SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

SLAVEN BRUMEC

RAZVOJ MOBILNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA

MAGISTARSKI RAD

Varadin 2008

Predgovor
Mobilne tehnologije su, barem u podruju runih raunala ili dlanovnika te mobilnih telekomunikacija, zapoele pohod svijetom poetkom 90-ih godina 20. stoljea. Iz ranijih razdoblja jo su uvijek iva sjeanja na Psionove Organiser dlanovnike, pri emu je prva verzija bila tek neto unaprijeeni kalkulator, dok je drugo izdanje imalo i prve sloenije aplikacije te bilo programirljivo. Analogne telekomunikacijske mree donijele su pak tijekom 80-ih godina prvu mobilnu komunikaciju, obinom ovjeku, dodue, novano uglavnom nedostupnu, za razliku od Psionovih Organisera. Od poetka 90-ih godina, rije ''mobilno'' je postala esto rabljena i koritena u reklamne svrhe pri emu su tek rijetki pokuali proniknuti kako u njeno znaenje, tako i u cjelovitu ideju to, zapravo, tehnologije reklamirane kao mobilne mogu donijeti ovjeanstvu. Jasno, mnotvo ljudi je objeruke prihvatilo prvu irokonamjensku i iznimno korisnu uporabu mobilnih tehnologija mobilnu telefoniju, ali nekolicina se svejedno pitala: ''Da li je to sve?'' Naime, u podruju informatike, raunarstva i telekomunikacija postojali su programi i usluge koji su do tada egzotine ureaje doveli u sredite panje, na iroko trite i u masovnu uporabu, koji su te esto skupe strojeve poput prvih stolnih mikroraunala ili mobitela uinili predmetima iroke uporabe i to ne samo u vladinim agencijama, pa ak niti samo meu hobistima, nego meu irokom publikom, u pravom smislu tog izraza. U anglosaskom kulturnom podruju takvi se programi i usluge kolokvijalno zovu killer application. Za stolna mikroraunala, killer application bjee tablini kalkulator VisiCalc za Apple II, poslije prenesen na mnoga druga raunala. Zbog visoke cijene mobilnih razgovora u osvit GSM ere, u veem dijelu svijeta killer application za mobilnu telefoniju bjee SMS. Od devedesetih godina 20. stoljea sve do danas eka se killer application za dlanovnike. No, temeljitijim promiljanjem dolazi se do zakljuka da takvog programa ili usluge vjerojatno nee biti, barem ne na takozvanoj horizontalnoj razini, to jest na razini masovnog trita. Uzrok tome su inherentno slabije mogunosti dlanovnika spram ''velikih'' raunala. Taj jaz e uvijek ostati jer kako budu rasle mogunosti dlanovnika, tako e rasti i mogunosti njihove ''velike brae''. Iz toga slijedi da e se programi i usluge iroke potronje uvijek bolje i ugodnije koristiti na ''velikim'' raunalima, a na dlanovnicima samo onda kada je stolna raunala nemogue koristiti. U ovoj zadnjoj reenici lei klju uspjenog koritenja mobilnih tehnologija openito! Njihova najbolja namjena jest koritenje upravo u onim situacijama kada je nemogue ili nepraktino koristiti klasinu informacijsko-komunikacijsku opremu, dakle, pri raznim terenskim koritenjima raunala. To znai da, iako se killer application za dlanovnike vjerojatno nee pojaviti, ve su se pojavila kljuna podruja koritenja mobilnih tehnologija, na slabije dostupnim mjestima gdje te tehnologije pokazuju svoju superiornost. U tom smislu, uporaba mobilnog raunarstva vie slijedi vertikalno trino irenje to jest irenje po odgovarajuim djelatnostima, poput javne uprava, zdravstva, kulture, bankarstva, policije, umarstva, geodezije, upravljanja skladitima, i tako dalje. Najkrae reeno, dlanovnici i mobilne tehnologije openito omoguuju izvoenje posla na licu mjesta, uz povezanost sa sredinjim informacijskim sustavom, to esto nije mogue koritenjem klasinih raunala. Ta povezanost moe, dodue, biti kako realnovremenska, tako i ostvarena tek kroz povremena spajanja mobilnog korisnika na sredinji informacijski sustav. No, ak i ovaj drugi

