KOLEGIJ: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

SADRAJ

1. Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja 2. Op e zada e tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja

3. Sedmo razvojno razdoblje (18-25 godina) 3.1. Obrazovne zada e 3.2. Antropoloke zada e 3.3. Odgojne zada e

4. Opisi programa

4.1. Osnovni programi tjelesne i zdravstvene kulture 4.1.1. Modeli kineziolokih aktivnosti 4.1.2. Obrazovna postignu a, kljuni pojmovi 4.1.3. Meuprogramska povezanost 4.2. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture 4.2.1. Modeli kineziolokih aktivnosti 4.2.2. Obrazovna postignu a, kljuni pojmovi

4.2.3. Meuprogramska povezanost 4.3. Programi za studente s posebnim potrebama 4.4. Izborni programi za studente viih godina studija
4.4.1. Model kineziolokih aktivnosti Izbornih programa

4.4.2. Obrazovna postignu a, kljuni pojmovi 4.4.3. Meuprogramska povezanost

5. Nain pra enja kvalitete i uspjenosti izvedbe programa tjelesne i zdravstvene kulture 6. Didaktiko metodike upute

7. Ostale napomene

1. Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je (1) uenje novih konvencionalnih motorikih znanja, (2) usavravanje temeljnih teorijskih i praktinih kineziolokih znanja, (3) utvrivanje interesa studenata, antropolokih obiljeja i motorike informiranosti (4) spreavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motorikih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vjebanje (6) promicanje sportske kulture i (7) unapreenje socijalne komunikacije. 2. Op e zada e tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja Zada e tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju su; o Usvajanje teorijskih informacija o mogu im promjenama morfolokih obiljeja, motorikih i funkcionalnih sposobnosti primjenom adekvatnih kineziolokih postupaka te mogu im negativnim pojavama uslijed nedostatka tjelesne aktivnosti. o Uenje o kineziolokim aktivnostima koje su u funkciji maksimalne tranformacije osobina i sposobnosti potrebnih za uspjenost u pojedinoj djelatnosti i prevencija nastanka profesionalnih oboljenja. o Usvajanje teorijskih i praktinih kineziolokih znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno tjelesno vjebanje. o Upoznavanje sa zakonitostima zdravstvene kulture radi ouvanja i unapreenja zdravlja. o Usvajanje teorijskih znanja o tetnosti raznih oblika ovisnosti. o Usvajanje informacija o najzanimljivijim rezultatima dosadanjih svjetskih i hrvatskih istraivanja provedenih na studentskoj populaciji iz segmenta zdravlja (bolesti, prehrana, dijagnostika, stres, tjelesna aktivnost kao sredstvo rastere enja....) o Usvajanje teorijskih znanja o vanosti kvalitetne prehrane tijekom cijelog ivota, osobito pri velikim intelektualnim i tjelesnim naporima. 3. Sedmo razvojno razdoblje (od 18. do 25. godina)

3.1. Obrazovne zada e Primarna obrazovna zada a sedmog razvojnog razdoblja je usvajanje teorijskih i praktinih znanja o naprednim i specifinim strukturama gibanja, koja su nadogradnja bazinih struktura gibanja pojedinih sportova zastupljenih u srednjokolskom programu tjelesne i zdravstvene kulture. Posebnost programa je u ponudi novih konvencionalnih motorikih znanja koja nisu bila sadrana u obveznim programima osnovnog i srednjeg obrazovanja. 3.2. Antropoloke zada e

Rezultati longitudinalnih istraivanja potvruju da se cjelokupna tjelesna aktivnost kod 80% studentske populacije svodi samo na pohaanje redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture. S obzirom na antropoloka obiljeja studentske populacije i plato u rastu i razvoju te sve ve u pojavu hipokinezije osnovne antropoloke zada e nastave tjelesne i zdravstvene kulture su usmjerene na odravanje i kontrolu vrijednosti koje se odnose na: 1/regulaciju tjelesne mase, odnosno redukciju potkonog masnog tkiva, 2/pove anje mii ne mase 3/vrne vrijednosti gusto e kostiju 4/programiranje rada i razvoj pojedinih motorikih sposobnosti (tjelesna snaga, izdrljivost, gibljivost, koordinacija, ravnotea i preciznost) 5/ funkcionalnih sposobnosti. Prilagoenim tjelesnim vjebanjem moemo znaajno utjecati na odravanje osobina i sposobnosti na najvioj razini, odnosno prevenciji pojave pada funkcija pojednih organa i organskih sustava te pojavi razliitih bolesti. Oekivane pozitivne promjene i realizacija pojedinih antropolokih zada a mogu pridonijeti kvalitetnijem rijeavanju svakodnevnih zadataka tijekom studija, jaanju imuniteta i prevenciji povreda. 3.3. Odgojne zada e U sedmom razvojnom razdoblju primjenom adekvatnih kineziolokih aktivnosti moe se pozitivno utjecati na poticanje i usmjeravanje dimenzija koje reguliraju modalitete ponaanja. Pozitivno se moe djelovati na razliite oblike anksioznosti i usmjeravanje agresivnosti do konstruktivnih vrijednosti. Vano je istaknuti odgojne zadatke tjelesne i zdravstvene kulture koji su usmjereni na razvoj sposobnosti upravljanja vlastitim reakcijama u raznim situacijama, a s time u vezi podizanjem nivoa frustracijske tolerancije. Osim toga vana odgojna zada a tjelesne i zdravstvene kulture je zadovoljenje socijalnih motiva; potrebe za afirmacijom i socijalnom komunikacijom. 4. Opisi programa

Programi tjelesne i zdravstvene kulture za visoka uilita mogu se provoditi kao: 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. Osnovni programi Posebni programi Programi za studente s posebnim potrebama Izborni programi za studente viih godina studija

Osnovni i posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture provode se u okviru obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture na prediplomskom studiju. Provedba navedenih programa ovisi o nekoliko imbenika: a/interes studenata b/osigurani uvjeti rada (prostor, oprema i sredstva za rad c/ voditelji programa (nastavnik, vanjski suradnik..) Nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture na osnovu utvrenih interesa studenata za pojedini program, odnosno kinezoloku aktivnost obvezni su izraditi izvedbeni plan i program za studente koji treba sadravati: naziv nastavne cjeline (kompleksa) i tema/vjebi (prema izvedbenom planu i programu), cilj za nastavnu cjelinu (zada e za

studente, studentice), nastavne metode i metodike oblike rada, definirati povezanost s

drugim programima te obvezno odrediti: nastavna sredstva i pomagala, materijalne uvjete rada i mjesto izvoenja nastavnog rada, broj sati, broj radnog tjedna nastave i napomene koje se odnose na temu. 4.1. Osnovni programi sadre napredna konvencionalna motorika znanja sukladna cilju nastave tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima odreena na temelju egzaktno utvrenih potreba svakog studenta i studentice. Jedan od kriterija definiranja Osnovnih programa su znanstveno utvreni hijerarhijski pokazatelji o vrijednosti pojedinih kineziolokih aktivnosti koji se primjenjuju u hrvatskom odgojnoobrazovnom sustavu u smislu utjecaja na antropoloka obiljeja i ostvarivanje vanijih utiliteta. Provedba nastave tjelesne i zdravstvene kulture u frekvenciji od 2 sata tjedno uvjetuje i daje prednost primjene kineziolokih aktivnosti s kojima se u odreeno vrijeme ostvaruje ve i broj ciljeva, a to su one s tzv. ve im kompleksitetom.

Programski sadraji Osnovnih programa tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima o Atletika o Badminton o Fitness programi o Koarka o Nogomet (mali nogomet) o Odbojka o Osnove borilakih sportova o Plesne strukture o Plivanje o Rukomet o Stolni tenis 4.1.1. Modeli kineziolokih aktivnosti Osnovni programi tjelesne i zdravstvene kulture - modeli kineziolokih aktivnosti

Naziv kinezioloke aktivnosti ATLETIKA 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest atletike u Hrvatskoj i svijetu. Atletska pravila i sustav natjecanja.Klasifikacija atletskih disciplina. Utjecaj programa atletike na razvoj antropolokih karakteristika odraslih. Metodika pouavanja atletskih disciplina: hodanja, tranja, skokovi i bacanja.Trenane atletske vjebe za op u fiziku pripremu. Trenane vjebe za tehniko-taktiku pripremu.Struktura atletskog treninga (sadraji, organizacija i provedba). Metodika vjebanja primjenom atletskih sadraja u funkciji razvoja i odravanja antropolokih obiljeja. Usvajanje informacija o znaajnim karkateristikama individualnog rekreativnog treninga atletike i primjeni u slobodno vrijeme i nakon studija. Organizacija i provedba atletskih natjecanja na fakultetu i sveuilitu.Vrednovanje atletskih postignu a tijekom akademske godine. 3. Opis op ih i specifinih znanja i Studenti i studentice e tijekom provedbe programa u atletskim vjetina disciplinama hodanja, tr anja, skokova i bacanja u okviru osnovnog programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) ste i znanja o strukturi atletike, o op oj fizikoj pripremi i tehniko-taktikoj pripremi za pojedine atletske discipline.Specifina znanja odnose se na pouavanje i kontrolu izvedbe pojedinih atletskih tehnika te provoenje atletskih natjecanja na visokom uilitu i sveuilitu. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Mogu nost sudjelovanja na natjecanjima (prvenstvo fakulteta, sveuilino prvenstvo, kros natjecanja), posjet natjecanjima 6. Nain provjere znanja i vjetina Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa

studentima. 7. Popis literature 1. Milanovi , D., E. Hofman, V. Puhani , V. najder (1986). Atletika - znanstvene osnove. Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 2. najder, V. (1997). Na mjesta pozor. Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb, 180 str. 3. najder, V. i D. Milanovi (1991). Atletika hodanja i tranja. Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb, 78 str. 4. Meunarodna pravila za atletska natjecanja (2001). Savez hrvatskih atletskih sudaca, Zagreb. 5. Bodnaruk A.P. i sur. (1984) Atletska bacanja. Zagrebaki sportski savez, Zagrebaki atletski savez. Zagreb. 8. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

