Maturski rad

Page 2

Koturae mogu biti proste i dvojne.Proste koturae su one kod kojih se pri dizanju tereta povlai samo jedan kraj uzeta dok je drugi fiksiran.(Sl.3)

Sl.3

Sl.4

Kod dvojni koturaa povlae se tj. omotavaju na dobo oba kraja ueta.(Sl.4) One mogu da slue za smanjenje vune sile mehanizma za dizanje ili za poveanje brzine dizanja. U dizalinim mainam uglavnom se primenjuju koturae za smanjenje vune sile. Na (Sl. 5) data je ema proste koturae,ako se zanemare otpori na koturu, vidi se da se teret ravnomjerno rasporeuje na sve krake ueta u dijelovima G/m, gde je m broj krakova ueta. Ako se uzmu u obzir otpori koji se javljaju pri okretanju kotura, obuhvaeni stepenom korisnosti koturae , to je pri dizanju tereta G najvee zatezanje kraka uzeta

Kao sto se vidi na (Sl.5), u proste koturae jedan kraj ueta vrsto je vezan za oslonac, dok se drugi kraj, posto je nekoliko puta prebaen preko koturova, namotava na dobos A.

Maturski rad

Page 3

Sl.5 Dvojne

koturae

Za dizalice se, osim prostih koturaa, uglavnom upotrebljavaju dvojne koturae (Sl.6), u kojih se oba kraja ueta namotavaju na dobo.

Sl.6

Sl.7

Maturski rad

Page 4

Kotur a se naziva kotur za izravnanje i slui samo da izravna eventualne nejednakosti u duinama oba kraka ueta. Dvojna koturaa predstavlja ustvari, dvije paralelno postavljene proste koturae iji je broj krakova ueta m/2 ako je ue objeeno o m krakova. Sila u svakom kraku koji nailazi na dobo jest:

Prednost dvojne koturae je duplo vea brzina dizanja tereta nego prosta za istu brzinu ueta i isti broj vjeanja,i manje njihanje tereta pri dizanju.Brzina tereta je:

Na S1.6 prikazana je ema dvojne koturae sa 4 kraka, primjenjuje se za dizanje tereta do 25-30 Mp. Prenosni odnos ove koturae je i = 2, duina namotanog ueta na svakoj strani doboa je 1=2 h (gde je h - visina dizanja). Brzina ueta je Vu = 2 v (gde je v - brzina tereta) stepen korisnosti koturae je = 0,94. Za terete preko 100 Mp izrauju se dvojne koturae sa 12 i vie krakova (S1.8).

Sl.8

Maturski rad

Page 5

Koturae ijom se primenom dobija poveanje brzine tereta,ugrauju se uglavnom u hidrauline i pneumatske podizae, u kojih je relativno lako ostvariti velike pritiske radnog fluida. Na (Sl.9) prikazana je hema koturae jednog hidraulinog podizaa ciji je prenosni odnos .

Sl.9

Maturski rad

Page 6

2.Izbor broja vjeanja i elinog ueta

S obzirom na nosivost,usvajamo donju koturau s m=4 vjeanja (Sl.6).Prenosni odnos i=2,stepen korisnog dejstva =0,94 i broj vjeanja m=4. Ue se bira na osnovu sile Fuo-sila kidanja ueta. Fuo=k*Fumax k-stepen sigurnosti,prema tablici 11(T.U Repi) stepen sigurnosti uadi za teki reim rada je k=6.5 Fumax (daN)-maksimalna sila zatezanja ueta Najvea sila u jednom kraku ueta je

Prema obrascu 22(T.U. Sava M.Dedijer),raunska sila kidanja ueta je:

Zbog slabih mehanikih osobina kudeljna uad se upotrebljavaju samo za mehanizme sa rucnim pogonom,kao i za vezanje tereta za nosei dio dizalice.elina uad se upotrebljavaju a sve mehanizme,i sa runim i sa motornim pogonom.Izrauju se od tankih elini ica jaine 130-180 ,koja se prilikom izrade i termiki obrauje. Za dizaline maine se upotrebljavaju uad dvostrukog upredanja,ice se prvo upredaju u strukove a oni u uad.Po vrsti upredanja razlikujemo unakrsno,istosmijerno i kombinovano predenu uad.Za deizalice se obicno upotrebljavaju desnohodna unakrsno predana uad.Uad su standardizovana.Najcesce se za dizalice koriste uad sa 6 strukova i sa 19 i 37 ica u struku. Na osnovu sile kidanja ueta (Fuo) usvojeno je ue B16*160 DIN 655

Maturski rad

Page 7

-Broj strukova:8 -Broj zica u struku:19 -Ukupno zica:152 -Precnik uzeta:16 -Precnik zice: Jezgro struka:1.3 Srednji sloj:0.6 Spoljni sloj:1.0 -Povrsina presjeka uzeta:87.5 -Tezina:0.87 dN/

Sl.10

Maturski rad

Page 8

3.Dimenzionisanje kotura za uze

Izbor i dimenzije kotura zavise od prenika ueta,pa se prema tome bira iz tabele odgovarajui kotura.Kotur po obimu ima ljeb cija je svrha bolje voenje ueta i da ue ne ispada.Oblik ljeba je obino kao na priloenoj slici:

Sl.11 Za prenik ueta du=16,prema tabeli 1,usvajamo: a=55 r1=5 b=40 c=10 r2=5 r3=17 e=1.5 r4=10 h=30 l=15 r=12

Sl.12(tab.1)

Maturski rad

Page 9

Sl.13

Dimenzije kotura za ue
irina glavine kotura je: B=a+(10-20mm) B=55+15 B=70mm Prenik kotura: Prenik kotura i doboa se dobija iz odnosa D/d,koji je za srednji reim rada (tablica 17) jednak 22.

