SVEUIITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

ESEJ NA TEMU MITO I KORUPCIJA

Marija Ivanovi Br. Indexa : S-37464/08-I Smjer : PITUP - SISAK

U Sisku, travanj 2012.

Posljednjih godina i desetljea primjeuje se strmoglavo uruavanje nae civilizacije, to zahtjeva hitno ustanovljavanje uzroka i poduzimanje odgovarajuih mjera kako bi se izbjegla katastrofa ponovnog uruavanja jedne civilizacije kakvih je u povijesti bilo mnogo i sve su imale strane posljedice po stanovnitvo. Kroz mnoga desetljea pa i stoljea nae povijesti, broj onih koji su se suprotstavljali zlu i borili se za prave vrijednosti stalno se smanjivao, tako da se danas takvi mogu na prste prebrojati. LOE JE KAD DOBRI LJUDI NE RADE NITA, o emu se izjasnio i Einstein kroz svoju poznatu reenicu: "Ovaj svijet je opasno mjesto za ivljenje, ne zbog onih ljudi koji su zli, nego zbog onih koji u vezi toga nita ne poduzimaju. Zbog toga je drutvo razbijeno i razoreno korupcijom i kriminalom koji su se uvukli u sve njegove pore.

Naziv korupcija potjee od latinske rijei corrumpare (slomiti, razbiti) i ukazuje na razbijanje odreene cjeline ili nekog reda te se u tom smislu odnosi na naruavanje odnosa izmeu graanina i javne vlasti, ali i odnosa izmeu samih graana. Po definiciji, korupcija je odnos koji se zasniva zloupotrebom ovlasti u javnom ili privatnom sektoru u cilju stjecanja osobne koristi ili koristi za nekog svog. Najei oblik korupcije jest mito. Mito je plaanje fiksnog iznosa, postotka ugovora ili druge materijalne ili novane vrijednosti. Prvi znaajniji rad o negativnom utjecaju korupcije objavio je Mauro 1995. godine. U zemlji koja ima visoku stopu korupcije, drutveni potencijali usmjereni su crpljenju prihoda od korupcijske rente, umjesto poveavanju produktivnosti. Korupcija prvo pogaa javni sektor, smanjuje prihode drave, smanjuje otpor organiziranom kriminalu, sputa razinu morala u politikom odluivanju, ugroava stabilnost i povjerenje u institucije, podie razinu nezadovoljstva graana. No, ono to je moda najloije, korupcija dovodi u pitanje vjerodostojnost svake vlasti.

Uzroci korupcije mogu biti povijesni, politiki, pravni, institucionalni ili ekonomski. Povijesna uvjetovanost korupcije ima svoje korijene u ciklikoj i estoj pojavi ratova koji rue moral, sustav drutvenih vrijednosti, institucije drave, profesionalizam i dovode do siromatva, bijede, apatije i sveopeg kaosa. Istovremeno, neobuzdavanje korupcije dovodi do kvarenja i razaranja drava, do bijede i do ratova. Politiki uzroci su neizvjestan dravno-pravni status, nain funkcioniranja i financiranja politikih stranaka, postojanje neformalnih centara moi, nerad inspekcijskih slubi, rasporeivanje velikog dijela GDP-ja od strane drave i nepostojanje mehanizama odgovornosti. Za poetak bi barem trebalo vezati plae svih dunosnika, zastupnika, sudaca i tuilaca za stvarno obavljen rad! Ali kako to postii kad oni sami sebi odreuju plae!? Pravni uzroci lee u odsustvu adekvatnog ili potpunog funkcioniranja sektora pravde (sudova i odvjetnitava) i objektivnog mjerenja i nadzora njihovog rada te nekonzistentnost zakonskih propisa.

Institucionalni uzroci korupcije su u nekompetentnosti institucija koje su sainjene od neadekvatnih i deprofesionaliziranih javnih slubi u kojima se zapoljavanje obavlja jo uvijek po kriteriju nepotizma, podobnosti i stranake pripadnosti, umjesto po kriteriju profesionalizma. Ekonomski uzroci za pojavu korupcije u prvom redu lee u netransparentnoj transformaciji vlasnitva (privatizaciji), u pretjeranoj, neadekvatnoj i nedobronamjernoj intervenciji drave u gospodarstvu, nepotivanju trinih zakonitosti i sl.