Rbr. Naziv kinezioloke BADMINTON aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest i razvoj badmintona. Pravila badmintona. Osnovni elementi tehnike udaraca reketom: dranje reketa, forhend udarac ispod ruke, bek hend udarac ispod ruke, visoki servis, kratki servis, forhend-lob iznad glave, bek hend udarci iznad ruke, udarci na mrei, drive udarac, sme udarac. Kretanja po terenu: u smjeru naprijed-natrag, kretanja u etiri kuta, kineska kretanja, kretanja u igri parova-izmjena igraa. Fizika priprema u badmintonu. Taktika u pojedinanoj igri: anticipacija, koritenje centralne pozicije, vanost promjene ritma i brzine. Osnovna taktika u igri parova: vanost servisa, napadaki stil igre, vanost obrane, kretanja u prijelazu iz obrane u napad . Osnovna taktika u mjeovitim parovima: specifinosti igre u mjeovitim parovima. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e ste i temeljna znanja o tehnici i taktici u znanja i vjetina badmintonu. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje u nastavi i na natjecanjima na fakultetu i sveuilitu. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom rada sa vjetina studentima-icama. 7. Popis literature 1. Brundle, F. (1988). Badminton. Hrvatski badmintonski savez. 2. DBF. Badminton u koli (2000). Hrvatski badmintonski savez (prema izdanju njemakog badmintonskog saveza) 3. Petri , D. (1995). Badminton u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli. U V. Findak (ur.), Zbornik radova 4. ljetne kole pedagoga fizike kulture Republike Hrvatske. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti FITNESS PROGRAMI 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Osnovna teorijska znanja o terminologiji u kineziologiji, osnovna motorika znanja, klasifikacija kineziolokih aktivnosti pogodnih za razvoj pojedinih funkcionalnih i motorikih sposobnosti te morfolokih karakteristika. Teorijsko-praktina znanja o podjeli i ciljevima fitness programa: grupni fitness programi (aerobni programi, programi za razvoj snage i miine izdrljivosti ili programi s optere enjem, programi za razvoj fleksibilnosti) vjebe sa i bez optere enja, cardio-fitnes programi te ostale fitness programe s obzirom na prethodno utvreni interes studenata. Stjecanje informacija o pravilnosti izvoenja pojedinih vjebi, doziranju intenziteta i volumena optere enja, planiranju i provedbi individualnih programa vjebanja izvan nastave i u slobodno vrijeme. Teorijsko-praktina znanja o kretnim strukturama pogodnim za redukciju potkonog masnog tkiva i razvoj aktivne mii ne mase. Postupci za utvrivanje inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja polaznika pojedinog fitness programa. Informacije o rezultatima istraivanja primjene pojedinih fitness programa i njihovog utjecaja na razvoj antropolokih obiljeja i zdravlje korisnika. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e usvojiti osnove o podjeli fitness programa te osnovna znanja znanja i vjetina o trenanom procesu pojedinog fitness programa. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i posjet natjecanjima (sportska aerobika, bodybuilding) 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa studentima. vjetina 7. Popis literature 1. Metiko, D., Prot, F., Furjan-Mandi , G., Kristi , K (1997). Suvremena aerobika. Zbornik radova meunarodnog

znanstvenostrunog savjetovanja , 6. zagrebaki sajam sporta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 2. Milanovi , D. (ur.) (1996). Fitnes. Zbornik radova meunarodnog znanstveno-strunog savjetovanja of fitnesu, 5. zagrebaki sajam sporta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 3. Milanovi , D., Heimer, S (ur.) (1997). Dijagnostika treniranosti sportaa. Zbornik radova znanstveno-strunog savjetovanja, Fakultet za fiziku kulturu i Zagrebaki velesajam, Zagreb. 7. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

Rbr. Naziv kinezioloke KOARKA aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest razvoja koarke u Hrvatskoj i svijetu. Pravila koarke. Karakteristike, sposobnosti i osobine igraa znaajne za uspjeno igranje koarke. Struktura momadi. Osnovni model igre. Ponavljanje i uenje osnovnih elemenata tehnike napada (dranje lopte, stav sa i bez lopte, startna kretanja i skokovi, voenje lopte na mjestu i u kretanju, promjena pravca i brzine kretanja bez lopte i kod voenja lopte, hvatanje lopte i dodavanje lopte iz mjesta i u kretanju, ubacivanje lopte u ko iz mjesta, u kretanju i iz skoka) i obrane (stavovi u obrani, kretanje u stavu i kombinirana kretanja, skokovi, oduzimanje i izbijanje lopte, spreavanje ubacivanja). Osnove individualne taktike napada i obrane, grupne taktike napada (ekrani) i obrane (preuzimanje, izmicanje, probijanje i usmjeravanje), kolektivne taktike napada (kontranapad, pozicioni napad protiv osobnih i zonskih obrana) i obrane (zonske i osobne obrane). Struktura koarkakog treninga (sadraji i organizacija) Sustavi koarkakih natjecanja u Hrvatskoj. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e ste i teorijska znanja o pravilima i koarkakim znanja i vjetina natjecanjima i usavriti osnovne elemenate tehnike i taktike koarkake igre. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet i analiza utakmica nastave 5. Ostale obveze studenata Sudjelovanje na fakultetskim i sveuilinim natjecanjima.

6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa vjetina studentima (redovitost i aktivnost na nastavi). 7. Popis literature 1. Tocigl, I. (1998). Koarkaki udbenik. Fakultet prirodoslovnomatematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, Zavod za fiziku kulturu, Split. 2. Tocigl, I. (1984). Koarka. Sveuilite u Splitu 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom rada na kraju nastave.

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti NOGOMET (MALI NOGOMET) 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj nogometa: povijesne etape u svijetu i Hrvatskoj. Nogometna pravila. Pravila malog nogometa. Utjecaj treniranja nogometa na razvoj sposobnosti i osobina igraa i obratno. Ponavljanje i usavravanje elemenata tehnike i taktike (osnovno kretanje igraa bez lopte, elementi tehnike s loptom; taktika u napadu i taktika u obrani, uigravanje momadi s obzirom na strukturu igre napad - obrana). Specifiinosti i razlike u trenanom procesu s obzirom na spol. Metode, sredstva i pomagala u nastavnom procesu. Sustavi igre, ekipna i individualna taktika Uvodne pomo ne igre za nogomet i dopunske igre u treningu. Igra na dva gola u odgovaraju em nainu sustava igre u fazi napada i fazi obrane. Mali nogomet, modificirani nain malog nogometa u otvorenim i zatvorenim prostorima. Voenje momadi, suenje utakmice. Struktura nogometnog treninga (sadraji i organizacija). 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu osnovna znanja i vjetine iz malog nogometa i znanja i vjetina osnovna tehni ko-taktika znanja velikog nogometa. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe) 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa vjetina studentima (aktivno sudjelovanje na nastavi). 7. Popis literature 1. Gabrijeli , M. (1964). Nogomet teorija igre. Sportska tampa, Zagreb 2. Pravila nogometne igre (1994)., Hrvatski nogometni savez Zagreb, Enciklopedija fizike kulture (1975), Svezak 1., JLZ, Zagreb 3. Jerkovi , S., V. Barii i I. Skoko (1992). Metodika obuke igre ovjek-ovjeka u fazi obrane. Nogomet, Zagreb, br. 48

4. Jerkovi S. (2004) Teorija tehnike (skripta), Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu 8. Nain pra enja rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti ODBOJKA 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj odbojke: povijesne etape u svijetu i Hrvatskoj. Pravila odbojkake igre. enje, ponavljanje i usavravanje kretnih struktura odbojkakih tehnika i odbojkakih faza igre: servis, prijem servisa, dizanje, sme, blok, obrana polja, dizanje u protunapadu, sme u protunapadu) i odbojkakih stavova. Igre 1:1, 2:2, 3:3, 4:4, 6;6. Trenane vjebe op e i specifine odbojkake pripreme. Sustavi igre, ekipna i individualna taktika. Struktura odbojkakog treninga (sadraj i organizacija). 3. Opis op ih i specifinih Studenti-ce trebaju ste i temeljna znanja i vjetine iz znanja i vjetina odbojke (tehni ka, taktika i metodika) 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet utakmicama. 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju i fakultetskim turnirima. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa vjetina studentima. 7. Popis literature 1. Jankovi , V., N . Mareli (1995). Odbojka. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 2. Jankovi , V. & N. Mareli (2003). Odbojka za sve. Zagreb. Autorska naklada. 3. Slubena pravila odbojke. Hrvatski odbojkaki savez, Zagreb, 2004. 4. Mareli , N., V. Jankovi (1996). Odbojkake tehnike. Zadar. Cesar press. 8. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