nain rada, uz povremenu vezu prema sredinjem informacijskom sustavu, moe donijeti znatne prednosti ako se umjesto klasinog raunarstva koriste mobilne tehnologije. No, o koritenju mobilnih tehnologija trenutno se uglavnom odluuje heuristikim pristupom pri emu su tehnika svojstva mobilnih ureaja primarni kriterij odluivanja za uspostavu informatike podrke mobilnim procesima. Iako takav nain moe u konanici donijeti dobre rezultate, njime se stvara nepotreban rizik za uspjeh projekata ili dovode u sumnju stvarne mogunosti mobilnih tehnologija kod izgradnje sloenih informacijskih sustava. Zato sve vie jaa potreba za sistematinim i metodoloki jasno zasnovanom pristupom koji e rjeavati sljedee probleme: Kako prepoznati poslovne procese koje treba podrati mobilnim tehnologijama? Kako odrediti poslovne procese za koje mobilna podrka ne bi poveala uinkovitost? Kako mobilne procese povezati s ostalim, stacionarnim procesima u organizaciji radi postizanja optimalnih uinaka? Kako odrediti optimalnu tehnologiju za informatiku podrku mobilnim poslovnim procesima? Kako projektirati informacijski sustav s mobilnim komponentama?

Odgovori na navedena pitanja su dominantna motivirajua sila iza ovog rada. Ta motivacija moe se izrei na slijedei nain: projektantima i razvojnim inenjerima elimo dati metodiku za pravilni izbor i korektno modeliranje mobilnih procesa te razvoj mobilnih komponenti informacijskog sustava. Profesionalne skupine kojima bi takav pristup koristio su, primjerice: upravni kadrovi tvrtki koje ele graditi vlastiti mobilni informacijski sustav, radi jednoznanog izrauna trokova takvog sustava i smanjenja rizika od neuspjeha njegovog uvoenja zbog, primjerice, krive procjene koje bi poslovne procese takav sustav trebao podravati projektanti informacijskih sustava, radi jednoznanog pronalaenja procesa koje bi mobilni informacijski sustav trebao podravati te kvalitetnog projektiranja mobilnih procesa razvojni inenjeri, zbog pregledne projektne dokumentacije i preciznih funkcionalnih specifikacija na osnovu kojih bi oni odabirali i gradili softverske i hardverske komponente mobilnog informacijskog sustava

Budui da, prema dosadanjim saznanjima, ne postoji cjelovita metodika za razvoj mobilnih informacijskih sustava, razvoj jedne takve metodike nesumnjivo bi bio od koristi navedenim skupinama profesionalaca kao i svima koji ele razviti svoju specifinu metodiku za slinu namjenu ili dopuniti i prilagoditi metodiku opisanu ovim radom. Druga motivacijska sila iza ovog rada jest autorov osobni interes za mnoge nove tehnologije, pa tako i mobilne. Naime, sjeamo se da je to podruje jo do nedavno bilo u domeni znanstvene fantastike, utjelovljeno u tricorderima iz Zvjezdanih staza te raznim drugim bajkovitim tehnologijama i artefaktima. Sada smo svjedoci oivotvorenja nevjerojatnih funkcionalnosti upakiranih doslovno ispod dlana i konano moemo tim tehnologijama poeti ostvarivati i poneto od djeakih snova te barem poneto poboljati, pojednostavniti i poljepati ivot i rad drugima i sebi.

Sadraj
1 Uvod................................................................................................................................8 1.1 1.2 1.3 1.4 2 Organizacijski sustav i poslovni procesi ....................................................................9 Definicija mobilnih tehnologija ..................................................................................9 Radna definicija mobilnih informacijskih sustava ......................................................9 Identifikacija problema mobilnosti i doseg rada ......................................................10

Tehnika svojstva mobilnih tehnologija ..........................................................................11 2.1 2.2 2.3 Mobilne komunikacijske mree ...............................................................................11 Beine mree .......................................................................................................14 Mobilni ureaji ........................................................................................................16 Pametni telefoni i mobiteli................................................................................17 Dlanovnici .......................................................................................................17 Prijenosna raunala.........................................................................................18 Uklopljena raunala .........................................................................................18

2.3.1 2.3.2 2.3.3 2.3.4 2.4

Mobilni operacijski sustavi ......................................................................................18 Palm OS..........................................................................................................18 Windows CE....................................................................................................19 Symbian OS ....................................................................................................19 BlackBerry.......................................................................................................19 OS-ovi temeljeni na Linuxu..............................................................................20

2.4.1 2.4.2 2.4.3 2.4.4 2.4.5 2.5 2.6 2.7 3

Mobilni Internet .......................................................................................................20 Razvoj mobilnog softvera .......................................................................................21 Mobilno pozicioniranje ............................................................................................22

Poslovni procesi i metodika njihovog modeliranja ..........................................................23 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 Organizacijski i informacijski sustav i poslovni proces ............................................23 Postupci i norme za modeliranje poslovnih procesa ...............................................26 Alati za modeliranje poslovnih procesa po BPM-u ..................................................31 Jezici i sustavi za opis i izvravanje poslovnih procesa ..........................................31 Problem modeliranja stacionarnih i mobilnih procesa .............................................32

