Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom - Rudolf Grljušić

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

DIPLOMSKI RAD
Rudolf Grljui
Split, 2012.

SVEUILITE U SPLITU
Rudolf Grljui
Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom
rasponskom konstrukcijom i ortotropnom ploom
Diplomski rad
Split, 2012.
SVEUILITE U SPLITU

Split, Matice hrvatske 15

STUDIJ: DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ GRAEVINARSTVA

KANDIDAT: Rudolf Grljui

BROJ INDEKSA: 099

KATEDRA: Katedra za metalne i drvene konstrukcije

PREDMET: Diplomski rad

ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD

Tema: Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom rasponskom konstrukcijom i
ortotropnom ploom
Opis zadatka: Za most ukupnog raspona 238 m dimenzionirana je elina rasponska konstrukcija
s dva glavna nosaa i ortotropnom ploom kao gornjim pojasem. Rad sadri proraun elemenata
nosivog sustava i karakteristine graevinske nacrte.
U Splitu, listopad 2011.
Voditelj diplomskog rada: Predsjednik Povjerenstva
za zavrne i diplomske ispite:
Prof. dr. sc. Ivica Boko Prof. dr. sc. Vesna Deni-Juki

Glavni projekt mosta Bandalova Kosa s elinom rasponskom
konstrukcijom i ortotropnom ploom
Saetak:
Za most ukupnog raspona 238 m dimenzionirana je elina rasponska konstrukcija sa dva glavna
nosaa i ortotropnom ploom kao gornjim pojasem. Rad sadri proraun elemenata nosivog
sustava i karakteristine graevinske nacrte
Kljune rijei:
ortotropna ploa, most, elina rasponska konstrukcija, glavni nosa, uzduna rebra
Main project of bridge Bandalova Kosa with steel loadbearing
construction and orthotropic plate deck
Abstract:
A steel bridge with an overall span of 238 m has been designed with two main girders and an
orthotropic plate as the top cord. Project includes calculation of main structural elements and
characteristic construction designs
Keywords:
orthotropic plate, bridge, steel loadbearing construction, main girder, longitudinal stiffeners

Mojim roditeljima, koji su mi oduvijek bili najvea potpora u ivotu
Rudolf Grljui, 099 Diplomski rad
176
SADRAJ
1 TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE............... 1
1.1 Ope napomene................................................................................................. 1
1.2 Nosiva konstrukcija mosta ................................................................................ 2
1.2.1 Rasponski sklop mosta .................................................................................... 2
1.2.2 Stupovi mosta.................................................................................................. 4
1.2.3 Upornjaci mosta.............................................................................................. 6
1.3 Gradiva mosta ................................................................................................... 7
1.3.1 elik S355 ...................................................................................................... 7
1.3.2 Beton .............................................................................................................. 8
1.3.3 Betonski elik................................................................................................ 10
1.4 Oprema i ostala rjeenja .................................................................................. 10
1.4.1 Hidroizolacija................................................................................................ 10
1.4.2 Zastor............................................................................................................ 11
1.4.3 Prijelazne naprave ......................................................................................... 12
1.4.4 Leajevi ........................................................................................................ 12
1.4.5 Vijenac, pjeaki hodnik i odbojnici .............................................................. 13
1.4.6 Odvodnja ...................................................................................................... 14
1.4.7 Ureenje pokosa nasipa................................................................................. 15
1.4.8 Ureenje okolia ........................................................................................... 15
1.4.9 Zatita od buke.............................................................................................. 15
1.4.10 Probno optereenje........................................................................................ 16
1.4.11 Odravanje objekta i projektirani vijek trajanja.............................................. 16
1.4.12 Nain zbrinjavanja graevnog otpada............................................................ 17
1.5 Antikorozivna zatita mosta ............................................................................ 18
1.6 Montaa rasponske konstrukcije mosta ........................................................... 20
2 ELINA ORTOTROPNA PLOA.......................................................... 21
2.1 Uvod ............................................................................................................... 21
2.2 Prednosti i mane ortotropnih ploa .................................................................. 22
177
2.3 Konstrukcijsko oblikovanje............................................................................. 23
2.4 Karakteristike ortotropne ploe ....................................................................... 25
2.4.1 Odreivanje debljine lima ............................................................................. 25
2.4.2 Odabir tipa i dimenzija uzdunog rebra ......................................................... 25
2.4.3 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe................................................ 26
3 PRORAUNSKI MODELI......................................................................... 31
3.1 Uvod ............................................................................................................... 31
3.2 Model za vertikalna optereenja ...................................................................... 31
3.3 Model za horizontalna optereenja .................................................................. 32
4 ANALIZA OPTEREENJA....................................................................... 34
4.1 Model za vertikalna optereenja ...................................................................... 34
4.1.1 Stalno optereenje ("g") ................................................................................ 34
4.1.2 Dodatno stalno optereenje ("g")................................................................. 34
4.1.3 Prometno optereenje ("Q" i "q") .................................................................. 35
4.1.4 Nejednoliko linearno temperaturno optereenje ("dT") .................................. 40
4.2 Model za horizontalna optereenja .................................................................. 41
4.2.1 Jednoliko temperaturno optereenje ("T")...................................................... 41
4.2.2 Optereenje od koenja i pokretanja vozila ("q
k
") .......................................... 43
4.2.3 Optereenje vjetrom...................................................................................... 44
4.2.4 Potresno optereenje ("S")............................................................................. 53
5 STATIKI PRORAUN............................................................................. 56
5.1 Uvod ............................................................................................................... 56
5.2 Kontrola progiba za granino stanje uporabljivosti.......................................... 57
5.2.1 Doputeni vertikalni progibi u poljima .......................................................... 57
5.2.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSU............................................... 57
5.3 Proraun potresa metodom spektra odgovora .................................................. 61
5.3.1 Modalna analiza mosta.................................................................................. 61
5.3.2 Udio aktivirane mase i proraun na potres ..................................................... 66
178
5.4 Rezultati statikog prorauna za granino stanje nosivosti............................... 69
5.4.1 Rezultati statikog prorauna za vertikalni model optereenja ....................... 69
5.4.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSN............................................... 79
5.4.3 Rezultati statikog prorauna za horizontalni model optereenja ................... 84
6 PRORAUN PLOASTIH ELEMENATA PREMA EC 3 ...................... 85
6.1 Uvod ............................................................................................................... 85
6.2 Nestabilnost hrpta nosaa................................................................................ 85
6.2.1 Metoda efektivne irine ................................................................................. 86
6.3 Posmina otpornost ......................................................................................... 91
6.4 Otpornost na djelovanje koncentrirane sile...................................................... 92
6.5 Interakcijsko djelovanje .................................................................................. 93
6.5.1 Interakcija savijanja, posmika i uzdune sile ................................................. 93
6.5.2 Interakcija savijanja, koncentrirane sile i uzdune sile ................................... 93
7 DIMENZIONIRANJE GLAVNIH UZDUNIH NOSAA ...................... 94
7.1 Uvod ............................................................................................................... 94
7.2 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad upornjakom "U
1
" ................ 95
7.2.1 Karakteristike poprenog presjeka................................................................. 95
7.2.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku ............................................ 95
7.2.3 Klasifikacija poprenog presjeka................................................................... 96
7.2.4 Posmina otpornost poprenog presjeka ........................................................ 96
7.3 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa u polju "P
1
" ............................... 99
7.3.1 Karakteristike poprenog presjeka................................................................. 99
7.3.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku .......................................... 100
7.3.3 Klasifikacija poprenog presjeka................................................................. 100
7.3.4 Otpornost poprenog presjeka na savijanje .................................................. 100
7.3.5 Posmina otpornost poprenog presjeka ...................................................... 101
7.3.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona........................................ 102
7.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad stupom "S
1
" ...................... 106
7.4.1 Karakteristike poprenog presjeka............................................................... 106
179
7.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje ........................................................ 110
2
" ............................. 115
8 DIMENZIONIRANJE POPRENIH NOSAA ..................................... 122
8.1 Uvod ............................................................................................................. 122
8.2 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe ............................................... 123
8.3 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku.................. 124
8.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa na leaju .............................. 125
8.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje ........................................................ 127
8.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa u polju ................................. 132
180
9 DIMENZIONIRANJE VJETROVNOG SPREGA.................................. 136
9.1 Uvod ............................................................................................................. 136
9.2 Optereenje vjetrom...................................................................................... 136
9.3 Rezultati prorauna ....................................................................................... 137
9.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti elemenata vjetrovnog sprega ............................ 138
9.4.4 Otpornost poprenog presjeka u vlaku......................................................... 139
9.4.6 Interakcija momenta savijanja i uzdune sile ............................................... 139
9.4.7 Progibi elemenata vjetrovnog sprega ........................................................... 140
10 DIMENZIONIRANJE MONTANOG NASTAVKA............................. 141
10.1 Uvod ........................................................................................................... 141
10.2 Karakteristike nastavka i mjerodavna kombinacija optereenja ..................... 141
10.2.1 Mjerodavne kombinacija za GSN i GSU..................................................... 141
10.2.2 Karakteristike poprenog presjeka nosaa i nastavka................................... 142
10.2.3 Odreivanje otpornosti elemenata nastavka ................................................. 144
10.3 Dimenzioniranje zavarenog spoja.................................................................. 152
11 DIMENZIONIRANJE STUPOVA............................................................ 153
11.1 Uvod ........................................................................................................... 153
11.2 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku.................. 155
11.3 Dimenzioniranje stupova............................................................................... 157
11.3.1 Moment savijanja oko osi z - z (u smjeru mosta) ......................................... 157
11.3.2 Moment savijanja oko osi y - y (okomito na most) ...................................... 159
11.3.3 Poprena sila............................................................................................... 160
12 ODABIR LEAJEVA................................................................................ 164
12.1 Uvod ........................................................................................................... 164
181
12.2 Osnovna kombinacija optereenja ................................................................. 165
12.3 Seizmika kombinacija optereenja............................................................... 166
12.4 Odabir lonastih leajeva .............................................................................. 168
13 ODABIR PRIJELAZNE NAPRAVE........................................................ 171
13.1 Uvod ........................................................................................................... 171
13.2 Osnovna kombinacija optereenja ................................................................. 171
13.3 Seizmika kombinacija optereenja............................................................... 172
13.4 Odabir prijelazne naprave.............................................................................. 172
14 GRAFIKI PRILOZI................................................................................ 174
15 LITERATURA........................................................................................... 175

1
1 TEHNIKI OPIS I POSEBNI TEHNIKI UVJETI GRADNJE
1.1 Ope napomene
Projektni zadatak je proraun elinog mosta s ortotropnom ploom "Bandalova Kosa" na
dionici brze ceste Solin - Klis. Ukupna duljina mosta je 238,00 m. Os prvog upornjaka mosta je
na stacionai ST 5+536,000, a drugog na stacionai ST 5+774,000. Osni razmak upornjaka je
238,00 m. Rasponska konstrukcija ima tri raspona, odnosno dva armirano-betonska stupa upljeg
pravokutnog poprenog presjeka, s odgovarajuim simetrinim osnim razmacima upornjaka i
stupova 74,00 m + 90,00 m + 74,00 m = 238,00 m, te ini jednu dilatacijsku cjelinu.

Slika 1.1 Prostorna lokacija projektiranog mosta
Popreni nagib kolnika je konstantan na itavoj duljini mosta i iznosi 7,000 %. Niveleta
mosta je u konstantnom uzdunom nagibu od 5,904 %. Popreni i uzduni nagibi mosta su
zanemareni u statikoj analizi i proraunu mosta izvrenom u programskom paketu Tower 6.
U poprenoj dispoziciji vijadukt ima dva odvojena (dilatirana) kolnika, lijevi i desni, to
odgovara profilu brze ceste na kojoj nije predvien zaustavni trak, ali je u radu projektiran samo
lijevi kolnik. Svaki dilatirani kolnik ima dva vozna traka irine po 3,75 m uz irinu zatitnog
traka od 0,20 m, pa ukupna irina kolnika iznosi 2 3,75 + 0,20 = 7,70 m. Zajedno s irinama
hodnika na vanjskim rubovima kolnika od po 1,50 m svaki, ukupna irina lijevog dijela kolnika
je 7,70 + 2 1,50 = 10,70 m.
Projektirani most ima zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda, a oborinska voda se s
kolnika odvodi slivnicima u odvodne cijevi.
2
Armirano-betonski stupovi mosta temeljeni su na kvalitetnom temeljnom tlu (stijena)., a
doputeno centrino naprezanje u tlu za osnovna optereenja iznosi q
dop
= 0,60 MPa. Most se
nalazi u seizmikoj zoni za koju je, uz vjerojatnost pojave od 66 % i povratni period od 500
godina, mogu potres intenziteta 7,8 MCS skale.

1.2 Nosiva konstrukcija mosta
1.2.1 Rasponski sklop mosta
Rasponski sklop je formiran od dva glavna uzduna rasponska nosaa, sekundarnih
poprenih nosaa i eline kolnike ortotropne ploe. Na upornjaku "U
2
" i stupovima "S
1
" i "S
2
"
rasponski sklop se oslanja preko uzduno ili svestrano pominih lonastih leajeva, dok je na
upornjaku "U
1
" sprijeen uzduni pomak mosta fiksnim leajem.
Vrhovi stupova "S
1
" i "S
2
" kruto su vezani s naglavnom gredom na koju se oslanja
rasponski sklop preko odgovarajue proraunatih lonastih leajeva, po 2 iznad svakog stupa i
upornjaka, ukupno 8 komada. Dilatacija rasponske konstrukcije predviena je na mjestu
upornjaka "U
2
" na kojem je omoguen uzduni i popreni pomak rasponske konstrukcije
oslonjene na lonastim leajevima, te je na tom mjestu postavljena odgovarajua prijelazna
naprava koja omoguuje proraunate pomake uslijed vanjskih optereenja.

Slika 1.2 Skica uzdune dispozicije mosta
(i) Uzduni rasponski nosai mosta
Usvojena su dva glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji na meusobnoj udaljenosti
od 6,90 m (razmak leajeva) izvedeni od 21 razliitog segmenta, ukupno 2 21 = 42 komada za
cijeli most (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m). Uzduni nosai su zavareni,
obrnutog "T" presjeka i izrauju se u radionici s gotovim segmentima ortotropne ploe na njima,
tako da se odmah mogu postavljati u konaan poloaj na mostu. Transport segmenata odvija se
cestom do mjesta postavljanja gdje se podizanje i montaa elemenata vri dizalicama kojima je
omoguen pristup ispod mosta.
3
Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija na mjestima nul-toaka
momenata savijanja i izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih momenata savijanja od
vanjskih optereenja, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m, 13,00 m i 14,00 m. Visina i
debljina hrpta obrnutih "T" nosaa promjenjiva je po duini mosta i kree se u granicama od
2400 mm do 3600 mm, odnosno od 24 mm do 36 mm. Donje pojasnice nosaa su konstantne
debljine 40 mm i promjenjive irine od 800 mm do 900 mm. Gornja pojasnica je elina
ortotropna ploa s trapeznim uzdunim ukruenjima.
Na odreenim mjestima du segmenata uzdunih nosaa postavljena je lamela donjeg
pojasa, konstantne debljine 30 mm i promjenjive irine od 500 mm do 600 mm.
Usvojena debljina zavara svih elemenata glavnog nosaa je 10 mm.
Za osiguranje stabilnosti donjih pojaseva glavne rasponske konstrukcije uslijed optereenja
vjetrom, predvien je vlani vjetrovni spreg. Odabrani profil sprega je okrugli uplji, poprenog
presjeka |177,8/5 mm.

Slika 1.3 Skica zavarenog glavnog uzdunog nosaa mosta s lamelom i ortotropnom ploom
(ii) Kolnika ploa mosta
Ortotropnu kolniku plou ine lim te uzduna i poprena rebra. Debljina lima ploe je 14
mm, ujedno i minimalno dozvoljena prema EC. Uzduna rebra su zatvorenog trapeznog oblika i
usvojena su kao optimalna, konstantne debljine 8 mm, visine 300 mm, duljine horizontalnog
dijela 200 mm i osnim razmakom 600 mm. Popreni nosai mosta slue ukruenju ortotropne
ploe i odreeno je da svaki drugi popreni nosa istodobno bude i popreno rebro za ukrutu
ortotropne ploe.
4
(iii) Popreni nosai mosta
Popreni nosai povezuju i ukruuju rasponske nosae te slue ravnomjernijoj raspodjeli
vanjskih optereenja. Postavljeni su na razmacima od 4,00 m i 5,00 m i konstantnog su obrnutog
"T" presjeka. Visina hrbata je 800 mm, a debljina 16 mm, irina donje pojasnice je 300 mm, a
debljina 18 mm. S vanjskih strana uzdunih nosaa, popreni nosai ine konzolu duljine 1,90 m,
s promjenjivom visinom presjeka prema kraju konzole. Krajnji presjek konzole ima manju visinu
hrpta od 500 mm, dok su ostale vrijednosti jednake prethodnima.
1.2.2 Stupovi mosta

Slika 1.4 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa mosta
Predvieni su stupovi sanduastog poprenog presjeka, vanjskih izmjera 5,0 m (popreno
na most) 3,2 m (u smjeru mosta), sa stjenkama debljine 30 cm po itavoj visini. Visine stupova
su oko 19,00 m za prvi stup "S
1
" i oko 22,00 m drugi stup "S
2
". Temelji stupova su klasini,
masivni, kaskadni, s visinama 2 1,50 = 3,00 m. Na vrhu stupova su klasine masivne naglavne
grede duljine 12,00 m i irine 3,60 m. Visina naglavne grede na elu je 200 cm, a uz stup 250 cm.
Na vrhu stupova "S
1
" i "S
2
" su svestrano pomini klizni lonasti leajevi. Dno stupa se
zapunjava mravim betonom do visine od oko 20 cm iznad razine okolnog terena ime se postie
sprjeavanje zadravanja vode u peti, te bolja upetost tijela stupa u temelj. Iznad najnie toke
mravog betona, u peti stupa, predviena je ugradnja PVC cijevi C150 mm za otjecanje dospjele
vode u unutranjost stupa te za provjetravanje. Radi to boljeg provjetravanja unutranjosti,
predviena je ugradnja identine cijevi na vrhu. Vanjske otvore cijevi treba zatiti mreom zbog
eventualnog ulaska ptica i ivotinja.
5
Temeljne jame su dovoljno duboko ispod razine terena i prema izraenom geotehnikom
elaboratu znaajno ulaze u nosivu stijenu odnosno kvalitetno i dobro nosivo tlo, a vrh temelja je
ispod razine okolnog terena. Eventualne kaverne i pilje, te mogue produbljenje iskopa, zapunit
e se mravim betonom. Nakon pregleda temeljne jame od strane odgovornog geotehniara,
treba izvesti sloj mravog betona do projektirane kote dna temelja u visini > 15 cm. Pokose jame
treba oistiti i osigurati od odrona za vrijeme betoniranja, te po potrebi stabilizirati betonom
(prskanje). Predvieno je betoniranje temelja u dvije kampade, svaka po 1,50 m visine. Zbog
mogueg tetnog utjecaja topline hidratacije cementa, beton i ugradnja trebaju udovoljavati
posebnim zahtjevima. Nagib gornje plohe temelja treba biti prema projektu, radi boljeg otjecanja
procjednih voda. Prilikom miniranja tla treba nastojati da se to manje degradira tlo.
Prostor iza i iznad temelja treba zapuniti kamenim materijalom i zbiti na M
S
> 20 MPa.
Obvezno se treba izvesti kvalitetan nasip iza i iznad temelja radi bolje upetosti stupa (temelja) u
tlo, odnosno radi boljeg prijenosa horizontalnih sila s temelja na tlo i vee stabilnosti temelja i to
prije montae. Na vrhu nasipa, u razini okolnog terena, treba izvesti plodni zemljani sloj debljine
> 40 cm, okolnog povrinskog sastava tla, te ga zasaditi u skladu s okoliem.
Tijelo stupa izvodi se u klasinoj prijenosnoj oplati, predviene visine segmenta od 5 m.
Predviena je kvalitetna glatka oplata koja moe osigurati pouzdanu ugradnju betona i primjeran
izgled vanjskih ploha betona. Koristi se jednaka oplata za sve stupove. Posebnu panju treba
posvetiti ispravnoj ugradnji betona i nastavcima betoniranja koje treba dobro oistiti i
neposredno prije betoniranja dobro navlaiti, sukladno projektu betona. Za vrijeme izrade
stupova potrebna je stalna geodetska kontrola geometrije. Zapunjenje dna stupa mravim
betonom vri se naknadno, nakon izravnanja tla oko temelja, ali prije montae rasponskih
nosaa. Predvieni visinski poloaj donje cijevi za prozraivanje treba provjeriti na licu mjesta,
te prilagoditi stvarnim visinama okolnog terena. Donji dio stupa u dodiru s tlom treba
hidroizolirati bezbojnim vodonepropusnim premazima.
Na vrhu stupa izvodi se klasina masivna naglavna greda, armirana betonskim elikom, a
izvodi na metalnoj skeli oslonjenoj na glavi stupa. Oplata treba biti glatka, a vanjska ploha
betona ujednaene boje. Izvedbeni projekt skele za izvedbu naglavne grede treba izraditi
Izvoditelj, a oplati treba dati kontraprogib, u veliini i obliku deformacija eline skele. eone
plohe naglavne grede trebaju biti profilirane prema projektu.

6
Otvor stupa u vrhu zatvara se Omnia ploom debljine 15 cm koja su spree s monolitnim
dijelom naglavne grede. Prije montae ploa, rubove stupa treba izravnati. Pri montai, na
leajne plohe Omnia ploa treba nanijeti sloj svjeeg cementnog morta (0 - 5 mm). Otvore
izmeu ploa treba zabrtviti tako da ne dolazi do curenja cementnog mlijeka kod betoniranja.
Gornju plohu Omnia ploe treba ohrapaviti i neposredno prije betoniranja naglavne grede
navlaiti vodom.
Na vrhu naglavne grede stupova "S
1
" i "S
2
" treba izvesti po dvije betonske klupice.
Tlocrtne dimenzije i visinski poloaj klupica e se uskladiti s izmjerama specijalnih lonastih
leaja. Prostorni poloaj klupica treba geodetski kontrolirati, te izvesti tono prema predvienoj
geometriji. Prije izvedbe, vrh stupa na spoju s klupicom treba ohrapaviti, oistiti, navlaiti i
premazati SN vezom. Klupice se betoniraju specijalnim sitnozrnim betonom, a vrh im treba biti
ravan, horizontalan i na zahtijevanoj projektiranoj koti.
Na vrhu naglavnih greda stupova "S
1
" i "S
2
" treba izvesti "radne" klupice za ispravno
oslanjanje rasponskih nosaa. Budui da su naglavne grede u poprenom nagibu, na mjestu
oslanjanja uzdunih rasponskih nosaa treba izvesti horizontalno izravnanje zone oslanjanja
pomou epoksidnog morta vrstoe > 50 MPa, uz obveznu geodetsku kontrolu vrha klupice.
1.2.3 Upornjaci mosta
Upornjaci mosta su klasini, masivni, s kruto vezanim paralelnim krilima. Usvojen je
jedinstveni (nedilatirani) upornjak za oba kolnika mosta. Visina stupa i krila upornjaka
prilagoena je nagibima terena na tom mjestu, s namjerom da se izbjegnu preveliki iskopi tla. Pri
iskopu temeljnih jama na lokaciji upornjaka treba postupiti sukladno navedenom za temelje
stupova, te za betoniranje i obradu nastavaka betoniranja takoer. Na vrhu naglavne grede
upornjaka potrebno je takoer izvesti klupice za oslanjanje leajeva i uzdunih rasponskih
nosaa. Tlocrtne dimenzije klupica i njihov visinski poloaj e se uskladiti s izmjerama
specijalnih lonastih leaja.
Upornjaci su dovoljno kruti i armirani da mogu preuzeti sva optereenja i djelovanja, uz
dostatnu sigurnost. U vrhu zidia naglavne grede treba ostaviti nie za ugradnju prijelazne
naprave prema graevinskim nacrtima. Vanjske vidljive plohe betona trebaju biti uzornog
izgleda, s profilacijama prema projektu. Geodetski treba kontrolirati traenu geometriju
upornjaka.
7
Prijelazne ploe na upornjacima su duljine 8 m i debljine 30 cm, s uzdunim padom od 10
% prema trupu ceste. Izvode se na sloju mravog betona, na prethodno dovoljno zbijenom
nasipu. Gornja ploha ploe treba biti zaglaena, da eventualne procjedne vode otjeu to bre.
Iza stupa upornjaka, te du krila, treba izvesti drenanu cijev C250 mm, na sloju
podlonog betona, a iznad drenane cijevi klasinu kamenu drenau.
Nasip na lokaciji upornjaka treba izvesti iz kamenog materijala, prema pravilima izvoenja
nasipa, kako bi se postiglo to manje slijeganje tla. Nasipavanje tla, uz odgovarajue nabijanje,
vri se u slojevima visine 30 - 50 cm. Na vrhu nasipa, ispod prijelazne ploe, treba postii
zbijenost tla s koeficijentom zbijenosti M
S
> 80 MPa. Kvalitetna izvedba nasipa na lokaciji
upornjaka treba omoguiti to manje potiske tla, te veu sigurnost upornjaka na prijenos
horizontalnih sila. Nasip treba nastojati izvesti to ranije, odnosno gornji ustroj ceste to kasnije,
kako bi se to vie smanjio tetni utjecaj vremenskih deformacija i slijeganja tla (konsolidacije).
Pokose nasipa oko upornjaka treba izvesti uredno, u projektiranom nagibu. irina bankine uz
krila upornjaka treba iznositi > 75 cm.
Pokos nasipa uz upornjak "U
1
" treba izvesti u nagibu 1:1. Predvieno je oblaganje pokosa
grubo obraenim kamenom ("roliranje"), prema pravilima struke. Pokos nasipa uz upornjak "U
2
"
treba izvesti u nagibu 1:1,5. Plohe pokosa treba hortikulturno "obraditi" tako da se to bolje
uklope u postojei okoli.