Posljedice korupcije na drutvo su viestrane i pogubne. Zbog korupcije graani i itavo drutvo klize u siromatvo i apatiju, jer posljedice korupcije su i politike, ekonomske i drutvene. Politike posljedice su unitavanje ugleda politike kao borbe za dobro graanina i ruenje povjerenja izmeu politiara i graana to uruava kredibilitet demokratskih institucija i openito demokracije kao sustava vladavine. Korupcija potpuno obesmiljava demokraciju kao vladavinu naroda i u potpunosti je minira. Ekonomske posljedice su ugroavanje trine ekonomije, smanjenje drutvenog proizvoda, umanjenje investicija (to vodi ka izostanku razvoja i zapoljavanja), poveanje zaduenosti zemlje i poveanje godinjih rata otplate duga, poveanje siromatva. Drutvene posljedice su nerad demokratskih institucija to uzrokuje nesigurnost graana, poveanje trokova funkcioniranja drave, obespravljenost i marginalizacija graana, drastino i niim opravdano enormno poveanje imovinskih razlika, siromatvo, irenje organiziranog kriminala, razaranje moralnih vrijednosti drutva i besperspektivnost, beznae i apatija graana.

Korupcija nije samo ono to poznamo pod nazivom MITO! Da biste je prepoznali, uvijek i svuda, vano je znati sljedee - budui da se korupcija odavno njeguje, tj. gotovo nita se ne radi na njenom suzbijanju i spreavanju, nastali su razliiti oblici korupcije. Sitna (tzv. petty ili administrativna) korupcija je ona koja je najoiglednija i gotovo svi smo se sa njom susreli. Ona se deava pri kontaktu graanina s neprofesionalnom birokratiziranom administracijom i naprosto je prisiljen podlei joj kako bi odradio neku svoju obavezu, tj. da bi uope preivio. Ona je najmanje znaajna i poznata je jo pod nazivom mito. Smatra se da bi automatski bila istrijebljena kada bi se istrijebile one ostale, za drutvo mnogo pogubnije vrste korupcije.

Krupna ili visoka korupcija je ona koja utjee na osmiljavanje i provoenje politike. Veoma je opasna i moe imati dalekosene posljedice koje mogu uruiti i dravu ako se na njenom elu nau takvi beskrupulozni tipovi koji su jo i obnevidjeli od lakomosti. Naime, takvi smatraju da su, stjecajem raznih sumnjivih kriterija i okolnosti dolaska na te funkcije, postali neprikosnoveni vlasnici i naroda i drave te je kao takvi mogu i prodati za svoju osobnu korist! Politika korupcija predstavlja zlouporabu povjerenih ovlatenja od strane dunosnika na svim razinama to se manifestira na razne naine, a naroito na odabir kadrova na bazi negativne kadrovske selekcije, poslunosti i slinih patolokih kriterija. U to spada i zlouporaba na izborima kupovinom glasova novcem iz budeta i slinih izvora. Sustavna korupcija je ona koja je kod nas ve instalirana. Naime, to je situacija u kojoj je korupcija osnovni nain funkcioniranja ekonomskog, socijalnog i politikog sustava: glavne institucije i procesi u dravi podinjeni su praksi podmiivanja i ne postoji mogunost drugaijeg odnosa izmeu drave i graana. Najgore je kad se itavo drutvo pomiri s injenicom da se bez korupcije nita ne moe postii. Kontrolirana korupcija je takvo stanje korupcije u kom vladajue strukture i dravni organi imaju izvjesnu kontrolu nad stupnjem korupcije i njenim procesuiranjem koje se sastoje u tome da procesuiraju nekoliko rtvenih janjadi, kako bi oni veliki korupcionai s vrha piramide vlasti ostali netaknuti, kao to je bilo razraeno (i prakticirano!) do detalja u realsocijalizmu. Tako se baca praina u oi graanima i stvara se privid da drava i njene institucije rade svoj posao! A u sutini love se muhe dok slonovi prolaze. Nekontrolirana korupcija je predominantan oblik odnosa na svim razinama pa je vie ne mogu kontrolirati niti vladajue elite. Naprosto se kae: stvari su izmakle svakoj kontroli. Takva korupcija i takvo stanje u dravi ima ozbiljne i dugorone posljedice na razvoj zemlje, na mir i sigurnost graana, perspektivu drutva i ak na opstanak drave. Kleptokratska korupcija (beskrupulozna grabe i otimaina drutvene, dravne pa ak i privatne imovine), klijentelizam (trgovanje pozicijom moi zaostalo iz realsocijalizma), nepotizam (briga za pozicije i blagostanje bliih i daljih roaka, a sve na raun drave i ostalih graana), sukob interesa (situacija u kojoj su privatni interesi dunosnika u suprotnosti s javnim interesom, tj. iste osobe obavljaju funkcije iz tri meusobno nezavisna stupa vlasti: izvrnog, zakonodavnog i sudskog), mobbing i teroriziranje zvidaa (teror nad onim graanima koji pokuavaju sprijeiti sunovrat drutva te ukazuju na negativne pojave koje vode ka tome), potkupljivanje svjedoka, sudaca, porotnika, vjetaka u sudskom postupku, forme su korupcije involvirane u sve prethodno pobrojane oblike korupcije, to sve zajedno vodi u potpunu deprofesionalizaciju institucija i ka stanju tzv. zarobljene drave, u kojoj su sve vrste korupcije objedinjene i upravljane iz jednog centra - iz centara oligarha koji zbog svojih osobnih interesa manipuliraju kreiranjem politika pa ak oblikuju i pravila i zakone u svoju korist. Graanin u ovakvoj dravi nema nikakvih prava i tretiran je kao nuno zlo ili rob.