4 5

Osvrt na metode razvoja informacijskih sustava ............................................................33 Mobilni informacijski sustavi ..........................................................................................37 5.1 5.2 Definicije pojmova vezanih uz mobilnost ................................................................37 Specifinosti mobilnih informacijskih sustava .........................................................39 4

5.3 6

Dosadanji razvoj metodika projektiranja MobIS-a .................................................42

Raspoznavanje mobilnih procesa ..................................................................................43 6.1 6.2 6.3 Grafiki i opisni prikaz metodike .............................................................................44 Tablini prikaz metodike RMP ................................................................................57 Provjera i primjena predloene metodike ................................................................59

Informatika potpora mobilnim procesima .....................................................................61 7.1 7.2 7.3 Informatika potpora za spojeni rad ........................................................................62 Informatika potpora za otspojeni rad .....................................................................79 Osvrt na Hipotezu 1................................................................................................90

Analiza uinaka mobilnih informacijskih sustava............................................................91 8.1 8.2 Simulacija mobilnih poslovnih procesa ...................................................................92 Nain dokazivanja uinaka MobIS-a .......................................................................93 Modeli postojeih procesa u skladino-distribucijskom sustavu .......................96 Rezultati simulacije postojeih procesa u skladinom sustavu ......................104

8.2.1 8.2.2 8.3 8.4 9 10

Budui nain rada skladino-distribucijskog sustava ............................................106 Usporedba postojeih i unaprijeenih poslovnih procesa .....................................116

Zakljuak .....................................................................................................................120 Literatura .................................................................................................................125

Popis slika
Slika 2-1: Razvoj mobilnih komunikacija .................................................................13 Slika 3-1: Prikaz organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava ...........24 Slika 3-2: Dopuna BPMN-a za oznaavanje mobilnih aktivnosti i procesa .....................32 Slika 4-1: Dekompozicija procesa ...........................................................................34 Slika 4-2: Matrica procesa i klasa podataka .............................................................35 Slika 5-1: Trodimenzionalna matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti .......................42 Slika 6-1: Metodika RMP za projektiranje i razvoj MobIS-a.........................................45 Slika 6-2: Raspored komponenti MobIS-a ................................................................57 Slika 7-1: Shematski prikaz djelovanja skladino-distribucijskog sustava.....................64 Slika 7-2: Dekompozicijski dijagram procesa skladino-distribucijskog sustava.............65 Slika Slika Slika Slika 7-3: 7-4: 7-5: 7-6: BPD za proces Izdati robu kupcu ..............................................................67 Unutranja struktura petlje Izuzimanje robe..............................................67 BPD procesa Izdati robu kupcu dopunjen za mobilnost ...............................68 Relacijski model podataka za proces Izdati robu ........................................69

Slika 7-7: Oprema za MobIS skladino-distribucijskog sustava ...................................71 Slika 7-8: Korisniko suelje za izbor procesa iz procedure Prepoznati zahtjev .............77 Slika 7-9: Korisnika suelja za izabrane procese izlaza robe .....................................77 Slika 7-10: Shema raspodjele komponenata za skladino-distribucijski sustav .............79 Slika 7-11: Model aplikacije Vozila i prekraji ...........................................................81 Slika 7-12: Jedinstveni logiki model OBPRV ............................................................83 Slika Slika Slika Slika Slika 7-13: Mobilna baza podataka za aplikaciju Vozila i prekraji ...............................84 7-14: Arhitektura replikacije ..........................................................................87 7-15: Replikacija (a), identifikacija vozila (b) i evidencija prekraja (c) ................88 8-1: Globalni model procesa skladino-distribucijskog sustava............................94 8-2: Struktura modela globalnog procesa Upravljati skladitem ..........................96

Slika 8-3: Model potprocesa Izuzeti robu s lokacije (S)..............................................97 Slika 8-4: Model potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (S).........................................98 Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika 8-5: 8-6: 8-7: 8-8: 8-9: Petlja Izuzimanje robe (ponavlja potproces Izuzeti robu s lokacije) ..............98 Model procesa Izdati robu kupcu ..............................................................99 Model procesa Zaprimiti robu od dobavljaa ............................................ 100 Model procesa Optimirati smjetaj ......................................................... 101 Model procesa Provesti inventuru na prvoj razini...................................... 102 Druga razina modela petlja Prolaz po lokacijama ................................. 102 Trea razina modela petlja Brojanje robe po lokaciji ............................ 103 Model potprocesa Izuzeti robu s lokacije (N) .......................................... 107 Model potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (N)..................................... 108 Model procesa Izdati robu kupcu (N) .................................................... 109 Model procesa Zaprimiti robu od dobavljaa (N)..................................... 112

8-10: 8-11: 8-12: 8-13: 8-14: 8-15:

Slika 8-16: Model procesa Optimirati smjetaj (N) .................................................. 113 Slika 8-17: Model procesa Provesti inventuru (N) ................................................... 114