1.3 Gradiva mosta
Sva potrebna gradiva mosta, te njihovi sastojci, trebaju udovoljavati zahtjevima vaeih
propisa, normi i pravila struke.
1.3.1 elik S355
Uzduni nosai i popreni nosai izvedeni su od elika S355 (Fe510) s granicom
poputanja od 355 N/mm
2
i vlanom vrstoom od 510 N/mm
2
.
8
1.3.2 Beton
Projekt betona za sve konstruktivne elemente i monolitne spojeve, odnosno za sve betone,
treba izraditi Izvoditelj i dostaviti ga na suglasnost Projektantu. Projekt betona treba izraditi
struna osoba, detaljno i sveobuhvatno. U njemu treba precizno definirati za svaki element,
odnosno za svaki razliiti beton:
- fizikalno-mehanika svojstva (kvalitetu)
- sastav (mjeavinu)
- vodocementni faktor (konzistenciju)
- dodatke (superplastifikatori, ubrzivai, dodaci za prionjivost, bubrenje i sl.)
- nain proizvodnje, transport i ugradnju
- nain zbijanja (vibriranja)
- njegu
- obradu spojnica (nastavci betoniranja)
U nastavku e se dati okvirne smjernice i zahtjevi koje treba uvaiti projekt betona,
odnosno koje treba potivati Izvoditelj.
Bridove svih elemenata, osim temelja, koji su izmeu ploha pod kutom s 90 treba zaobliti
ili "iskositi", tako da budu mehaniki otporni i postojani. Ivice elemenata trebaju biti precizno
izvedene, ravne i u funkciji njihovog estetskog izgleda. U svemu treba potivati predvienu
geometriju elemenata, te njihov projektirani prostorni poloaj. Osobito voditi rauna o izgledu
vanjskih ploha betona. Sve vidljive plohe betona trebaju biti ravne, glatke i ujednaene boje.
Posebice treba voditi rauna o primjernom izgledu i geometriji vijenca i ograde, jer o njihovu
izgledu ovisi ukupni dojam o kvaliteti izvedbe objekta. Nije doputena pojava segregacije u
betonu. U sluaju eventualne segregacije, nisu doputena "krpanja" cementnim mortom. Sanacije
takvih ploha treba obaviti struno, prema posebnim rjeenjima. Treba voditi rauna o adekvatnoj
ugradnji i njezi betona. U naelu se koriste uobiajeni betoni C 16/20, C 25/30, C 30/37 i C
40/50. Za sve podbetone (podloge) koristi se beton C 12/15. Za sve betone > C 25/30 treba
koristiti superplastifikatore.
9
(i) Stupovi
C 12/15 - ispuna dijela stupa iznad temelja do oko 50 cm iznad razine terena
C 25/30 - temelji
C 40/50 - tijela
- Omnia ploe
C 30/37 - naglavne grede
C 40/50 - klupice (agregat | s 16 mm; dodatak za prionjivost sa starim betonom; dodatak
za ugradivost)
Kod betoniranja tijela stupova, treba definirati rjeenje nastavaka betoniranja, ugradnju i
njegu betona. Temelji i naglavne grede spadaju u tzv. masivni beton i treba definirati
maksimalnu temperaturu u bloku koju smije dosegnuti beton s obzirom na proces hidratacije, te
definirati temperaturni gradijent koji se formira od unutranjosti prema povrini (maksimum
25/25 cm).
(ii) Upornjaci
C 25/30 - temelji
- zid
- krila
C 30/37 - naglavne grede
- zidi naglavne grede
C 40/50 - klupice (agregat | s 16 mm; dodatak za prionjivost sa starim betonom;
dodatak za ugradivost)
Kod betoniranja zidova treba definirati nastavke betoniranja, ugradnju i njegu betona.
Posebno treba projektom betona razraditi betoniranje masivnih betona.
(iii) Vijenac, hodnik
C 30/37 - vijenac (agregat | s 16 mm)
- hodnik
(iv) Ugradnja prijelaznih naprava
10
C 40/50 - agregat | s 16 mm; dodatak za prionjivost; dodatak za poveanje volumena
1.3.3 Betonski elik
Koristi se betonski elik RA 400/500-2 (B500B) za sve elemente. Zatitni slojevi betona do
armature iznose 5 cm za temelje i 4 cm za ostale elemente.
Veliinu zatitnog sloja treba osigurati dostatnim brojem kvalitetnih razmanika
(distancera). Kvalitetu zatitnog sloja treba osigurati kvalitetnom oplatom, ugradnjom betona,
njegom te dodacima betonu i ostalim rjeenjima prema projektu betona. Veliina i kvaliteta
zatitnog sloja betona presudni su za trajnost mosta. U potpunosti treba potivati projektirani
raspored i poloaj armaturnih ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva
upotrijebljena armatura treba imati odgovarajue ateste o kakvoi.

1.4 Oprema i ostala rjeenja
1.4.1 Hidroizolacija
(i) Kolnika ploa
Za hidroizolaciju kolnike ploe, predviena je kvalitetna jednoslojna hidroizolacija iz
zavarenih bitumenskih traka debljine 5 mm. Traka treba biti otporna prema temperaturnim
promjenama, s postojanosti do temperature od +150C. Treba imati bitumenizirani uloak od
poliesterskog filca koji traci daje veliku tlanu i vlanu vrstou. Obostrano stabilizirani i
elastomerom oplemenjeni sloj traci treba dati fleksibilnost i veliku postojanost na starenje.
Podloga za izradu hidroizolacije treba biti potpuno suha, ravna i ista. Prije zavarivanja
bitumenskih traka, treba izvesti epoksidni premaz. Zavarivanje se obavlja plinskim plamenikom
tako da se rastali bitumenska masa ravnomjerno po itavoj irini omota, stvarajui tzv. taljivi
bitumenski klin izmeu omota i podloge. Rolanjem omota postie se homogena veza s
podlogom, odnosno meuslojno. Preklopi traka trebaju iznositi > 10 cm. Izvedbu trebaju obaviti
za to struno osposobljene osobe, prema pravilima izvoenja hidroizolacije.
Uz slivnike hidroizolacija je zavarena na donji fiksni dio slivnika prema detalju u projektu,
omoguavajui otjecanje procjedne vode kroz asfalt u slivnik. Osobito treba paziti na ispravno
rjeenje ovog detalja, kako bi spoj hidroizolacije i slivnika bio potpuno nepropustan, odnosno da
ne doe do procjeivanja vode na spoju sa slivnikom.
11
Uz prijelazne naprave, hidroizolacija je rijeena prema detalju prijelazne naprave. Izvedbi
hidroizolacije treba posvetiti maksimalnu panju, jer o njenoj kvaliteti direktno ovisi i trajnost
mosta. Za vrijeme izvoenja hidroizolacije nuna je stalna nazonost nadzornog inenjera.
(ii) Plohe stupa i upornjaka u dodiru s tlom
Plohe stupa i upornjaka koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati s bezbojnim
vodonepropusnim premazima koji penetriraju u unutranjost betona. Predviena su dva sloja
premaza, definirano u dogovoru s Projektantom. Potrebno je obratiti panju na dobru izolaciju
spoja dna sanduastog stupa s temeljem, te dna zidova upornjaka na spoju s temeljem. Izvedba
hidroizolacije treba biti po pravilima struke i uputama proizvoaa.
1.4.2 Zastor
(i) Rasponska konstrukcija
Zastor na kolnikoj ploi rasponske konstrukcije se formira od zatitnog sloja asfalt-betona
AB-8 debljine 3,5 cm, ugraenog iznad hidroizolacije, te habajueg sloja splitmastiksasfalta SMA
11 debljine 3,5 cm. U zatitnom i habajuem sloju kao vezivo treba primijeniti modificirani
bitumen PmB 50-90S. Kakvoa, kontrola i izvedba navedenih slojeva u svemu treba
zadovoljavati vaee norme i pravila struke.
Na spojevima zastora sa slivnicima i prijelaznom napravom, treba u zastoru ostaviti reke
dubine sve do hidroizolacije i irine 2 cm, a prema detaljima u projektu. Reke treba zaliti
masom za zalijevanje reki, koja mora biti trejnoelastina i vodonepropusna.
(ii) Trup ceste izmeu krila upornjaka
Kolniki zastor na armirano-betonskoj konzoli krila upornjaka formiraju slojevi kao i na
kolnikoj ploi rasponske konstrukcije, a izmeu krila predviena su rjeenja sukladna onima na
prilaznim dijelovima ceste, odnosno kao u cestarskom projektu. Izvedba gornjeg ustroja ceste
izmeu krila nije predmet projekta i trokovno je sadrana u izvedbi trupa ceste prije mosta.

Slika 1.5 Slojevi kolnika ceste
12
1.4.3 Prijelazne naprave
Predviene su uobiajene vodonepropusne prijelazne naprave, koje udovoljavaju svim
tehnikim zahtjevima. Naprave trebaju imati mogunost dilatiranja 120 mm. Tip naprave
odabran je na temelju preciznog prorauna maksimalnih oekivanih pomaka.
Za ugradnju naprava potrebno je u zidiu upornjaka i kolnikoj ploi ostaviti utore.
Ugradnju treba izvriti kod srednje temperature od oko +10C (do +15C).
Ugradnja naprave treba biti kvalitetna, tako da ona bude funkcionalna, trajna,
vodonepropusna i to manje "primjetna" u vonji. Ugradnju treba obaviti pod strunim nadzorom
proizvoaa naprave, sukladno ovom projektu i radionikim nacrtima isporuitelja.
1.4.4 Leajevi
Iznad upornjaka "U
1
" predvieni su tipini nepomini lonasti leaj i svestrano klizni leaj,
a iznad upornjaka "U
2
" te stupova "S
1
" i "S
2
" tipini jednostrano ili svestrano pomini lonasti
leajevi, koji trebaju zadovoljavati zahtjeve definirane u proraunu.

Slika 1.6 Dijelovi kliznog lonastog leaja
13
1.4.5 Vijenac, pjeaki hodnik i odbojnici
(i) Vijenac
Visina vijenca pri bonom pogledu na most iznosi 70 cm, a ploha treba biti vertikalna.
Vijenac je formiran od predgotovljenih montanih elemenata duljine 40 cm, koji se
betoniraju u kvalitetnoj metalnoj oplati. Osobitu pozornost treba posvetiti ugradnji i njezi betona,
a vijenac treba biti uzornog izgleda. Elementi se polau na razmaku od 1 cm. Monolitizacija
elemenata vri se u sklopu betoniranja pjeakog hodnika.
Dilatacija izmeu elemenata vijenca na mjestu dilatacijske naprave (razmak elemenata
odgovara potrebama ugradnje naprave) zatvara se pocinanim elinim limom debljine 3 mm.
Jo jednom treba skrenuti panju na potrebu uzornog izgleda vijenca, jer o njemu ovisi
ukupan dojam o kvaliteti izvedbe itavog objekta. Linija vijenca treba u potpunosti pratiti
vertikalni i horizontalni tijek nivelete mosta.
(ii) Pjeaki hodnik
Pjeaki hodnik se betonira nakon montae elemenata vijenca. Predvien je beton C 30/37,
koji treba biti dobro vibriran. Gornja ploha hodnika treba biti u projektiranom nagibu, te posebno
obraena (u dogovoru s Projektantom) tako da bude otporna na habanje i klizanje.
(iii) "New Jersey" odbojnici
Budui da se radi o brzoj cesti i vodozatitnom podruju potrebno je postaviti
prefabricirane betonske "New Jersey" odbojnike koji se sidre i postavljaju na pjeaki hodnik te
na taj nain potpuno sprjeava izlijevanje i prskanje vode s mosta. Treba paziti na spoj odbojnika
s betonom ispod njega i izvedbu hidroizolacije da bi se odgovarajue sprijeio protok vode ispod
odbojnika.

Slika 1.7 Izgled odbojnika i vijenca mosta
14
1.4.6 Odvodnja
U projektu je predvien zatvoreni sustav odvodnje obaju kolnika budui da se radi o
vodozatitnom podruju. Naime, vode se s kolnika preko slivnika prihvaaju u odvodne cijevi, te
na kraju objekta (iza krila) odvode u sabirnu ahtu. Du objekta, uz lijevi rub lijevog kolnika,
prolazi odvodna cijev |350 do stacionae ST 5+610,000, zatim slijedi |400 do stacionae ST
5+700,000, a dalje do kraja objekta cijev |500. Ona je ujedno i tranzitna cijev za odvodnju ceste,
a slui za odvodnju vode s lijevog kolnika.

Slika 1.8 Cijev za odvodnju mosta
Slivnici su poloeni na nioj strani kolnika odnosno na lijevoj strani lijevog kolnika.
Lokacije slivnika su uz oslonce i u polovici raspona rasponske konstrukcije. Slivnik se sastoji od
donjeg i gornjeg fiksnog dijela i kine reetke. Tlocrtne dimenzije kine reetke su 40 50 cm, a
promjer vertikalne odvodne cijevi je |120 mm. Slivnik omoguava prihvat povrinskih i
procjednih voda i treba biti kvalitetan, trajan, te precizno i ispravno ugraen.
Hidroizolaciju kolnike ploe treba zalijepiti na donji dio slivnika tako da se sprijei
procjeivanje vode kroz kolniku plou oko slivnika, odnosno da se omogui ispravno ulijevanje
procjednih voda u slivnik. Kolniki zastor oko slivnika treba oblikovati tako da se postignu
predvieni padovi. Oko slivnika treba ostaviti reku do visine hidroizolacije, koju treba
naknadno zaliti elastinom masom za zalijevanje.
Voda iz slivnika odvodi se u sabirnu cijev koja prati zakrivljenost ruba kolnika. Vjeanje
cijevi o plou izvreno je na razmaku od oko 1,5 m. Cijev je bono pridrana za glavne nosae
na razmacima do oko 4,5 m. Svi elini elementi za vjeanje i bono uvrenje cijevi trebaju
biti vrue pocinani (debljina t = 120 m).
15
Cijevi za odvodnju trebaju udovoljavati svim tehnikim zahtjevima. Spojevi elemenata
moraju biti vodonepropusni i trebaju omoguavati postizanje zahtijevane zakrivljenosti
cjevovoda (objekta). Na mjestima dilatacija rasponske konstrukcije cijev treba imati specijalni
element koji prati dilatiranje konstrukcije.
1.4.7 Ureenje pokosa nasipa
Pokosi trebaju biti stabilni i otporni na djelovanje atmosferilija, uz primjeran izgled i
uklapanje u okoli.
1.4.8 Ureenje okolia
Nakon izgradnje graevine, potrebno je izvriti sanaciju okolia gradilita kako bi se
graevina to bolje uklopila u ambijent. Na taj bi se nain smanjio osjeaj devastacije okolia, te
udovoljilo ekolokim aspektima. Zahvaeni i devastirani okoli potrebno je bioloki sanirati.
Stoga je potrebno sve nasipe, iskope i ostale povrine ozeleniti autohtonim biljnim vrstama.
Prilikom sanacije okolia gradilita, posebnu pozornost potrebno je obratiti na slijedee:
- posjeena stabla i panjeve ukloniti, te zatrpati sve udubine materijalom
- sve putne prilaze gradilitu urediti prema vizualnim zahtjevima okolia, a one putove koji
trajno ostaju u funkciji sanirati i urediti sukladno potrebama
- prethodno oformljene deponije i pozajmita urediti i sanirati kako bi se u to veoj mjeri
uklopili u prirodni okoli, a u to manjoj mjeri ugrozili susjedne graevine
- sve privremene graevine, opremu gradilita, neutroeni materijal, otpad i slino treba
ukloniti, a predmetno zemljite adekvatno sanirati i dovesti u prvotno stanje
- kompletnu zonu, devastiranu zahvatom, dostatno urediti i dovesti na razinu blisku
izvornom stanju
U cilju zatite ivotinjskog svijeta, potrebno je sve devastirane povrine oko objekta
zasaditi autohtonom vegetacijom, odnosno potrebno je poduzeti sve mjere da se omogui
ivotinjskim vrstama bre privikavanje na nove pravce kretanja.
1.4.9 Zatita od buke
U skladu s uvjetima, a prema Zakonu o zatiti od buke ("Narodne Novine" br: 17/90, i
26/93), te Pravilniku o najvie doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
("Narodne Novine" br: 39/90), na mostu nije predviena izgradnja graevina za zatitu od buke
jer sama konstrukcija objekta predstavlja graevinu kojom se postie maksimalno priguenje.
16
1.4.10 Probno optereenje
Prije stavljanja mosta u uporabu, potrebno je izvriti probno ispitivanje glavne rasponske
konstrukcije objekta sukladno vaeim propisima. Ispitivanja treba obaviti prema prethodno
izraenom programu od strane mjerodavne institucije. Svrha probnog ispitivanja je utvrivanje
je li se izvedena konstrukcija ponaa u skladu s projektiranim stanjem. U tom smislu, nuno je
utvrivanje stanja pomaka (deformacija) i naprezanja tipinih glavnih rasponskih nosaa objekta,
te utvrivanje dinamikih karakteristika dilatacijskih jedinica.
1.4.11 Odravanje objekta i projektirani vijek trajanja
Most ne zahtijeva poseban tretman to se tie odravanja jer nije u jako agresivnoj sredini,
a projektirani vijek trajanja je 100 godina. Preduvjet za postizanje oekivanog vijeka trajanja je
pravilno odravanje u skladu s zahtjevima te zakonima i pravilima struke. Zbog izloenosti
atmosferilijama ipak zahtijeva mjere opreza i pojaani nadzor nad konstruktivnim i
nekonstruktivnim elementima.
Objekt se treba odravati u stanju projektom predviene sigurnosti i funkcionalnosti, a
sukladno odredbama odgovarajuih zakona, normativa i pravila struke. Tehnolokim mjerama
navedenima u projektu pokualo se dobiti to kvalitetniju i trajniju konstrukciju te je nuno
potivati mjere za postizanje kvalitete materijala i konstrukcija, kao i posebne tehnike uvjete.
Prije putanja objekta u uporabu, mora se izvriti detaljan vizualni pregled objekta i nulto
mjerenje stanja elemenata prema kojem e se tijekom uporabe kontrolirati deformacije. Kontrole
preglede treba provoditi bar jednom godinje.
Ako se vizualnim pregledom stanja konstrukcije uoe promjene i defekti koji mogu
umanjiti ili ugroziti sigurnost objekta u uporabi, treba odmah izmjeriti deformacije glavnih
elemenata pod stalnim optereenjem. Na osnovu poveanja deformacija u odnosu na poetno
stanje, treba utvrditi eventualno smanjenje sigurnosti i propisati daljnje mjere za odravanje
projektirane i propisane sigurnosti. Prije sanacije potrebno je provesti istrane radove da se
utvrdi stvarno stanje te nakon njih napraviti plan sanacije i hitno provesti mjere za dovoenje
konstrukcije u ispravno stanje.
17
Redoviti detaljni pregled u svrhu odravanja treba provesti svakih 5 godina, a izvanredne
preglede nakon iznimnih dogaaja (potres, eksplozija) ili prema zahtjevu inspekcije. U sluaju
uoenog oteenja tokom vizualnog godinjeg pregleda potrebno je provesti redoviti detaljni
pregled. Sve radove pregleda i sanacije potrebno je povjeriti za to osposobljenim i ovlatenim
osobama. Tekuim (kontrolnim) pregledima potrebno je, izmeu ostalog, kontrolirati:
- stanje pukotina, progiba/deformacija (slijeganja)
- eventualna oteenja rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka (sa svim dijelovima)
- stanje zatitnog sloja armature na vidljivim plohama armirano-betonskih elemenata
- stanje i funkcioniranje leajeva
- stanje i funkcioniranje sustava odvodnje
- stanje zastora kolnika i stupanj ugroenosti hidroizolacije kolnike ploe
- stanje i funkcioniranje prijelaznih naprava
- stanje instalacija
- stanje elinih elemenata (korozija, otpadanje boje)
- deformabilnost (slijeganje) kolnika ceste na nasipu ispred rasponske konstrukcije
- stanje spojeva elemenata
Sve uoene nedostatke i oteenja potrebno je to hitnije otkloniti, kako bi se postiglo
projektirano stanje, odnosno poveala sigurnost, trajnost i funkcionalnost objekta. Da bi se
smanjili trokovi odravanja objekta i poveala njegova uporabna vrijednost, odabrana su
rjeenja, materijali i oprema koji imaju dostatnu kvalitetu i trajnost.
1.4.12 Nain zbrinjavanja graevnog otpada
Nain zbrinjavanja otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu:
- "Zakon o otpadu NN 34/95"
- "Pravilnik o vrstama otpada NN 27/96"
- "Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom NN 123/97"
Prema zakonu o otpadu graevni otpad spada u interni otpad jer na sadri tvari koje
podlijeu fizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji pa ne ugroava okoli, a nakon zavretka
radova gradilite treba oistiti te dovesti teren u prvobitno stanje.
18
Pravilnikom o vrstama otpada odreeno je da proizvoa otpada ija se vrijedna sredstva
mogu iskoristiti, duan otpad razvrstati i odvojeno skupljati te osigurati skladitenje u svrhu
ponovne obrade. Mogui postupci s otpadom su kemijsko-fizikalna obrada, bioloka i termika
obrada, kondicioniranje i odlaganje.
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom predvia termiku obradu za drvo, plastiku i
katran,a kondicioniranje za azbestne elemente, katran i proizvode s katranom, izolaciju koja
sadri azbest, mijeani otpad i otpad od ruenja.
Veina otpada moe se odvesti na javni deponij i to su beton, cigle, keramika, gips, drvo,
plastika, staklo, bakar, aluminij, olovo, cink, eljezo, elik, kamenje, kabeli.

1.5 Antikorozivna zatita mosta
Svi dijelovi eline konstrukcije moraju biti zatieni od korozije prema Pravilniku o
tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije. Kao vrsta
antikorozivne zatite odabrana je zatita vruim pocinavanjem i premazom boja. Ukupna
debljina zatitnog sloja je 200 mikrona, a zatita od korozije se provodi u radionici.
Za antikorozivnu zatitu elinih dijelova, treba u skladu sa stupnjem korozijskog
optereenja, tj. razreda korozijske klime u kojoj se most nalazi i vaeim propisima, izraditi
zasebno projektno rjeenje te utvrditi i uvjetovati nain pripreme povrine za izvedbu zatite,
zatim izbor, svojstva i uvjete kakvoe zatite, izbor izvoaa i postupak te nain odravanja.
Pri projektiranju i primjeni treba razlikovati sljedee vrste zatite: premaze i prevlake,
metalne i anorganske. Projektom konstrukcije treba za svaki dio eline konstrukcije izraditi
tehnike uvjete izvedbe antikorozivne zatite.
Prema svojstvima i trajnosti razlikuju se sljedei sustavi organskih zatitnih premaza:
klorkauukovi, epoksidni, poliuretanski, bitumenski i kombinirani. Klorkauukovi premazi
primjenjuju se kao kvalitetnija zatita, koja se sastoji od dva temeljna i dva pokrivna sloja
debljine 25 do 35 mikrona ili od temeljnog meusloja i zavrnog sloja. Pojaana zatita
konstrukcija koje nisu izloene duem djelovanju sunevih zraka izvodi se epoksidnim
premazima u tri sloja debljine 120 do 180 mikrona. Vremenski pomak nanoenja pojedinih
slojeva moe biti najvie 24 do 72 sata i ne smije se nanositi pri temperaturi ispod 10C.
19
Pojaana zatita konstrukcija izloenih sunevom zraenju izvodi se poliuretanskim
premazima. Nanose se 3 do 4 sloja ukupne debljine 140 do 210 mikrona. Mogua je, esto i
poeljna, kombinacija epoksidnih i poliuretanskih premaza. Kombinirani sustavi zatite elinih
elemenata od korozije primjenjuju se ovisno o posebnim okolnostima utvrenim projektom.
Metalne antikorozivne zatite izvode se pocinavanjem ili metalizacijom. Toplim
pocinavanjem obino se izvode elementi koji se mogu uranjati u odgovarajue kade s
rastaljenim cinkom. Pocinavanje treba biti ravnomjerno bez nakupina pjene cinka (salmijaka) i
nepokrivenih povrina. Debljina sloja cinka treba biti u skladu s EN ISO 1461. U jae agresivnim
uvjetima moe se zatita pocinavanjem pojaati organskim premazima (dupleks-sustavi).
Metalizacija je postupak prskanja elinog elementa rastaljenim zatitnim metalom
(cinkom, aluminijem, olovom) pomou posebnih pitolja. Najmanju debljinu takve zatite treba,
prema vaeim propisima uvjetovati projektom, a ovisno o vrsti i uvjetima uporabe konstrukcije.
Cink se treba nanositi na neposredno pjeskarenjem oienu povrinu, najkasnije 4 sata od
zavrene pripreme i ne smije se izvoditi po kinom ili maglovitu vremenu niti pri relativnoj vlazi
zraka iznad 80 %. Po potrebi se i ove zatite mogu pojaavati organskim premazima. Popravci
montaom oteenih metalnih zatita izvedenih vruim pocinavanjem ili metalizacijom izvode
se premazima na bazi cinka (97,5 % do 99,5 % cinka), a oteeno mjesto treba dobro oistiti i
napraviti blage prijelaze rubova te na povrinu nanijeti dva sloja premaza bogatog cinkom.
Popravke zatite izvedene metalizacijom aluminijem treba izvoditi premazom na bazi
aluminijske paste.
Antikorozivna zatita ne smije se izvoditi na vlanoj povrini, pri relativnoj vlazi zraka
iznad 80 % , pri temperaturi zraka ispod +5 C i iznad +40 C ili na neisti prethodni sloj.
Pri izvedbi antikorozivne zatite treba u dnevniku voditi evidenciju temperature i vlanosti
zraka, stanja povrine, vrste i jaine vjetra, stupnja pripremljenosti povrine za svaki sloj
premaza, debljine i prianjanje pojedinih slojeva premaza, uzimanja kontrolnih uzoraka materijala
za kontrolu svojstava, broja pakiranja i datuma proizvodnje materijala te potvrde sukladnosti
pojedinih materijala i sustava zatite u cjelini.
Evidenciju i ukupnu kontrolu nabave i primitka materijala i izvedbe antikorozivne zatite
treba provoditi kvalificirano osoblje, s iskustvom, a u uskoj suradnji s institucijom ovlatenom za
ispitivanje i potvrivanje sukladnosti materijala i radova antikorozivne zatite. Ako izvoa
nema osposobljeno osoblje i odgovarajuu opremu, treba ga povjeriti ovlatenoj instituciji.
20
1.6 Montaa rasponske konstrukcije mosta
Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija na mjestima nul-toaka
momenata savijanja, a izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih momenata savijanja od
vanjskih optereenja, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m, 13,00 m i 14,00 m.
2 glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji kolnika izvedeni su od 21 razliitog
segmenta, ukupno 2 21 = 42 komada (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m)
segmenata za cijeli most.
Radioniki segmenti rasponske konstrukcije e se izrezati u radionici te transportirati na
gradilite. Glavni nosai izrauju se s gotovom ortotropnom ploom i kao takvi postavljaju na
projektirani poloaj. Potrebno je posebnu panju obratiti na montau i transport da bi se izbjegla
nepotrebna oteenja.
Na mjestu montae vri se podizanje dijela konstrukcije koji premouje itavi raspon u
polju, a gdje su glavni nosai ve vijano spojeni na tlu te se vri montaa dijela rasponske
konstrukcije preko jednog raspona pomou dizalica odgovarajue nosivosti kojima je omoguen
pristup ispod mosta. Nakon montae rasponske konstrukcije u tri odvojena dijela preko tri
raspona, vri se spajanje postavljenih dijelova na rubovima sredinjeg raspona ime je montaa
rasponske konstrukcije mosta zavrena. Izvoa je duan izraditi plan montae rasponske
konstrukcije kojeg treba zajedno s transportnim planom dostaviti nadzornoj slubi.
Takoer, potrebno je poduzeti sve mjere u skladu s Pravilnikom o zatiti na radu.
21
2 ELINA ORTOTROPNA PLOA
2.1 Uvod
Tijekom proteklih 100 godina dolo je do razvoja razliitih tipova konstrukcija radi
ostvarivanja osnovnih ekonomskih zahtjeva za cestovne mostove, ali su najbolji rezultati
postignuti primjenom armirano betonske ploe u spregu s elinim glavnim nosaima ili eline
ortotropne ploe vrsto spojene s elinim glavnim nosaima.
Kod spregnutih konstrukcija betonska ploa predstavlja znatan stalni teret i mora nositi
samu sebe pa joj ostaje samo dio nosivosti za uporabna optereenja mosta te se iz tog razloga
pristupilo pronalasku novih i lakih tipova konstrukcija poput eline ortotropne ploe. Ona je
relativno lagana konstrukcija na koju se izravno lijepi asfaltni zastor.
elina ortotropna ploa sastoji se iz ravnog lima s nizom uzdunih i poprenih rebara.
Razmak poprenih rebara je oko 10 puta vei od razmaka uzdunih pa otud i naziv ortogonalna
ploa, a optereuje konstrukciju s 2 - 3 kN/m
2
.