Jedna od najpoznatijih svjetskih organizacija koja se bavi mjerenjem percepcije korupcije je Transparency International (iako to rade i neki drugi kao npr. Svjetska banka). Prema indeksu Transparency Internationala, Hrvatska se 1996. godine nalazila na 74. mjestu ljestvice zemalja s rairenom korupcijom, od 180 lanica. Meutim, 2009. godine Hrvatska je pala na 66. mjesto ljestvice, to pokazuje da se korumpiranost pogoravala. Jedan od najpoznatijih primjera korupcije donedavno je bila Indeks operacija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Meutim, afere s bivim premijerom Republike Hrvatske, Ivom Sanaderom, zasjenile su sve druge afere koje su bile vezane i uz Podravku te Pevec.

Jedno od najefikasnijih sredstava, a rekla bih i presudno u borbi protiv korupcije je pravo i mogunost graana-biraa da kazne korumpirane politiare na svakim izborima nebiranjem istih i tako im ogranie mogunost ponavljanja mandata te ih otjeraju na smetlite povijesti gdje im je i mjesto. Drugi efikasan nain je poticanje tzv. zvidaa da zvide o korupciji i da njihovo zvidanje ima efekta! U zemljama EU su to shvatili pa su mnoge od tih zemalja donijele zakone o zvidaima koji im osiguravaju radno mjesto i stimuliraju ih i nagrauju za njihovu hrabrost i korist koju donose dravi i drutvu. U demokratskim dravama takvi pojedinci od drave dobivaju milijunske nagrade i apsolutno su zatieni zakonskim propisima. Tako su amerike zvidaice Sherron Watkins iz ENRON-a, Cyntia Cooper iz Worldcome, Coleen Rowley iz FBI-ja nagraene milijunima dolara zbog svoje hrabrosti da se suprotstave kriminalcima i ak organiziranom kriminalu, a javnost ih percipira kao heroine. Kod nas jo nije tako. Naprotiv, zvidai se progone, daju im se otkazi, oni redovito oboljevaju, ostaju bez stana zbog visokih odvjetnikih trokova za svoju obranu, proglaavaju ih ludima, a drava zatakava ono to oni otkrivaju javnosti, umjesto da to procesuira! Zato? Zato to kod nas korupcija nije sporadina ve SUSTAVNA! U nju su, u prvom redu, ukljuene institucije drave koje bi je trebale onemoguavati, suzbijati i procesuirati!

Korupcija naruava temeljne vrijednosti drutvenih odnosa svakog drutva, jer ugroava vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i dravu, a time i pravednost, potenje, ravnopravnost i sigurnost graana. Korupcija potie nastojanja moralno nestabilnih pojedinaca da nepotenim nainima osiguraju sebi ivot iznad svojih objektivnih mogunosti ime omalovaavaju i diskriminiraju vrijednost strpljivoga rada, tednje i potenja koji predstavljaju temelj drutvenih vrijednosti. Na taj nain korupcija proizvodi i poveava neopravdane i neutemeljene drutvene razlike, to iru populaciju dovodi u apatiju. Zbog takvih djelovanja korupcija sputava uspostavljanje poduzetnike klime i politike kulture, rastae moral i tradicionalne vrijednosti kao temelj svakog stabilnog drutva i vodi drutvo u siromatvo i propadanje, jer se stjee dojam da se nita ne isplati poteno raditi. Zbog toga korupcija obeshrabruje stvaralatvo i poduzetnitvo te potie mlade i talentirane ljude na iseljavanje iz zemlje.