Popis tablica
Tablica 2-I: Klasifikacija mobilnih ureaja prema nainu umreavanja .........................11 Tablica 2-II: Usporedba komunikacijskih svojstava mrenih tehnologija ......................16 Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica 2-III: Razvojni alati za mobilni softver ..........................................................21 5-I: Matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti ...............................................38 5-II: Usporedba funkcionalnosti klasinog IS-a i MobIS-a ...............................39 6-I: Saetak metodike za razvoj MobIS-a .....................................................58 7-I: Mobilne tehnologije u podrci mobilnim procesima ...................................61

Tablica 7-II: Aktivnosti i uloge u procesu Izdati robu kupcu .......................................66 Tablica 7-III: DP matrica za proces Izdati robu kupcu ...............................................68 Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica 7-IV: MPK za proces Izdati robu ..................................................................70 8-I: Opis potprocesa Izuzeti robu s lokacije (S) .............................................97 8-II: Opis potprocesa Smjestiti robu na lokaciju ............................................98 8-III: Opis procesa Izdati robu kupcu (S)......................................................99 8-IV: Opis procesa Zaprimiti robu od dobavljaa .......................................... 100 8-V: Opis procesa Optimirati smjetaj ........................................................ 101 8-VI: Opis procesa Provesti inventuru ........................................................ 103 8-VII: Usporedba mjerenih i simuliranih vrijednosti za trajanje procesa .......... 104 8-VIII: Opis potprocesa Izuzeti robu s lokacije ............................................ 108 8-IX: Opis potprocesa Smjestiti robu na lokaciju-N ...................................... 109 8-X: Opis procesa Izdati robu kupcu........................................................... 111

Tablica 8-XI: Opis procesa Zaprimiti robu od dobavljaa (N) .................................... 112 Tablica 8-XII: Opis procesa Optimirati smjetaj ...................................................... 113 Tablica 8-XIII: Opis procesa Provesti inventuru (N)................................................. 115 Tablica 8-XIV: Pregled rezultata simulacije sadanjih i novih poslovnih procesa .......... 116 Tablica 8-XV: Usporedba sadanjih i novih vrijednosti za trajanje procesa ................. 116 Tablica 8-XVI: Odnos utroenog rada za stare i nove poslovne procese ..................... 117

1 Uvod
Suvremeni informacijski sustavi moraju danas podravati sve poslovne procese neke organizacije. Mnogi od tih procesa odvijaju se na lokacijama koje nisu stalne niti unaprijed poznate te ih obavljaju mobilni korisnici. Brojni autori izvjetavaju o izuzetno irokom i uspjenom koritenju mobilnih tehnologija openito te u gospodarstvu [65], javnoj upravi, kulturi, medicini, bankarstvu, policiji, graevinarstvu i eljeznicama [72]. Vie takvih projekata pokrenuto je ili uspjeno zavreno i u Hrvatskoj, primjerice u gospodarenju umama i za naplatu parkiranja. Naravno da su ovakvim uspjenim primjenama prethodila opsena istraivanja koja su vrlo pregledno obraena u radu grupe autora, referenciranom pod [55]. Procjenjuje se da e utjecaj mobilnih tehnologija u budunosti rasti dramatino, a performanse se kretati u smjeru opisanom akronimom MAGIC (Mobile Anytime Globally Integrated Customized) ili pristupom 0-1-2-3 koji je razvio Ericsson, to znai: 0 written manuals, 1 simple button to the Internet, 2 seconds of delay waiting to access the service and 3 keys to gain access to services and features. Osim toga, oekuje se da e zahvaljujui mobilnim tehnologijama organizacije moi uestalije odgovarati na zahtjeve svojih korisnika, pribliavajui se 24/7 idealu koji znai raspoloivost usluga 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Istovremeno s tehnolokim razvojem mobilnih tehnologija i irenjem podruja uspjene upotrebe, rastao je interes znanstvenika, istraivaa i metodiara za projektiranje i razvoj hibridnih informacijskih sustava koji, osim stacionarnih, moraju podravati i mobilne poslovne procese. Vrlo brzo je sazrelo uvjerenje da se uinkoviti mobilni informacijski sustavi ne mogu ostvariti samo dodavanjem mobilnih komponenti stacionarnim informacijskim sustavima, nego da se odlini rezultati u poslovanju profitnih organizacija i javne uprave mogu poluiti onda ako je koritenje mobilnih tehnologija oslonjeno na snane poslovne baze podataka koje su u osnovi stacionarne. Rezultati najnovijih istraivanja konvergiraju prema zakljuku da je za efikasan i efektivan razvoj mobilnih informacijskih sustava potrebno stalno usklaivati potencijale mobilnih tehnologija sa zahtjevima poslovnog okruenja. Openito, cjeloviti pristup razvoju svakog IS-a ostvaruje se postupnim razvojem, koji poinje analizom postojeih (As Is) i modeliranjem novih (To Be) poslovnih procesa, anticipirajui pri tome potencijale suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija kojima e novi procesi biti podrani. Metode modeliranja poslovnih procesa strogo su formalizirane, dobro opisane i danas openito prihvaene kao skup profesionalnih normi pod zajednikim imenom Business Process Modeling (BPM). U svom izvornom obliku, model poslovnog procesa izraen prema BPM standardu ne razlikuje stacionarne od mobilnih procesa. Glavni problemi koji se pojavljuju kod razvoja cjelovitog informacijskog sustava jesu: Kako prepoznati mobilne procese za koje ima smisla koristiti mobilne tehnologije? Kako mobilne procese povezati s ostalim procesima u organizaciji radi postizanja optimalnih uinaka?