Slika 2.1 elina ortotropna ploa mosta
22
2.2 Prednosti i mane ortotropnih ploa
Najvea prednost ortotropne ploe je mala vlastita teina. Na znatnom broju konstrukcija
dokazana je ekonominost primjene za cestovne mostove srednjih i velikih raspona, a vrlo dobra
rjeenja postignuta su i na eljeznikim mostovima. Prednost je i u izradi, jer se ploa moe
raditi u zatvorenoj radionici, neovisno o vremenskim uvjetima u strogo definiranoj okolini te ju
je mogue naknadno podizati na postavljene glavne nosae ili se moe izraditi zajedno sa
segmentima glavnih nosaa te kao takva transportirati na mjesto montae.
Za postizanje optimalnih konstruktivnih karakteristika najee se rabi sustav s teinom
180 - 250 kg/m
2
, a isplativost ortotropne ploe u velikoj mjeri ovisi o maksimalnom rasponu
konstrukcije. Za raspone 30 - 50 m moe se koristiti ortotropna ploa, za 50 - 100 m provodi se
studija, a za raspone > 100 m se iskljuivo koristi.
Mana je velika sloenost izvedbe konstrukcije, pa je primjena uvjetovana potpunim
ovladavanjem tehnolokog procesa proizvodnje i montae u radionici i na gradilitu. Poseban se
naglasak stavlja na potpunu automatizaciju proizvodnje, ne samo zbog ekonomskog aspekta, ve
i zbog smanjivanja mogunosti pojave ljudske pogreke.
Jo jedan od uvjeta za primjenu ortotropne ploe je kvalitetna izvedba hidroizolacije ispod
kolnikog zastora. Vidljivi elini dijelovi mosta mogu se kontrolirati i kontinuirano premazivati
za zatitu od korozije, ali kolniki je lim u velikoj opasnosti, jer je procjedna voda osobito
agresivna u zimskim uvjetima zbog soli koje sadri, a tada se i u asfaltu pojavljuje najvie
pukotina. Iako se u dananje vrijeme mogu pronai visoko kvalitetni materijali za hidroizolaciju,
neophodna je besprijekorna ugradnja.
23
2.3 Konstrukcijsko oblikovanje
Dio ortotropne ploe je ravni lim (kolovozna tabla) minimalne debljine 14 mm na koji se
direktno postavlja asfaltni zastor debljine 5 - 7 mm iznad kvalitetne hidroizolacije.
Ukruenja ortotropne ploe su uzduna i poprena rebra, meusobno kruto vezana.
Uzduna rebra vare se na osnom razmaku od 600 mm dok je razmak poprenih 1800 mm - 4500
mm. Cijeli sustav kruto je vezan s glavnim nosaima preko poprenih rebara i lima ploe.
Glavni nosai su najee izvedeni kao obrnuti "T" profili, pa ih lim ploe pretvara u "I"
profil gdje ploa s rebrima preuzima ulogu gornje pojasnice. Lim ujedno predstavlja i zajedniki
pojas uzdunih i poprenih rebara.

Slika 2.2 Dijelovi ortotropne ploe
Uzduna rebra mogu biti otvorena ("L", "T", "I"), ali su danas uglavnom izbaena iz
upotrebe za cestovne mostove zato to imaju manju krutost u odnosu na zatvorena pa ih je
neophodno postavljati na manjem razmaku i zavarivanja ima dvostruko vie pa je ploa tea
nego ona s zatvorenim rebrima,a i neprikladni su u tlanim pojasevima glavnih nosaa. Izvedba
zatvorenih (trapezna, polukruna, "U", "Y") uzdunih rebara je mnogo sloenija pa je nuno
zadovoljiti uvjete od strane proizvoaa te se posebna panja pridaje preciznoj i kvalitetnoj
izvedbi. Prednosti zatvorenih rebara su povoljno rasprostiranje optereenja, velika krutost na
savijanje i dvostruko manje zavarivanja.
24

Slika 2.3 Usporedba otvorenih i zatvorenih rebara ortotropne ploe
Oblikovanje rebara vri se hladnim savijanjem limova debljine 5 - 8 mm, a mogu se raditi i
valjanjem. Polukruna zatvorena rebra su u prednosti nad trapeznim zbog veeg radijusa
savijanja, iako im torzijska krutost moe biti manja od trapeznih, a mogu se izvesti rezanjem
beavnih cijevnih profila to je jeftinije.
U sluaju klasifikacije poprenih presjeka potrebno je zadovoljavanje minimalnih kriterija
za presjeke klase 3, pa ak i ako su klase 1 i 2, uzimamo ih kao da su klase 3.
Prije montae segmenata nuno je kvalitetno izvesti antikorozivnu zatitu budui da je
naknadna zatita i intervencija oteana. Poprena rebra su obrnutog "T" oblika i postavljaju se
okomito na uzduna rebra. Mogue je da uzduna rebra prolaze kroz poprena ili se eono vare
na hrbat poprenih, ali pazei da popreno rebro ne bude previe oslabljeno na tom mjestu.
25
2.4 Karakteristike ortotropne ploe
U nosivi sustav, ortotropna ploa ulazi sa svojom sudjelujuom irinom dobivenom
uzimajui u obzir "shear lag" efekt, a preuzima ulogu gornjeg pojasa glavnih nosaa. Popreni
presjek ortotropne ploe ine lim i neprekinuta uzduna rebra. Dobiveni podaci o efektivnim
irinama ortotropne ploe koriteni su u postupku dimenzioniranja glavnih nosaa mosta.
2.4.1 Odreivanje debljine lima
Debljina izabranog ravnog lima ploe je 14 mm i izabrana je prema EC 3 uz kontrolu:
3
0722 , 0 p a t >
gdje su:
t - debljina lima
a - razmak izmeu uzdunih rebara
p - tlak kotaa (kN/cm
2
) na povrinu rasprostiranja, uvean za dinamiki faktor 1,3
2
/ 122 , 0 30 , 1
40,0 40,0
150
300 30
4 , 1 14
cm kN
cm cm
kN
p
cm cm a
cm mm t
=
=
= =
= =

cm cm t 07 , 1 122 , 0 0 , 30 0722 , 0 40 , 1
3
= > =
Kontrola debljine lima ortotropne ploe zadovoljava!!!
2.4.2 Odabir tipa i dimenzija uzdunog rebra
Za cestovne mostove prikladnija su zatvorena rebra, a najee se izvode hladnim
savijanjem i stoga su osjetljiva mjesta otri rubovi. Iako su zbog toga bolja zaobljena rebra, kao
optimalno je odabrano trapezno rebro zbog vee torzijske krutosti.
Veliku ulogu u odreivanju dimenzija uzdunog rebra ima i razmak poprenih rebara.
Poveavanjem razmaka poprenih rebara rastu naprezanja u uzdunim rebrima te je potrebno
poveati njegove dimenzije ili debljinu lima.
26
Pri odabiru tipa rebra (omjer visine rebra i irine pojasnice) potivana je preporuku EC 3
koja kae kako je minimalni preporueni moment tromosti za zatvoreni tip rebara 4000 - 20000
cm
4
. Minimalna debljina lima i razmak uzdunih rebara usvojeni su po EC 3 i iznose 8 mm,
odnosno 300 mm za razmak uzdunih rebara.

Slika 2.4 Odabrano uzduno rebro ortotropne ploe
2.4.3 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe
Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe izvreno je prema EC 3, Dio 1.5. Poglavlje
3.2.1. Definicija efektivne irine vidljiva je iz sljedee slike:

Slika 2.5 Definicija efektivne irine ortotropne ploe
Efektivna irina ortotropne ploe se odreuje na upornjacima, leajevima i u sredini
raspona, a rubne etvrtine raspona se linearno interpoliraju. Pri dimenzioniranju nosaa uzeta su
samo ona rebra koja su cijelom irinom ula u efektivnu irinu ploe.
27

Slika 2.6 Efektivna irina du nosaa
Potrebno je odrediti povrinu svih rebara ukljuenih u "b
0
", a zatim i bezdimenzionalne
parametre "
0
" i "":
=
i sl sl
A A
,

t b
A
sl
+ =
0
0
1 o
e
L
b
0 0

=
o
k
Odgovarajui "" rauna se iz pripadajueg "" prema sljedeoj tablici:
Tablica 2.1 Odreivanje koeficijenta ovisno o poloaju presjeka i predznaku momenta
savijanja
Podruje nosaa
02 , 0 s k 0 , 1 = |
Pozitivni momenti
savijanja
2
1
4 , 6 1
1
k
| |
+
= =
70 , 0 02 , 0 s < k
Negativni momenti
savijanja
2
2
2
6 , 1
2500
1
0 , 6 1
1
k
k
k
| |
+ |
.
|
\
|
+
= =

Pozitivni momenti
savijanja
k
| |
= =
9 , 5
1
1

70 , 0 > k
Negativni momenti
savijanja
k
| |
= =
6 , 8
1
2

za sve Krajnji oslonac
1 1 0
025 , 0
55 , 0 | |
k
| s |
.
|
\
|
+ =
za sve Kontinuirani nosa =
2
na osloncu i na kraju
28
Efektivna irina se rauna prema izrazu:
| =
0
b b
eff

Za irinu mosta od 10,70 m prema modelu i razmak glavnih nosaa od 6,90 m rauna se
irina pojasnice:
cm b 190
1 , 0
= - vanjska pojasnica
cm b 345
2 , 0
= - unutranja pojasnica
Efektivni rasponi konstrukcije su izraunati u sljedeoj tablici:
Tablica 2.2 Efektivni rasponi mosta

Poloaj nosaa Stvarni raspon Efektivni raspon
Upornjaci U
1
i U
2
L
1
= 7400 cm L
e
= 0,85 L
1
= 6290 cm
Polja P
1
i P
3
L
1
= 7400 cm L
e
= 0,85 L
1
= 6290 cm
Stupovi S
1
i S
2
L
1
= 7400 cm, L
2
= 9000 cm L
e
= 0,25 (L
1
+ L
2
) = 4100 cm
Polje P
2
L
2
= 9000 cm L
e
= 0,70 L
2
= 6300 cm
2
,
0 , 64 cm A
i sl
~ - povrina poprenog presjeka jednog uzdunog rebra
2 2
,
0 , 512 0 , 64 8 cm cm A A
i sl sl
= = =

- povrina svih rebara
71 , 1
4 , 1 190
0 , 512
1
0
=
+ =
v
o - vanjska pojasnica (b
0,1
)
44 , 1
4 , 1 345
0 , 512
1
0
=
+ =
u
o - unutranja pojasnica (b
0,2
)
(i) Upornjaci "U
1
" i "U
2
"
05 , 0
6290
190 71 , 1
1 , 0 0
=
=
e
v
v
L
b o
k 0,02 < < 0,70
1 1 0
025 , 0
55 , 0 | |
k
| | s |
.
|
\
|
+ = =
2
1
4 , 6 1
1
k
|
+
=
29
98 , 0
05 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= |
98 , 0 03 , 1 98 , 0
05 , 0
025 , 0
55 , 0
1 0
= > = |
.
|
\
|
+ = | |
98 , 0
1
= = | |
cm b
v
eff
2 , 186 190 98 , 0 = = - efektivna irina vanjske pojasnice
08 , 0
6290
345 44 , 1
2 , 0 0
=
=
e
u
u
L
b o
k 0,02 < < 0,70
96 , 0
08 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= |
96 , 0 83 , 0 96 , 0
08 , 0
025 , 0
55 , 0
1 0
= s = |
.
|
\
|
+ = | |
83 , 0
0
= = | |
cm b
u
eff
4 , 286 345 83 , 0 = = - efektivna irina unutranje pojasnice
(ii) Polja "P
1
" i "P
3
"
05 , 0
6290
190 71 , 1
1 , 0 0
=
=
e
v
v
L
b o
k 0,02 < < 0,70
98 , 0
05 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= = | |
cm b
v
eff
08 , 0
6290
345 44 , 1
2 , 0 0
=
=
e
u
u
L
b o
k 0,02 < < 0,70
96 , 0
08 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= = | |
cm b
u
eff
30
(iii) Stupovi "S
1
" i "S
2
"
08 , 0
4100
190 71 , 1
1 , 0 0
=
=
e
v
v
L
b o
k 0,02 < < 0,70
2
2
2
6 , 1
2500
1
0 , 6 1
1
k
k
k
| |
+ |
.
|
\
|
+
= =
68 , 0
08 , 0 6 , 1
08 , 0 2500
1
08 , 0 0 , 6 1
1
2
2
2
=
+
|
|
.
|
\
|
+
= = | |
cm b
v
eff
12 , 0
4100
345 44 , 1
2 , 0 0
=
=
e
u
u
L
b o
k 0,02 < < 0,70
58 , 0
12 , 0 6 , 1
12 , 0 2500
1
12 , 0 0 , 6 1
1
2
2
2
=
+
|
|
.
|
\
|
+
= = | |
cm b
u
eff
(iv) Polje "P
2
"
05 , 0
6300
190 71 , 1
1 , 0 0
=
=
e
v
v
L
b o
k 0,02 < < 0,70
98 , 0
05 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= = | |
cm b
v
eff
08 , 0
6300
345 44 , 1
2 , 0 0
=
=
e
u
u
L
b o
k 0,02 < < 0,70
96 , 0
08 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= = | |
cm b
u
eff
31
3 PRORAUNSKI MODELI
3.1 Uvod
Statika analiza mosta provedena je u programskim paketima Tower 6 i Feat 2000.
Ukupna duljina mosta je 238,00 m. Nosivi sustav mosta aproksimiran je kontinuiranim nosaem
preko 3 polja za fazu uporabe s odgovarajuim rasponima od 74 m, 90 m i 74 m.
3.2 Model za vertikalna optereenja
Uzduni glavni nosai su promjenjive geometrije du mosta i modelirani kao obrnuti "T"
presjeci s ortotropnom ploom odreene irine kao gornjom pojasnicom. Glavni nosa definiran
je s 12 razliitih segmenata do polovice sredinjeg raspona i simetrino na drugu stranu, odnosno
ukupno 48 komada za oba nosaa. Visina glavnog nosaa je promjenjiva du mosta te je najvea
iznad stupova, a najmanja u sredini centralnog polja i na upornjacima.
Popreni nosai su obrnutog "T" presjeka, konstantnih dimenzija i visina, a kojima lim
ortotropne ploe nadomjeta gornju pojasnicu te su postavljeni na 4,0 ili 5,0 m razmaka.
Veza uzdunih i poprenih nosaa je kruta, pa je model "tapni rotiljni", sastavljen od 2
glavna rasponska nosaa i poprenih nosaa na razmacima od 4,0 ili 5,0 m.

Slika 3.1 Model mosta za vertikalna optereenja
32
Leajevi su modelirani kao vertikalno kruti, a omoguuju uzduno deformiranje na kraju
mosta, dok je na poetku sprijeen uzduni pomak pomou nepokretnog leaja na mjestu
upornjaka "U
1
". Na upornjaku "U
2
" je sprijeen popreni pomak mosta. Na desnom glavnom
nosau su leajevi klizni u svim smjerovima da se omogui nesmetana uzduna i poprena
deformacija mosta.

Slika 3.2 Dispozicija leajeva s omoguenim pomacima mosta

3.3 Model za horizontalna optereenja
Model za horizontalna optereenja ini prostorni tapni sustav formiran od elemenata
stupova, naglavne grede, prethodno definirane rasponske konstrukcije i leajeva.

Slika 3.3 Model mosta za horizontalna optereenja
33
U odnosu na model za vertikalna optereenja dodani su stupovi "S
1
" i "S
2
" visina h
1
= 1900
cm i h
2
= 2200 cm upeti u tlo, te naglavna greda na njima na koju se oslanja rasponski sklop kao
rotiljni tapni model.
Naglavne grede su kruto spojene sa stupovima, dimenzija 250 360 cm, s klupicama i
lonastim leajevima na kojima je oslonjen rasponski sklop.

Slika 3.4 Dimenzije poprenih presjeka stupa i naglavne grede
Leajevi su modelirani tako da je svaki leaj predstavljen s tri okomita tapa od kojih su
dva u horizontalnoj ravnini, a trei je vertikalan te su na jednom kraju vezani za rasponsku
konstrukciju, a na drugom kraju za podlogu uz istovjetna pridranja kao u vertikalnom modelu.
Visina i povrina tapova istovjetna je odabranim lonastim leajevima. Vertikalni tap
ima uzdunu krutost E
V
= 10
3
MPa, a horizontalni E
H
= G = 1,2 MPa i predstavljaju posminu
krutost leaja. Leajevi nad stupovima "S
1
" i "S
2
" imaju dodatna etiri beskonano kruta tapa
koji slue samo za pridranje s krutou E = 10
6
MPa.

Slika 3.5 Modeliranje leajeva u programu Tower
Leajevi su odabrani tako da se na upornjaku "U
2
" omogui produenje rasponskog sklopa
i ugradi prijelazna naprava, dok masivni upornjak "U
1
" preuzima horizontalna optereenja.
34
4 ANALIZA OPTEREENJA
4.1 Model za vertikalna optereenja
4.1.1 Stalno optereenje ("g")

Slika 4.1 Stalno g i dodatno stalno g optereenje
Vlastite teine uzdunih nosaa s ortotropnom ploom, poprenih nosaa i stupova mosta
uzeti su obzir u programu Tower 6.
4.1.2 Dodatno stalno optereenje ("g")
Dodatna stalna optereenja javljaju se od opreme mosta i nekonstruktivnih dijelova tj.
nadgradnje i to su teine kolnika, hodnika, vijenaca, odbojnika, ograda, cijevi za odvodnju, cijevi
za instalacije, rasvjete, zatitnih mrea i ostaloga.
Dodatna stalna optereenja raunata su kao povrinska na definiranim dijelovima mosta te
su nanesena na vertikalni model u programu Tower 6, a onda naredbom za konvertiranje
pretvorena u linijska raspodijeljena po uzdunim i poprenim nosaima mosta.
2 3
/ 68 , 1 / 0 , 24 07 , 0 m kN m kN m = - kolniki zastor
2 3 2
/ 1,17 1,50 / / 75 , 1 / 0 , 25 07 , 0 m kN m m kN m kN m = ' = - vijenac
2 3 2
/ 4,17 ,50 /1 / 25 , 6 / 0 , 25 25 , 0 m kN m m kN m kN m = ' = - "New Jersey" odbojnik
2
/ 1,07 ,50 /1 / 60 , 1 m kN m m kN = ' - cijev za odvodnju
35
Treba naglasiti da se cijev za odvodnju nalazi samo s lijeve, vanjske strane mosta, a
vijenac i betonski "New Jersey" odbojnik se nalaze s obe strane mosta. Takoer, betonski hodnik
i metalna ograda na projektiranom mostu na brzoj cesti nisu predvieni.

Slika 4.2 Dodatno stalno optereenje g u prvom polju
4.1.3 Prometno optereenje ("Q" i "q")
Ovisno o kategoriji ceste definira se prometno optereenje. irina raunskih prometnih
trakova je 2,7 - 3,0 m to ovisi o ukupnoj irini ceste, a maksimalan broj trakova je 3.
Tablica 4.1 Odreivanje broja raunskih trakova n
irina kolnika (m) Broj trakova (n) irina traka (m) Ostatak kolnika (m)
m w 4 , 5 <
1 3 3 - w
m w m 0 , 6 4 , 5 < s
2 2 / w 0
m w 0 , 6 > 3) / ( ln w t n =
3 n w 3 -
36
U sluaju projektiranog mosta na brzoj cesti irine 10,70 m slijedi proraun broja i irine
voznih trakova:
- irina kolnika m w ,70 7 20 , 0 75 , 3 2 = + =
- broj raunskih voznih trakova ( ) ( ) 2 7,70/3 ln /3 ln = = = t w t n

- irina jednog voznog traka m b
i
3,0 =
- irina preostale vozne povrine m w R 1,7 3,0 2 - 7,70 b 2 -
i
= = =
Prometno optereenje se sastoji od dvoosovinskog optereenja (tandem) koje predstavlja
djelovanje tekih vozila i jednoliko raspodijeljenog povrinskog optereenja koje predstavlja
kolonu osobnih vozila.
Kao mjerodavan je uzet Model 1 prometnog optereenja popreno raspodijeljenog na
mostu poevi od ruba kolnika. U najoptereenijoj traci zadaje se vozilo ukupne teine 600 kN,
odnosno 150 kN po kotau ili 300 kN po osovini i povrinsko optereenje od 9,0 kN/m
2
. Razmak
tragova kotaa dimenzija 40 40 cm je uzduno 120 cm, a popreno 200 cm. U ostale dvije trake
zadaju se vozila od 400 kN odnosno 200 kN i povrinsko optereenje od 2,5 kN/m
2
. Povrinsko
optereenje od 2,5 kN/m
2
zadaje se i na preostalom dijelu mosta.

Slika 4.3 Poloaj i veliina prometnih optereenja (Q, q) raunskih trakova

37
2x 150 kN
2x 150 kN
2x 100 kN
2x 100 kN

Slika 4.4 Ilustrativni prikaz osovinskog optereenja mosta Q dvama tekim vozilima
U uzdunom smjeru je mogue rasporediti povrinsko optereenje preko svih raspona, u
neparnim i parnim poljima (ahovski) i u dvama uzastopnim poljima.
qik
qik
qik qik
qik

Slika 4.5 Uzduni raspored prometnog povrinskog optereenja q u poljima

Slika 4.6 Pokretno dvoosovinsko optereenje mosta Q s dva teka vozila (600 kN + 400 kN)
38

Slika 4.7 Povrinsko optereenje mosta q
123
preko sva tri raspona

13
preko neparnih raspona
39

2
preko parnih raspona

12
preko prva dva raspona
40
4.1.4 Nejednoliko linearno temperaturno optereenje ("dT")
Kota terena srednje toke mosta je KT 230 m. Most je cestovni, skupine 1 s elinom
kolnikom ploom na limenom nosau, debljine zastora 70 mm pa treba interpolirati faktor K
sur
.
Tablica 4.2 Vrijednosti faktora K
sur

Debljina zastora (mm) elini most Spregnuti most
K
sur
Gornji rub topliji Donji rub topliji Gornji rub topliji Donji rub topliji
0 1,6 0,6 1,1 0,9
50 1,0 1,0 1,0 1,0
100 0,7 1,2 1,0 1,0
150 0,7 1,2 1,0 1,01,0
Karakteristina linearna temperaturna razlika izmeu gornje i donje strane mosta javlja se
u dva oblika:
(i) Gornji rub topliji od donjeg
sur
K T + = A 0 , 18
pos M,
- interpolirano K
sur
= 0,88
C K T
sur pos M
o
,
8 , 15 88 , 0 0 , 18 0 , 18 = + = + = A
(ii) Gornji rub hladniji od donjeg
sur
K T = A 0 , 13
neg M,
- interpolirano K
sur
= 1,08
C K T
sur neg M
o
,
0 , 14 08 , 1 0 , 13 0 , 13 = = = A

Slika 4.11 Linearna promjena temperature dt
2
po visini nosaa zadana u programu Tower
41
4.2 Model za horizontalna optereenja
4.2.1 Jednoliko temperaturno optereenje ("T")
Jednolika temperatura djeluje jednoliko u osi i izaziva produljenje ili skraenje mosta
ovisno o predznaku promjene temperature. Omogueno je uzduno produenje nosaa na
upornjaku "U
2
" pa ovo optereenje nee izazvati sile u nosau.
Karakteristina raunska maksimalna i minimalna vanjska temperatura zraka "T
e,max
" i
"T
e,min
" odreuje se iz tablica najviih i najniih temperatura za Hrvatsku ("T
max50
" i "T
min50
") za
danu nadmorsku visinu (KT 230 m), a ovisno o tipu mosta (skupina 1) uz pomo slika
klimatskih zona Hrvatske za 50-godinje razdoblje 1961. - 1990. te je oitano:
T
e,max
= +56,0 C (zona V) T
e,min
= -14,0 C (zona IV)
Montana temperatura tj. temperatura kada je konstrukcija sagraena je T
0
= +10 C.
Karakteristine vrijednosti najveeg raspona pozitivne i negativne proraunske temperature
se raunaju na sljedei nain:
(i) zagrijavanje tj. rastezanje mosta
C T T T T T
e N pos N
o
0 max , exp , ,
0 , 46 0 , 10 0 , 56 + = = = A = A = +
(ii) hlaenje tj. skraivanje mosta
C T T T T T
e con N neg N
o
0 min , , ,
0 , 24 10 0 , 14 = = = = A =
(iii) maksimalna temperaturna razlika
C T T T
e e N
o
min , max ,
0 , 70 ) 0 , 14 ( 0 , 56 = = = A
42

Slika 4.12 Klimatske zone maksimalnih T
max50
i minimalnih T
min50
temperatura zraka

Slika 4.13 Raunska maksimalna T
e,max
i minimalna T
e,min
vanjska temperatura zraka
43
4.2.2 Optereenje od koenja i pokretanja vozila ("q
k
")
Sila koenja ili sila pokretanja vozila djeluju horizontalno u smjeru mosta na povrini
kolnike ploe, ali u razliitim smjerovima.
Vrijednost sile je zbroj 60 % teine najteeg vozila (600 kN) u najoptereenijem voznom
traku (trak 1) i 10 % jednoliko raspodijeljenog povrinskog optereenja u istom traku (9,0
kN/m
2
), a maksimalno je 900 kN.
( ) L w q Q Q
l k q k Q k
+ =
1 1 1 1
0,10 2 0,60 o o

kN Q
k Q
900 180
1
s s o kN Q
k
900 80 , 0 180 s s kN Q kN
k
900 44 1 s s
( ) kN kN Q
k
900 ,6 930 238,0 3,00 9,0 00 , 1 0,10 300 2 80 , 0 0,60 > = + =

kN Q
k
900 =
m kN q
k
' = = / 3,78 0 900,0/238, - ukupna sila koenja
m kN q
nosac k
' = = / 1,89 /2 78 , 3
,
- sila koenja po jednom glavnom nosau

Slika 4.14 Sila koenja q
k
na srednjem rasponu mosta
44

Slika 4.15 Sila koenja q
k
u razini povrine kolnika
4.2.3 Optereenje vjetrom
Vjetar je definiran kao horizontalno optereenje koje moe djelovati iz dva pravca, u
smjeru osi mosta i popreno na most.
Maksimalna visina rezultantne sile vjetra iznad kote terena je otprilike:
m h KT KN z
GN e
7 , 32 )
2
2,60 3,60
( 206,60) - (236,17 ) ( =
+
+ = + =
gdje su:
KN i KT - kote nivelete mosta i kota terena ispod mosta
h
GN
- srednja visina glavnog nosaa mosta
Rezultantna sila vjetra na rasponsku konstrukciju mosta je:
( )
fx d e e ref e
c c z c q w =
gdje su:
q
ref
- referentni pritisak pri srednjoj brzini vjetra
c
e
(z
e
) - koeficijent izloenosti (topografija, reljef, visina iznad tla)
c
d
- dinamiki koeficijent
c
fx
- aerodinamiki koeficijent
Referentni pritisak se rauna prema izrazu:
2
2
ref ref
v q =

gdje su:
= 1,25 kg/m
3
- gustoa zraka
v
ref
- referentna brzina vjetra
45
Referentna brzina vjetra rauna se prema izrazu:
0 , ref ALT TEM DIR ref
v c c c v =

gdje su:
c
DIR
= 1,0 - koeficijent smjera vjetra
c
TEM
= 1,0 - koeficijent ovisan o godinjem dobu
c
ALT
= 1 + 0,001 a
S
= 1 + 0,001 230 = 1,23 - koeficijent nadmorske visine a
S

v
ref,0
= 30,0 m/s - osnovna referentna brzina vjetra (optereen most)
v
ref,0
= 23,0 m/s - osnovna referentna brzina vjetra (neoptereen most)
Tablica 4.3 Vrijednosti brzina vjetra v
ref,0