10

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti OSNOVE BORILAKIH SPORTOVA 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraji Povijest borilakih sportova (judo, samoobrana i karate). Pravila borbe u tim sportovima. Organizacija juda i karatea u Hrvatskoj i svijetu. enje tehnikih elemenata: stavovi, kretanja, hvatovi, padovi, bacanja, poluge, guenja, udarci, zahvati dranja, udarci i blokade. Pouavanje osnova samoobrane. Utvrivanje i uoavanje pogreaka i ispravljanje u izvedbi tehnikih elemenata pomo u odgovaraju ih metodskih vjebi i postupaka. Vjebe za razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za uspjeh u borilakim sportovima. Struktura sata treninga (sadraji, organizacija i provedba). 3. Opis op ih i specifinih Usvajanje teorijskih i praktinih znanja o osnovnim znanja i vjetina karakteristikama borila kih sportova. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Nastup na natjecanjima na razini fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa vjetina studentima-icama 7. Popis literature Serti , H. (2004). Osnove borilakih sportova. Zagreb: Kinezioloki fakultet 8. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

11

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti PLESNE STRUKTURE 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Razvoj plesa i njegovi pojavni oblici. Sistematizacija plesnih struktura (folklor i drutveni). Utvrivanje razine plesne informiranosti i interesa studenata-ica. Pouavanje temeljnih plesnih struktura (folklor i drutveni). Struktura plesnog sata (sadraji, organizacija i provedba). Glazbeni izrazi (ritam, tempo, zvuk, dinamika). Primjena plesnih sadraja za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja s obzirom na dob, spol i razinu plesne informiranosti. Metode, sredstva i pomagala i njihova primjena. 3. Opis op ih i specifinih Studenti-ice e usvojiti temeljna teorijska i praktina znanja i vjetina znanja o plesu i njegovim oblicima. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenata Sudjelovanje i priprema priredbi na fakultetu i sveuilitu (smotre i drugo). 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada vjetina sa studentima. 7. Popis literature 1. Ivanan, I. (1996). Narodni plesni obiaji u Hrvata. Hrvatska matica iseljenika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2. Oreb, G. (1992). Relativna efikasnost utjecaja plesa na motorike sposobnosti studentica. Doktorska disertacija, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

12

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti PLIVANJE 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest plivanja i razvoj plivakih tehnika u svijetu i u Hrvatskoj. Organizacija i pravila plivakih natjecanja. Podjela plivakih dionica. Provjera znanja plivanja. enje i usavravanje tehnika plivanja (kraul, leno, prsno i delfin), uenja skokova na glavu, te plivakih sportskih tehnika sa startom i okretom. Metode vjebanja kao osnova za razvoj funkcionalnih i motorikih sposobnosti. Plivaki sadraji kao igra i vjeba. Struktura plivakog treninga (sadraji i organizacija) Koritenje pomagala u plivanju. Obuka neplivaa. Pomo unesre enom u vodi. Ocjenjivanje i vrednovanje pojedinih elemenata tehnike i postignu a u etiri plivake tehnike. 3. Opis op ih i specifinih - provjera znanja plivanja znanja i vjetina - usavravanje tehnika plivanja - osnove spaavanja u vodi - pravilno izvoenje metodskih vjebi 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini fakulteta, sveuilitu i Grada Zagreba. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i sposobnosti provoditi e se tijekom rada vjetina sa studentima 7. Popis literature 1. Volanek, B. (1996). Sportsko plivanje. (Udbenik) Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 2. Fina pravila plivanja (2002). Zbor sudaca Hrvatskog plivakog saveza, Zagreb. 3. Volanek, B. (2002). Bit plivanja. (Udbenik) Kinezioloki fakultet, Zagreb 4. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika plivanja.(diplomski rad) Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.. 8. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

13

Rbr. Naziv kinezioloke

aktivnosti RUKOMET 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest, organizacija i pravila rukometa. Utjecaj pravila na evoluciju modela rukometne igre, aktulna pravila igre i suenje. Specifina antropoloka obiljeja rukometaica i rukometaa na razliitim pozicijama u igri. Uenje i usavravanje kretanja igraa bez lopte, stavovi, dranja lopte, kretanja igraa s loptom, primanja i dodavanja lopte, utiranja na gol razliitim nainima i s razliitih pozicija u napadu (pozicije vanjskih napadaa, krilnih pozicija, pozicija krunog napadaa) i tehnika vratara. Sustavi igre u obrani. Sustav individualne obrane (na svojoj polovici igralita i presing na itavom igralitu). Sustav zonske obrane: plitke i duboke zonske obrane. Sustavi igre u napadu. Protunapad i napad na neorganiziranu obranu. Napad na organiziranu obranu. Kombinacije u napadu. Napad na brojano oslabljenu obranu. Brojano oslabljeni napad na organiziranu obranu.Primjena pomo nih i elementarnih igara u procesu uenja rukometa. Struktura rukometnog treninga (sadraji i organizacija). 3. Opis op ih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja i vjetine iz rukometa te teorijska znanja i vjetina znanja o povijesti, pravilima i sustavu natjecanja. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini sveuilita i turnirima fakulteta. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa studentima. vjetina 7. Popis literature 1. Meunarodna pravila rukometne igre (2005), Udruga rukometnih sudaca, Hrvatski rukometni savez, Zagreb. 2. imenc, Z., K. Pavlin, D. Vuleta (1998): Rukomet taktika igre. Skripta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 3. Mali , Z. (1999) Rukomet pogled s klupe, Kusto Zagreb. 4. Zvonarek, N., D. Vuleta, . Hraski (1997). Kinematika analiza dviju razliitih tehnika izvoenja skok uta u rukometu. Zbornik radova 1. meunarodne znanstvene konferencije Kineziologija - sadanjost i budu nost, Dubrovnik, 25-28. rujna: 180-182.

5. Vuleta D., Milanovi , D. i sur. (2004). Znanstvena istraivanja u rukometu. Zagreb: Svebor, Kinezioloki fakultet i Hrvatski rukometni savez. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na rada kraju nastave.

14

Rbr. Naziv kinezioloke STOLNI TENIS aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest stolnog tenisa u Hrvatskoj i svijetu. Stolnoteniska igra (pravila, prostori za vjebanje, objekti, rekviziti, oprema) Tehnika priprema (znaaj, definicija i klasifikacije tehnike glede strukture igre, tehniki elementi i kombinacije). Taktika priprema (servis i vra anje servisa, sistemi igre u napadu i obrani, taktika u igri protiv napada, taktika u igri protiv obrane). Tjelesna priprema (znaaj, op e i specifine vjebe) Metode i sredstva za razvoj motorikih sposobnosti znaajnih u stolnom tenisu. Struktura stolnoteniskog vjebanja i treninga (sadraji i organizacija i provedba). 3. Opis op ih i specifinih Studenti e ste i znanja iz osnovnih elemenata tehnike i znanja i vjetina taktike stolnoteniske igre. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa vjetina studentima. 7. Popis literature 1. Kondri, M., (2002). Osnove uenja namiznega tenisa z Bojanom Tokiem. Ljubljana: Fakulteta za port, Intitut za port. 2. Hudetz, R., (2003). Taktika u stolnom tenisu. Zagreb: Bauer grupa. 3. Hudetz, R., Kondri, M., Karkovi , N. (2005). Stolni tenis Vjebe i sheme za mlae igrae. Videokazeta. Ljubljana:Samoizdaja (M.Kondri i R.Hudetz). 4. Kondri, M., Hudetz, R., Karkovi , N. (2005). Stolni tenis Many balls trening. Videokazeta. Ljubljana:Samoizdaja (M.Kondri i R.Hudetz). 5. Kondri, M., Furjan-Mandi , G.. (2002) Fizika priprema stolnotenisaa. (Sportska struna biblioteka, knj. 24). Zagreb: Zagrebaki portski savez, Kinezioloki fakultet. 6. Kondri, M., Furjan-Mandi , G.. (2005) Stolni tenis fizika priprema. Videokazeta. (Ljubljana: Samoizdaja (M.Kondri, G.Furjan-Mandi ) 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

15

4.1.2. Obrazovna postignu a klju ni pojmovi: interes studenata, napredna specifina struktura gibanja, sportska kultura Studenti se na poetku akademske godine prema interesu i prethodno steenim motorikim znanjima, sposobnostima i vjetinama te na osnovu inicijalnog zdravstvenog stanja odluuju za jednu i/ili vie kineziolokih aktivnosti. Program kineziolokih aktivnosti obuhva a znanja o povijesnom razvoju i specifinostima kinezioloke aktivnosti, teorijska i praktina znanja o naprednim specifinim strukturama gibanja kao nadogradnji usvojenim motorikim znanjima tijekom srednjeg kolovanja, te teorijska i praktina znanja o op oj fizikoj i tehnikotaktikoj pripremi. Specifina znanja odnose se na usvajanje pravila i kriterija o organizaciji i provedbi sportskih priredbi na fakultetu i na viim razinama. Istodobno e se tijekom provedbe programa utjecati na razvoj sportske kulture pod kojom podrazumijevamo usvajanje osnovnih zakonitosti u sportu, posje ivanje sportskih priredbi i promicanje kulture ponaanja na sportskim priredbama i natjecanjima u svrhu prevencije nereda na sportskim borilitima. 4.1.3. Meuprogramska povezanost Meuprogramska povezanost Osnovnih programa tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je evidentna s mnogobrojnim antropolokim znanostima; antropologija, biologija, biomehanika, anatomija, fiziologija, psihologija, pedagogija, sociologija, sportska medicina, kineziterapija i nutrologija. Programi i usvojena znanja iz gore navedenih znanosti pridonose usvajanju teorijskih informacija o razvoju i odravanju antropolokih obiljeja te utjecaju tjelesnog vjebanja na morfoloka obiljeja, motorike i funkcionalne sposobnosti. Sastavni dio programa tjelesne i zdravstvene kulture su razliiti postupci mjerenja, prikupljanja i obrade podataka, pra enje i vrednovanje rezultata vjebanja te upotreba elektronikih raunala koje nalazimo u programima metodolokih disciplina;

informatike, matematike, kineziometrije i statistike. Spomenuta znanja primjenjuju se u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi u vrlo znaajnom dijelu koji se odnosi na kontrolu programiranja optere enja i usporedbe rezultata tijekom akademske godine te utvrivanje razlika izmeu pojedinih skupina s obzirom na odabranu kinezioloku aktivnost.