D/d=22 tab.17 str.72 d-prenik ueta Usvaja se D=355mm

Maturski rad

Page 10

4.Izbor standardne kuke

Za datu nosivost G=80KN i pogonsku grupu 3 usvajamo kuku oznake 10,za koju je:

Oznaka kuke 10 d3 Rd56*6 M 50

Pogonska grupa 8.0 d4 48,5 n 10

a1 100 d5 49,4 p 10 Masa kg 23,5

a2 80 d6 49,4 r1 11

b1 90 c1 218 r2 18

b2 36 h1 112 r3 100

b3 75 h2 95 r4 212

b4 48 l1 365 r5 146

d1 67 l2 122 r6 125

d2 55 l3 355 r7 3

r8 16

r9 3

Tab.2

Sl.14

Maturski rad

Page 11

5.Izbor i provjera standardne traverze

Traverza je standardni element a dimenzije joj zavise od velicine kuke.Prema tome usvajamo standardnu traverzu za kuku oznake 10.

Sl.15 Traverza se oslanja na nosee limove a na sredini je optereena teinom tereta posljedstvom kuke,prema tome traverza je izloena naponima savijanja,povrinskim pritiskom i smicanju. Napon na savijanje u sredini raspona traverze je

( Gdje je : =80...120 kraju rukavca traverzr je

-dozvoljeni napon a moment savijanja na

Maturski rad

Page 12

Povrinski pritisak izmedju nosaa limova i nosaa kuke je ( )

Nosei limovi se proraunavaju na istezanju,povrinski pritisak i smicanje gdje je debljina lima

Rijeenje:Za nosivost 10t prema slici 16 je B= =140 [mm];L= =140[mm]; =58[mm]; = =55[mm];d= =29[mm] i c=10[mm] pa je s+ = -c+1=29-10+1=20[mm] i ( ) Napon na savijanje je:

=50[mm];

A povrinski pritisak izmeu osovine i limova

( )

Sl.16

Maturski rad

Page 13

6.Izbor odgovarajueg leita i navrtke za kuku

Izbor leita
Na vrat kuke se postavlja aksijalni leaj sa sfernim dodirom prstena radi lakeg okretanja kuke i olaksalo vjesanje tereta (Sl.17).Leaj se usvaja na osnovu prenika vrata kuke na mjestu leita . Usvajamo aksijalni leaj tipa TA11 d=55 C=26,46 D=78 78 H=16 Masa=0,240 k

Sl.17

Sl.18

Maturski rad

Page 14

Izbor navrtke Navrtka za obezbjeenje kuke od ispadanja usvaja se prema navoju na vratu kuke M55 Metriki navoj M55

h=112 mm

Maturski rad

Page 15

7.Proraun osovine kotura

Proraun osovine kotura i njena duina se izraunavaju iz uslova optereenja na savijanje Za prenik kotura D=355

Tabela 2.12. Dimenzije kotura prema slici 2.36.-2.38

Debljina nosivog lima je: S=Fu/

Maturski rad

Page 16

Usvajam s=80000/120*45=14.81mm priblino 15mm

Sl.19

Sl.20

Provjera limova na pritisak: P=(2*Fu)/(2*s* ) ( ) ( )

P=118,51 Mpa<Pdoz Duinaglavine kotura je (prema preporuci):

Maturski rad

Page 17

Lg=1,5* L1=Lg+s L1=82,5mm

Sl.21 Napon savijanja je:

( ) ( ) 110.158 MPa<

Osovina kotura zadovoljava jer je napon savijanja manji od dozvoljenog =100-120 MPa Prenik osovine kotura se rauna na osnovu dozvoljenog napona savijanja d= Usvajam d=45

Maturski rad

Page 18

Osovina kotura se provjerava na smicanje osovine i noseih limova:

-povrina presjeka osovine 2025*0,75=1589,625m

Napon zadovoljava jer je manji od dozvoljenog

Maturski rad

Page 19

Sadraj:
1. Uvod ; 2. Izbor broja vjeanja i elinog ueta; 3. Dimenzionisanje kotura za ue; 4. Izbor standardne kuke; 5. Izbor i provjera standardne traverze; 6. Izbor odgovarajeg leita i navrtke za kuku; 7. Proraun osovine kotura; 8. Konstruisanje i sklapanje elementa koturae u CATIA-i 9. Sklopni crte koturae na pausu,u tuu;

Maturski rad

Page 20