Podruja v
ref,0
(m/s) v
ref,x
(m/s)
I 22 35
II 30 45
III 35 55
IV 40 65
V 50 75
Most je smjeten u regiji P9 (junojadransko priobalje, juno od Zadra), kategorija terena
je II pa slijedi da je v
ref,0
= 30,0 m/s i:
s m v
ref
/ 9 , 36 0 , 30 23 , 1 0 , 1 0 , 1 = = - optereen (pun) most
s m v
ref
/ 29 , 28 0 , 23 23 , 1 0 , 1 0 , 1 = = - neoptereen (prazan) most
EC preporua zatvaranje mosta za promet pri brzini vjetra od 23,0 m/s. U daljnjem tekstu
most e se nazivati optereenim ako se podrazumijeva da su na njemu prisutna vozila tj.
prometno optereenje, a neoptereenim ako prometa nema.
46

Slika 4.16 Bono optereenje vjetrom w na neoptereen i optereen most
2 2 2
/ 851 , 0 / 0 , 851 ) 9 , 36 (
2
25 , 1
m kN m N q
ref
= = = - optereen (pun) most
2 2 2
/ 500 , 0 / 2 , 500 ) 29 , 28 (
2
25 , 1
m kN m N q
ref
= = = - neoptereen (prazan) most

Slika 4.17 Zone optereenja vjetrom

47
1
10
100
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
c
e
(z)
2
5
20
50
I II III IV
10
100
200
z (m)

Slika 4.18 Koeficijent izloenosti c
e
(z
e
) u ovisnosti o visini z i regiji
Za definiranu regiju i kategoriju terena te visinu nad tlom z
e
= 32,7 m oitana je vrijednost
koeficijenta izloenosti c
e
(z
e
) 4,65.
Za sredinji raspon L = L
2
= 90,0 m i z
e
= 32,7 m oitana je vrijednost dinamikog
koeficijenta c
d
= 0,895 iz slijedee slike:

Slika 4.19 Dinamiki koeficijent vjetra c
d
u ovisnosti o visini (z
e
) i rasponu L
48

Slika 4.20 Aerodinamiki koeficijent rasponskog sklopa c
fx,0
u ovisnosti o dimenzijama mosta
(b/d)
Za rasponsku konstrukciju koeficijent aerodinaminosti je c
fx
= c
fx,0
, a za stupove vrijedi:
=
0 , fx fx
c c
gdje je:
- koeficijent umanjenja zbog vitkosti

Slika 4.21 Koeficijent umanjenja zbog vitkosti
ovisno o stupnju punoe

Koeficijent umanjenja zbog vitkosti "
" ovisi o stupnju punoe "" koji je u ovom sluaju

1,0 jer je A/A
c
= 1,0.
49

Slika 4.22 Koeficijent punoe mosta
(i) Optereen most
z
e
= 32,7 m - visina nad tlom
b = 10,95 m - ukupna irina mosta
d = 3,10 + 0,20 + 2,00 5,30 m - visina na koju djeluje vjetar
b/d = 2,07 - omjer dimenzija, oitano c
fx,0
= 1,95
- rasponska konstrukcija
c
fx
= c
fx,0
= 1,95
- stup
= L/d = 90,0 / 5,30 17,0 i = 1,0 - oitano
= 0,76
c
fx
= 1,95 0,76

= 1,48
(ii) Neoptereen most
z
e
= 32,7 m - visina nad tlom
b = 10,95 m - ukupna irina mosta
d = 3,10 + 0,20 + 2 x 0,80 4,90 m - visina na koju djeluje vjetar
b/d = 2,23 - omjer dimenzija, oitano c
fx,0
= 1,84
c
fx
=

c
fx,0
= 1,84
- stup
= L/d = 90,0 / 4,90 18,4 i = 1,0 - oitano
= 0,77
c
fx
= 1,84 0,77

= 1,42
Rezultantne sile optereenja vjetrom:
50
(i) Optereen most
2
/ 6,91 1,95 0,895 4,65 0,851 m kN w
rk
= =

- stup
2
/ 5,24 1,48 0,895 4,65 0,851 m kN w
st
= =

2
/ 3,83 1,84 0,895 4,65 0,500 m kN w
rk
= =

- stup
2
st
/ 5,24 1,42 0,895 4,65 0,500 w m kN = =

Linijsko optereenje vjetrom popreno na most je za:
(i) Optereen most
- rasponska konstrukcija m kN w
rk
' = = / 36,62 5,30 6,91

- stup
m kN w
st
' = = / 16,77 3,20 5,24

- naglavna greda
kN m kN w
nagl
103,65 5,00 / 20,73 3,00 91 , 6 = ' = =

- rasponska konstrukcija m kN w
rk
' = = / 18,77 4,90 3,83

- stup
m kN w
st
' = = / 9,44 3,20 95 , 2

- naglavna greda
kN m kN w
nagl
57,45 5,00 / 11,49 3,00 83 , 3 = ' = =

Linijsko optereenje vjetrom u smjeru mosta je za:
(i) Optereen most
- rasponska konstrukcija (25 % od poprenog) m kN w
rk
' = = / 9,16 36,62 0,25

- po jednom nosau
m kN w
rk
' = = / 4,58 9,16/2
1 ,

- stup
m kN w
st
' = = / 20 , 26 5,00 24 , 5

- naglavna greda
m kN w
nagl
' = = / 47,68 6,90 91 , 6

51
- rasponska konstrukcija (25 % od poprenog) m kN w
rk
' = = / 4,69 18,77 0,25

- po jednom nosau
m kN w
rk
' = = / 2,35 4,69/2
1 ,

- stup
m kN w
st
' = = / 14,75 5,00 95 , 2

- naglavna greda
m kN w
nagl
' = = / 26,43 6,90 83 , 3

Slika 4.23 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa mosta

Slika 4.24 Bono optereenje optereenog mosta vjetrom w
pun,bono

52

Slika 4.25 Bono optereenje neoptereenog mosta vjetrom w
prazan,bono

Slika 4.26 Uzduno optereenje optereenog mosta vjetrom w
pun,uzduno

53

Slika 4.27 Uzduno optereenje neoptereenog mosta vjetrom w
prazan,uzduno

4.2.4 Potresno optereenje ("S")
Potresne sile proraunate su postupkom spektralne (modalne) analize u skladu s EC 8.
Most je smjeten na rubu VIII. potresne zone visoke seizminosti prema vaeoj seizmikoj karti
Hrvatske, a raunsko projektno ubrzanje tla je 0,18 g. Most je temeljen na kvalitetnom
stjenovitom tlu, to odgovara klasi tla "A", a parametri tla su sljedei: S = 1,0; = 2,5; T
B
= 0,10
s; T
C
= 0,40 s; T
D
= 3,00 s.
Faktor ponaanja je q = 1,5, to odgovara ogranieno duktilnim mostovima s armirano-
betonskim vertikalnim stupovima. Kategorija znaaja mosta je III. s koeficijentom znaaja ""
1,0, to odgovara mostovima prosjene vanosti.
Raunski spektar odgovora dobiven je iz prethodnih podataka. Program Tower 6 pri
proraunu uzima u obzir ukupnu masu (teinu) mosta ukljuujui mase uzdunih i poprenih
nosaa, ortotropnu plou, naglavne grede i stupove, te dodatno stalno optereenje i 20 %
prometnog optereenja preko sva tri polja ("
2
" = 0,20).
Definiran je potres iz dva horizontalna smjera, u smjeru osi mosta i popreno na most te je
proraunato prvih 60 "modova" slobodnih oscilacija mosta s odgovarajuim efektivnim masama
i periodima "T" i to s istovremenim ukljuenjem gibanja u smjeru osi mosta i popreno na most.
Da bi proraun zadovoljio potrebno je da se aktivira bar 90 % ukupne mase mosta.
Nakon prorauna "modova" proveden je i proraun unutranjih sila uslijed potresa.
54
Lonasto-elastomerni leajevi omekavaju itavu konstrukciju mosta pa se javljaju manje
sile uslijed potresa, ali se time poveavaju pomaci mosta i periodi.

Slika 4.28 Projektni raunski spektar odgovora na potres

Slika 4.29 Zone seizminosti
55
Tablica 4.2 Faktori ponaanja q konstruktivnih elemenata mosta
Postelastino ponaanje
Duktilni elementi
Ogranieno duktilno Duktilno
Armirano-betonski stup
a) Vertikalni stup - savijanje
b) Nagnuti tap - savijanje
c) Kratki jaki stup

1,5
1,2
1,0

3,5
2,0
1,0
Upornjaci 1,0 1,0
Lukovi 1,2 2,0
56
5 STATIKI PRORAUN
5.1 Uvod
Za fazu uporabe mosta i granino stanje nosivosti (krajnje granino stanje) mjerodavna je
najnepovoljnija kombinacija od sljedeih djelovanja:
- stalno optereenje
- dodatno stalno optereenje - optereenje mosta teinom nekonstruktivnih dijelova mosta:
kolnikim zastorom, opremom, instalacijama i slino (stalno optereenje).
- raspodijeljeno prometno optereenje - postavljeno tako da se superpozicijom njegova
djelovanja dobije to nepovoljniji utjecaj u presjecima mosta
- dvoosovinsko optereenje - modelirano tako da se simulira kretanje vozila cijelom
duinom mosta (anvelopa utjecaja)
- nejednoliko linearno temperaturno optereenje (pozitivno i negativno)
Rezultati prorauna primijenjeni su u 7. poglavlju gdje je izvren proraun nosivosti
glavnih nosaa (GSN) i dokaz stabilnosti istih u svim karakteristinim poprenim presjecima
("U
1
", P
1
", "S
1
", "P
2
") za najnepovoljnije kombinacije navedenih optereenja.
Rezultati prorauna progiba odnosno graninog stanja uporabljivosti (GSU) dani su u
ovom poglavlju za navedene kombinacije djelovanja.
U 8. poglavlju dan je dokaz nosivosti i stabilnosti poprenih nosaa. Oni su dimenzionirani
u dva karakteristina presjeka (spoj s glavnim nosaem i sredina raspona od 6,90 m) za
najnepovoljniju kombinaciju djelovanja i proraunati posebnim modelom u programu Feat 2000.
57
5.2 Kontrola progiba za granino stanje uporabljivosti
5.2.1 Doputeni vertikalni progibi u poljima
(i) Polja "P
1
" i "P
3
"
mm cm
L
f 247 7 , 24
300
7400
300
P3 P1,
dop
= = = =
(ii) Polje "P
2
"
mm cm
L
f 300 0 , 30
300
9000
300
P2
dop
= = = =
5.2.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSU
Vrijednosti progiba su dobivene za prethodno postavljene kombinacije optereenja u
programu Tower 6 u presjecima na sredini raspona tj. u poljima "P
1
" i "P
2
".
U obzir su uzete "kvazistalna" i "esta" kombinacija optereenja za GSU.
Od prometnog optereenja imamo vie sluajeva prometnih povrinskih optereenja,
"q
123
", "q
13
", "q
2
" i "q
12
", i dva sluaja linearnih temperaturnih optereenja "T+" i "T-".
Tablica 5.1 Kombinacije optereenja za GSU
N GSU g dg Q q123 q2 q13 q12 dT+ dT-
1 kvazistalna(g+dg+Q+q13+dT+) 1,00 1,00 0,20 0 0 0,20 0 0,50 0
2 kvazistalna(g+dg+Q+q13+dT-) 1,00 1,00 0,20 0 0 0,20 0 0 0,50
3 kvazistalna(g+dg+Q+q2+dT+) 1,00 1,00 0,20 0 0,20 0 0 0,50 0
4 kvazistalna (g+dg+Q+q2+dT-) 1,00 1,00 0,20 0 0,20 0 0 0 0,50
5 esta(g+dg+Q+q13+dT+) 1,00 1,00 0,75 0 0 0,40 0 0,50
6 esta(g+dg+Q+q13+dT-) 1,00 1,00 0,75 0 0 0,40 0 0 0,50
7 esta(g+dg+Q+q2+dT+) 1,00 1,00 0,75 0 0,40 0 0 0,50
8 esta(g+dg+Q+q2+dT-) 1,00 1,00 0,75 0 0,40 0 0 0 0,50

58
(i) "Kvazistalna" kombinacija

+ =
ki i kj
Q G GSU
2

T q Q g g
f f f f f f
A A
+ + + + = 50 , 0 ) ( 20 , 0 ) ( 00 , 1
max

a) Polja "P
1
" i "P
3
"

Mjerodavna "kvazistalna" kombinacija optereenja za GSU i progibe glavnog nosaa u
vanjskim poljima "P
1
" i "P
3
" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u vanjskim poljima
"q
13
" i s negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
cm f f f f f f
T q Q g g
1 , 13 50 , 0 ) ( 20 , 0 ) ( 00 , 1
- 13 max
= + + + + =
A A

Slika 5.1 Progib glavnog nosaa mosta u vanjskim poljima f
P1,3
za kvazistalnu kombinaciju
optereenja (u mm)
cm f cm f
dop
7 , 24 1 , 13
max
= < =
Kontrola progiba za "kvazistalnu" kombinaciju optereenja u poljima "P
1
" i "P
3
" zadovoljava!!!
59
b) Polje "P
2
"

Mjerodavna "kvazistalna" kombinacija optereenja za GSU i progib glavnog nosaa u
centralnom polju "P
2
" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q
2
" i s
pozitivnim linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
cm f f f f f f
T q Q g g
2 , 12 50 , 0 ) ( 20 , 0 ) ( 00 , 1
2 max
= + + + + =
+ A A

Slika 5.2 Progib glavnog nosaa mosta u centralnom polju f
P2
za kvazistalnu kombinaciju
optereenja (u mm)
cm f cm f
dop
0 , 30 2 , 12
max
= < =
Kontrola progiba za "kvazistalnu" kombinaciju optereenja u polju "P
2
" zadovoljava!!!
(ii) "esta" kombinacija

+ + =
ki i k kj
Q Q G GSU
2 1 11

T q Q g g
f f f f f f
A A
+ + + + = 50 , 0 40 , 0 75 , 0 ) ( 00 , 1
max

a) Polja "P
1
" i "P
3
"

Mjerodavna "esta" kombinacija optereenja za GSU i progibe glavnog nosaa u vanjskim
poljima "P
1
" i "P
3
" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u vanjskim poljima "q
13
" i s
negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
60
cm f f f f f f
q Q g g
8 , 15 50 , 0 40 , 0 75 , 0 ) ( 00 , 1
- T 13 max
= + + + + =
A A

Slika 5.3 Progib glavnog nosaa mosta u vanjskim poljima f
P1,3
za estu kombinaciju optereenja
(u mm)
cm f cm f
dop
7 , 24 8 , 15
max
= < =
Kontrola progiba za "estu" kombinaciju optereenja u poljima "P
1
" i "P
3
" zadovoljava!!!
b) Polje "P
2
"
Mjerodavna "esta" kombinacija optereenja za GSU i progib glavnog nosaa u centralnom
polju "P
2
" je ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q
2
" i s pozitivnim
linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
cm f f f f f f
T q Q g g
8 , 15 50 , 0 40 , 0 75 , 0 ) ( 00 , 1
2 max
= + + + + =
+ A A

61

Slika 5.4 Progib glavnog nosaa mosta u centralnom polju f
P2
za estu kombinaciju optereenja
(u mm)
cm f cm f
dop
0 , 30 8 , 15
max
= < =
Kontrola progiba za "estu" kombinaciju optereenja u polju "P
2
" zadovoljava!!!

5.3 Proraun potresa metodom spektra odgovora
5.3.1 Modalna analiza mosta
Definiran je potres u smjeru osi mosta i popreno na most te je proraunato 60 "modova"
slobodnih oscilacija s odgovarajuim efektivnim masama i periodima "T". Efektivna masa
kazuje koliki dio ukupne mase aktivira pojedini "mod" i rauna se za svaki smjer posebno. Da bi
proraun zadovoljio prema EC potrebno je da se aktivira bar 90 % ukupne mase mosta u svakom
od dva smjera i svi "modovi" koji uzimaju > 5% mase.
62
Tablica 5.2 Periodi T i frekvencije f vlastitih modova gibanja mosta
mod T (s) f (Hz) mod T (s) f (Hz) mod T (s) f (Hz)
1 2,4342 0,4108 21 0,2568 3,8944 41 0,2563 3,9018
2 2,2431 0,4458 22 0,2567 3,8955 42 0,2563 3,9018
3 1,8855 0,5304 23 0,2566 3,8965 43 0,2563 3,9018
4 1,8855 0,5304 24 0,2565 3,8983 44 0,2563 3,9019
5 1,8855 0,5304 25 0,2565 3,8988 45 0,2563 3,9019
6 1,8855 0,5304 26 0,2565 3,8993 46 0,2563 3,9019
7 1,8855 0,5304 27 0,2564 3,8999 47 0,2563 3,9020
8 1,1634 0,8596 28 0,2564 3,9003 48 0,2563 3,9020
9 0,8311 1,2032 29 0,2564 3,9003 49 0,2563 3,9020
10 0,6250 1,6001 30 0,2564 3,9006 50 0,2563 3,9020
11 0,6063 1,6493 31 0,2563 3,9009 51 0,2563 3,9021
12 0,4262 2,3465 32 0,2563 3,9010 52 0,2563 3,9021
13 0,3711 2,6950 33 0,2563 3,9010 53 0,2563 3,9021
14 0,2902 3,4459 34 0,2563 3,9013 54 0,2563 3,9021
15 0,2715 3,6833 35 0,2563 3,9014 55 0,2563 3,9022
16 0,2615 3,8235 36 0,2563 3,9014 56 0,2563 3,9022
17 0,2594 3,8549 37 0,2563 3,9015 57 0,2560 3,9069
18 0,2584 3,8701 38 0,2563 3,9016 58 0,2511 3,9820
19 0,2577 3,8798 39 0,2563 3,9016 59 0,2472 4,0456
20 0,2570 3,8906 40 0,2563 3,9017 60 0,2457 4,0693
63

Slika 5.5 Prvi vlastiti vektor mosta (T=2,4342 s)

Slika 5.6 Osmi vlastiti vektor mosta (T=1,1634 s)
64

Slika 5.7 Deveti vlastiti vektor mosta (T=0,8311 s)

Slika 5.8 Deseti vlastiti vektor mosta (T=0,6250 s)
65

Slika 5.9 Jedanaesti vlastiti vektor mosta (T=0,6063 s)

Slika 5.10 Dvanaesti vlastiti vektor mosta (T=0,4262 s)
66

Slika 5.11 etrnaesti vlastiti vektor mosta (T=0,2902 s)
5.3.2 Udio aktivirane mase i proraun na potres
Potresne sile proraunate su postupkom spektralne analize. Most je smjeten u VIII.
potresnoj zoni s raunskim projektnim ubrzanjem tla od a
g
= 0,18 g i temeljen na stijeni ("A"), uz
parametre tla: S = 1,0; = 2,5; T
B
= 0,10 s; T
C
= 0,40 s; T
D
= 3,00 s,. Faktor ponaanja je q = 1,5,
a kategorija znaaja je III s koeficijentom znaaja "" 1,0
Program Tower 6 pri proraunu uzima u obzir ukupnu teinu mosta ("g" i "g") i 20 %
prometnog optereenja "q
123
" preko sva tri polja. Raunski spektar odgovora dobiva se
redukcijom iz elastinog i iz prethodnih podataka o tlu i zoni potresa koristei sljedee izraze:
( )
( )
( )
( )
D i
k
i
D
k
D
C
i d
D i C
k
i
C
i d
C i B i d
B i
B
i
i d
T T za
T
T
T
T
q
S
T S
T T T za
T
T
q
S
T S
T T T za
q
S T S
T T za
q T
T
S T S
d d
d
>
>
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

=
s s
>
|
|
.
|
\
|

=
s s =
s s
(
|
|
.
|
\
|
+ =
o
|
o
o
|
o
|
o
|
o
20 . 0
20 . 0
0 1 1
2 1
1
0
0
0
0

67
gdje su:
S
d
(T
i
) - ordinata projektnog spektra
- odnos projektnog ubrzanja od potresa i ubrzanja Zemljine tee (g)
S - parametar tla
|
0
- faktor amplifikacije spektralnog ubrzanja za priguenje od 5 %
q - faktor ponaanja
T
B
, T
C
, T
D
- granice intervala spektra ubrzanja
Ukupna seizmika sila dobiva se prema sljedeem izrazu:
( ) = g M T S S
i d i i

gdje su:
S
i
- ukupna seizmika sila
i
- postotak mase i - tog "moda"
M - ukupna masa
- koeficijent vanosti (znaaja)
Prema EC 8 najnepovoljniji utjecaj seizmike sile se dobije ako se ta sila raspodijeli tako
da je geometrijski slina vlastitim vektorima znaajnih "modova" pa je potrebno izraunati
vlastite vektore horizontalnog modela, pripadajue periode vlastitih oscilacija T i efektivne
modalne mase prema izrazu:
|
|
.
|
\
|
=
j
j ij
j
j ij
ef i
m
m
m
2
2
,
|
|

gdje je:
ij
| - vrijednost vlastitog vektora i - tog "moda" u j - tom voru
j
m - masa u j - tom voru
Nakon to se dobije seizmiko optereenje potrebno je izvriti statiku analizu i pronai
unutranje sile za svaki dio konstrukcije i nai njihovu vjerojatnu maksimalnu vrijednost "E"
prema CQC ("Complete Quadratic Combination") metodi.
68
Iz sljedee tablice vidimo da je u prvih 18 "modova" aktivirano 92,11 % ukupne mase u
smjeru globalne osi x (u smjeru osi mosta) i 90,01 % ukupne mase u smjeru globalne osi y
(popreno na os mosta).
Tablica 5.3 Postotak aktivirane mase mosta za prvih 60 vlastitih vektora
Ton
UX
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
UX
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
Ton
UX
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
UX
(%)
UY
(%)
UZ
(%)
1 0,00 22,42 0,00 0,00 22,42 0,00 31 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
2 0,00 0,00 0,00 0,00 22,43 0,00 32 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
3 0,00 0,00 0,12 0,00 22,43 0,12 33 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
4 0,00 0,00 0,12 0,00 22,43 0,24 34 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
5 0,00 0,00 0,12 0,00 22,43 0,36 35 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
6 0,00 0,00 0,12 0,00 22,43 0,48 36 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
7 0,00 0,00 0,12 0,00 22,43 0,60 37 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
8 0,00 36,17 0,00 0,00 58,59 0,60 38 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
9 92,09 0,00 0,00 92,09 58,59 0,60 39 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
10 0,00 4,88 0,00 92,09 63,47 0,60 40 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
11 0,00 13,02 0,00 92,09 76,50 0,60 41 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
12 0,00 0,01 0,00 92,09 76,50 0,60 42 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
13 0,02 0,00 0,00 92,11 76,50 0,60 43 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
14 0,00 12,81 0,00 92,11 89,31 0,60 44 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
15 0,00 0,01 0,00 92,11 89,32 0,60 45 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
16 0,00 0,65 0,00 92,11 89,97 0,60 46 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
17 0,00 0,02 0,00 92,11 89,99 0,60 47 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
18 0,00 0,02 0,00 92,11 90,01 0,60 48 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
19 0,00 0,02 0,00 92,11 90,02 0,60 49 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
20 0,00 0,01 0,00 92,11 90,04 0,60 50 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
21 0,00 0,00 0,00 92,11 90,04 0,60 51 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60
22 0,00 0,00 0,00 92,11 90,04 0,60 52 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,61
23 0,00 0,01 0,00 92,11 90,05 0,60 53 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,61
24 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 54 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,61
25 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 55 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,61
26 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 56 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,61
27 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 57 0,00 0,26 0,00 92,11 90,30 0,61
28 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 58 0,00 0,51 0,00 92,11 90,82 0,61
29 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 59 0,00 0,00 0,00 92,11 90,82 0,61
30 0,00 0,00 0,00 92,11 90,05 0,60 60 0,00 0,02 0,00 92,11 90,85 0,61
% 90 % 11 , 92 > =
UX
% 90 % 85 , 90 > =
UY
Kontrola udjela aktiviranih masa pri modalnoj analizi i proraunu mosta na potres zadovoljava!!!
69
5.4 Rezultati statikog prorauna za granino stanje nosivosti
5.4.1 Rezultati statikog prorauna za vertikalni model optereenja
(i) Rezultati prikazani grafiki (dijagram)

Slika 5.12 Momenti savijanja od stalnog optereenja M
g

Slika 5.13 Poprene sile od stalnog optereenja V
g

70

Slika 5.14 Momenti savijanja od dodatnog stalnog optereenja M
g

Slika 5.15 Poprene sile od dodatnog stalnog optereenja V
g

71

Slika 5.16 Momenti savijanja (anvelopa) od pokretnog prometnog tandemskog optereenja M
Q

Slika 5.17 Poprene sile (anvelopa) od pokretnog prometnog tandemskog optereenja V
Q

72

Slika 5.18 Momenti savijanja od povrinskog prometnog optereenja M
q123

preko sva tri polja

Slika 5.19 Poprene sile od povrinskog prometnog optereenja V
q123

preko sva tri polja
73

q13
u vanjskim poljima

q13
u vanjskim poljima
74

q2
u centralnom polju

q2
u centralnom polju
75

q12
u prva dva polja

q12
u prva dva polja
76

Slika 5.26 Momenti savijanja od pozitivnog linearnog temperaturnog optereenja M
dT+

Slika 5.27 Poprene sile od pozitivnog linearnog temperaturnog optereenja V
dT+

77

Slika 5.28 Momenti savijanja od negativnog linearnog temperaturnog optereenja M
dT-

Slika 5.29 Poprene sile od negativnog linearnog temperaturnog optereenja V
dT-

78
(ii) Rezultati prikazani numeriki u karakteristinim presjecima glavnog nosaa

Slika 5.30 Karakteristini presjeci glavnog nosaa
Tablica 5.4 Momenti savijanja (kNm) u karakteristinim presjecima nosaa
PP g+dg Q q123 q13 q2 q12 dT+ dT-
1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 17676 3321 8907 13371 -6967 7884 3289 -2914
3 -36493 -1961 -20242 -7595 -12645 -22337 5262 -4663
4 -36493 -1961 -20242 -7595 -12645 -22337 5262 -4663
5 13164 3110 6626 -5576 12199 9754 5262 -4663
Tablica 5.5 Poprene sile (kN) u karakteristinim presjecima nosaa
PP g+dg Q q123 q13 q2 q12 dT+ dT-
1 -1228 -236 -715 -842 145 -657 -72 63
2 726 176 452 292 161 488 -72 63
3 2303 261 1397 1132 266 1368 -72 63
4 -2178 -256 -1334 -162 -1172 -1397 0 0
5 -60 -160 0 0 0 0 0 0