4.2. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture Posebni programi su namijenjeni studentima preddiplomskog studija koji pokazuju poseban interes i imaju primjerene psihosomatske sposobnosti za predloene kinezioloke aktivnosti.

16

Cilj Posebnih programa je stjecanje novih naprednih konvencionalnih znanja te

usavravanje prethodno steenih teorijskih i praktinih motorikih znanja u svrhu razvoja sposobnosti i vjetina za pravilno izvoenje. Provedba Posebnih programa ovisi o materijalnim i kadrovskim uvjetima rada pojedinog visokog uilita. Visoka uilita trebaju osigurati uvjete rada za kinezioloke aktivnosti za koje postoji ve i interes studenata te omogu iti optimalnu izradu i provedbu izvedbenih programa i istodobno pra enje i vrednovanje rezultata rada studenata i nastavnika. Kinezioloke aktivnosti Posebnih programa za koje postoji manji interes studenata na pojednim visokim uilitima mogu se organizirati i provoditi suradnjom ve eg broja visokih uilita. Nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture odgovorni su za kvalitetu provedbe svih programa te cjelokupnu organizaciju i izradu izvedbenih programa. 4.2.1. Posebni programi Hrvanje Judo Karate Klizanje Koturaljkanje Nogomet na pijesku Odbojka na pijesku Pjeako-planinarske ture Plesne navijake skupine Rukomet na pijesku Sinkronizirano plivanje Skijanje Streljatvo Squash Taekwondo Tenis Vaterpolo Veslanje

17

Posebni programi - modeli kineziolokih aktivnosti

Rbr. Naziv kinezioloke HRVANJE aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj hrvanja, razvoj modernog hrvanja u svijetu, hrvanje u Hrvatskoj. Pravila hrvanja. Sistematizacija i klasifikacija tehnikih elemenata hrvanja. Strukturna analize hrvanja u parternom i stoje em poloaju. Osnovni borbeni poloaji, hrvaki "most" (dranje i ruenje hrvakog mosta), biomehanike poluge. Antropoloka analiza hrvanja. Analiza antropometrijskih dimenzija hrvaa. Utjecaj hrvanja na razvoj antropolokih dimenzija. Metodika uenja tehnike hrvanja. Metodike pripremne vjebe. Metodiki postupci, uvanje i asistencija kod uenja tehnike. Sredstva i metode uenja. Teorija taktike - naini taktike pripreme tehnike, taktika voenja borbe. Taktika sudjelovanja na natjecanjima. Modificirani nain hrvanja s prilagoenim pravilima. 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovnim karakteristikama znanja i vjetina hrvanja kao polistrukturne acikli ke aktivnosti i znanja o utjecaju hrvanja na pojedina antropoloka obiljeja. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi, nastup na fakultetskim i sveuilinim natjecanjima. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada. vjetina 7. Popis literature 1. Mari , J. (1985). Rvanje klasinim nainom. Zagreb 2. Meunarodna hrvaka pravila. Hrvatski hrvaki savez, Zagreb, 2001 (prijevod s francuskog). 3. Mari , J. (2001). Povijest hrvanja u Hrvatskoj. (Skripta), Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

18

Rbr. Naziv kinezioloke JUDO aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest juda i njegov razvoj. Organizacija juda u Hrvatskoj i svijetu. Judo kao olimpijski i sveuilini sport. Pravila judo borbe. Strukturalna analiza juda; Usvajanje i ponavljanje osnova tehnika juda: stavovi, kretanja, hvatovi, padovi, bacanja, poluge, guenja, zahvati dranja, blokade i elementi samoobrane. Analiza utjecaja razliitih osobina, sposobnosti i znanja na uspjenost u borbi. Karakteristike izvoenja tehnike juda u pokretu i borbenim uvjetima te razliitih vrsta obrana od napada u stoje em stavu i parteru, kombinacija tehnika stoje eg stava i partera.Utvrivanje i uoavanje pogreaka u izvedbi tehnikih elemenata. Ispravljanje istih s odgovaraju im metodskim vjebama i postupcima. Razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za uspjeh u judu. Artikulacija sata vjebanja s razliitim karakteristikama optere enja. Tjelesna (specijalna i situacijska), tehniko-taktika, psiholoka i teorijska priprema judaa na visokim ilitima. 3. Opis op ih i specifinih Usvajanje teorijskih i praktinih znanja o osnovnim znanja i vjetina karakteristikama juda, na elima i pravilima judo borbe. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju te posje ivanje judo turnira i natjecanja. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada vjetina sa studentima. 7. Popis literature 1. Serti , H. (2004). Osnove borilakih sportova. Zagreb: Kinezioloki fakultet. 2. Kudo, K. (1976). Judo tehnika bacanja. Zagreb: Mladost. 3. Kule, B. (1990). Judo. Zagreb: Sportska tribina. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se

rada anonimnom anketom na kraju nastave.

19

Rbr. Naziv kinezioloke KARATE aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj karatea u Hrvatskoj. Osnovna naela karatea. Pravila karate natjecanja. Sistematizacija i klasifikacija tehnikih elemenata karatea. Strukturne karakteristike karatea: stavovi, kretanja, udarci rukom, obrane od udarca, bacanja i padovi. Utjecaj karatea na razvoj antropolokih dimenzija. Metodika uenja tehnike karatea. Metodike pripremne vjebe. 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovnim karakteristikama znanja i vjetina karatea kao polistrukturne acikli ke aktivnosti, kao i znanja o njegovom utjecaju na antropoloki status. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi, nastup na fakultetskim i sveuilinim natjecanjima. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom vjetina pedagokog rada. 7. Popis literature 1. Serti , H. (2004). Osnove borilakih sportova. Zagreb: Kinezioloki fakultet. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

20

Rbr. Naziv kinezioloke KLIZANJE aktivnosti 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Razvoj klizanja i njegovi pojavni oblici. Sistematizacija klizanja (kola klizanja, brzo i umjetniko klizanje, pravila natjecanja i organizacijski sustav u Hrvatskoj, oprema). Brzo klizanje; tehnika, poloaj tijela, faze; odraz, klizanje, rad ruku, tehnika klizanja na ravnom, u zavoju, start. Primjena rekreativnog klizanja za razvoj i odravanje pojedinih motorikih sposobnosti. Trenane vjebe za op u fiziku pripremu. kola klizanja; vonja: naprijed, u luku i nazad, zaustavljanje: plugom, ralicom, pouokretom, prestupaju i koraci, vijenac naprijed i nazad, vaga. Utvrivanje i uoavanje pogreaka u izvoenju pojedinih klizakih koraka. Usvajanje pravilnog izvoenja vjebi istezanja kao sastavnog dijela klizanja. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e usvojiti osnovna teorijska znanja i praktine znanja i vjetina sposobnosti i vjetine potrebne za sigurno kretanje na ledu. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe) nastave 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi i posje ivanje klizakih natjecanja i revija. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima. 7. Popis literature Kondrat V., O. Kondrat: Osnovi klizanja na ledu, SFKJ, 1975. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

21

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti KOTURALJKANJE 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Razvoj koturaljkanja. kola koturljakanja (osnovni stavovi: T stav, V stav i A stav, ustajanje i sputanje na pod, koturaljkaki koraci, karice, koenje sa konicom, vonja u osnovnom stavu, vonja na jednoj nozi, paralelni i vezani zavoji, T koenje, koenje okretom, discipline koturaljkakog sporta - brzinsko rolanje.Odravanje rola. Primjena rekreativnog koturaljkanja za razvoj i odravanje pojedinih motorikih sposobnosti. Trenane vjebe za op u fiziku pripremu. Utvrivanje i uoavanje pogreaka u izvoenju pojedinih koturaljkakih elemenata. Usvajanje pravilnog izvoenja vjebi istezanja kao sastavnog dijela koturaljkanja. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e usvojiti osnovna teorijska znanja i praktine znanja i vjetina sposobnosti i vjetine potrebne za sigurno koturaljkanje. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe) nastave 5. Ostale obveze studenta Aktivno redovito sudjelovanje na nastavi i posje ivanje sportsko rekreativnih priredbi. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima. 7. Popis literature Nottingham S.: Fitness In-line skating, Human Kinetics 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

22

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti NOGOMET NA PIJESKU 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj nogometa nogometa na pijesku u svijetu i Hrvatskoj. Nogometna pravila na pijesku. Utjecaj treniranja nogometa na pijesku na razvoj sposobnosti i osobina igraa i obratno. Prilagodba i usavravanje elemenata tehnike i taktike na novu podlogu (pijesak). Trenane vjebe op e fizike i specifine pripreme za igru na pijesku. Specifinosti igre s obzirom na podlogu (parketbeton-pijesak). Sustavi igre, ekipna i individualna taktika Struktura nogometnog treninga na pijesku (sadraji, organizacija i probedba). 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu osnovna znanja i vjetine iz nogometa znanja i vjetina na pijesku. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe) 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima. 7. Popis literature Jerkovi S. (2004) Teorija tehnike (skripta), Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