Ovaj rad se bavi prvim od tih problema te predlae novu metodu za raspoznavanje mobilnih procesa. U tu svrhu potrebno je prvo definirati osnovne pojmove vezane za poslovne procese i organizacije.

1.1 Organizacijski sustav i poslovni procesi

Informacijski sustav (IS) jest skup poslovnih procesa organizacije kojima se informacije znaajne za rad organizacije prikupljaju i pohranjuju te raspodjeljuju kljunim organizacijskim odjelima ili ljudima u svrhu odluivanja, koordinacije ili nadzora. Poslovni proces je skup aktivnosti izvoenih unutar IS-a radi ostvarenja nekog cilja za ije su izvoenje potrebni vrijeme i resursi. Proces se obavlja u sklopu jednog logikog organizacijskog odjela iji djelatnici mogu biti na razliitim fizikim lokacijama. Aktivnost je elementarna djelatnost unutar procesa. Vie aktivnosti ini jedan proces. Ista aktivnost moe se, poput procesa, obavljati na razliitim fizikim lokacijama te tada govorimo o instancama pojedine aktivnosti.

1.2 Definicija mobilnih tehnologija

U najirem smislu, mobilne tehnologije obuhvaaju: Elektronike ureaje informatike ili komunikacijske namjene koji se mogu koristiti u pokretu, to jest i onda kada ureaji ili njihovi korisnici nisu smjeteni na fiksnoj lokaciji. U daljnjem tekstu takvi e se ureaji nazivati mobilnim ureajima. Infrastrukturu, oienu ili beinu, potrebnu za povezivanje i umreavanje mobilnih ureaja sa drugim, stolnim ili mobilnim, sustavima i ureajima. U daljnjem tekstu takva e se infrastruktura nazivati mobilnim komunikacijama.

Mobilni ureaji dijele se na: Mobilne komunikatore, primjerice mobitele i pametne telefone (smart phone). Mobilna raunala, primjerice dlanovnike znane pod engleskim nazivom personal digital assistant (PDA) te prijenosna raunala ili prijenosnike (laptop computer ili notebook computer).

Granica izmeu mobilnih raunala i mobilnih komunikatora vrlo esto je neodreena stoga to mnogi mobilni ureaji posjeduju obje funkcionalnosti. U tom smislu, mobilna raunala mogu, ali ne moraju imati mobilne komunikacijske funkcionalnosti.

1.3 Radna definicija mobilnih informacijskih sustava

Mobilni informacijski sustav (MobIS) je dio klasinog, stacionarnog informacijskog sustava ija je zadaa omoguiti rad IS-a u uvjetima mobilnosti korisnika te promjenjivosti lokacije obavljanja aktivnosti. Korisnici MobIS-a mogu imati pristup odreenim podacima, proizvoditi nove podatke, suraivati s drugim mobilnim ili stacionarnim korisnicima te koristiti usluge stacionarnog IS-a, na sinkrone ili asinkrone naine. Specifinosti MobIS-a u odnosu na klasini IS su slijedee: Funkcionalnosti MobIS-a koriste se uporabom mobilnih ureaja koji, osim prijenosnih raunala, imaju znatno slabiji hardver i mogunosti prikaza sadraja nego stolna raunala kojima se pristupa stacionarnom IS-u. MobIS-u se esto pristupa beinom mreom slabije propusnosti nego u klasinih, oienih mrea, ili se na mobilnom ureaju radi otspojeno (off-line) pa treba naknadno obaviti sinkronizaciju s podacima na sredinjem IS-u. 9

Zbog navedenih razloga, kvaliteta usluga te mogunosti rada s podacima u MobIS-u znatno su ogranieniji nego pri radu u stacionarnim IS-ovima te dodatno podloni moguim negativnim vanjskim imbenicima, primjerice promjenjivosti kvalitete veze, nunosti prelaska u stranu mreu (roaming), i drugih. S druge strane, MobIS omoguuje pristup podacima i uslugama na prostorima gdje nema oienih mrea te u uvjetima kada nije mogue koristiti klasino stolno pa ak niti prijenosno raunalo.