79
5.4.2 Mjerodavne kombinacije optereenja za GSN
Vrijednosti unutranjih sila za mogue kombinacije optereenja su definirane kao ulazne
kombinacije s odgovarajuim koeficijentima djelovanja u programu Tower 6, a rezultati su
prikazani direktno grafiki na dijagramima. Budui da razliita vanjska optereenja (pokretno,
temperatura, ostala) daju ekstremne vrijednosti u razliitim presjecima glavnog nosaa,
kombinacije nisu naknadno manualno raunate nego su vrijednosti kombinacija oitane iz
dijagrama.
Od povrinskog prometnog optereenja s obzirom na uzduni razmjetaj imamo sluajeve
"q
123
", "q
13
", "q
2
" i "q
12
", a od temperaturnog linearnog optereenja "T+" i "T-". Za
koncentrirano pokretno dvoosovinsko optereenje "Q" u programu Tower 6 definiran je korak od
1 m te su rezultati prikazani u obliku anvelope utjecaja koja definira ekstremne vrijednosti.
Vrijednosti unutranjih sila za kombinacije djelovanja oitane su za karakteristine
presjeke glavnog nosaa na mjestima upornjaka, stupova i u poljima ("U
12
", "S
12
", "P
13
", "P
2
")
na slikama koje slijede u nastavku.
Kombinacije optereenja za GSN su definirane na sljedei nain:

+ + = ) ( ) (
1 1 ki Qi Qi Q Q kj G
Q Q G GSN
Tablica 5.6 Kombinacije optereenja za GSN s pripadajuim koeficijentima djelovanja
N GSN g dg Q q123 q2 q13 q12 dT+ dT-
1 g+dg+Q+q13+dT+ 1,35 1,35 1,50 0 0 1,50 0 1,20 0
2 g+dg+Q+q13+dT- 1,35 1,35 1,50 0 0 1,50 0 0 1,20
3 g+dg+Q+q2+dT+ 1,35 1,35 1,50 0 1,50 0 0 1,20 0
4 g+dg+Q+q2+dT- 1,35 1,35 1,50 0 1,50 0 0 0 1,20
5 g+dg+Q+q12+dT) 1,35 1,35 1,50 0 0 0 1,50 1,20
6 g+dg+Q+q12+dT- 1,35 1,35 1,50 0 0 0 1,50 0 1,20
7 g+dg+Q+q123+dT+ 1,35 1,35 1,50 1,50 0 0 0 1,20
8 g+dg+Q+q123+dT- 1,35 1,35 1,50 1,50 0 0 0 0 1,20
80
Kombinacija 2 je mjerodavna za upornjake "U
1
" i "U
2
" i polja "P
1
" i "P
3
", kombinacija 3
za polje "P
2
", a kombinacija 6 za stupove "S
1
" i "S
2
". Vrijednost 1,20 za temperaturu dT je
dobivena mnoenjem koeficijenata 0,80 i 1,50.
(i) Upornjaci "U
1
" i "U
2
", polja "P
1
" i "P
3
"

Slika 5.31 Momenti savijanja M
Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad upornjacima U
1
i
U
2
i u vanjskim poljima P
1
i P
3
81

Slika 5.32 Poprene sile V
Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad upornjacima U
1
i U
2
i
u vanjskim poljima P
1
i P
3
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa
nad upornjacima i u vanjskim poljima "P
1
" i "P
3
" ona s povrinskim prometnim optereenjem u
vanjskim poljima "q
13
" i s negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
a) Upornjaci "U
1
" i "U
2
"
kNm M
Sd
0 =
- 13
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kN V
Sd
4 , 3357 = -oitano iz dijagrama
b) Polja "P
1
" i "P
3
"
- 13
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
M M M M M M
A A
+ + + + =
kNm M
Sd
8 , 51102 = (20 m od ruba mosta) -oitano iz dijagrama
- 13
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kN V
Sd
1 , 338 = - oitano (interpolirano) iz dijagrama
82
(ii) Stupovi "S
1
" i "S
2
"

Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad stupovima S
1
i S
2

Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja nad stupovima S
1
i S
2
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa
nad stupovima "S
1
" i "S
2
" ona s povrinskim prometnim optereenjem u prva dva polja "q
12
" i s
negativnim linearnim temperaturnim optereenjem "T-".
83
A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
M M M M M M 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
12

kNm M
Sd
7 , 91305 = - oitano iz dijagrama
- 12
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kN V
Sd
(iii) Polje "P
2
"

Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja u centralnom polju P
2

84

Sd
za mjerodavnu kombinaciju optereenja u centralnom polju P
2
Iz dijagrama vidimo da je mjerodavna kombinacija optereenja za GSN glavnog nosaa u
centralnom polju "P
2
" ona s povrinskim prometnim optereenjem u centralnom polju "q
2
" i s
pozitivnim linearnim temperaturnim optereenjem "T+".
+ A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
V V V V V V 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
2

kN V
Sd
+ A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
M M M M M M 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
2

kNm M
Sd
5.4.3 Rezultati statikog prorauna za horizontalni model optereenja
Rezultati statikog prorauna modela za horizontalna optereenja mosta biti e dani u
kasnijim poglavljima kad budu odabirani leajevi mosta i prijelazna naprava te dimenzionirani
vjetrovni spreg i stupovi mosta.
85
6 PRORAUN PLOASTIH ELEMENATA PREMA EC 3
6.1 Uvod
Konstrukcije koje razmatramo su obino vitke, veih raspona i treba se posvetiti panja
detaljima, proizvodnji, naprezanju pri montai i koritenju te treba paziti na:
- vitkost hrpta i pojasnica te ukruenja hrpta (uzduna i poprena)
- globalnu (izvijanje) i lokalnu (izoblienje) nestabilnost hrpta s gnjeenjem
- nosivost na posminu silu te interakciju posmika i savijanja
- probleme zamora i zavarivanja

6.2 Nestabilnost hrpta nosaa
U ovom sluaju dokazuje se stabilnost vitkih hrptova pri dimenzioniranju presjeka gdje se
hrbat tretira kao pravokutna ploa tlano optereena u vlastitoj ravnini i omjera dimenzija
stranica a/b, s razmakom poprenih ukruta "a", irinom ploe "b" i debljinom "t".
Ploa optereena tlakom gubi stabilnost ovisno o kvaliteti elika, dimenzijama, intenzitetu
i rasporedu tlaka.

Slika 6.1 Geometrijska uvjetovanost problema izboavanja i izvijanja elinih ploa
Za ploe s odnosima stranica > 2 uvijek je mjerodavno stanje koje se pojavljuje po kraem
rasponu pa je za a/b >> 2 mjerodavno izboavanje, a za a/b << 1 izvijanje. Za odnos stranica 1 :
1 do 1 : 2 i zbog kritinih naprezanja izboavanja u jednom, i izvijanja u drugom smjeru, kritino
stanje je negdje izmeu, pa se vri interpolacija.
86
6.2.1 Metoda efektivne irine
Za ploe izloene tlaku u svojoj ravnini primjenjuje se metoda efektivne irine pri dokazu
stabilnosti na izboavanje/izvijanje po EC 3 uz interakciju s izboavanjem uslijed posmika i
koncentrirane poprene sile.
Dokaz stabilnosti definira faktor redukcije "" kojim se reducira povrina presjeka te se
indirektno sniava granica poputanja elika. Primarno se dokazuje stabilnost bez uzdunih
ukruta, a ako element ne zadovolji, dodajemo ukruenja i ponavljamo postupak.
U dokazu stabilnosti hrpta po EC 3 treba nai parametre za reduciranu povrinu hrpta za:
a) ukruene ploe
c c eff c
A A =
,

b) neukruene ploe
loc eff c c eff c
A A
, , ,
=
gdje su:

+ =
c
loc c loc
c
eff sl loc eff c
t b A A
, , , ,

A
c,eff
- efektivna (reducirana) povrina poprenog presjeka ploe hrpta

- faktor redukcije povrine
A
c
- ukupna povrina poprenog presjeka

A
c,eff,loc
- efektivna povrina svih tlano naprezanih ukruenja i "subpanela"
A
sl,eff
- efektivna povrina svih uzdunih ukruenja u tlanoj zoni
b
c,loc
- irina tlanog dijela svakog subpanela (dio izmeu ukruta)
loc
- redukcijski faktor svakog subpanela
t - debljina hrpta
Faktor redukcije odreuje se na tri naina, ovisno o odnosu a/b odnosno
cr,p
/
cr,c
koji se
raunaju prema sljedeim izrazima:
E p p cr
k o o
o
=
, ,
;
2
2 2
2 2
190000
) 1 ( 12
|
.
|
\
|
=

=
b
t
b
t E
E
u
t
o

2 2
2 2
,
) 1 ( 12 a
t E
c cr

=
u
t
o
87
gdje su:
cr,p
- kritini elastini napon izboavanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave
najveeg tlaka u presjeku
k
,p
- koeficijent izboavanja ploe u ovisnosti od y (Tablica 4.1 EC3 Dio 1.5)
E
- idealno naprezanje izboavanja trake debljine "t", irine "b", duljine "l"
cr,c
- kritini elastini napon izvijanja ploe (ekvivalentnog tapa) na tlanom
rubu u trenu pojave najveeg tlaka u presjeku
Definira se relativna krutost ploe odnosno hrpta za:
a) neukruene ploe
o
c
o
k
t b
f
p cr
y
p

= =
4 , 28
,

b) ukruene ploe
p cr
y c A
p
f
,
,
o
|

=
gdje su:
c
loc eff c
c A
A
A
, ,
,
= | - omjer odgovarajuih povrina
y
f
235
= c - usporedni faktor materijala
b - odgovarajua irina
Faktori redukcije iznose:
0 , 1
) 3 ( 055 , 0
2
s
+ +
=
p
p
- unutranji tlani element poprenog presjeka

0 , 1
188 , 0
2
s
=
p
p
- vanjski tlani element poprenog presjeka

88
(i) "tapno" ponaanje ploa
a) neukruene ploe
2 2
2 2
,
) 1 ( 12 a
t E
c cr

=
u
t
o
b) ukruene ploe
b
b
c
st cr c cr
=
, ,
o o
gdje su:
2
2
,
a A
I E
st
st
st cr

=
t
o - naprezanje izvijanja na mjestu ukrute na najoptereenijem tlanom rubu
I
st
- moment tromosti uzdunog ukruenja (tapa)
A
st
- povrina poprenog presjeka tapa

Slika 6.2 Geometrijske znaajke ploe pri dokazu stabilnosti metodom efektivne irine
89
tap obuhvaa ukruenje i pripadajue efektivne povrine ploe hrpta koje iznose po 15 t
sa svake strane ukruenja i "b
c
" i " b " u skladu s prethodnom slikom.
Relativna vitkost ploe zbog efekta izvijanja tapa je za:
a) neukruene ploe
c cr
y
c
f
,
o
=
b) ukruene ploe
c cr
y c A
c
f
,
,
o
|

=
gdje su:
cc
loc eff c
c A
A
A
, ,
,
= | - omjer odgovarajuih povrina
A
cc
- ukupna povrina tlanog dijela poprenog presjeka ukruene ploe,
reducirane zbog "shear lag" efekta, ako postoji
Faktor redukcije odreuje se iz slijedeih izraza:
0 , 1
1
2 2
s
+
=
c
c
| |
_
( ) | |
2 2
2 , 0 1 5 , 0
c c e
o | + + =
e i
e
/
09 , 0
+ = o o

st
st
A
I
i =

gdje su:
- koeficijent imperfekcije ploe i iznosi:
0,21 - za neukruene ploe
0,34 - za ukruene ploe i zatvorene poprene presjeke ukruta (krivulja b)
0,49 - za ukruene ploe i otvorene poprene presjeke ukruta (krivulja c)
e = max (e
1
, e
2
) - udaljenost osi ploe i zamiljenog tapa ili udaljenost teita
tapa i teita poprenog presjeka ukrute (prema Slici 6.2)
90
(ii) Interpolacija izmeu izvijanja i izboavanja
Konani faktor redukcije odreuje se s obzirom na vrijednost faktora "":
1
,
,
=
c cr
p cr
o
o

0 < - kriterij izvijanja pa je
c
=
c

0 > - kriterij izboavanja pa je
c
=
1 0 < < - interpolacija pa je ( ) ( )
c c c
_ _ + = 2
Efektivna povrina i moment otpora iznose za:
a) neukruenu plou
c c eff c
A A =
,

c c eff c
W W =
,

b) ukruenu plou
loc eff c c eff c
A A
, , ,
=

loc eff c c eff c
W W
, , ,
=
c) uzimanje u obzir i "shear lag" efekta
k
| =
eff c eff
A A
,

k
| =
eff c eff
W W
,

(iii) Dokaz stabilnosti hrpta
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

gdje su:
M
Ed
- raunski moment savijanja
N
Ed
- raunska uzduna sila
e
N
- udaljenost teita stvarnog i reduciranog presjeka
M0
- parcijalni koeficijent sigurnosti
91
6.3 Posmina otpornost
Za hrptove ojaane i neojaane ukrutama otpornost poprenog presjeka na posmik je:
3
1
,

=
M
w w yw v
Rd c
t h f
V
_

gdje je:
q _ _ _ s + =
f w v
- faktor doprinosa hrpta i pojasnice u otpornosti presjeka
Faktor doprinosa hrpta odreuje se po EC 3 na temelju ojaanja nosaa u blizini najveeg
posminog djelovanja i parametra vitkosti hrpta.

Slika 6.3 Mogua ojaanja (ukrute) na krajevima hrpta
Tablica 6.1 Faktor doprinosa hrpta
w
u ovisnosti o ojaanjima i vitkosti hrpta
w

Rasponi vrijednosti
Kruta leajna
ukruta
Deformabilna
leajna ukruta
q / 83 , 0 >
w
q q
08 , 1 / 83 , 0 < s
w
q
w
/ 83 , 0
w
/ 83 , 0

08 , 1 >
w
) 7 , 0 /( 37 , 1
w
+
w
/ 83 , 0
Parametar vitkosti hrpta iznosi za:
a) hrptove s poprenim ukrutama nad leajevima ( ) c = 4 , 86 /
w w
h
b) hrptovi s poprenim ukrutama nad leajevima, uzdunim ukruenjima i (ili)
rebrima izmeu leajeva: ( )
t
c k t h
w w
= 4 , 37 /
92
"k
" je minimalni koeficijent posminog izboavanja hrpta i odreuje se prema izrazu:

a) za 0 , 1 >
w
h
a

st
w
k
a
h
k
,
2
00 , 4 34 , 5
t t
+ |
.
|
\
|
+ =
b) za 0 , 1 <
w
h
a

st
w
k
a
h
k
,
2
34 , 5 00 , 4
t t
+ |
.
|
\
|
+ =
gdje je:
3 4
3
2
,
1 , 2
9
w
st
w
st w
st
h
I
t h t
I
a
h
k >
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
=
t
- doprinos pojaseva u posminoj otpornosti
Zanemarivanjem otpornosti pojaseva pri posmiku smo na strani sigurnosti i vrijedi
v
=
w
.
Dokaz posmine otpornosti
0 , 1
3
1
3
s

=
M
yw w v
Ed
f t h
V
_
q
gdje su:
h
w
- razmak pojaseva
t - debljina hrpta
V
Ed
- raunska poprena sila
v
- faktor doprinosa hrpta u posminoj otpornosti
M1

6.4 Otpornost na djelovanje koncentrirane sile
EC 3 predvia kontrolu poprenog presjeka na lokalno izboavanje na mjestima
koncentriranih poprenih sila koje preko pojasa djeluju na hrbat, a otpornost presjeka je:
1 M
w eff yw
Rd
t L f
F

=
93
"L
eff
" je efektivna duljina rasprostiranja s uzimajui u obzir izboavanje hrpta i iznosi:
y F eff
l L = _
gdje su
y
l - efektivna duljina rasprostiranja bez utjecaja izboavanja hrpta
F
_ - faktor redukcije
Dokaz nosivosti na koncentriranu silu
0 , 1
1 1
,
2
s

= =
M
w eff yw
Ed
M
yw
Ed z
t L f
F
f

o
q

gdje su:
F
Ed
- raunska koncentrirana poprena sila
f
yw
- naprezanje u zavaru
M1

6.5 Interakcijsko djelovanje
6.5.1 Interakcija savijanja, posmika i uzdune sile
Ako je < 0,5, ne provodi se interakcija posmika s ostalim utjecajima, a inae vrijedi:
( ) 0 , 1 1 2 1
2
3
,
,
1
s
|
|
.
|
\
|
+ q q
Rd pl
Rd f
M
M

gdje su:
M
f,Rd
- unutranji moment koji daju sile u pojasnicama (hrbat iskljuen)
M
pl,Rd
- unutranji moment plastifikacije poprenog presjeka (neovisno o klasi)
6.5.2 Interakcija savijanja, koncentrirane sile i uzdune sile
Interakcija utjecaja provodi se prema sljedeem izrazu:
4 , 1 8 , 0
1 2
s + q q
94
7 DIMENZIONIRANJE GLAVNIH UZDUNIH NOSAA
7.1 Uvod
Dimenzionirani su zavareni glavni nosai uz izvren dokaz nosivosti za karakteristine
poprene presjeke: na upornjaku ("U
1
"), u sredini polja ("P
1
" i "P
2
") i na stupu ("S
1
").
Dokazuje se posmina otpornost i nosivost na savijanje presjeka, otpornost na bono
izvijanje elementa i stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih naprezanja u skladu s EC 3.
Glavni nosai su izvedeni kao obrnuti "T" profili, pa ih lim ploe pretvara u "I" profil gdje
ploa s rebrima preuzima ulogu gornje pojasnice glavnih nosaa. Lim ujedno predstavlja i
zajedniki pojas uzdunih i poprenih rebara. Efektivna irina ortotropne ploe odreuje se na
upornjacima, stupovima i u poljima u sredini raspona te su pri dimenzioniranju uzeta samo ona
rebra koja su s cijelom irinom ula u efektivnu irinu.
Preliminarne dimenzije glavnih nosaa odabrane su prema preporukama iz literature, a
ovisno o rasponima mosta i ostalim parametrima. U nekoliko koraka (iterativno) dolazi se do
optimalnih dimenzija koje osiguravaju iskoristivost poprenih presjeka glavnih nosaa mosta 85
do 100 %.
Jedan od uvjeta odabira dimenzija nosaa bio je da svi glavni nosai moraju biti klase 3
minimalno, a ak i ako su klase 1 ili 2, ipak ih uzimamo kao da su klase 3. Cilj je bio izbjei
klasu 4 zbog vitkosti i problema sa stabilnosti.
Raunska vrijednosti unutranjih sile preuzete su iz prorauna u 5. poglavlju gdje su
definirane najnepovoljnije kombinacije djelovanja za sve karakteristine poprene presjeke
rasponske konstrukcije ("U
1
", "P
1
", "S
1
", "P
2
").
Glavni uzduni nosai izvedeni su od elika S355 (Fe510), s granicom poputanja od 355
N/mm
2
2
.

95
7.2 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad upornjakom "U
1
"
7.2.1 Karakteristike poprenog presjeka

Slika 7.1 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta nad upornjakom U
1
Dimenzije nosaa vidljive su iz slike, geometrijske karakteristike su oitane u programima
AutoCAD i Feat 2000, a ranije su definirane i dimenzije ortotropne ploe i rebara:
A = 1977,9 cm
2
- povrina
I
y
= 17 185 404,1 cm
4
- moment tromosti oko lokalne osi y
y
T
= 163,2245 cm - udaljenost teita od donjeg ruba
W
yg
= 223 839,7 cm
3
- gornji uzduni moment otpora
W
yd
= 105 286,9 cm
3
- donji uzduni moment otpora
7.2.2 Raunske unutranje sile u poprenom presjeku
Mjerodavna kombinacija za GSN
- 13
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kNm M
Sd
0 = - oitano iz dijagrama
kN V
Sd
96
7.2.3 Klasifikacija poprenog presjeka
Odabrana vrsta elika je S355 (Fe510) 81 , 0
355
235
= = c
Hrbat
44 , 100 124 75 , 97
24
40 - 14 - 2400
= s = = c
w
t
d
- hrbat je u klasi 3
Pojasnica
34 , 11 14 00 , 10
40
2 / 800
= s = = c
f
t
c
- pojasnica je u klasi 3
- popreni presjek je svrstan u klasu 3
7.2.4 Posmina otpornost poprenog presjeka
Analizu stabilnosti hrpta na posmik prema EC 3, Dio 1.5, Poglavlje 5 nije potrebno vriti
ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za elik S355:
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
75 , 97
24
2346
= > = =
w
w
t
h
- potreban je dokaz stabilnosti
Raunska otpornost poprenog presjeka na posmik
1
,
3
M
w w yw
v Rd c
t h f
V

=

q _ _ _ s + =
f w v
- faktor doprinosa hrpta i pojasnice u posminoj otpornosti
Proraun doprinosa hrpta i pojasnica
v
u posminoj otpornosti poprenog presjeka
t
c
k t
h
w
w
w

=
37,4
- parametar vitkosti hrpta

0 , 1 13 , 2
2346
5000
> = =
w
h
a
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta > 1,0
97
st
w
k
a
h
k
,
2
00 , 4 34 , 5
t t
+ |
.
|
\
|
+ = - minimalni koeficijent posminog izboavanja hrpta
0
,
=
st
k
t
- doprinos pojaseva u koeficijentu izboavanja hrpta
a = 500 cm = 5,0 m - razmak poprenih ukruta glavnog nosaa
22 , 6 0
5000
2346
00 , 4 34 , 5
2
= +
|
.
|
\
|
+ =
t
k
29 , 1
22 , 6 81 , 0 24 4 , 37
2346
=

=
w
08 , 1 >
w

Iz Tablice 6.1, a u skladu s EC 3 Dio 1.5 Poglavlje 5.3 za 08 , 1 >
w
za krutu leajnu
ukrutu vrijedi:
w
w
_
+
=
7 , 0
37 , 1
69 , 0
29 , 1 7 , 0
37 , 1
=
+
=
w
_

EC 3 predvia i proraun doprinosa pojaseva posminoj otpornosti presjeka , ali e se taj
doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti:
f
= 0 - faktor doprinosa pojasnice u posminoj otpornosti
69 , 0 0 69 , 0 = + =
v
_

Dokaz nosivosti
0 , 1
3
1
,
3
s
= =
M
w w yw
v
Sd
Rd c
Sd
t h f
V
V
V
_
q

0 , 1 46 , 0
3 1 , 1
5 , 35 4 , 2 6 , 234
69 , 0
3357,4
3
s =
= q
5 , 0
3
s q - nije potrebna interakcija M - V

Kontrola poprenog presjeka na posmik zadovoljava!!!
Popreni presjek u potpunosti zadovoljava!!!
98
Iskoristivost poprenog presjeka je oko 46 % to je manje od zahtijevanih i optimalnih 85 -
100 % , ali je elik S355 bio potreban da bi presjeci na ostalim karakteristinim mjestima mosta
zadovoljili s obzirom na nosivost i stabilnost. Takoer, zbog estetskog efekta nije bilo u mogue
da se naglo mijenja tok linije intradosa prvog montanog segmenta mosta, a ako bismo smanjili
debljinu hrpta nosaa, izali bismo iz podruja klase 3 presjeka to je zahtijevani minimum.
99
1
"

Slika 7.2 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta u polju P
1

A = 2583,7 cm
2
- povrina
I
y
= 35 842 883,8 cm
4
y
T
W
yg
= 330 499,9 cm
3
W
yd
= 194 218,3 cm
3
100

+ + = ) ( ) (
Q Q G GSN
- 13
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kNm M
Sd
kN V
Sd
355
235
= = c
Hrbat
44 , 100 124 87 , 94
30
40 - 14 - 2900
= s = = c
w
t
d
Pojasnica
34 , 11 14 25 , 11
40
2 / 900
= s = = c
f
t
c
7.3.4 Otpornost poprenog presjeka na savijanje
Raunska otpornost poprenog presjeka na savijanje
0
,
,
M
y yd el
Rd c
f W
M

=
kNm kNcm M
Rd c
5 , 62679 2 , 6267954
1,1
35,5 3 , 194218
,
= =
=
kNm M kNm M
Sd Rd c
8 , 51102 5 , 62679
,
= > =
Kontrola poprenog presjeka na savijanje zadovoljava!!!
101
ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za elik S355:
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
87 , 94
30
2846
= > = =
w
w
t
h
1
,
3
M
w w yw
v Rd c
t h f
V

=

q _ _ _ s + =
f w v
v
t
c
k t
h
w
w
w

=
37,4

0 , 1 76 , 1
2846
5000
> = =
w
h
a
st
w
k
a
h
k
,
2
00 , 4 34 , 5
t t
+ |
.
|
\
|
0
,
=
st
k
t
64 , 6 0
5000
2846
00 , 4 34 , 5
2
= +
|
.
|
\
|
+ =
t
k
22 , 1
64 , 6 81 , 0 24 4 , 37
2846
=

=
w
08 , 1 >
w

102
w
za krutu leajnu
ukrutu vrijedi:
w
w
_
+
=
7 , 0
37 , 1
71 , 0
22 , 1 7 , 0
37 , 1
=
+
=
w
_

doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti:
f
71 , 0 0 71 , 0 = + =
v
_

Dokaz nosivosti
0 , 1
3
1
,
3
s
= =
M
w w yw
v
Sd
Rd c
Sd
t h f
V
V
V
_
q

0 , 1 03 , 0
3 1 , 1
5 , 35 0 , 3 6 , 284
71 , 0
338,1
3
s =
= q

5 , 0
3

7.3.6 Stabilnost hrpta uslijed normalnih tlanih napona
Normalna naprezanja na gornjem i donjem rubu poprenog presjeka su:
2
/ 46 , 15
330499,9
100 51102,8
cm kN
W
M
yg
Sd
g
=
= = o - tlak
2
/ 31 , 26
194218,3
100 51102,8
cm kN
W
M
yd
Sd
d
=
= = o - vlak
59 , 0
26,31
15,46
= = =
d
g
o
o
- omjer naprezanja
103
-15,46
+26,31

Slika 7.3 Normalna naprezanja (kN/cm
2
) u glavnom nosau mosta u polju P
1

Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" oita se izraz za izraun koeficijenta izboavanja
ploe "k
":
Tablica 7.1 Koeficijent izboavanja ploe k
ovisno o omjeru naprezanja

Unutranji tlani element
+1 1>>0 0 0>>-1 -1 -1> >-2
k
4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

2
23,9 5,98 (1-)
2

alternativa za 1> >-1;
( ) ( ) | | ( )
o
+ + + +
=
1 1 112 , 0 1
16
5 , 0
2 2
k

0 1 < <
2
78 , 9 29 , 6 81 , 7
o
+ = k
93 , 14 ) 59 , 0 ( 78 , 9 ) 59 , 0 ( 29 , 6 81 , 7
2
= + =
o
k
Idealno naprezanje izboavanja trake debljine "t", irine "b" i duljine "L" je:
( ) ( )
2
2 2
2 2
2 2
2 2
/ 2,11
6 , 284 0,3 - 1 12
0 , 3 21000
- 1 12
cm kN
h
t E
w
w
E
=

=

=
t
u
t
o
Kritino elastino naprezanje izboavanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave najveeg
tlaka u presjeku je:
2
,
/ 50 , 31 11 , 2 93 , 14 cm kN k
E p cr
= = = o o
o

104
Kritino elastino naprezanje izvijanja ploe na tlanom rubu u trenu pojave najveeg tlaka
u presjeku je:
( )
2 2
2 2
,
- 1 12 a
t E
w
c cr

=
u
t
o

( )
2
2 2
2 2
,
/ 68 , 0
500 0,3 - 1 12
0 , 3 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 32 , 45 1
68 , 0
50 , 31
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
- vrijedi kriterij izboavanja =
c