23

Rbr. Naziv kinezioloke ODBOJKA NA PIJESKU aktivnosti 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj odbojke na pijesku u svijetu i Hrvatskoj. Pravila odbojkake igre na pijesku. enje, ponavljanje i usavravanje kretnih struktura odbojkakih tehnika i taktika igre na pijesku. Igre: 2:2, 3:3, 4:4, 6;6. Trenane vjebe op e i specifine odbojkake pripreme za igru na pijesku. Sustavi igre, ekipna i individualna taktika. Struktura odbojkakog treninga na pijesku (sadraj i organizacija). Opis op ih i specifinih Studenti-ce trebaju ste i temeljna znanja i vjetine iz 3. znanja i vjetina odbojke na pijesku. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet utakmicama. 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju i fakultetskim turnirima. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada vjetina sa studentima. 7. Literatura 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

24

Rbr. Naziv kinezioloke PJEAKO-PLANINARSKE TURE aktivnosti 1. Broj sati aktivne nastave 30 2. Okvirni sadraj Hrvatsko planinarstvo i organizacija planinarstva u Hrvatskoj. Planinarska kola; itanje karte, markacije staza, planinarska oprema. Zatita prirode. Ekologija i planinarstvo. enje o prevenciji opasnosti planinarenja i preporuke za zdravo planinarenje. Kodeks planinarske etike. Kondicijska priprema i specifine vjebe istezanja. Stjecanje informacija o utjecaju ove aktivnosti na pojedina antropoloka obiljeja studentske populacije. Osnove alpinizma. kola penjanja na umjetnim stijenama. Opis op ih i specifinih Studenti-ce trebaju ste i temeljna znanja i vjetine 3. znanja i vjetina snalaenja u prirodi i savladavanju prirodnih prepreka. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Priprema, organizacija i aktivno sudjelovanje u pjeako-planinarskim turama. 6. Nain provjere znanja i Provodit e se na terenu tijekom provedbe plana i vjetina programa. 7. Literatura 1. Poljak: Hrvatske planine-planinarsko turistiki vodi, Golden marketing 1996. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

25

Rbr. Naziv kinezioloke PLESNE NAVIJAKE SKUPINE aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Razvoj plesnih navijakih skupina u svijetu i poeci u Hrvatskoj. Karakteristike plesnih navijakih skupina i karakteristike pom-pom plesnih skupina. Specifinosti navijakih skupina (uloga, timski rad, disciplina, motivacija). Utjecaj programa plesnih navijakih skupina na pojedine osobine i sposobnosti. Pouavanje osnovnih elemenata i tehnike izvoenja. Metodske vjebe u svrhu usvajanja vjetina. Struktura sata plesnih navijakih skupina, ciljevi i zadaci pojedinih dijelova sata. Kontrola intenziteta rada. Metode, sredstva i pomagala te njihova primjena u radu. Usvajanje teorijskih znanja iz komunikologije i psihologije. Opis op ih i specifinih Studenti-ice e usvojiti nova znanja i unaprijediti 3. znanja i vjetina vjetine potrebne za javni nastup na portskim priredbama. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na fakultetskim i sveuilinim priredbama Sudjelovanje na natjecanjima. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada vjetina sa studentima. 7. Popis literature 1.Wilson L. 2003. The Ultimate Guide to Cheerleading 2.Linda Rae Chappell; Coaching Cheerleading successfully 3.Zavod KL 1998. Prironik za skupine navijaev. Ljubljana 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

26

Rbr. Naziv kinezioloke RUKOMET NA PIJESKU aktivnosti 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj rukometa na pijesku u svijetu i Hrvatskoj. Pravila rukometne igre na pijesku. Utjecaj antropolokih karakteristika, sposobnosti i osobina na uspjenost u rukometu na pijesku. Primjena pomo nih i elementarnih igara u procesu uenja rukometa na pijesku. Operatori i metodski postupci za uenje i usavravanje specifinih tehniko-taktikih elemenata (pirueta, cepelin i sl.) koji su u funkciji primarnih ciljeva igre (atraktivnost, brzina, rezultat i dr.), u funkciji adaptacije na specifinosti podloge (pijesak) i opreme, i u skladu sa pravilima igre, odnosno specifinostima vrednovanja na samom natjecanju. Sustavi igre u obrani. Sustavi igre u napadu. Metode pouavanja elemenata tehnike igre u obrani i u napadu. Metode pouavanja taktike igre u obrani i u napadu. Struktura sata rukometnog treninga na pijesku (sadraji, organizacija i provedba). Utjecaj sadraja rukometa na pijesku na antropoloki status sudionika. 3. Opis op ih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja i vjetine iz rukometa na pijesku znanja i vjetina te teorijska znanja o pravilima. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe). nastave 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini sveuilita i turnirima fakulteta. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa vjetina studentima. 7. Popis literature 1. PRAVILA IGRE http://www.rukomet.derbi.hr/links/home.php 2. Belani , Z., N. Markovi (2003). Rukomet na pijesku-ljetna zabava ili vana karika u trenanom procesu rukometaa. U: Zbornik radova 12. Ljetne kole kineziologa RH Metode rada

u podruju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 1721. lipnja, 195-197. 3. Cveni , J. (2002). Rukomet na pijesku (Diplomski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet. 4. Gredelj, Z. (2004). Sportsko-rekreacijske igre na pijesku (Diplomski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet. 5. Vuleta D., I. Grui , K. Ohnjec, D. Bedi (2004). Rukometni sadraji u hrvatskom turizmu. U: Zbornik radova Sport u turizmu (Ur: Mato Bartoluci), Zagreb, 169-176. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na rada kraju nastave.

27

Rbr. Naziv kinezioloke SINKRONIZIRANO PLIVANJE aktivnosti 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest sinkroniziranog plivanja u Hrvatskoj i svijetu.Sinkronizirano plivanje (pravila, pomagala, oprema). Tehnika priprema (osnovni poloaji, zaveslaji, osnovna kretanja, figure). Kondicijska priprema (plivake tehnike, specifine vjebe kondicijske pripreme). Metode i sredstva za razvoj motorikih sposobnosti znaajnih u sinkroniziranom plivanju. Glazba u sinkroniziranom plivanju. Povezanost glazbe i pokreta, osnove koreografije pojedinanih i grupnih vjebi. 3. Opis op ih i specifinih Studenti e ste i znanja iz osnovnih elemenata tehnike znanja i vjetina i koreografskih struktura u sinkroniziranom plivanju. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe). nastave 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa vjetina studentima. 7. Popis literature 1. Forbes, M.S. (1984). Coaching synchronized swimming effectively. Champaign, IL: Human Kinetics. 2. Griar, I., G. Furjan-Mandi (2001). Osnovni elementi sinkroniziranog plivanja primjenjljivi u rekreaciji. Sport za sve, glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije (28):34-36. 3. Plea, K. (2001). Metodika uenja osnovnih poloaja i osnovnih zaveslaja u sinkroniziranom plivanju.(Diplomski rad) Zagreb: Kinezioloki fakultet. 4. Volanek, D. i sur. (1994). Prirunik za trenere i suce sinkroniziranog plivanja. Zagreb: Hrvatski plivaki savez. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom rada anketom na kraju nastave.

28

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti SKIJANJE 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Razvoj skijanja u svijetu i u Hrvatskoj.Podjela skijanja na alpske i nordijske discipline. Opasnosti u planinskim zimskim uvjetima. Ozljede, uzroci i prevencija. kola skijanja. Teorijska i praktina znanja o plunoj (pluenje ravno, pluni zavoj i luk), paralelnoj (spust ravno, spust koso, zavoj k brijegu, osnovni zavoj, vijuganje;osnovno i brzo), carving i prijestupnoj (klizaki korak, osnovni, paralelni i karasti prijestupni zavoj) skijakoj tehnici. Vjebe u funkciji pripreme za aktivnosti na snijegu (op e i specifine). Usvajanje teorijskih i praktinih znanja o organizaciji natjecanja u skijanju. (organizacija ski natjecanja na fakultetu). 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovama alpskog znanja i vjetina skijanja, skijakim gibanjima i skijakim tehnikama. 4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe). nastave 5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje studenta u svim oblicima nastave i sveuilinom natjecanju. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom rada sa vjetina studentima-icama 7. Popis literature 1. Matkovi , B., Ferenak, S. (1996). Skijajte s nama. Zagreb 2. Lanc., V. Gonik-Oreb, J., Oreb, G., Matkovi , B. (1988). Nauimo skijati. Zagreb 3. Jurkovi N., D. Jurkovi (2004) Skijanje;Tehnika, meodika i osnove treninga, Graphis, Zagreb. 4. Matkovi B., S. Ferenak i M. van (2004); Skijajmo zajedno. Tiskara Vjesnik Zagreb. 8. Nain pra enja Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se

kvalitete rada anonimnom anketom na kraju nastave.

29

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti STRELJATVO 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Povijest streljakog sporta, razvoj tehnike, nove discipline, organizacija streljakog sporta, klasifikacija streljakih disciplina. Vrste streljakog oruja. Sportske streljane i policijske streljane. Streljaka oprema. Stavovi za gaanje s obzirom na stavove i discipline. Strukturna analiza streljatva. Tehnika okidanja. Karakteristike ciljanja u odnosu na streljake discipline izbor ciljnika. Tehnika disanja. Pokreti oruja balistika: unutranja, vanjska; testiranje i izbor streljiva. Trenane vjebe za razvoj osobina i sposobnosti neophodnih za uspjeh u rukovanju orujem. 3. Opis op ih i specifinih Student usvaja osnovna teorijska znanja i znanja i vjetina sposobnosti za sluenje dugim i kratkim zra nim orujem te kratkim malokalibarskim orujem. 4.. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i sposobnosti provodi se tijekom vjetina rada sa studentima. 7. Popis literature 1. Hartnik. A.E. (1997). Pitolji i revolveri enciklopedija. Zagreb: Veble Commerce. 2. Serti , H. (2003). Kondicijska priprema strijelaca. U D. Milanovi i I. Juki (ur.), Zbornik radova meunarodnog znanstveno- strunog skupa Kondicijska priprema sportaa (str. 542-549). Zagreb: Kinezioloki fakultet i Zagrebaki portski savez.