1.4 Identifikacija problema mobilnosti i doseg rada

Ovim radom, mobilnost se razmatra u kontekstu podrke IS-a mobilnim poslovnim procesima te povezivanja MobIS-a i njegovih korisnika sa sredinjim, stacionarnim IS-om. Mobilne poslovne procese odlikuje jedno ili oba slijedea svojstva: Odvijaju se na nepostojanoj i promjenjivoj lokaciji, dislocirano spram stacionarnih informacijskih resursa organizacije. Izvoa takvih procesa moe i osobno biti mobilan ili u pokretu tijekom obavljanja posla, u smislu da mu je oteano ili onemogueno koritenje stolnog, pa ak i prijenosnog raunala.

Suvremeni IS mora podravati i mobilne poslovne procese. Mobilni poslovni procesi tehniki mogu biti podrani mobilnim tehnologijama, no podrka mobilnim procesima nije isto to i puko dodavanje mobilnih hardverskih i softverskih komponenata u klasian, stacionarni IS. Za uspjeno koritenje potencijala mobilnih tehnologija potrebno je preustrojiti poslovne procese u organizaciji, a novi IS projektirati cjelovito i uz paljiv odabir onih poslovnih procesa za koje je opravdano koristiti mobilne tehnologije. Stoga je cilj ovog rada prijedlog sveobuhvatne metodike identifikacije mobilnih procesa i projektiranja mobilnih IS-a, temeljene na prihvaenim normama BPM-a i metodama projektiranja informacijskih sustava. U doseg rada ulazi sva tematika potrebna za ostvarenje navedenog cilja. To znai da e u radu biti obavljena analiza onih komunikacijskih, hardverskih i softverskih tehnologija kojima se omoguuje izgradnja MobIS-a. U projektantskom smislu, rad e opisivati one metode i tehnike projektiranja IS-a na ijim temeljima e se, uz odgovarajue dopune, zasnivati projektiranje MobIS-a. U razvojnom smislu, rad e pokriti odabrana poglavlja softverskog inenjerstva potrebnog za realizaciju MobIS-a, izvedena na konkretnim primjerima kroz Microsoftovu razvojnu platformu. Saetak dosega rada sadran je u slijedeim natuknicama: Opis sadanjeg stanja mobilnih tehnologija te njihovih tehnikih i uporabnih svojstava. Definicija mobilnih informacijskih sustava, opis njihovih specifinih znaajki koje upuuju na primjenu mobilnih tehnologija te istraivanje razine mobilnosti procesa koje IS mora podrati. Pregled dosadanjeg razvoja metoda i tehnika za uoavanje mobilnih poslovnih procesa i projektiranje mobilnih informacijskih sustava. Odreivanje naina prepoznavanja onih poslovnih procesa koje treba podrati mobilnim tehnologijama te onih za koje mobilna podrka ne bi poveala uinkovitost, Odreivanje naina povezivanja mobilnih procesa s ostalim, stacionarnim procesima u organizaciji, ukljuivo i detaljne tehnike specifikacije rjeavanja te problematike. 10

2 Tehnika svojstva mobilnih tehnologija

Mobilne tehnologije obuhvaaju iroku lepezu ureaja informatike ili komunikacijske namjene. Mobilni ureaji esto posjeduju obje funkcionalnosti. Osim toga, mobilni ureaji meusobno se razlikuju po hardverskim mogunostima, namjeni i nainu umreavanja, to jest povezivanja s fiksnim ili mobilnim mreama. U svrhu analize mogunosti potpore raznih vrsta ureaja, mobilnih i fiksnih to jest stolnih, mobilnim poslovnim procesima potrebno je te ureaje klasificirati prema: nainu povezivanja s okolinom to jest stacionarnim IS-om mobilnosti samog ureaja

Tablicom 2-I prikazana je matrica klasifikacije mobilnih ureaja prema nainima njihovog umreavanja.
Tablica 2-I: Klasifikacija mobilnih ureaja prema nainu umreavanja Ureaji Mrea Oiena mrea LAN Ethernet Beina mrea WLAN IEEE 802.11x Bluetooth IrDA Mobilna komunikacijska mrea GSM infrastruktura GPRS EDGE UMTS Radio mrea TETRA Satelitska telefonija Izravno povezivanje ActiveSync WLAN IEEE 802.11x Bluetooth IrDA GSM infrastruktura GPRS EDGE UMTS TETRA Satelitska telefonija GSM infrastruktura GPRS EDGE UMTS TETRA Satelitska telefonija Izravno povezivanje ActiveSync Izravno povezivanje Bluetooth IrDA Prijenosna raunala Dlanovnici Mobiteli