Budui da je >> 1 vrijedi kriterij izboavanja ploe bez utjecaja izvijanja pa faktor
redukcije iznosi:
2
) 3 ( 055 , 0
p
p
+
=
"
p
" predstavlja relativnu vitkost neukruene ploe uslijed izvijanja i po EC 3 Dio 1.5
poglavlje 4.5.3. i iznosi:
06 , 1
50 , 31
5 , 35
,
= = =
p cr
y
p
f
o

83 , 0
06 , 1
) 59 , 0 3 ( 055 , 0 06 , 1
2
=

=
Efektivna povrina i moment otpora iznose:
2
,
5 , 2144 7 , 2583 83 , 0 cm A A A
c c eff c eff
= = = =
3
,
2 , 161201 3 , 194218 83 , 0 cm W W W
y c eff c eff
= = = =
Dokaz
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

0 , 1 98 , 0
1 , 1
2 , 161201 5 , 35
0 0 100 8 , 51102
1 , 1
2 , 2380 5 , 35
0
1
s =
+
+
= q

105
Kontrola hrpta uslijed normalnih tlanih napona zadovoljava!!!
Popreni presjek i element u potpunosti zadovoljavaju!!!
106
7.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti glavnog nosaa nad stupom "S
1
"

Slika 7.4 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta nad stupom S
1
A = 2587,2 cm
2
- povrina
I
y
= 53 014 746,2 cm
4
I
z
= 8 104 080,1 cm
4
- moment tromosti oko lokalne osi z
y
T
W
yg
= 320 174,7 cm
3
W
yd
= 268 538,8 cm
3
107
Torzijska konstanta "I
t
" i konstanta krivljenja "I
" izraunate su pomou programa

Aspalathos Calculator i to ne ukljuujui uzduna rebra ploe ime smo na strani sigurnosti:
I
t
= 5930,3 cm
4
- torzijska konstanta
I
= 141 264 948 302,1 cm

6
- konstanta krivljenja

+ + = ) ( ) (
Q Q G GSN
A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
M M M M M M 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
12

- 12
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kNm M
Sd
kN V
Sd
355
235
= = c
Hrbat
44 , 100 124 50 , 98
36
40 - 14 - 3600
= s = = c
w
t
d
Pojasnica
34 , 11 14 25 , 11
40
2 / 900
= s = = c
f
t
c
108
0
,
,
M
y yg el
Rd c
f W
M

=
kNm kNcm M
Rd c
1 , 103329 7 , 10332910
1,1
35,5 7 , 320174
,
= =
=
kNm M kNm M
Sd Rd c
7 , 91305 1 , 103329
,
= > =
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
50 , 98
36
3546
= > = =
w
w
t
h
1
,
3
M
w w yw
v Rd c
t h f
V

=

q _ _ _ s + =
f w v
v
t
c
k t
h
w
w
w

=
37,4
0 , 1 41 , 1
3546
5000
> = =
w
h
a
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta je > 1,0
0 , 1 13 , 1
3546
4000
> = =
w
h
a
- omjer razmaka poprenih ukruta i visine hrpta je > 1,0
109
st
w
k
a
h
k
,
2
00 , 4 34 , 5
t t
+ |
.
|
\
|
0
,
=
st
k
t
a) a = 500 cm = 5,0 m - razmak poprenih ukruta glavnog nosaa lijevo od stupa
b) a = 400 cm = 4,0 m - razmak poprenih ukruta glavnog nosaa desno od stupa
a) 35 , 7 0
5000
3546
00 , 4 34 , 5
2
= + |
.
|
\
|
+ =
t
k
08 , 1 20 , 1
35 , 7 81 , 0 36 4 , 37
3546
> =

=
w
08 , 1 >
w

b) 48 , 8 0
4000
3546
00 , 4 34 , 5
2
= + |
.
|
\
|
+ =
t
k
08 , 1 12 , 1
48 , 8 81 , 0 36 4 , 37
3546
> =

=
w
08 , 1 >
w

w
w
_
+
=
7 , 0
37 , 1
a) 72 , 0
20 , 1 7 , 0
37 , 1
=
+
=
w
_
b) 75 , 0
12 , 1 7 , 0
37 , 1
=
+
=
w
_
75 , 0 72 , 0 = < =
desno
w
lijevo
w
_ _ -
lijevo
je mjerodavan
f
72 , 0 0 72 , 0 = + =
v
_

Dokaz
0 , 1
3
1
,
3
s
= =
M
w w yw
v
Sd
Rd c
Sd
t h f
V
V
V
_
q

110
0 , 1 33 , 0
3 1 , 1
5 , 35 6 , 3 6 , 354
72 , 0
5626,7
3
s =
= q
5 , 0
3

7.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje
Kritina sila bonog izvijanja
( )
( )
( )
(
(
+

+
|
|
.
|
\
|
+

=
2
2
2
2
2
2
2
2
1
g C
I E
I G L k
I
I
k
k
g C
L k
I E
C M
z
t
z
w
w
z
cr
t
t
-kritini moment
Faktori "k" i "k
w
" su faktori efektivne duine, a iznos im varira izmeu 0,5 za punu upetost
i 1,0 kad nema upetosti. Faktor "k" se odnosi na rotaciju krajeva u ravnini, a faktor "k
w
" na
krivljenje presjeka na krajevima. Krajevi nisu upeti pa faktori imaju vrijednost 1,0.
Tablica 7.2 Faktori efektivne duine k i k
w
u ovisnosti o rubnim uvjetima
Faktori efektivne duine
Za razliite rubne uvjete savijanja u
ravnini
Za razliite rubne uvjete krivljenja
krajeva

k = 1,0

k
w
= 1,0

k = 0,5

k
w
= 0,5
Faktore "C1" i "C2" odreujemo iz F.1.1, EC 3 Dio 1-1 (ENV 1993-1-1:1992) u ovisnosti o
"" koji predstavlja omjer vrijednosti momenata na mjestu poprenih nosaa najbliih leaju i
momenta na mjestu samog leaja:
0,75 + 3 / 4 C
1
= 1,141, C
2
= 0
111
Tablica 7.3 Faktori C
1
i C
2
u ovisnosti o faktorima k i k
w
Vrijednosti faktora C
1
, C
2
, C
3
za odgovarajue vrijednosti
faktora k (djelovanje momenata na krajevima)
Djelovanje i leajni
uvjeti
Dijagram momenata
savijanja
C
1
C
2
C
3

1,0
0,7
0,5
1,141
1,270
1,305
-
-
-
0,998
1,565
2,283

"L" je duljina mogueg bonog izvijanja i jednaka je razmaku poprenih nosaa. U ovom
sluaju uzeta je vrijednost od 500 cm da bi bili na strani sigurnosti. Optereenje na nosa djeluje
u razini gornjeg pojasa pa veliinu razmaka izmeu centra posmika i toke djelovanja
optereenja ("g") uzimamo prema VIII.-84, Androi, Dujmovi, Deba: Metalne konstrukcije 1:
cm
h
g 180
2
360
2
= = =
cm L 500 =
E = 21 000 kN/cm
2
- modul elastinosti elika
G = 8 077 kN/cm
2
- modul posmika elika
( )
( )
(
(

=
080,1 104 8 21000
3 , 5930 8077 500 1,0
080,1 104 8
02,1 1412649483
500 1,0
080,1 104 8 21000
1,141
2
2
2
2
t
t
cr
M
kNm kNcm M
cr
1 , 10123310 1012331006 = =
cr
y y el
cr
y y pl w
LT
M
f W
M
f W
=

=
, ,
|
- relativna vitkost
0 , 1
,
,
= =
y pl
y el
w
W
W
| - za klasu presjeka 3
4 , 0 11 , 0
1012331006
5 , 35 7 , 20174 3 1,0
0 ,
= < =

=
LT LT
- nije potreban dokaz stabilnosti
Kontrola elementa na bono izvijanje zadovoljava!!!
112
2
/ 52 , 28
320174,7
100 91305,7
cm kN
W
M
yg
Sd
g
=
= = o - vlak
2
/ 00 , 34
268538,8
100 91305,7
cm kN
W
M
yd
Sd
d
=
= = o - tlak
84 , 0
34,00
28,52
= = =
d
g
o
o
- omjer naprezanja
+28,52
-34,00

2
) u glavnom nosau mosta nad stupom S
1

ploe "k
":
ovisno o omjeru naprezanja

+1 1>>0 0 0>>-1 -1 -1> >-2
k
4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

2
23,9 5,98 (1-)
2

( ) ( ) | | ( )
o
+ + + +
=
1 1 112 , 0 1
16
5 , 0
2 2
k

0 1 < <
2
78 , 9 29 , 6 81 , 7
o
+ = k
113
99 , 19 ) 84 , 0 ( 78 , 9 ) 84 , 0 ( 29 , 6 81 , 7
2
= + =
o
k
( ) ( )
2
2 2
2 2
2 2
2 2
/ 1,96
6 , 354 0,3 - 1 12
6 , 3 21000
- 1 12
cm kN
h
t E
w
w
E
=

=

=
t
u
t
o
2
,
/ 18 , 39 96 , 1 99 , 19 cm kN k
E p cr
= = = o o
o

u presjeku je:
( )
2 2
2 2
,
- 1 12 a
t E
w
c cr

=
u
t
o

a)
( )
2
2 2
2 2
,
/ 98 , 0
500 0,3 - 1 12
6 , 3 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 98 , 38 1
98 , 0
18 , 39
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
c

b)
( )
2
2 2
2 2
,
/ 54 , 1
400 0,3 - 1 12
6 , 3 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 44 , 24 1
54 , 1
18 , 39
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
c

redukcije iznosi:
2
) 3 ( 055 , 0
p
p
+
=
"
p
95 , 0
18 , 39
5 , 35
,
= = =
p cr
y
p
f
o

114
92 , 0
95 , 0
) 84 , 0 3 ( 055 , 0 95 , 0
2
=

=
2
,
2 , 2380 2 , 2587 92 , 0 cm A A A
c c eff c eff
= = = =
3
,
7 , 294560 7 , 320174 92 , 0 cm W W W
y c eff c eff
= = = =
Dokaz
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

0 , 1 96 , 0
1 , 1
7 , 294560 5 , 35
0 0 100 7 , 91305
1 , 1
2 , 2380 5 , 35
0
1
s =
+
+
= q
115
2
"

Slika 7.6 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa mosta u polju P
2

A = 2500,8 cm
2
- povrina
I
y
= 31 020 295,2 cm
4
y
T
W
yg
= 304 797,1 cm
3
W
yd
= 181 165,4 cm
3
116

+ + = ) ( ) (
Q Q G GSN
+ A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
M M M M M M 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
2

+ A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
V V V V V V 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
2

kNm M
Sd
kN V
Sd
355
235
= = c
Hrbat
44 , 100 124 50 , 94
28
40 - 14 - 2700
= s = = c
w
t
d
Pojasnica
34 , 11 14 25 , 11
40
2 / 900
= s = = c
f
t
c
0
,
,
M
y yd el
Rd c
f W
M

=
kNm kNcm M
Rd c
0 , 58467 5 , 5846701
1,1
35,5 4 , 181165
,
= =
=
kNm M kNm M
Sd Rd c
9 , 47046 0 , 58467
,
= > =
117
ako je ispunjen sljedei uvjet uz preporuku da je = 1,20 za S355:
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
50 , 94
28
2646
= > = =
w
w
t
h
1
,
3
M
w w yw
v Rd c
t h f
V

=

q _ _ _ s + =
f w v
v
t
c
k t
h
w
w
w

=
37,4

0 , 1 89 , 1
2646
5000
> = =
w
h
a
st
w
k
a
h
k
,
2
00 , 4 34 , 5
t t
+ |
.
|
\
|
0
,
=
st
k
t
46 , 6 0
5000
2646
00 , 4 34 , 5
2
= +
|
.
|
\
|
+ =
t
k
23 , 1
46 , 6 81 , 0 24 4 , 37
2646
=

=
w
08 , 1 >
w

118
w
za krutu leajnu
ukrutu vrijedi:
w
w
_
+
=
7 , 0
37 , 1
71 , 0
23 , 1 7 , 0
37 , 1
=
+
=
w
_

doprinos zanemariti pa smo na strani sigurnosti.
f
71 , 0 0 71 , 0 = + =
v
_

Dokaz nosivosti
0 , 1
3
1
,
3
s
= =
M
w w yw
v
Sd
Rd c
Sd
t h f
V
V
V
_
q

0 , 1 03 , 0
3 1 , 1
5 , 35 8 , 2 6 , 264
71 , 0
316,2
3
s =
= q
5 , 0
3

2
/ 44 , 15
304797,1
100 47046,9
cm kN
W
M
yg
Sd
g
=
= = o - tlak
2
/ 97 , 25
181165,4
100 51102,8
cm kN
W
M
yd
Sd
d
=
= = o - vlak
59 , 0
26,31
15,46
= = =
d
g
o
o
- omjer naprezanja
119
-15,44
+25,97

2
) u glavnom nosau mosta u polju P
2

ploe "k
":
u ovisnosti o
+1 1>>0 0 0>>-1 -1 -1> >-2
k
4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

2
23,9 5,98 (1-)
2

( ) ( ) | | ( )
o
+ + + +
=
1 1 112 , 0 1
16
5 , 0
2 2
k

0 1 < <
2
78 , 9 29 , 6 81 , 7
o
+ = k
93 , 14 ) 59 , 0 ( 78 , 9 ) 59 , 0 ( 29 , 6 81 , 7
2
= + =
o
k
( ) ( )
2
2 2
2 2
2 2
2 2
/ 2,13
6 , 264 0,3 - 1 12
8 , 2 21000
- 1 12
cm kN
h
t E
w
w
E
=

=

=
t
u
t
o
2
,
/ 80 , 31 13 , 2 93 , 14 cm kN k
E p cr
= = = o o
o

120
u presjeku je:
( )
2 2
2 2
,
- 1 12 a
t E
w
c cr

=
u
t
o

( )
2
2 2
2 2
,
/ 60 , 0
500 0,3 - 1 12
8 , 2 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 00 , 52 1
60 , 0
80 , 31
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
c

redukcije iznosi:
2
) 3 ( 055 , 0
p
p
+
=
"
p
06 , 1
80 , 31
5 , 35
,
= = =
p cr
y
p
f
o

83 , 0
06 , 1
) 59 , 0 3 ( 055 , 0 06 , 1
2
=

=

2
,
7 , 2075 8 , 2500 83 , 0 cm A A A
c c eff c eff
= = = =
3
,
3 , 150367 4 , 181165 83 , 0 cm W W W
y c eff c eff
= = = =
Dokaz
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

121
0 , 1 97 , 0
1 , 1
3 , 150367 5 , 35
0 0 100 9 , 47046
1 , 1
2 , 2380 5 , 35
0
1
s =
+
+
= q

122
8 DIMENZIONIRANJE POPRENIH NOSAA
8.1 Uvod
Veza uzdunih i poprenih nosaa je modelirana kao kruta, pa je model "tapni rotiljni"
sastavljen od 2 glavna rasponska nosaa i poprenih nosaa na razmacima od 4,0 ili 5,0 m.
Popreni nosa rasponske konstrukcije je statikog sustava grede s prepustima. Razmak
leajeva je razmak oslonaca tj. leajeva i iznosi 6,90 m, a duine prepusta su 1,90 m. Nosa je
obrnutog "T" presjeka, a lim ortotropne ploe sudjeluje kao gornji pojas.
Za dimenzioniranje poprenog nosaa definiran je poseban model u programu Feat 2000 te
su na njega unesena optereenja teinama "g" i "g", pokretno prometno raspodijeljeno "q" i
koncentrirano "Q" optereenje s dva vozila od 600 kN i 400 kN.
Popreni nosai povezuju i ukruuju rasponske nosae te slue ravnomjernijoj raspodjeli
vanjskih optereenja. Postavljeni su na razmacima od 4,00 m i 5,00 m i konstantnog su obrnutog
"T" presjeka. Visina hrpta je 800 mm, a debljina 16 mm, irina donje pojasnice 300 mm i debljina
18 mm. S vanjskih strana uzdunih nosaa, popreni nosai ine konzolu duljine 1,90 m, s
promjenjivom visinom presjeka prema kraju konzole. Krajnji presjek konzole ima manju visinu
hrbata i iznosi 500 mm, dok su ostale vrijednosti jednake prethodnima.
Popreni nosai izvedeni su takoer od elika S355 (Fe510), s granicom poputanja od 355
N/mm
2
2
.
U nastavku su definirane dimenzije poprenog nosaa i postupak dimenzioniranja, te je
izvren detaljan dokaz nosivosti za karakteristine poprene presjeke. Dokazuje se posmina
otpornost, nosivost na savijanje, otpornost na bono izvijanje i stabilnost hrpta uslijed normalnih
tlanih naprezanja. Valja napomenuti da su definirane minimalne dimenzije poprenog nosaa
tako da u nacrtima moemo usvojiti i vee vrijednosti po potrebi.
Raunske unutranje sile u karakteristinim presjecima poprenog nosaa oitane su u
programu Feat 2000 te su naknadno manualno izraunate mjerodavne kombinacije optereenja
koje su dane u tablici.
123
8.2 Odreivanje efektivne irine ortotropne ploe
Efektivne irine ploe poprenog nosaa odreene su u skladu sa Slikom 2.5 i Tablicom 2.1
ovisno o efektivnim rasponima i ojaanjima, te predznaku momenta savijanja.
(i) Leaj
L = 500 cm - razmak poprenih nosaa
cm
L
b 250
2
500
2
0
= = =
cm L L
prepust e
380 190 2 2 = = = - efektivni raspon za presjek na leaju
0
,
= =
i sl sl
A A - povrina ukruta
1
6 , 1 250
0
1 1
0
0
=
+ =
+ =
t b
A
sl
o
66 , 0
380
250 1
0 0
=
=
e
L
b o
k 0,02 < < 0,70
2
2
2
6 , 1
2500
1
0 , 6 1
1
k
k
k
| |
+ |
.
|
\
|
+
= =
18 , 0
66 , 0 6 , 1
66 , 0 2500
1
66 , 0 0 , 6 1
1
2
2
2
=
+
|
|
.
|
\
|
+
= = | |
cm b
eff
0 , 45 250 18 , 0 = = - efektivna irina pojasnice
(ii) Polje
cm
L
b 250
2
500
2
0
= = =
cm L L
raspon e
690 = = - efektivni raspon za presjek u polju
0
,
= =
i sl sl
A A - povrina ukruta
1
6 , 1 250
0
1 1
0
0
=
+ =
+ =
t b
A
sl
o
124
36 , 0
690
250 1
0 0
=
=
e
L
b o
k 0,02 < < 0,70
2
1
4 , 6 1
1
k
| |
+
= =
55 , 0
36 , 0 4 , 6 1
1
2
1
=
+
= |
cm b
eff
5 , 137 250 55 , 0 = = - efektivna irina pojasnice

8.3 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku
Vlastita teina poprenog nosaa ukljuena je u programu Feat 2000, a ostala optereenja
prikazana su na sljedeim slikama. Optereenja prometom "q" i "Q" definirana su kao pokretna s
korakom od 20 cm.

Slika 8.1 Dodatno stalno g, raspodijeljeno p i koncentrirano Q optereenje na poprenom
nosau
125
Statiki proraun proveden je u programu Feat 2000 te su u sljedeoj tablici dane
vrijednosti mjerodavnih kombinacija optereenja za dimenzioniranje poprenih presjeka:
Tablica 8.1 Unutranje sile za kombinacije djelovanja
Raunska optereenja i mjerodavne kombinacije
M
Sd,max
= -325,9 kNm V
Sd
= -735,1 kN
Leaj
M
Sd
= -214,0 kNm V
Sd,max
= -1036,4 kN
M
Sd,max
= 1421,2 kNm V
Sd
= -231,3 kN
Polje
M
Sd
= 1280,2 kNm V
Sd,max
= 319,7 kN

8.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa na leaju

Slika 8.2 Dimenzije poprenog presjeka poprenog nosaa mosta nad leajem

Dimenzije nosaa vidljive su iz slike, a geometrijske karakteristike su oitane u
programima AutoCAD i Feat 2000:
A = 302,9 cm
2
- povrina
I
y
= 315 345,5 cm
4
I
z
= 89 126,2 cm
4
- moment tromosti oko lokalne osi z
y
T
W
yg
= 10 325,4 cm
3
W
yd
= 6375,9 cm
3
126
Torzijska konstanta "I
t
" i konstanta krivljenja "I
" izraunate su pomou programa

Aspalathos Calculator:
I
t
= 173,1 cm
4
- torzijska konstanta
I
= 137 550 555,0 cm

6
- konstanta krivljenja
a) kNm M
Sd
9 , 325
max ,
= ; kN V
Sd
1 , 735 = - oitano iz tablice
b) kNm M
Sd
0 , 214
max ,
= ; kN V
Sd
4 , 1036
max ,
= - oitano iz tablice
355
235
= = c
Hrbat
32 , 58 72 00 , 48
16
18 - 14 - 800
= s = = c
w
t
d
Pojasnica
34 , 11 14 33 , 8
18
2 / 300
= s = = c
f
t
c
0
,
,
M
y yg el
Rd c
f W
M

=
kNm kNcm M
Rd c
3 , 3332 8 , 333228
1,1
35,5 4 , 10325
,
= =
=
kNm M kNm M
Sd Rd c
9 , 325 3 , 3332
,
= > =
127
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
00 , 48
16
768
= < = =
w
w
t
h
Budui da nije potreban dokaz nosivosti nosaa na posmik, od moguih vrijednosti
raunskih djelovanja uzeti emo samo onu s maksimalnim momentom savijanja.

8.4.6 Otpornost elementa na bono izvijanje
Kritina sila bonog izvijanja
( )
( )
( )
(
(
+

+
|
|
.
|
\
|
+

=
2
2
2
2
2
2
2
2
1
g C
I E
I G L k
I
I
k
k
g C
L k
I E
C M
z
t
z
w
w
z
cr
t
t
-kritini moment
Faktori "k" i "k
w
" su faktori efektivne duine, a iznos im varira izmeu 0,5 za punu upetost
i 1,0 kad nema upetosti. Faktor "k" se odnosi na rotaciju krajeva u ravnini, a faktor "k
w
" na
krivljenje presjeka na krajevima. Krajevi nisu upeti pa faktori imaju vrijednost 1,0.
Faktore "C1" i "C2" odreujemo iz F.1.1, EC 3 Dio 1-1 (ENV 1993-1-1:1992):
C
1
= 1,285, C
2
= 1,562 - oitane vrijednosti
Tablica 8.2 Faktori C
1
i C
2
u ovisnosti o fatorima k i k
w

Vrijednosti faktora C
1
, C
2
, C
3
za odgovarajue vrijednosti
faktora k (djelovanje momenata na krajevima)
Djelovanje i leajni
uvjeti
Dijagram momenata
savijanja
C
1
C
2
C
3

1,0
0,5
1,285
0,712
1,562
0,652
0,753
1,070

128
"L" predstavlja duljinu mogueg bonog izvijanja i jednak je rasponu grede tj. udaljenosti
glavnih nosaa i iznosi 690 cm. Optereenje na nosa djeluje u razini gornjeg pojasa pa veliinu
razmaka izmeu centra posmika i toke djelovanja optereenja ("g") uzimamo prema VIII.-84,
Androi, Dujmovi, Deba: Metalne konstrukcije 1:
cm
h
g 40
2
80
2
= = =
cm L 690 =
E = 21 000 kN/cm
2
- modul elastinosti elika
G = 8 077 kN/cm
2
- modul posmika elika
( )

=
2
2
690 1,0
,2 89126 21000
1,285
t
cr
M

( )
( )
( ) ( )
(
(
+

+ |
.
|
\
|
+
2
2
2
2
40 562 , 1
2 , 89126 21000
1 , 173 8077 690 1,0
9126,2 8
0 137550553,
0 , 1
0 , 1
40 562 , 1
t
kNm kNcm M
cr
5 , 5767 9 , 576747 = =
cr
y y el
cr
y y pl w
LT
M
f W
M
f W
=

=
, ,
|
- relativna vitkost
0 , 1
,
,
= =
pl y
el y
w
W
W
| - za klasu presjeka 3
4 , 0 80 , 0
9 , 56747
5 , 35 4 , 10325 1,0
0 ,
= > =

=
LT LT
1
,
M
y pl w
LT Rd b
f W
M
|
_

=
Koeficijent redukcije odreuje se iz sljedeeg izraza:
0 , 1
1
2 2
s
+
=
LT LT LT
LT
| |
_
( ) | |
2
2 , 0 1 5 , 0
LT LT LT LT
o | + + =
129
gdje je:
LT
- koeficijent imperfekcije za krivulju izvijanja d i iznosi 0,76 prema EC
( ) | | 048 , 1 80 , 0 2 , 0 80 , 0 76 , 0 1 5 , 0
2
= + + =
LT
|
5797 , 0
80 , 0 048 , 1 048 , 1
1
2 2
=
+
=
LT
_
kNm kNcm M
Rd b
7 , 1931 7 , 193172
1 , 1
5 , 35 4 , 10325 00 , 1
5797 , 0
,
= =

=
kNm M kNm M
Sd Rd b
9 , 325 7 , 1931
,
= > =
Alternativno, koeficijent redukcije moe se odrediti i iz sljedeeg izraza:
0 , 1
1
2 2
s
+
=
LT LT LT
LT
| | |
_
( ) | |
2
0 ,
1 5 , 0
LT LT LT LT LT
| o | + + =
75 , 0 = | - koeficijent za elik S355
( ) | | 892 , 0 80 , 0 75 , 0 40 , 0 80 , 0 76 , 0 1 5 , 0
2
= + + =
LT
|
5797 , 0 6878 , 0
80 , 0 75 , 0 892 , 0 892 , 0
1
2 2
> =
+
=
LT
_
Kontrola elementa na bono izvijanje zadovoljava!!!
2
/ 16 , 3
10325,4
100 325,9
cm kN
W
M
yg
Sd
g
=
= = o - vlak
2
/ 11 , 5
6375,9
100 9 , 325
cm kN
W
M
yd
Sd
d
=
= = o - tlak
62 , 0
5,11
3,16
= = =
d
g
o
o
- omjer naprezanja
130
+3,16
-5,11

2
) u poprenom nosau mosta na leaju
Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" izrauna se koeficijent izboavanja ploe "k
":
0 1 < <
2
78 , 9 29 , 6 81 , 7
o
+ = k
47 , 15 ) 62 , 0 ( 78 , 9 ) 62 , 0 ( 29 , 6 81 , 7
2
= + =
o
k
( ) ( )
2
2 2
2 2
2 2
2 2
/ ,24 8
8 , 76 0,3 - 1 12
6 , 1 21000
- 1 12
cm kN
h
t E
w
w
E
=

=

=
t
u
t
o
2
,
/ 47 , 127 24 , 8 47 , 15 cm kN k
E p cr
= = = o o
o

u presjeku je:
( )
2 2
2 2
,
- 1 12 a
t E
w
c cr

=
u
t
o
( )
2
2 2
2 2
,
/ 10 , 0
690 0,3 - 1 12
6 , 1 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 97 , 1273 1
10 , 0
47 , 127
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
c

131
redukcije iznosi:
2
) 3 ( 055 , 0
p
p
+
=
"
p
53 , 0
47 , 127
5 , 35
,
= = =
p cr
y
p
f
o

0 , 1 42 , 1
53 , 0
) 62 , 0 3 ( 055 , 0 53 , 0
2
> =

= nema redukcije poprenog presjeka
2
9 , 302 cm A A
c eff
= =
3
4 , 10325 cm W W
y eff
= =
Dokaz
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

0 , 1 10 , 0
1 , 1
4 , 10325 5 , 35
0 0 100 9 , 325
1 , 1
9 , 302 5 , 35
0
1
s =
+
+
= q
132
8.5 Dokaz nosivosti i stabilnosti poprenog nosaa u polju

Slika 8.4 Dimenzije poprenog presjeka poprenog nosaa mosta u polju

A = 561,9 cm
2
- povrina
I
y
= 434 864,4 cm
4
y
T
W
yg
= 25 906,8 cm
3
W
yd
= 6879,2 cm
3
a) kNm M
Sd
2 , 1421
max ,
= ; kN V
Sd
3 , 231 = - oitano iz tablice
b) kNm M
Sd
2 , 1280
max ,
= ; kN V
Sd
7 , 319
max ,
= - oitano iz tablice
355
235
= = c
Hrbat
32 , 58 72 00 , 48
16
18 - 14 - 800
= s = = c
w
t
d
133
Pojasnica
34 , 11 14 33 , 8
18
2 / 300
= s = = c
f
t
c
0
,
,
M
y yg el
Rd c
f W
M

=
kNm kNcm M
Rd c
1 , 2220 5 , 222010
1,1
35,5 2 , 6879
,
= =
=
kNm M kNm M
Sd Rd c
2 , 1421 1 , 2220
,
= > =
c
q
<
72
w
w
t
h

60 , 48 81 , 0
20 , 1
72
00 , 48
16
768
= < = =
w
w
t
h
Budui da nije potreban dokaz nosivosti nosaa na posmik, od moguih vrijednosti
raunskih djelovanja uzeti emo samo onu koja ima maksimalni moment savijanja.