8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

30

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti SQUASH 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest i razvoj squasha. Pravila igre s osnovama terminologije. enje osnovnih elemenata tehnike (forhend, bekhend, boast, lob, volej, servis, drop) enje osnovnih elemenata taktike. Tehnika kretanja po terenu. Tjelesna priprema (znaaj op e fizike pripreme, razvoj pojedinih motorikih sposobnosti, metode i vjebe za njihov razvoj.) Tehnika priprema (znaaj, definicija i klasifikacija tehnike) 3. Opis op ih i specifinih Studenti e ste i znanja iz osnovnih elemenata znanja i vjetina tehnike i taktike squasha. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko - praktina nastava (vjebe) 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom vjetina rada sa studentima. 7. Popis literature 1. Ian McKenzie, The Complete Game Guide, 1992.g. The Crowood Press Ltd,Ramsbury,Marlborough, UK 2. Eric Sommers; Squash, technique-tactics-training, 1991.g.The Crowood Press Ltd, Ramsbury,Marlborough, UK 8. Nain pra enja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom anketom na kraju nastave.

31

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti TAEKWONDO 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijest taekwondo u svijetu i Hrvatskoj . Pravila borbe. Organizacija taekwondoa u Hrvatskoj. Analiza utjecaja razliitih osobina, sposobnosti i znanja na uspjenost u borbi. Strukturna analiza osnovnih elemenata: stavovi, kretanja, udarci, padovi, . Osnove metodskih postupaka treninga i pouavanja u taekwondou. Utvrivanje i uoavanje pogreaka i ispravljanje u izvedbi tehnikih elemenata pomo u odgovaraju ih metodskih vjebi i postupaka. Tjelesna (specijalna i situacijska), tehniko-taktika, psiholoka i teorijska priprema. Razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za uspjeh u taekwondou. Struktura sata treninga (organizacija i provedba). 3. Opis op ih i specifinih Usvajanje op ih znanja i razvoj sposobnosti i vjetina znanja i vjetina zna ajnih za uspjenost u taekwondou. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko-praktine vjebe 5. Ostale obveze studenta Nastup na natjecanjima na razini sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada vjetina sa studentima-icama 7. Popis literature 1. Charles A., Stepan (1999): Taekwondo. Znanje. Zagreb. 2. Kim Un-young (1997): Taekwondo textbook. Kukkiwon. Seoul. 3. Nobilo, T. (1989) Izvprni taekwondo. Jugorat. Zagreb. 4. Vuenik, A. i Z. Rebac (1989): Olimpijski taekwondo. Zagreb. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

32

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti TENIS 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Osnovni podaci o povijesti i razvoju tenisa. Pravila tenisa. Vrste reketa i podloga. Nain izbora teniske opreme. Pravila igre s osnovama terminologije. enje osnovnih elemenata tehnike (forhend, bekend, servis, sme, forhend volej, bekend volej). Upoznavanje nekih specifinih elemenata tehnike. Osnove taktike napada (nakon servisa, s osnovne crte i iz osnovnog polja). Osnove taktike obrane (nakon prijema servisa, u tempo igri, nakon istravanja napadaa pred mreu). 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu osnovne teorijske informacije i znanja i vjetina temeljna motori ka znanja. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i sveuilita. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima-icama. 7. Popis literature 1. Bornemann, R. i dr. (ur.) (1992). Tenis od poetnika do majstora (redigirao B.Neljak). Zagreb. Mladinska knjiga. 2. Pravila tenisa (2004) Hrvatski teniski savez, Zagreb 3. Frii , V. (2004). Tenis bez tajni. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

33

Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti VATERPOLO 1. Broj sati nastave 30 2. Okvirni sadraj Povijest vaterpola u Hrvatskoj i svijetu. Meunarodna pravila vaterpola. Analiza osnovnih struktura gibanja u vaterpolu (vaterpolski kraul, leni vaterpolski kraul, start, promjena pravca gibanja, zaustavljanje, iskoci iz vode). Metodiki postupci pouavanja osnovnih struktura gibanja. Osnovni elementi tehnike s loptom (dranje, podizanje, hvatanje, dodavanje, utiranje). Metodiki postupci pouavanja osnovnih elemenata tehnike s loptom. Osnove taktike igre (igra u obrani, igra u napadu). Sustavi igre u obrani i napadu. Metodiki postupci pouavanja osnovnih elemenata taktike igre. 3. Opis op ih i specifinih Studenti stjeu znanja o postupcima pouavanja znanja i vjetina tehnike i taktike igre. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko-praktina predavanje i vjebe 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima-icama. 1. Karlo Z. (1997) Hrvatski vaterpolo 1991.7. Popis literature 1996. Zagreb, HUS. 2. Pavii , L., imenc, Z. i Lozovina, V. (1988). Analiza repertoara elemenata vaterpolo tehnike. U Struni prilozi (str. 19-28). Zagreb: VSH. 3. Petanek, D., imenc Z. (1988). Razvoj vaterpola kroz promjene pravila igre. U Struni prilozi (str. 1-18). Zagreb: VSH. 4. imenc, Z. (1977). Vaterpolo. U Enciklopedija fizike kulture, sv. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. 5. 5. imenc Z. (1997.) Specifine antropoloke karakteristike vaterpola. U;

Postupci izbora i pra enja u vrhunskom sportu, Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu 6. Pravila vaterpolske igre (2005.) Hrvatski vaterpolo savez. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se rada anonimnom anketom na kraju nastave.

34

Rbr. Nazivi kinezioloke aktivnosti VESLANJE 1. Broj sati nastave 60 2. Okvirni sadraj Povijesno-razvojna analiza veslanja; evolucija tehnike i taktike - razvoj i karakteristike veslanja. Regatna pravila veslanja: razvoj pravila, utjecaj pravila na evoluciju amaca i tipa regata, aktualna pravila i suenje. Kinezioloka analiza veslanja, analiza kretnih struktura po dvama osnovnim veslakim disciplinama; etverac i osmerac. Analiza tehnike i taktike raznih faza veslake utrke: faza starta, faza staze te faza zavrnice. Karakteristike veslakih amaca: etverac i osmerac. Voenje natjecanja - regate. Utjecaj razliitih antropolokih obiljeja (jednadba specifikacije uspjeha u veslanju) na uspjenost u veslakoj Utvrivanje antropometrijskih, funkcionalnih, motorikih, kognitivnih te konativnih obiljeja veslaica i veslaa. Vjebe bazine, specifine i situacijske pripreme u veslanju. Doziranje optere enja (ekstenzitet, intenzitet, uestalost) u treningu veslaica i veslaa. Razvojne faze sportske forme u godinjem ciklusu. Struktura plana i programa treninga u veslanju, vjebe u planiranju i programiranju treninga. 3. Opis op ih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja o veslanju, potrebnog znanja i vjetina fizi koj i specifinoj pripremi te organizaciji veslakih natjecanja. 4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe). 5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na studentskim regatama. 6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom vjetina pedagokog rada sa studentima. 7. Popis literature 1. Korner, T., Schwanitz, P. (1985). Rudern. Berlin: Sportvelag. (Prijevod u izdanju Veslakog Saveza Hrvatske 1987.) 2. Oreb, Goran i Mario Jankovi (1999). Analiza veslake utrke primjenom elektronikog kardiotahometra. U: .

Hraski i BR. Matkovi (ur.) Zbornik radova meunarodnog savjetovanja "Trener i suvremena dijagnostika", 8. zagrebaki sajam porta, Zagreb, 1999, (str. 43-50). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu; Hrvatski olimpijski odbor; Zagrebaki velesajam; Zagrebaki portski savez. 8. Nain pra enja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom 35

rada anketom na kraju nastave.

36

4.2.2. Obrazovna postignu a, kljuni pojmovi kljuni pojmovi; znanja i vjetine za kvalitetno slobodno vrijeme, socijalizacija Ve i dio kompleksnih kineziolokih aktivnosti posebnih programa imaju visok utilitet u primjeni kada govorimo o akademskoj razini, znanstveno-strunim skupovima i meunarodnim studentskim razmjenama. Stjecanje informacija te usvajanje potrebnih znanja i vjetina iz navedenih kineziolokih aktivnosti iz tzv. Posebnih programa omogu uju studentima viu razinu samopouzdanja, kvalitetniju socijalizaciju i promjenu osobnosti u irem smislu. Istovremeno ove promjene mogu utjecati na kvalitetu uenja i organizaciju slobodnog vremena te ve u uspjenost u trajanju studiranja. Usvajanje naprednih motorikih znanja iz odabrane kinezioloke aktivnosti moe pridonijeti kvalitetnijem koritenju slobodnog vremena. 4.2.3. Meuprogramska povezanost Atraktivne kinezioloke aktivnosti predloene u Posebnim programima tjelesne i zdravstvene kulture su meuprogramski povezane s disciplinama koje obuhva aju kinezioloku edukaciju i metodike zakonitosti te njihovu teorijsku i praktinu primjenu. Usvojena nova teorijska i praktina znanja iz pojedinih kineziolokih aktivnosti mogu pridonijeti razvoju socijalne diferencijacije, socijalnoj mobilnosti i efikasnosti socijalizacije u radnoj sredini i na znanstveno strunim skupovima.