2.1 Mobilne komunikacijske mree

Osnovna svojstvo mobilnih komunikacijskih mrea je mogunost beinog povezivanja i umreavanja mobilnih i stacionarnih ureaja. Osnovni infrastrukturni element mobilnih komunikacijskih (MK) mrea jesu primopredajne stanice ili primopredajnici. Mobilni ureaji ukljuuju se u MK mreu beinim spajanjem na najbliu takvu stanicu koritenjem radio valova. Arhitektura MK mrea je takva da su primopredajnici relativno slabi i gusto rasporeeni, po mogunosti tako da jedno podruje pokriva vie primopredajnika. Takva organizacija ima slijedee prednosti u odnosu na zamiljenu organizaciju s manjim brojem jakih primopredajnika [54, 62]:

11

Vei kapacitet, zbog mogunosti koritenja istih frekvencija za povezivanje mobilnih ureaja na razliite primopredajnike, ako su ti primopredajnici dovoljno udaljeni da ne utjeu jedan na drugog. Manja snaga potrebna za prijenos signala od mobilnog ureaja do primopredajnika. Manje interferencija izmeu mobilnih korisnika zato to im je na raspolaganju vei broj primopredajnika. Vea otpornost MK mree, zbog mogunosti da vie ispravnih primopredajnika preuzme promet od onih koji su ispali iz mree.

U loe strane takve organizacije MK mree spada poveanje infrastrukture, to jest broja primopredajnih stanica, te potreba za prespajanjem mobilnih ureaja s jedne bazne stanice na drugu u sluajevima preoptereenja jedne bazne stanice ili opsenijeg kretanja korisnika. Mobilne TK mree esto se svrstavaju u generacije prema njihovim tehnikim osobinama. Prva generacija (1G) bila je zasnovana na analognim tehnologijama. Najpoznatiji standard bjee NMT (Nordic Mobile Telephone) [75], koriten i u prvim mobilnim mreama u Hrvatskoj. Mobilne mree prve generacije danas su zastarjele i posvuda se gase. Glavna znaajka druge generacije (2G) mobilnih komunikacija jest njihova posvemanja utemeljenost na digitalnim tehnologijama. Najrairenija 2G tehnologija jest nesumnjivo GSM, zamiljen 1982. godine [30] kada je pod okriljem Europske zajednice osnovana udruga Groupe Spciale Mobile (GSM) iji je cilj bio osmisliti temelje budue europske i svjetske mobilne komunikacije. Devet godina poslije, prva komercijalna GSM mrea poela je raditi u Finskoj. GSM je najbre rastua telekomunikacijska tehnologija u povijesti ovjeanstva [31]: Milijarditi korisnik GSM-a zabiljeen je u prvom kvartalu 2004. godine, dvanaestak godina nakon prvog komercijalnog pokretanja mree, a dvomilijarditi korisnik spojen je na mreu u drugom kvartalu 2006. godine. U 2006. godini, GSM tehnologija zauzima 82% mobilnog trita, a koristi ju 29% stanovnitva svijeta.

Djelotvornost klasinog GSM-a za obine aktivnosti poput telefonskih razgovora te slanja poruka te daljnji razvoj tehnologija temeljenih na GSM infrastrukturi jame opstanak GSM MK mrea u predvidivoj budunosti. Na temeljima GSM-a razvijen je niz naprednijih mobilnih komunikacijskih tehnologija vee brzine prijenosa podataka i boljih openitih svojstava. Najznaajnije su GPRS, EDGE i UMTS. Sve te tri tehnologije u radu se oslanjaju na postojeu, ali doraenu, GSM infrastrukturu. Temelje se na paketnim komunikacijskim protokolima, za razliku od konekcijskog u GSM-u. To znai da ne treba vie posebno uspostavljati vezu prije prijenosa podataka, nego je mobilni ureaj uvijek spojen (on-line). Najznaajnije svojstvo tih novih tehnologija je znatno poveana brzina prijenosa podataka koja u klasinom GSM-u iznosi samo 9,6 kBit/s. Postoje i druge 2G MK mree i njihove 3G izvedenice, ali je njihova rairenost neznatna pri usporedbi s GSM-om. U Europi se uope ne koriste, no treba ih spomenuti radi potpunosti prikaza i razjanjavanja terminologije i kratica:

12

D-AMPS je tehnologija ograniena na sjevernu Ameriku. Kolokvijalno je znana kao TDMA, obuhvaa i tehnologije oznaene s IS-136 i IS-54. Sve te tehnologije smatraju se "slijepim crijevom" razvoja mobilnih komunikacija te se preostale mree postepeno gase i prebacuju na GSM ili tehnologije viih generacija. IS-95 koristi se u sjevernoj Americi, junoj Koreji, Australiji, Brazilu, Indiji, Izraelu, Kini i Venezueli. Poznata je pod komercijalnim imenom cdmaOne. Na osnovu te tehnologije razvijen je niz 3G standarda. PDC je japanski mobilni standard. Daljnji razvoj 3G tehnologija temeljenih na PDC-u donekle konvergira sa razvojem tehnologija temeljnih na GSM-u.