2
/ 49 , 5
25906,8
100 1421,2
cm kN
W
M
yg
Sd
g
=
= = o - tlak
2
/ 66 , 20
6879,2
100 2 , 1421
cm kN
W
M
yd
Sd
d
=
= = o - vlak
134
27 , 0
20,66
5,49
= = =
d
g
o
o
- omjer naprezanja
+20,66
-5,49
2
) u poprenom nosau mosta u polju
Iz Tablice 4.1 EC 3 Dio 1.5 za omjer "" izrauna se koeficijent izboavanja ploe "k
":
0 1 < <
2
78 , 9 29 , 6 81 , 7
o
+ = k
22 , 10 ) 27 , 0 ( 78 , 9 ) 27 , 0 ( 29 , 6 81 , 7
2
= + =
o
k
( ) ( )
2
2 2
2 2
2 2
2 2
/ ,24 8
8 , 76 0,3 - 1 12
6 , 1 21000
- 1 12
cm kN
h
t E
w
w
E
=

=

=
t
u
t
o
2
,
/ 21 , 84 24 , 8 22 , 10 cm kN k
E p cr
= = = o o
o

u presjeku je:
( )
2 2
2 2
,
- 1 12 a
t E
w
c cr

=
u
t
o

( )
2
2 2
2 2
,
/ 10 , 0
690 0,3 - 1 12
6 , 1 21000
cm kN
c cr
=

= o
1 1 , 841 1
10 , 0
21 , 84
1
,
,
>> = = =
c cr
p cr
o
o
c

135
redukcije iznosi:
2
) 3 ( 055 , 0
p
p
+
=
"
p
65 , 0
21 , 84
5 , 35
,
= = =
p cr
y
p
f
o

0 , 1 18 , 1
65 , 0
) 27 , 0 3 ( 055 , 0 65 , 0
2
> =

= nema redukcije poprenog presjeka
2
9 , 561 cm A A
c eff
= =
3
2 , 6879 cm W W
y eff
= =
Dokaz
0 , 1
0 0 0
,
1
s
+
+
= =
M
eff y
N Ed Ed
M
eff y
Ed
M
y
Ed x
W f
e N M
A f
N
f

o
q

0 , 1 64 , 0
1 , 1
2 , 6879 5 , 35
0 0 100 2 , 1421
1 , 1
9 , 561 5 , 35
0
1
s =
+
+
= q
136
9 DIMENZIONIRANJE VJETROVNOG SPREGA
9.1 Uvod
Za vrijeme koritenja most je prostorna konstrukciju pa je potrebno osigurati i njegovu
prostornu stabilnost. Glavni nosai trebaju podnijeti i optereenje vjetrom, a da bi to bilo
mogue, u razini donjeg pojasa konstruira se vjetrovni spreg. Vjetrovni spreg je reetkasta
konstrukcija koja preuzima optereenje vjetrom i stabilizira donji pojas glavnih nosaa. Gornji
pojas stabilizira ortotropna ploa.
Unutranje sile dobivene na temelju optereenja vjetrom bit e mjerodavne za
dimenzioniranje elemenata vjetrovnog sprega.
Proraun e se izvriti za sredinji raspon mosta jer su tu najvee visine glavnih nosaa, a
rezultati e biti usvojeni za itavi most.

9.2 Optereenje vjetrom
Pri analizi optereenja izraunata su optereenja vjetrom na puni i prazni most,a iz tlakova
e se dobiti koncentrirane sile u vorovima koje predstavljaju optereenje sprega:
m kN w
rk
' = / 36,62 - optereen most
m kN w
rk
' = / 18,77 - neoptereen most
Budui da pri djelovanju vjetra na prazni most optereenje preuzimaju popreni nosai
ortotropne ploe i vjetrovni spreg uzimamo da je dio kojeg preuzima spreg:
m kN
w
w
rk
' = = = / 39 , 9
2
18,77
2
- neoptereen most
U sluaju optereenog mosta zbog visine djelovanja optereenja vjetrom aktivira se
suprotni, vlani spreg, a iz utjecajne linije je oitano i slijedi:
m kN w w
rk
' = = = / 34 , 7 ) 391 , 0 ( 77 , 18 (-0,391) - optereen most
137
Kao mjerodavno optereenje mosta vjetrom odabrano je ono na neoptereen most jer je
vee i izraunate su koncentrirane sile u vorovima:
kN w W 95 , 46 00 , 5 39 , 9 00 , 5 = = = - koncentrirane sile u sredini
kN
W
W 48 , 23
2
46,95
2
= = = - koncentrirane sile na krajevima

Slika 9.1 Geometrija modela vjetrovnog sprega s optereenjem u programu Feat 2000
Ispuna je "X" oblika budui da vjetar moe djelovati bono na most s obe strane, ali se
uslijed vjetra aktiviraju samo vlani tapovi. Kontakt tapova ispune na krianju je osloboen te
su tapovi nezavisni jedan od drugoga, a svaki tap je modeliran kao nelinearan, odnosno
preuzima samo uzdunu vlanu silu. Uslijed vjetra s jedne strane vlani tapovi preuzimaju
optereenje, a u tlanima nema uzdune sile, a pojas preuzima uzdune sile i momente savijanja.

9.3 Rezultati prorauna
Statikom analizom utvrena je maksimalna vlana sila koja se javlja u rubnom tapu:
kN N 1 , 485
max
= - maksimalna vlana sila ispune reetke
kN N N
Q Sd
7 , 727 485,1 1,50
max
= = = - raunska vlana sila

Slika 9.2 Maksimalna uzduna vlana sila u tapu ispune reetke vjetrovnog sprega
138
9.4 Dokaz nosivosti i stabilnosti elemenata vjetrovnog sprega

Slika 9.3 Dimenzije poprenog presjeka elemenata ispune vjetrovnog sprega

A = 27,14 cm
2
- povrina
I = 1013,97 cm
4
- moment tromosti
W = 114,06 cm
3
- uzduni moment otpora
d = 17,78 cm - vanjski promjer
t = 0,5 cm - debljina stjenke
( ) m l 52 , 8 9 , 6 0 , 5
2 2
= + = - duljina elementa sprega
Geometrijske karakteristike oitane su u programu Aspalathos Calculator.
kN N
Sd
355
235
= = c
05 , 59 90 56 , 35
5
8 , 177
2
= s = = c
t
d
- popreni presjek je u klasi 3
139
9.4.4 Otpornost poprenog presjeka u vlaku
kN
f A
N
M
y
Rd
9 , 875
1,1
35,5 14 , 27
0
=

Dokaz nosivosti
1 83 , 0
9 , 875
7 , 727
s = = =
Rd
Sd
N
N
n
Kontrola poprenog presjeka na vlak zadovoljava!!!
3
/ 7850 m kg = - gustoa elika
' / 21 , 0 ' / 30 , 21 002714 , 0 0 , 7850 m kN m kg A g = = = = - masa i teina po m
kNm
l g
M
Sd
57 , 2
8
8,52 0,21
1,35
8
1,35
2 2
=
= raunski moment savijanja

kNm kNcm
f W
M
M
y
Rd
8 , 36 0 , 3681
1,1
35,5 06 , 114
0
= =

Dokaz nosivosti
1 s =
Rd
Sd
M
M
q
1 07 , 0
8 , 36
57 , 2
s = = q
9.4.6 Interakcija momenta savijanja i uzdune sile
83 , 0 = =
Rd
Sd
N
N
n
07 , 0 = =
Rd
Sd
M
M
q
140
Dokaz nosivosti
n s1 q
17 , 0 83 , 0 1 07 , 0 = s
Kontrola poprenog presjeka na interakciju M - N zadovoljava!!!
9.4.7 Progibi elemenata vjetrovnog sprega
cm
l
f
dop
41 , 3
250
852
250
= = =
I E
l g
f
=
4
384
5

cm f 68 , 0
97 , 1013 21000
852 0,00021
384
5
4
=

=

Dokaz
cm f cm f
dop
41 , 3 68 , 0 = s =
Kontrola progiba elementa zadovoljava!!!
141
10 DIMENZIONIRANJE MONTANOG NASTAVKA
10.1 Uvod
Montaa glavnog rasponskog nosaa izvriti e se nastavljanjem gotovih, u radionici
potpuno obraenih segmenata. Zbog zahtjeva da se nastavljanje glavnih uzdunih nosaa odvija
na mjestima nul-toaka momenata savijanja, a izbjegava nastavljanje na mjestu ekstremnih
momenata te zbog geometrije nosivog sustava, montani segmenti su duljina 9,00 m, 12,00 m,
13,00 m i 14,00 m. Usvojena su dva glavna uzduna nosaa u poprenoj dispoziciji kolnika na
meusobnoj udaljenosti od 6,90 m izvedeni od 21 razliitog segmenta, ukupno 2 21 = 42
komada (20 9,00 m, 4 12,00 m, 4 13,00 m, 14 14,00 m) za cijeli most.
Nastavljanje e se izvriti visokovrijednim prednapetim vijcima k.v.10.9. Radi ilustracije
postupka, u ovom poglavlju izvriti e se dokaz nosivosti za jedan nastavak i to onaj na spoju
segmenata 8 i 9 u sredinjem polju mosta (nastavak N
8
).

10.2 Karakteristike nastavka i mjerodavna kombinacija optereenja
10.2.1 Mjerodavne kombinacija za GSN i GSU
Mjerodavna kombinacija optereenja za GSN nastavka je prethodno postavljena u
programu Tower 6 te je oitana vrijednost ekstremnih unutranjih sila:

+ + = ) ( ) (
Q Q G GSN
A A
+ + + + =
T q Q g g Sd
M M M M M M 80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
12

- 12
80 , 0 50 , 1 ) ( 50 , 1 ) ( 35 , 1
T q Q g g Sd
V V V V V V
A A
+ + + + =
kNm M
Sd
kN V
Sd
142
Mjerodavna kombinacija optereenja za GSU nastavka je "esta" u srednjem polju,
prethodno postavljena u programu Tower 6 te je oitana vrijednost ekstremnih vrijednosti
unutranjih sila:

+ + =
ki i k kj
Q Q G GSU
2 1 11

A A
+ + + + =
T q Q g g
M M M M M M 50 , 0 40 , 0 75 , 0 ) ( 00 , 1
12 max

A A
+ + + + =
T q Q g g
V V V V V V 50 , 0 40 , 0 75 , 0 ) ( 00 , 1
12 max

kNm M 0 , 7292
max
= - oitano iz dijagrama
kN V 3 , 1175
max
= - oitano iz dijagrama
10.2.2 Karakteristike poprenog presjeka nosaa i nastavka
Izabrani vijci - k.v. 10.9, f
ub
= 1000 kN/ cm
2

M 30, (d
0
= 33 mm)
Materijal glavnog nosaa - S355
Obrada povrine - ispjeskareno, klasa A
Dimenzije poprenog presjeka:

Slika 10.1 Dimenzije poprenog presjeka glavnog nosaa na mjestu nastavka N
8

143
4
0
3
1
0
0
3
1
4
0
34
1
2
0
1
3
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
1
2
0
1
3
0
2
0
0
2
8
4
0
1
3
0
1
3
0
20 20
# 650/20
#3100/
M3 k.v. 10.9
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
# x 0/ 0 # 0/ 0
#1180x /40
1
2
0
1
3
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
2
0
0
1
2
0
1
3
0
2
0
0
2
8
4
0
1
3
0
1
3
0
M3 k.v. 10.9
100 150 150 150 100
650
# 650/20
1180
100140 140 140 140 140 140 140100
9
0
2
4
0
2
4
0
2
4
0
9
0
9
0
0
100140 140 140 140 140 140 140100
1180
90 240 240 240 90
900
M3 k.v. 10.9
# x 0/ 0
# x 0/ 0
#1180x /40
Slika 10.2 Vijani nastavak N
8
glavnog nosaa
144
A = 2599,7 cm
2
- povrina
I
y
= 37 625 257,6 cm
4
y
T
W
yg
= 342 284,6 cm
3
W
yd
= 184 368,8 cm
3
Dimenzije ploa za nastavljanje:
1180 x 900 x 40 mm - ploa za nastavljanje donje pojasnice
650 x 2840 x 20 mm - ploa za nastavljanje hrpta
10.2.3 Odreivanje otpornosti elemenata nastavka
U sljedeim proraunima koritene su vrijednosti iz sljedeih tablica:
Tablica 10.1 Posmina otpornost vijka

145
Tablica 10.2 Vlana otpornost vijka

Tablica 10.3 Detalji postavljanja vijaka

146
(i) GSN
2
/ 21 , 3
6 , 342284
100 3 , 10987
cm kN
W
M
yg
Sd
gp
=
= = o - naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak

A
gp
= 1206,4 cm
2
- povrina gornje pojasnice
kN A N
gp gp Sd gp
5 , 3872 4 , 1206 21 , 3
,
= = = o - uzduna sila u gornjoj pojasnici, vlak
2
/ 96 , 5
8 , 184368
100 3 , 10987
cm kN
W
M
yd
Sd
dp
=
= = o - naprezanje u donjoj pojasnici, tlak

A
dp
= 360,0 cm
2
- povrina donje pojasnice
kN A N
dp dp Sd dp
6 , 2145 0 , 360 96 , 5
,
= = = o - uzduna sila u donjoj pojasnici, tlak
kN N N N
Sd dp Sd gp Sd w
9 , 1726 6 , 2145 5 , 3872
, , ,
= = = - sila u hrptu
A
w
= 1049,2 cm
2
- povrina hrpta
2 ,
/ 65 , 1
2 , 1049
9 , 1726
cm kN
A
N
w
Sd w
w
= = = o - naprezanje u hrptu
kNm N N M M
Sd dp Sd gp Sd Sd w
7 , 4758 ) 6 , 2145 5 , 3872 ( 025 , 1 3 , 10927 ) ( 025 , 1
, , ,
= + = + =
kN V
Sd w
4 , 3195
,
=
-5,96
+3,21
1,65
Ngp,Sd
Ndp,Sd
Nw,Sd
Mw,Sd
2
) za GSN u glavnom nosau na mjestu nastavka N
8

147
(i) GSU
2
/ 13 , 2
6 , 342284
100 0 , 7292
cm kN
gp
=
= o - naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak

kN N
Sd gp
6 , 2569 4 , 1206 13 , 2
,
= = - uzduna sila u gornjoj pojasnici, vlak
2
/ 96 , 3
8 , 184368
100 0 , 7292
cm kN
dp
=
= o - naprezanje u donjoj pojasnici, tlak

kN N
Sd dp
6 , 1425 0 , 360 96 , 3
,
= = - uzduna sila u donjoj pojasnici, tlak
kN N
Sd w
0 , 1171 6 , 1425 6 , 2569
,
= = - uzduna sila u hrptu
2
/ 12 , 1
2 , 1049
0 , 1171
cm kN
w
= = o - naprezanje u hrptu
kNm M
Sd w
6 , 5246 ) 6 , 1425 9 , 2569 ( 025 , 1 0 , 7292
,
= + =
kN V
Sd w
3 , 1175
,
=
Ngp,Sd
Ndp,Sd
Nw,Sd
Mw,Sd
1,12
+2,13
-3,96
2
) za GSU u glavnom nosau na mjestu nastavka N
8

148
Nastavak donje pojasnice
a) Otpornost vlanog elementa (gornja pojasnica)
- teenje bruto presjeka:
A
gp
= 1206,4 cm
2

kN N kN
f A
N
Sd gp
M
y gp
Rd pl
5 , 3872 8 , 38933
1 , 1
5 , 35 4 , 1206
,
0
,
= > =

Otpornost elementa na teenje bruto presjeka zadovoljava !!!
- lom neto presjeka:
A
gp,neto
= 1206,4 cm
2

kN N kN
f A
N
Sd gp
M
y netto
Rd u
5 , 3872 0 , 44299
25 , 1
0 , 51 4 , 1206
9 , 0 9 , 0
,
2
,
= > =

Otpornost elementa na kidanje neto presjeka zadovoljava !!!
Otpornost elementa zadovoljava !!!
b) Otpornost tlanog elementa (donja pojasnica)
- teenje bruto presjeka:
A
dp
= 360,0 cm
2

kN N kN
f A
N
Sd dp
M
y dp
Rd pl
6 , 2145 2 , 11618
1 , 1
5 , 35 0 , 360
,
0
,
= > =

Otpornost elementa na teenje bruto presjeka zadovoljava !!!
c) Otpornost spoja
(i) GSN
- otpornost vijaka na odrez:
kN
N
N
kN
F
F
Sd dp
Mb
Rk v
Rd v
1 , 134
16
6 , 2145
4 , 224
25 , 1
5 , 280
, ,
,
= = > = = =

Otpornost vijaka na odrez zadovoljava !!!
149
- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala:
0 , 1 ) 0 , 1 ;
510
1000
; 25 , 0
33 3
140
;
33 3
100
min( 0 , 1 ; ;
4
1
3
;
3
min
0
1
0
1
=

=
|
|
.
|
\
|

=
u
ub
f
f
d
p
d
e
o
kN kN
t d f
F
Mb
w
Rd b
1 , 134 0 , 1224
25 , 1
0 , 4 0 , 3 0 , 51 0 , 1 5 , 2 5 , 2
,
> =

=

=
o

Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala zadovoljava!!!
(ii) GSU
- otpornost na proklizavanje:
kN kN A f
n k
F
s ub
ser Ms
s
Rd b
1 , 134 5 , 178 61 , 5 100 7 , 0
1 , 1
5 , 0 1 0 , 1
7 , 0
,
,
> =

=

=

A
dp
= 360,0 cm
2

kN
N
N
kN
f A
N
Sd dp
M
y dp
Rd pl
1 , 89
16
6 , 1425
2 , 11618
1 , 1
5 , 35 0 , 360
,
0
,
= = > =

Otpornost na proklizavanje zadovoljava!!!
Otpornost spoja zadovoljava !!!
Otpornost donje pojasnice i nastavaka iste u potpunosti zadovoljava !!!
Nastavak hrpta
kN V
Sd
4 , 3195 = - raunska poprena sila
kN
N
V
Sd
1 , 114
2 14
4 , 3195
=
= - raunska poprena sila po jednom vijku

Sd w Sd Sd
M e V M
,
+ = - moment savijanja
mm p e e 270 150 120
1 2
= + = + = - ekscentricitet
kNm M
sd
5 , 5621 7 , 4758 27 , 0 4 , 3195 = + =
N
N
I
h M
H
Sd w
p
Sd
Sd
,
max
+
= - horizontalna sila po jednom vijku

2 2
z y I
p
+ = - moment inercije
150
mm h 200
max
=
4 2 2 2 2 2 2 2 2
515 , 18 ) 3 , 1 10 , 1 90 , 0 70 , 0 50 , 0 30 , 0 10 , 0 ( 4 150 , 0 14 m I
p
= + + + + + + + =
kN H
Sd
4 , 121
28
9 , 1726
515 , 18
20 , 0 5 , 3621
= +
=
2
2
Sd
sd
Sd
H
N
V
F + |
.
|
\
|
= - rezultantna sila na vanjske vijke
kN F
Sd
6 , 166 4 , 121 1 , 114
2 2
= + =
a) Posmina otpornost elementa nastavka hrpta
2
,
2 , 951 0 , 2 ) 3 , 3 14 284 ( 2 cm A
net V
= =
2 2
,
7 , 790
510
5 , 35
2 , 951 2 , 951 cm
f
f
A cm A
u
y
V net V
= = > =
- nema redukcije posmine povrina ploe nastavka
0
,
3
M
y
v Rd pl
f
A V

=
kN V kN V
Sd Rd pl
4 , 3195 7 , 21166
1 , 1 3
5 , 35
2 , 951
,
= > =
=
kN V kN V
Rd pl Sd
4 , 10583 5 , 0 4 , 3195
,
= < =
- nije potrebna interakcija M- V
Posmina otpornost elementa nastavka hrpta zadovoljava!!!
b) Otpornost spoja
- otpornost vijaka na odrez (dvije povrine smicanja):
kN F kN
F
F
Sd
Mb
Rk v
Rd v
6 , 166 8 , 446
25 , 1
5 , 280
2 2
,
,
= > = = =

Otpornost vijaka na odrez zadovoljava!!!
151
- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala nastavka hrpta:
Mb
Rk b
Rd b
F
F
,
,
2 =
kN F kN
t d f
F
Sd
Mb
w
Rd b
6 , 166 0 , 1224
25 , 1
0 , 2 0 , 3 0 , 51 0 , 1 5 , 2
2
5 , 2
2
,
= > =

=

=
o

Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala nastavka zadovoljava!!!
- otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala hrpta:
kN F kN
t d f
F
Sd
Mb
w
Rd b
6 , 166 8 , 2080
25 , 1
4 , 3 0 , 3 0 , 51 0 , 1 5 , 2
2
5 , 2
2
,
= > =

=

=
o

Otpornost na pritisak po omotau rupe osnovnog materijala zadovoljava!!!
Otpornost spoja zadovoljava !!!
Otpornost hrpta i nastavaka istog u potpunosti zadovoljava !!!
152
10.3 Dimenzioniranje zavarenog spoja
Slino kao i kod vijanog nastavka i ovdje e biti prikazan proraun nosivosti zavara i to u
samo jednom poprenom presjeku. Nosivost zavara proraunati e se za spoj poprenog i
glavnog nosaa na prvom segmentu nad upornjakom "U
1
". Debljina vara je 10 mm, a visina
poprenog nosaa je jednaka visini hrpta glavnog nosaa i iznosi 236 cm.
kN V
Sd
4 , 3333 = - oitana vrijednost poprene sile u programu Tower 6
mm a 10 = - debljina vara
2
0 , 472 ) 2 236 ( 0 , 1 cm A
ww
= = - povrina vara
Tablica 10.4 Otpornost zavara u uvali

2
/ 06 , 7
472
4 , 3333
cm kN
A
V
ww
Sd
Sd
= = = t - naprezanje u zavaru
9 , 0 =
w
| - koeficijent korelacije za elik S355
L a
f f
f
w M
u
M
Rk w
Rd w
w
w

= =
|
3
,
,

2 2
,
/ 06 , 7 / 07 , 12355 2
100
2360
25 , 1
2 , 327
cm kN cm kN f
Sd Rd w
= > = = t
Otpornost vara zadovoljava !!!
153
11 DIMENZIONIRANJE STUPOVA
11.1 Uvod
Odabrani su stupovi sanduastog poprenog presjeka, vanjskih dimenzija 5,0 m
(popreno na most) 3,2 m (u smjeru mosta), sa stjenkama debljine 30 cm po itavoj visini.
Visine stupova su oko 19,00 m za "S
1
" i oko 22,00 m za stup "S
2
". Temelji stupa su klasini,
masivni, stepenasti, razliitih tlocrtnih dimenzija. Visina kaskadnih temelja iznosi 2 1,50 =
3,00 m. Na vrhu stupova su klasine masivne naglavne grede duljine (popreno na most) 12,00 m
i irine 3,60 m. Visina naglavne grede na elu je 200 cm, a uz stup 250 cm.

Slika 11.1 Dimenzije sanduastog poprenog presjeka stupa
Stupovi "S1" i "S2" su kruto vezani s naglavnom gredom na koju se oslanja rasponski
sklop preko odgovarajue proraunatih lonastih leajeva koji se nalaze na betonskim
klupicama, i to po dva leaja iznad svakog stupa, ukupno 4 leaja.
Stupovi su od betonski, klasa betona C40/50 i armirani klasinom armaturom B500B.
Rezultati tj. unutranje sile uslijed vanjskih optereenja iz horizontalnog modela u
programu Tower 6 dani su u tablici, a kasnije su dane i mjerodavne kombinacije optereenja za
dimenzioniranje (odabir armature) stupa.