37

4.3. Program za studente s posebnim potrebama

Program nastave tjelesne i zdravstvene kulture za studente s posebnim potrebama ima viestruku odgojno-obrazovnu, rehabilitacijsku, utilitarnu i psihosocijalnu vrijednost. Nevedene vrijednosti su u funkciji humanizacije obrazovnog procesa studenata. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture za studente prve i druge godine studija izrauju se prema zdravstvenom stanju i utvrenoj dijagnozi svakog studenta. Klasifikacija posebnosti u ovom programu usklaena je s Meunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema, deseta revizija (MKB-10) koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1992; HZJZ). Temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju nadleni lijenik visokog uilita moe studenta/icu u akademskoj godini osloboditi od nastave tjelesne i zdravstvene kulture na vie naina i to prema vremenu trajanja i intenzitetu programa: - trajno ili privremeno - djelomino ili potpuno Za studente koji su privremeno i djelomino osloboeni, a na osnovi utvrenog zdravstvenog stanja, inicijalnog antropolokog statusa i interesa studenata-ica, nadleni lijenik visokog uilita i nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture utvruju program tjelesne i zdravstvene kulture za svakog pojedinca na poetku akademske godine. Svaki student mora imati osobni karton u koji se biljee svi relevantni pokazatelji na osnovi kojih se moe pratiti realizacija programa i transformacijski procesi tijekom svakog semestra te uraditi potrebne promjene u programu rada. Na kraju svake akademske godine na osnovu biljeki studenta i pra enja i vrednovanja njegovog rada, nastavnik i lijenik pripremaju izvje e radi usporedbe poetnog i finalnog stanja studenta-ice te vrednovanju postignutih rezultata nakon provedenog programa i utjecaja na zdravstveno stanje studenta. S obzirom da nije mogu e izraditi odreen program za svaku pojedinu bolest, navedene su osnovne kinezioloke aktivnosti koje su indicirane za pojedine grupe bolesti. Istodobno je upozoreno na kinezioloke aktivnosti i uvjete rada koji su kontraindicirani za pojedine grupe bolesti.

38

Kontraindicirane aktivnosti i Naziv grupe bolesti i ifra prema Indicirani kinezioloke aktivnosti uvjeti rada MKB-10 Prilago eni prirodni oblici Statika optere enja, vjebanje u 01. Zarazne i parazitarne bolesti kretanja, trenane vjebe bez hladnom, pranjavom i (A00-B99) optere enja zaguljivom prostoru 02. Novotvorine Prilago eni prirodni oblici kretanja Statika optere enja, aktivnosti (C00-D48) i vjebe manipuliranja vlastitim koje sadre eksplozivne pokrete tijelom Prirodni oblici kretanja, Stati ka optere enja, izbjegavati 03. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, prilago eni elementi sportske igre i prostore s velikim te odreene bolesti imunolokog plesne strukture niskog do temperaturnim razlikama sustava srednjeg intenziteta. (D50-D89) 04. Endokrine bolesti, bolesti prehrane Prirodni oblici kretanja, trenane Vjebe koje se izvode na visini i i metabolizma vjebe bez optere enja, plesne vjebe koje sadre nagle (E00-E90) strukture, plivanje promjene poloaja tijela Prirodni oblici kretanja, Aktivnosti koje poti u izrazito 05. Duevni poreme aji i poreme aji prilago eni elementi sportske igre, uzbuenje, napetost i ponaanja vjebe koje su namijenjene razvoju agresivnost. (F00-F99) koordinacije, ravnotee, orijentacijsko kretanje, plesne strukture Savjetovalite s lijenikom Prirodni oblici kretanja, Vjebe koje se izvode na visini i 06. Bolesti ivanog sustava prilago ene sportske igre, plesne vjebe koje sadre nagle (G00-G99) strukture niskog do srednjeg promjene poloaja tijela intenziteta Hodanje, tr anje niskog intenziteta, Statika optere enja, borilaki 07. Bolesti oka i onih adneksa vjebe ja

anja i istezanja, plesne sportovi, aktivnosti u vodi (H00-H59) strukture Prirodni oblici kretanja, Aktivnosti u vodi, intenzivne 08. Bolesti uha i mastoidnog nastavka prilago eni elementi sportske igre, vjebe koje podiu temperaturu (H60-H95) orijentacijsko kretanje, plesne tijela strukture Hodanja, trenane vjebe bez stati ka naprezanja, vjebe s 09. Bolesti cirkulacijskog sustava optere enja, plesne strukture teretom (I00-I99) Trenane vjebe bez optere enja uz Vjebanje u hladnom, 10. Bolesti dinog sustava pravilan ritam disanja, hodanja, pranjavom i zaguljivom (J00-J99) prilago ene elementarne i sportske prostoru igre Hodanje, tr anje niskog intenziteta, Aktivnosti koji sadre 11. Bolesti probavnog sustava elementarne i prilago ene sportske eksplozivne pokrete (K00-K93) igre, plivanje, plesne strukture

39

Prilago

eni prirodni oblici vjebanje u hladnom, 12. Bolesti koe i potkonog tkiva kretanja, trenane vjebe za ja anje pranjavom i zaguljivom (L00-L99) i istezanje velikih mii nih skupina prostoru, vjebe u bazenima na svjeem zraku Inidividualni pristup Plivanje, trenane vjebe bez Skokovi, poskoci, tr anja, nagle 13. Bolesti mii no kotanog sustava optere enja, prilagoene promjene kretanja, vjebe s i vezivnog tkiva elementarne i sportske igre vanjskim optere enjima (M00-M99) Kinezioloke aktivnosti niskog do aktivnosti koje sadre 14. Bolesti genitourinarnog sustava srednjeg intenziteta koje se izvode eksplozivne pokreta, aktivnosti (N00-N99) u optimalnim temperaturnim u vodi uvjetima

40

Kontraindicirane aktivnosti i Naziv grupe bolesti i ifra prema Indicirani kinezioloke aktivnosti uvjeti rada MKB-10 Hodanja umjerenim tempom, Tr anja, skokovi, poskoci, 15. Trudno a, poroaj i babinje vjebe disanja i oputanja u vjebe s optere enjima (O00-O99) sjede em i lee em poloaju, edukacija o prehrani Savjetovalite s lijenikom 16. Odreena stanja nastala u Hodanja umjerenim tempom, Tr anja, skokovi, poskoci, perinatalnom razdoblju vjebe disanja i oputanja u vjebe s optere enjima (P00-P96) sjede em i lee em poloaju 17. Kongenitalne (priroene) Vjebe umjerenog do srednjeg Vjebe s velikim optere enjima, malformacije, deformiteti i intenziteta, vjebe disanja, eksplozivne vjebe, stati ke kromosomske abnormalnosti oputanja i labavljenja, elementi vjebe (ovisno o kojim se Q00-Q99) pojedinih sportskih igara, vjebe s malformacijama radi) malim optere enjima (ovisno o kojim se malformacijama radi) 18. Simptomi, znakovi i abnormalni Hodanja umjerenim tempom, Dugotrajno i naporno vjebanje, kliniki i laboratorijski nalazi vjebe disanja, oputanja. Pojedini vjebe s vanjskim neuvrteni drugamo elementi sportskih igara (ovisno o optere enjima, vjebe koje imaju R00-R99) dijagnozi) elemente eksplozivne snage (ovisno o dijagnozi) 19. Ozljede, otrovanja i ostale Posebno odabrani i prilago eni: Statika optere enja i uvjete posljedice vanjskih uzroka prirodni oblici kretanja, trenane rada koji mogu prouzro iti (S00-T98) vjebe za ja anje i istezanje velikih tegobe mii nih skupina s ili bez optere enja, vjebanje u vodi 20. Vanjski uzroci morbiditeta i Vjebe oputanja, disanja. Vjebe s Vjebe stati kog i dinamikog mortaliteta malim optere enjima, naprezanja

(V01-Y98) savjetovalite s lije nikom (ovisno o dijagnozi) 21. imbenici koji utjeu na stanje Vjebe niskog do umjerenog Stati ka optere enja, aktivnosti zdravlja i kontakt sa zdravstvenom optere enja, hodanja umjerenim koje sadre eksplozivne slubom tempom, vjebe manipulacije pokrete, aktivnosti koje (Z00-Z99) vlastitim tijelom zahtijevaju veliki angaman

41

4.4. Izborni programi za studente viih godina studija

Uredno pohaanje redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture te izvrenje ostalih studentskih obveza uvjeti su za upis izbornog predmeta Izborna sportska aktivnost (navesti o kojoj se kineziolokoj aktivnosti radi) za studente viih godina studija. Upis izbornog predmeta u viu godinu studija odobrava Fakultetsko vije e visokog uilita s obzirom na prethodno utvrene kriterije te dopunske kriterije koje predlae nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture. 4.4.1. Model kineziolokih aktivnosti Izbornih programa Izborna sportska aktivnost o Aerobika o Atletika o Badminton o Bodybuilding o Golf o Hrvanje o Jedrenje o Judo o Karate o Klizanje o Koturaljkanje o Koarka o Nogomet (mali nogomet) o Odbojka o Plesne strukture o Plesne navijake skupine o Plivanje o Rukomet o Sinkronizirano plivanje o Skijanje o Stolni tenis o Squash o Taekwondo o Vaterpolo o Veslanje.

42

4.4.2. Obrazovna postignu a, kljuni pojmovi kljuni pojmovi; intrinzika motivacija, postavljanje ciljeva, odluivanje Izbor kinezioloke aktivnosti na viim godinama studija ovisi o stupnju steenih znanja, vjetina, sposobnosti, interesu i motivaciji studenata te dostupnosti pojedinih sportskih aktivnosti tijekom kolovanja. Sukladno tome, ponuda Izborne sportske aktivnosti na viim godinama studija uvjetovana je stupnjem kvalitete obvezne nastave i uspjenosti provedbe programa tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija. Programi Izborne sportske aktivnosti trebaju sadravati vii stupanj motorikog uenja, odnosno stjecanje informacije o poznavanju pravilnog izvoenja i kontroli pokreta i poznavanju krajnjih rezultata neke aktivnosti. Uspjenost studenta u izbornoj sportskoj aktivnosti ovisi prvenstveno o njegovoj motivaciji, elji i namjerama, o njegovim potencijalnim mogu nostima (usvojenoj tehnici i taktici, antropolokim obiljejima i dr.) te naravno o okolini u kojoj se izborna sportska aktivnost provodi. Cilj Izborne sportske aktivnosti za studente viih godina studija je usmjeren na poticanje intrinzike motivacije. Visoka uilita koja imaju uvjete i interes studenata na viim godinama studija za Izborni sport koji e bit vrednovan u ECTS bodovnom sustavu, istodobno mogu pridonijeti razvoju osje aja kompetentnosti i samopouzdanja kod studenata. 4.4.3. Meuprogramska povezanost Aktivno sudjelovanje u izbornoj sportskoj aktivnosti moe znaajno unaprijediti pojedina antropoloka obiljeja, motorika znanja i stanje zdravlja te istodobno utjecati na motivaciju i uspjenost na studiju. Meuprogramska se povezanost u Izbornim programima za studente viih godina studija moe razmatrati u boljem poznavanju odnosa motorikih znanja i mjera ljudskih sposobnosti i osobina (psihologija, sociologija).

5. Nain pra enja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa Pra enje uspjenosti izvedbe programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture predstavlja permanentnu brigu svakog visokog uilita, a moe se provoditi na dva naina. Prvi nain podrazumijeva mehanizme pra enja redovite provedbe nastave i aktivnog sudjelovanja studenata u nastavnom procesu te osiguranju kvalitetnih uvjeta rada sukladno standardima predvienim za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.

43

Drugi nain pra enja, podrazumijeva primjenu anonimne ankete meu

studentima u svrhu dobivanja vjerodostojnih informacija o kvaliteti rada i uspjenosti izvedbe programa za provedene kinezioloke aktivnosti. 6. DIDAKTIKO METODIKE UPUTE Visoka uilita u suradnji s nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture trebaju osigurati uvjete za optimalnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture kako bi njena kvaliteta i uspjenost rada bili maksimalno mogu i s obzirom na realne uvjete rada. Nastavniku tjelesne i zdravstvene kulture na visokom uilitu je omogu ena kreativnost u izradi izvedbenog programa. Uspjenost provedbe programa tjelesne i zdravstvene kulture ovisi o optimalnom koritenju postoje ih uvjeta rada i raspoloivog vremena trajanja sata, objektivnom definiranju volumena rada te primjeni razliitih nastavnih oblika rada. Optimalno provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture karakterizira primjena grupnih oblika nastavnog rada i individualizirana nastava. Grupni oblici nastavnog rada omogu avaju bolje iskoritavanje postoje ih uvjeta rada, nastavnih pomagala, ve u aktivnost studenata na satu i ve u mogu nost zadovoljavanja individualnih potreba i interesa studenata. Individualizirana nastava na visokim uilitima se naje e provodi u manjim homogeniziranim grupama s obzirom na interes, sposobnosti i vjetine te prethodno steena znanja iz pojedine kinezioloke aktivnosti tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Korak dalje u provedbi optimalne nastave tjelesne i zdravstvene kulture je programiranje rada, odnosno odreivanje volumena rada primjerenog stvarnim potrebama svakog studenta. Pra enje, provjeravanje i analiziranje rezultata vjebanja trebaju biti sastavni dijelovi programiranja nastave tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima. Pra enje i analiziranje rezultata vjebanja i primjereno vrednovanje rada i postignu a svakog studenta mogu pridonijeti ve oj motivaciji studenata, a time i

ispunjenju eljenih efekata vjebanja. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom i srednjem obrazovnom procesu provodila se u vidu praktinih vjebi. Organizacija nastave samo u obliku praktinih vjebi nedostatna je za usvajanje potrebnih temeljnih kineziolokih znanja za samostalno vjebanje. Stoga je nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima potrebno organizirati kombinacijom teorijskih predavanja, vjebi, grupnog i individualnog rada. U planiranju rada nastave predlae se uvoenje teorijskih predavanja tijekom kojih studenti usvajaju potrebna kinezioloka znanja i upoznaju osnovna pravila pojedinih kineziolokih aktivnosti. 7. OSTALE NAPOMENE

44

Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je

i usklaen s Zakonom o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Hrvatskom obrazovnom standardu za osnovno i srednje obrazovanje te smjernicama Bolonjskog procesa. U izradi programa tjelesne i zdravstvene kulture za visoka uilita uvaavana su dosadanja iskustva predavaa, analiza rezultata interesa studenata za pojedine kinezioloke aktivnosti, smjernice razvoja modula tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju i osnovne znaajke meuprogramske povezanosti. Program tjelesne i zdravstvene kulture za sedmo razvojno razdoblje jedinstven je s obzirom na njegov cilj i op e zada e. U svrhu ostvarivanja cilja i zada a novi program je izraen na osnovu ve eg broja kriterija. Prvi se odnose na objektivnu provedivost i propisanu sigurnost provedbe s obzirom na materijalne uvjete visokih uilita, primjerenost kineziolokih aktivnosti s obzirom na prethodno usvojena znanja i razvijene sposobnosti tijekom kolovanja, primjerenost kineziolokih aktivnosti interesima studenata, znaaj vjebanja tijekom cijelog ivota te utjecaj pojedinih kineziolokih aktivnosti na razvoj i odravanje antropolokih obiljeja studentske populacije. Slijede kriteriji atraktivnost nastave, sposobnost upravljanja vlastitim reakcijama u raznim situacijama, kvalitetno koritenje slobodnog vremena, za snalaenje u urgentnim situacijama te za kvalitetnu socijalizaciju u novoj akademskoj sredini. Program tjelesne i zdravstvene kulture se dijeli na etiri programa s obzirom na materijalne uvjete visokih uilita, interes i zdravstveni status studenata. Osnovni programi sadre kinezioloke aktivnosti za koje najve i dio visokih uilita ima primjerene uvjete rada te kinezioloke aktivnosti ve eg kompleksiteta ija su temeljna motorika znanja studenti trebali usvojiti tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj i srednjoj koli. U osnovnom programu sadrana su teorijska i praktina znanja koja predstavljaju nadogradnju s obzirom na prethodno utvrenu analizu inicijalnog stanja temeljnih motorikih znanja i sposobnosti

te zdravstvenog statusa svakog studenta. Studenti e tijekom provedbe programa odabrane kinezioloke aktivnosti ste i znanja o strukturi, pravilima, trenanom procesu te znaajna specifina znanja odabrane kinezioloke aktivnosti. Temeljne postavke Posebnih programa odnose se na poseban interes studenta za stjecanje temeljnih motorikih znanja i razvoj potrebnih sposobnosti i vjetina za atraktivne i trend kinezioloke aktivnosti koje se mogu provoditi i organizirati na razini visokog uilita ako postoji interes ve eg broja studenata i materijalni uvjeti na pojedinom visokom uilitu, odnosno suradnjom ve eg broja visokih uilita. U Posebnim programima su sadrane kinezioloke aktivnosti koje se provode u fondu 60 sati i kinezioloke aktivnosti koje se s obzirom na uvjete rada provode tijekom jednog semestra (zimskog ili ljetnog) u fondu od 30 sati nastave. U sluaju kada je propisan program u fondu 30 sati, studenti tijekom akademske godine mogu izabrati dvije kinezioloke aktivnosti. U pojedinim kineziolokim aktivnostima Posebnih programa potrebno je predvidjeti i upoznati studente o materijalnoj participaciji u sluajevima kada visoko uilite nije u mogu nosti osigurati kvalitetne uvjete rada.

45

Osnovni programi za studente s posebnim potrebama, odnosno studente koji su

privremeno i djelomino osloboeni od nastave tjelesne i zdravstvene kulture nakon provedenog propisanog postupka, planiraju se i izrauju individualno. Program rada, odnosno izbor kinezioloke aktivnosti i prilagodba programa rada odreuje se s obzirom na grupu i ifru bolesti (prema MKB-10) te zajednikom suradnjom i konzultacijama lijenika i nastavnika. Tijekom programa biljee se relevantni pokazatelji za svakog studenta na osnovu kojih se prema potrebi mijenja i dorauje programa rada. U Nastavnom planu i programu su Izborni programi za studente viih godina studija. Upis izbornog predmeta u viu godinu studija odobrava Fakultetsko vije e visokog uilita. Izborni programi sadre vii stupanj motorikog uenja, odnosno stjecanje informacije o poznavanju pravilnog izvoenja i kontroli pokreta, poznavanju rezultata neke aktivnosti i utjeu na unapreenje pojednih socijalnih aspekata. Meuprogramska povezanost tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je prepoznata u mnogobrojnim antropolokim znanostima kojima je svojstveno prouavanje ovjeka, metodolokim disciplinama s obzirom na propisana mjerenja potrebna za utvrivanje inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja te disciplinama koje obuhva aju edukaciju i metodike zakonitosti.

46