154

Slika 11.2 Popreni presjek stupa s lokalnim osima i uzdunom armaturom u programu
Aspalathos Section Design
Budui da je stup upet u tlo, razmatrane su unutranje u presjeku neposredno iznad temelja
i to za stup "S
2
" koji je neto vii. Iz dobivenih unutranjih sila proraunate su i kombinacije
djelovanja, te je stup dimenzioniran na kritinu kombinaciju. Armatura kritinog presjeka za
kritino savijanje (os y- y ili z - z), uzeta je kao mjerodavna za itavu visinu stupa "S
2
", te za
itavi stup "S
1
" koji je neto nii.
Utjecaj vitkosti stupova uzet je u obzir inenjerskom metodom poveanja momenata
savijanja. Dijagrami nosivosti stupova dobiveni su pomou programa Aspalathos Section Design
i uneseni u tablicu u programu Excel gdje je definiran graf i izvrena kontrola nosivosti stupova
na poveane momente savijanja i uzdune tlane sile.
155
11.2 Unutranje sile i mjerodavne kombinacije u poprenom presjeku
Tablica 11.1 Vrijednosti unutranjih sila u kritinom poprenom presjeku stupa
Optereenje N(kN) T
z
(kN) T
y
(kN) M
z
(kNm) M
y
(kNm)
g -7115,6 0 0 -39,0 0
g -4937,9 0 0 -38,9 -641,6
T+ 0 0 -1609,7 35354,6 0
T- 0 0 839,9 -18445,9 0
q
k
0 0 -361,9 7948,4 0
w
okomito,pun
0 3782,5 0 0 77880,8
w
okomito,prazan
0 1957,3 0 0 40118,6
w
uzduz,pun
0 0 1401,0 24420,4 0
w
uzduz,prazan
0 0 745,0 12787,4 0
q + Q (N
max
) -5525,3 0 25,9 477,7 1719,8
q + Q (M
max,y
) -3725,7 0 18,4 339,7 7594,4
q + Q (M
max,z
) -4868,7 0 -65,0 768,6 -6652,0
S
x
50,0 261,9 4636,5 101756,5 5419,9
S
y
285,5 2189,7 19,6 420,5 52016,0
Kombinacije djelovanja za dimenzioniranje stupova su sljedee:
( ) ( )
k pun
q T w Q q g g K + + + + + A + = 8 , 0 0 , 1 50 , 1 35 , 1
1
- pun most
( ) ( ) T w g g K
prazan
+ + A + = 8 , 0 50 , 1 35 , 1
2
- prazan most
( ) S Q q g g K + + + A + = 00 , 1 ) ( 20 , 0 00 , 1
3
- seizmika kombinacija
156
Tablica 11.2 Vrijednosti kombinacija djelovanja u kritinom poprenom presjeku stupa
Kombinacija N(kN) T
z
(kN) T
y
(kN) M
z
(kNm) M
y
(kNm)
K
1
(N
max
) -24560,2 5673,8 -4609,0 91617,4 -120267,1
K
1
(M
max,y
) -21860,8 3784,8 -4597,8 91410,4 -129079,0
K
1
(M
max,z
) -23575,3 3782,5 -4667,7 92053,7 -127665,4
K
2
-18203,9 2936,0 -4027,3
-58870,8
+78978,2
-61044,1
K
3
(N
max
) -13108,6 2189,7 4647,5 101774,1 51718,4
K
3
(M
max,y
) -12748,6 2192,5 4646,0 101746,5 52893,3
K
3
(M
max,z
) -12977,2 2191,9 4629,3 101832,3 50044,0
Iz tablice su oitane sljedee vrijednosti ekstremnih kombinacija raunskih momenata
savijanja i tlanih uzdunih sila u kritinom poprenom presjeku stupa:
a) (M
z
,N) = (91617,4 kNm ; -24560,2 kN) f) (M
y
,N) = (-120267,1 kNm ; -24560,2 kN)
b) (M
z
,N) = (92053,7 kNm ; -23575,3 kN) g) (M
y
,N) = (-127665,4 kNm ; -23575,3 kN)
c) (M
z
,N) = (78978,2 kNm ; -18203,9 kN) h) (M
y
,N) = (-129079,0 kNm ; -21860,8 kN)
d) (M
z
,N) = (101774,1 kNm ; -13108,6 kN) i) (M
y
,N) = (-61044,1 kNm ; -18203,9 kN)
e) (M
z
,N) = (101832,3 kNm ; -12977,2 kN) j) (M
y
,N) = (51718,4 kNm ; -13108,6 kN)
k) (M
y
,N) = (52893,3 kNm ; -12748,6 kN)
l) (M
y
,N) = (50044,0 kNm ; -12977,2 kN)
157
11.3 Dimenzioniranje stupova
Uveani moment savijanja uslijed vitkosti stupa iznosi:
Sd s Sd
M M =
,

"" je faktor amplifikacije tj. uveanja i iznosi:
e
Sd
m
N
N
C
1

gdje su:
C
m
- koeficijent koji je jednak 1,0
- faktor materijala
N
e
- Eulerova kritina sila izvijanja
Kritina Eulerova tlana sila izvijanja iznosi:
2
2
i
e
l
I E
N

=

t
gdje su:
E
- modul elastinosti betona s ukljuenim efektima puzanja

I - moment inercije oko odgovarajue osi poprenog presjeka
l
i
- duljina izvijanja stupa
2
/ 67 , 11666666
0 , 2 1
35000000
1
m kN
E
E =
+
=
+
=

11.3.1 Moment savijanja oko osi z - z (u smjeru mosta)
4
3 3
653 , 13
12
2 , 3 0 , 5
12
m
b h
I
z
=
=
m h l
stup i
44 22 2 2 = = =
kN N
e
8 , 812024
44
653 , 13 67 , 11666666
2
2
=
= t
158
05 , 1
8 , 812024
2 , 24560 5 , 1
1
0 , 1
=
=
a

02 , 1
02 , 1
03 , 1
05 , 1
=
=
=
=
e
d
c
b

Vrijednosti uveanih momenata savijanja za os z - z iznose:
a*) (M
z
,N) = (96198,3 kNm ; -24560,2 kN)
b*) (M
z
,N) = (96656,4 kNm ; -23575,3 kN)
c*) (M
z
,N) = (81347,5 kNm ; -18203,9 kN)
d*) (M
z
,N) = (103809,6 kNm ; -13108,6 kN)
e*) (M
z
,N) = (103868,9 kNm ; -12977,2 kN)
Stup 500/320 , C40/50 , B500B, 32 , 35 , 38
0
100
200
300
400
500
600
700
800
0 50 100 150 200 250 300 350
Mz (MNm)
N

(
M
N
)
0
100
200
300
400
500
600
700
800

Slika 11.3 Dijagrami nosivosti stupova oko osi z - z i kombinacije momenata savijanja i uzdunih
tlanih sila
Odabrana je glavna uzduna armatura stupa 164 35 (srednja linija).
159
11.3.2 Moment savijanja oko osi y - y (okomito na most)
4
3 3
333 , 33
12
0 , 5 2 , 3
12
m
h b
I
y
=
=
kN N
e
9 , 1982510
44
333 , 33 67 , 11666666
2
2
=
= t
01 , 1
02 , 1
02 , 1
02 , 1
=
=
=
=
i
h
g
f

01 , 1
01 , 1
01 , 1
=
=
=
l
k
j

Vrijednosti uveanih momenata savijanja za os y - y iznose:
f*) (M
y
,N) = (-122672,4 kNm ; -24560,2 kN)
g*) (M
y
,N) = (-130218,7 kNm ; -23575,3 kN)
h*) (M
y
,N) = (131660,5 kNm ; -21860,8 kN)
i*) (M
y
,N) = (61654,5 kNm ; -18203,9 kN)
j*) (M
y
,N) = (52235,6 kNm ; -13108,6 kN)
k*) (M
y
,N) = (53422,2 kNm ; -12748,6 kN)
l*) (M
y
,N) = (50544,4 kNm ; -12977,2 kN)
160
Stup 500/320 , C40/50 , B500B , 32 , 35 , 38
0
100
200
300
400
500
600
700
800
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
My (MNm)
N

(
M
N
)
0
100
200
300
400
500
600
700
800

Slika 11.4 Dijagram nosivosti stupova oko osi y - y i kombinacije momenata savijanja i uzdunih
tlanih sila
Usvojena je ista armatura stupa, 164 35, kao za prethodnu sluaj koji je mjerodavan.
11.3.3 Poprena sila
Od svih kombinacija djelovanja uzete su maksimalne vrijednosti raunskih poprenih sila
za svaku od osi poprenog presjeka stupa:
(i) okomito na most (z - z)
kN V
z Sd
8 , 5673
max , ,
=
Nosivost betona i uzdune armature u stupu rauna se po izrazu:
| | d b k V
w Rd
0,15 + ) 40 + (1,2 =
cp l rd 1
o t
gdje su:
MPa f
ck
40 = - karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona
2
/ 67 , 2 67 , 26
5 , 1
40
cm kN MPa
f
f
c
ck
cd
= = = =
- raunska vrijednost tlane vrstoe betona

161
2
/ 041 , 0 41 , 0 cm kN MPa
Rd
= = t - posmina vrstoa betona klase C40/50
cm d 485 15 - 500 = = - statika visina presjeka
1.0 -3,25 = 4,85 - 1,6 = - 1,6 = < d k - korekcijski faktor, ,0 1 = k
2
cp
/ 0 , 0 cm kN
A
N
Sd
= = o - naprezanje, uzimamo 0 da bi bili na strani sigurnosti
cm b
w
0 , 60 0 , 30 2 = = - minimalna irina presjeka u vlanoj zoni
035 , 0
45600
86 , 1577
) 440 260 ( ) 500 320 (
35 164
l
= =

u
=
E
=
c
s
A
A
- koeficijent uzdunog armiranja
| | kN V
Rd
1 , 3102 485 60 0,15 0 + ) 035 , 0 40 + (1,2 0 , 1 041 , 0 =
1
=
kN V kN V
Rd z Sd
1 , 3102 8 , 5673
1 max , ,
= > = - potrebna je raunska poprena armatura
Nosivost tlanih dijagonala betona se ne smije prekoraiti i rauna se po izrazu:
z b f V
w cd Rd
v 0,5 =
2

gdje su:
5 , 0
200
40
7 , 0
200
7 , 0 = = =
ck
f
v - redukcijski faktor
z - krak sila
kN V
Rd
8 , 17481 ) 485 9 , 0 ( 60 67 , 2 5 , 0 5 , 0
2
= =
kN V kN V
Rd z Sd
8 , 17481 8 , 5673
2 max , ,
= < =
32 , 0
2
=
Rd
sd
V
V
cm
cm
cm d
s
w
30
30
0 , 291 6 , 0
min
max ,
=
=
=
MPa f
yk
500 = - karakteristina granica poputanja elika
2
/ 48 , 43 78 , 434
15 , 1
500
cm kN MPa
f
f
s
yk
yd
= = = =
- raunska granica poputanja elika

162
Odabrane su vilice 12/30, (A=1,13 cm
2
), reznost "m" = 4 te je odreena nosivost vilica
prema izrazu:
kN
s
z f A m
V
w
yd sw
wd
5 , 2859
30
485 9 , 0 48 , 43 13 , 1 4
=

=

=
Nosivost betona, uzdune i poprene armature iznosi:
kN V kN V V V
z Sd wd Rd Rd
8 , 5673 6 , 5961 5 , 2859 1 , 3102
max , , 1
= > = + = + =
Odabrana poprena armatura: etverorezne vilice 12/30
(ii) u smjeru mosta (y - y)
kN V
y Sd
7 , 4667
max , ,
=
Nosivost betona i uzdune armature u stupu rauna se po izrazu:
| | d b k V
w Rd
0,15 + ) 40 + (1,2 =
cp l rd 1
o t
gdje su:
MPa f
ck
40 = - karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona
2
/ 67 , 2 cm kN f
cd
= - raunska vrijednost tlane vrstoe betona
2
/ 041 , 0 cm kN
Rd
= t - posmina vrstoa betona klase C40/50
cm d 305 15 - 320 = = - statika visina presjeka
1.0 -1,45 = 3,05 - 1,6 = - 1,6 = < d k - korekcijski faktor, ,0 1 = k
2
cp
/ 0 , 0 cm kN = o - naprezanje, uzimamo 0 da bi bili na strani sigurnosti
cm b
w
0 , 60 0 , 30 2 = = - minimalna irina presjeka u vlanoj zoni
035 , 0
l
= - koeficijent uzdunog armiranja
| | kN V
Rd
8 , 1950 305 60 0,15 0 + ) 035 , 0 40 + (1,2 0 , 1 041 , 0 =
1
=
kN V kN V
Rd y Sd
8 , 1950 7 , 4667
1 max , ,
= > = - potrebna je raunska poprena armatura
163
Nosivost tlanih dijagonala betona se ne smije prekoraiti i rauna se po izrazu:
z b f V
w cd Rd
v 0,5 =
2

gdje su:
5 , 0 = v - redukcijski faktor
z - krak sila
kN V
Rd
7 , 10993 ) 305 9 , 0 ( 60 67 , 2 5 , 0 5 , 0
2
= =
kN V kN V
Rd y Sd
7 , 10993 7 , 4666
2 max , ,
= < =
42 , 0
2
=
Rd
sd
V
V
cm
cm
cm d
s
w
30
30
0 , 183 6 , 0
min
max ,
=
=
=
MPa f
yk
500 = - karakteristina granica poputanja elika
2
/ 48 , 43 cm kN f
yd
= - raunska granica poputanja elika
Odabrane su vilice 12/30, (A=1,13 cm
2
), reznost "m" = 4 te je odreena nosivost vilica
prema izrazu:
kN
s
z f A m
V
w
yd Sw
wd
2 , 1798
30
305 9 , 0 48 , 43 13 , 1 4
=

=

=
Nosivost betona, uzdune i poprene armature iznosi:
kN V kN V V V
y Sd wd Rd Rd
7 , 4667 7 , 5394 2 , 1798 5 , 3596
max , , 1
= > = + = + =
Odabrana poprena armatura: etverorezne vilice 12/30
Konano odabiremo poprenu armaturu za oba stupa po itavoj visini 12/30, m=4
164
12 ODABIR LEAJEVA
12.1 Uvod
Dispozicija leajeva mosta s omoguenim pomacima moe se vidjeti na slici dolje. Nuno
je omoguiti pomake mosta uzduno i popreno na os mosta budui da zbog velike duljine mosta
moe doi do znatnih naprezanja uslijed temperaturnih promjena.

Slika 12.1 Dispozicija leajeva i omogueni pomaci mosta
Odabrani leajevi mosta su lonasti te kontroliramo mogu li podnijeti maksimalnu
vertikalnu silu uslijed vanjskih optereenja i horizontalne poprene sile na mjestu sprijeenih
pomaka u smjeru okomitom na os mosta. Takoer, provjerava se i maksimalni uzduni pomak
kojeg odabrani klizni leaj moe prihvatiti. Od mjerodavnih kombinacija optereenja za odabir
leajeva definirane su dvije, osnovna i izvanredna. U sljedeim tablicama dane su maksimalne
vrijednosti vertikalnih i horizontalnih reakcija od vanjskih optereenja i ostvareni pomaci prema
kojima biramo tip lonastog leaja.
Vrijednosti reakcija i pomaka od vanjskih optereenja u sljedeim tablicama oitane su iz
horizontalnog modela mosta u programu Tower 6.
165
12.2 Osnovna kombinacija optereenja
Maksimalni pomaci mosta u sluaju osnovne kombinacije optereenja na kliznim
leajevima na upornjaku "U
2
" i stupovima "S
1
" i "S
2
" koji se mogu oekivati iznose:
pun k T uk
w q d d + + = 0 , 1 0 , 1 2 , 1 - pun most
prazan T uk
w d d + = 0 , 1 2 , 1 - prazan most
Tablica 12.1 Maksimalne vertikalne reakcije na leajevima
Vertikalne reakcije (kN)
Optereenje Upornjaci "U
1
" i "U
2
" Stupovi "S
1
" i "S
2
"
g 556,9 2045,7
g 752,9 2569,1
Q 278,3 274,7
q
123
831,0 2883,9
q
13
932,0 1377,5
q
2
-205,8 1505,7
q
12
751,6 2896,2
R
max
2520,1 7786,3
Tablica 12.2 Uzduni pomaci mosta
Pomak (mm)
Optereenje Stup "S
1
" Stup "S
2
" Upornjak "U
2
"
q
k
5,5 5,5 5,6
w
pun
15,4 15,6 15,8
w
prazan
8,0 8,1 8,2
T+ 20,0 24,3 58,4
T- -8,2 -12,8 -30,5

166
(i) upornjak
mm d
uk
5 , 91 8 , 15 0 , 1 6 , 5 0 , 1 4 , 58 2 , 1 = + + = - produenje punog mosta
mm d
uk
3 , 78 2 , 8 0 , 1 4 , 58 2 , 1 = + = - produenje praznog mosta
mm d
uk
0 , 58 ) 8 , 15 ( 0 , 1 ) 6 , 5 ( 0 , 1 ) 5 , 30 ( 2 , 1 = + + = - skraenje punog mosta
mm d
uk
8 , 44 ) 2 , 8 ( 0 , 1 ) 5 , 30 ( 2 , 1 = + = - skraenje praznog mosta
mm 5 , 149 0 , 58 5 , 91 = + = A - (maksimalan) ukupan "hod" mosta (pun)
(ii) stupovi
mm d
uk
mm d
uk
mm d
uk
mm d
uk
mm 8 , 86 5 , 36 3 , 50 = + = A - (maksimalan) ukupan "hod" mosta (pun)
Maksimalna vertikalna reakcija na leaju za osnovnu kombinaciju optereenja je 2520,1
kN na upornjacima i 7786,3 kN na stupovima.

12.3 Seizmika kombinacija optereenja
Tablica 12.3 Maksimalne vertikalne reakcije na leajevima
Vertikalne reakcije (kN)
Optereenje Upornjaci "U
1
" i "U
2
" Stupovi "S
1
" i "S
2
"
g 556,9 2045,7
g 752,9 2569,1
S
x
31,5 57,2
S
y
475,7 1064,5
R
max
1785,5 5679,3
167
Maksimalna vertikalna reakcija za seizmiku kombinaciju optereenja je 1785,5 kN na
upornjacima i 5679,3 kN na stupovima.
Tablica 12.4 Uzduni pomak mosta
Pomak (mm)
Optereenje Upornjak "U
2
" Stup "S
1
" Stup "S
2
"
S
x
72,3 71,4 70,6
Maksimalni pomak mosta na kliznom leaju je na upornjaku "U
2
" i za izvanrednu
seizmiku kombinaciju iznosi:
S T uk
d d d + = 5 , 1 5 , 0
U sluaju uzdunih pomaka mosta mjerodavni su pomaci punog mosta jer su vei od
pomaka praznog mosta.
(i) upornjak
mm d
uk
7 , 137 3 , 72 5 , 1 4 , 58 5 , 0 = + = - produenje punog mosta
mm d
uk
7 , 123 ) 3 , 72 ( 5 , 1 ) 5 , 30 ( 5 , 0 = + = - skraenje punog mosta
mm 4 , 261 7 , 123 7 , 137 = + = A - ukupan "hod" mosta
(ii) stupovi
mm d
uk
3 , 119 4 , 71 5 , 1 3 , 24 5 , 0 = + = - produenje punog mosta
mm d
uk
5 , 113 ) 4 , 71 ( 5 , 1 ) 8 , 12 ( 5 , 0 = + = - skraenje punog mosta
mm 8 , 232 5 , 113 3 , 119 = + = A - ukupan "hod" punog mosta
Maksimalna vrijednost mogueg pomaka na mjestima kliznih leajeva mosta koji e se
kasnije odabrati je 100 mm, to znai da e uslijed pojave maksimalnog raunskog potresa i
pomaka =261,4 mm doi do oteenja leajeva pa e se morati zamijeniti.
168
12.4 Odabir lonastih leajeva
Prema uputama proizvoaa, nosivost lonastih leajeva na horizontalnu silu u smjeru
sprijeenog pomaka iznosi 10 % nosivosti leaja na vertikalnu silu.
Tablica 12.5 Maksimalne horizontalne reakcije na leajevima
Horizontalne reakcije na upornjacima (kN)
Optereenje Upornjak "U
1
" Upornjak "U
2
"
w
pun,bocno
932,5 938,8
w
prazan,bocno
477,9 481,2
w
pun,uzduz
25,0 -
w
prazan,uzduz
13,0 -
S
x

162,7
110,2
165,2
S
y
526,8 562,5
Prema tablici nepomini leaj na upornjaku "U
1
" mora preuzeti horizontalnu silu od 932,5
kN uslijed bonog vjetra na pun most i 526,8 kN uslijed potresa u Y smjeru pa vertikalna nosivost
ovog leaja mora biti deset puta vea tj. mora biti > 9325 kN.
Respektivno, jednosmjerno pomini leaj na upornjaku "U
2
" mora preuzeti silu od bonog
vjetra na pun most u iznosu od 938,8 kN i silu od potresa u Y smjeru iznosa 562,5 kN pa mu
vertikalna nosivost mora biti > 9388 kN.
Princip djelovanja lonastih leajeva je takav da se u elinom loncu nalazi potpuno
zatvorena ploa od prirodnog kauuka. Pod visokim tlakom ploa se ponaa poput tekuine, a
njezina sposobnost promjene oblika omoguava zakretanje poklopca lonca po eljenoj osi.
Ovisno o tome je li leaj fiksan, jednosmjerno ili viesmjerno pomian, on preuzima okomita
optereenja i odgovarajue vodoravne sile kao i pokrete u uzdunom i poprenom smjeru. Fiksni
leaj je krut i preuzima vodoravne sile iz svih smjerova. Jednosmjerno pomian leaj moe se
pomicati u jednom smjeru, a preuzima vodoravne sile pod pravim kutom. Viesmjerno pomian
leaj moe se pomicati u svim smjerovima i zbog toga ne preuzima vodoravne sile.
169

Slika 12.2 Dijelovi tipinog lonastog leaja

Slika 12.3 Nepomini leaj TF tvrtke Mageba

Slika 12.4 Jednostrano pomini klizni leaj TGe tvrtke Mageba
170

Slika 12.5 Svestrano pomini klizni leaj TGa tvrtke Mageba
U sljedeim tablicama prikazani su izabrani lonasti leajevi tvrtke Mageba za definirane
kombinacije djelovanja. Svestrano pomini leajevi na stupovima "S
1
" i "S
2
" su odabrani s
obzirom na kritinu vertikalnu silu, a leajevi na upornjacima s obzirom na kritinu horizontalnu.
Tablica 12.6 Dimenzije odabranih lonastih leajeva mosta
Leajevi
H
(mm)
D
cover

(mm)
D
0

(mm)
B
U
,L
U

(mm)
B
GL

(mm)
L
GL

(mm)
1 x TF 10 131 770 770 - - -
1 x TGe 10, e=100 mm 175 - - 760 820 1045
2 x TGa 10, e=100 mm 156 - - 710 770 995
4 x TGa 8, e=100 mm 144 - - 650 700 935
Tablica 12.7 Nosivosti i mase odabranih lonastih leajeva mosta
Leajevi R
V
(kN) R
H
(kN) m (kg)
1 x TF 10 10000 1000 380
1 x TGe 10, e=100 mm 10000 1000 796
2 x TGa 10, e=100 mm 10000 1000 586
4 x TGa 8, e=100 mm 8000 800 462
171
13 ODABIR PRIJELAZNE NAPRAVE
13.1 Uvod
Prijelazna naprava bira se ovisno o pomacima na upornjaku "U
2
" koji su oitani i iznose:
Tablica 13.1 Uzduni pomaci mosta (mm) na upornjaku "U
2
"
Optereenja Upornjak "U
2
"
q
k
5,6
w
pun
15,8
w
prazan
8,2
T+ 58,4
T- -30,5
S
x
72,3

13.2 Osnovna kombinacija optereenja
Za pomake od osnovnih optereenja postoje sljedee kombinacije za upornjak "U
2
":
pun k T uk
w q d d + + = 0 , 1 0 , 1 2 , 1 - pun most
prazan T uk
w d d + = 0 , 1 2 , 1 - prazan most
mm d
uk
mm d
uk
mm d
uk
mm d
uk
mm 5 , 149 0 , 58 5 , 91 = + = A - maksimalan ukupan "hod" mosta (pun)
172
13.3 Seizmika kombinacija optereenja
Za pomak u sluaju seizmike kombinacije optereenja vrijednost na upornjaku "U
2
" je
sljedea:
S T uk
d d d + = 5 , 1 5 , 0
mm d
uk
7 , 137 3 , 72 5 , 1 4 , 58 5 , 0 = + = - produenje mosta
mm d
uk
7 , 123 ) 3 , 72 ( 5 , 1 ) 5 , 30 ( 5 , 0 = + = - skraenje mosta
mm 4 , 261 7 , 123 7 , 137 = + = A - ukupan "hod" mosta

13.4 Odabir prijelazne naprave
Prijelazne naprave serije KT proizvoaa Kontakt inenjering su modularnog tipa,
napravljene od elinih vrue valjanih profila, a omoguavaju pomicanje rasponske konstrukcije
istovremeno prenosei optereenje i vodonepropusno brtvei. Naprave su konstruirane da traju
znatno dulje od kolnikog zastora i to zahvaljujui robusnoj elinoj konstrukciji i
antikorozivnoj zatiti. Naprava objedinjuje robusnost i trajnost s fleksibilnou ostvarivanja
razliitih nepredvienih pomaka.
Robusna elina konstrukcija omoguava vrhunsku otpornost na prometno optereenje, a
najnovija antikorozivna zatita kvalitetno titi napravu od agresivnih korozivnih utjecaja. Serija
KT pouzdano brtvi budui da je sprjeavanje prodiranja vode do nosive konstrukcije mosta
vano zbog trajnosti konstrukcije mosta. Serija KT je u stanju osigurati nesmetan promet ak i u
sluaju nepredvienih pomaka, slijeganja ili rotacija.
Odabrana je prijelazna naprava tvrtke Kontakt inenjering, tip KT-240, s mogunou
dilatiranja 120 mm, to znai da e u sluaju maksimalnog proraunskog potresa doi do
oteenja iste jer izraunati pomak u sluaju izvanredne kombinacije iznosi 261 mm pa e se
naprava morati zamijeniti.
173

Slika 13.1 Prijelazna naprava KT-240 tvrtke Kontakt inenjering
174
14 GRAFIKI PRILOZI
Prilog 1: Normalni popreni presjek u polju i na leaju; M 1:20
Prilog 2: Uzduni presjek u osi stupita lijevog kolnika; M 1:250
Prilog 3: Uzduna dispozicija montanih segmenata rasponske konstrukcije; M 1:100
Prilog 4: Radioniki nacrt segmenta 3; M 1:25
Prilog 5: Dispozicija lamela donje pojasnice i efektivne irine ploe; M 1:100
Prilog 6: Detalj montanog nastavka limenog nosaa; M 1:25
Prilog 7: Plan oplate stupa S1; M 1:100
175
15 LITERATURA
|1| Horvati, Dragutin; avor Zlatko; Metalni mostovi; HDGK; 1998
[2] Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; eline konstrukcije 2; IA
PROJEKTIRANJE; Zagreb, 2007
[3] Androi, Boris; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; Metalne konstrukcije 1; IGH; 1994
[4] Androi, Boris; auevi, Mehmed; Dujmovi, Darko; Deba, Ivica; Markulak, Damir;
Pero, Bernardin; elini i spregnuti mostovi; Zagreb: IA PROJEKTIRANJE; 2006.
[5] Radi, Jure; Mandi, Ana; Pu, Goran; Konstruiranje mostova; Zagreb: Hrvatska
sveuilina naklada; 2005.
[6] EUROCODE 1
[7] EUROCODE 2
[8] EUROCODE 3
[9] EUROCODE 8
[10] Skuzin, eljan; Diplomski rad: Projekt rasponske konstrukcije elinog mosta s
ortotropnom ploom; GF; 2003
[11] Ban, Maja; Diplomski rad: Glavni projekt mosta Dabar s elinom rasponskom
konstrukcijom i ortotropnom ploom; GAF; 2010

Koriteni programski paketi:
[12] Radimpex, Tower 6
[13] Feat 2000
[14] Aspalathos Calculator v2.1
[15] Aspalathos Section Design v1.0
[16] Autodesk, AutoCAD 2007

Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom - Rudolf Grljušić

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glavni Projekt Mosta Bandalova Kosa S Čeličnom Rasponskom Konstrukcijom I Ortotropnom Pločom - Rudolf Grljušić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

- koeficijent umanjenja zbog vitkosti

ovisno o stupnju punoe

" ovisi o stupnju punoe "" koji je u ovom sluaju

- unutranji tlani element poprenog presjeka

- vanjski tlani element poprenog presjeka

" je minimalni koeficijent posminog izboavanja hrpta i odreuje se prema izrazu:

ovisno o omjeru naprezanja

4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

" izraunate su pomou programa

= 141 264 948 302,1 cm

ovisno o omjeru naprezanja

4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

4,0 8,2/(1,05- ) 7,81 7,81-6,29+9,78

" izraunate su pomou programa

= 137 550 555,0 cm

= raunski moment savijanja

= = o - naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak

= = o - naprezanje u donjoj pojasnici, tlak

= o - naprezanje u gornjoj pojasnici, vlak

= o - naprezanje u donjoj pojasnici, tlak

= - raunska poprena sila po jednom vijku

= - horizontalna sila po jednom vijku

- modul elastinosti betona s ukljuenim efektima puzanja

- raunska vrijednost tlane vrstoe betona

- raunska granica poputanja elika

You might also like