Bez obzira na generacijsku klasifikaciju i mobilnost prikljuenih komunikacijskih ureaja, sve komunikacijske mree moraju omoguiti multipleksiranje komunikacijskih kanala. Dva su osnovna naina kako to izvesti u digitalnim MK mreama: Kodna dioba (Code Division Multiple Access CDMA): razni tokovi podataka, poput glasovnih razgovora ili poruka, istovremeno prolaze kroz komunikacijski kanal, a razdvojeni su tako to su kodirani razliitim kodovima. Vremenska dioba (Time Division Multiple Access TDMA): razni tokovi podataka su razdvojeni tako se naizmjence proputaju kroz komunikacijski to jest vremenski ga dijele. Na takvom multipleksiranju zasniva se GSM tehnologija. U GSM mreama, jednu frekvenciju moe koristiti 8 mobilnih ureaja.

Slikom 2-1 prikazan je razvoj mobilnih komunikacija grupiranih prema nainu multipleksiranja komunikacijskog kanala i generacijskoj klasifikaciji. Plavom bojom objedinjene su tehnologije koje vuku porijeklo od GSM-a.

2G
IS-136 TDMA

2,5G

2,75G
EDGE

3G

TDMA

D-AMPS GSM PDC GPRS

IMT-SC

IS-136HS UWC-136

IMT-DS

CDMA

( UTRA FDD \ W-CDMA)

UMTS

IMT-TC
UTRA TDD \ TD-CDMA TD-SCDMA

IS-95 cdmaOne

IMT-MC

Cdma2000

Cdma2000 1x EV-DO 1x EV-DV

Slika 2-1: Razvoj mobilnih komunikacija

13

Mobilni telekomunikacijski standardi razvijeni na temelju GSM-a su TETRA, GPRS i UMTS. TETRA je 2G MK tehnologija [54, 134-135] koritena za posebne namjene, poput policijske komunikacije. Omoguuje i neke dodatne funkcionalnosti u odnosu na klasini GSM, poput poziva skupini korisnika [54, 136]. Osnovna razlika tog sustava u odnosu na klasian GSM jest daleko vei domet baznih primopredajnih stanica. Zato TETRA ulazi u kategoriju radijskih komunikacija. GPRS tehnologija (General Packet Radio Service) omoguuje beini prijenos podataka do 171,2 kBit/s [54, 125], ali u praksi ta brzina najee iznosi oko 56 kBit/s. GPRS se klasificira kao "druga i pol" generacija (2.5G) mobilnih komunikacija. EDGE tehnologija (Enhanced Data Rates for GSM Evolution) je unapreenje GSM-a koje omoguuje beini prijenos podataka do 384 kBit/s [54, 138]. EDGE se klasificira kao "dva i trietvrt" (2.75G) generacija mobilnih beinih komunikacija. Ta tehnologija poznata je i pod nazivom EGPRS. UMTS omoguuje beini prijenos podataka brzinama do 11 MBit/s. Jedna od bitnih funkcionalnosti te tehnologije jest mogunost integracije razliitih drugih komunikacija, fiksnih i beinih u jedinstvenu telekomunikacijsku cjelinu [54, 139]. UMTS se klasificira kao tehnologija tree generacije (3G). Oznaava se i kao UTRA FDD/CDMA te IMT-DS. Posljednje tehnoloko usavrenje UMTS-a oznaava se kao HSDPA, s trenutnim brzinama od 1,8 do 14,4 Mbit/s, a planiranim i preko 42 Mbit/s.

2.2 Beine mree

Beine mree koriste radio-valove ili infracrvene zrake kao prijenosnike signala umjesto ica te omoguuju povezivanje stacionarnih i mobilnih ureaja. Osnovne prednosti beinih mrea nad oienima su slijedee: Prilagodljivost: ureaji spojeni na beinu mreu mogu komunicirati (unutar dometa mree) bez ikakvih fizikih ogranienja te mogu biti fiziki postavljeni bilo kako, a ne samo u blizini mrene utinice. Olakano postavljanje: ako ureaji spojeni na beinu mreu koriste isti komunikacijski standard, mogu komunicirati bez fizikih kablova i postavljanja mrenih preklopnika (switch). Dimenzije: beine mrene tehnologije omoguuju izradu malih ureaja koji mogu biti lako prenosivi ili neprimjetno postavljeni gdje treba, na primjer u povijesnim graevinama i bankama. Otpornost: beine mree otpornije su na prirodne katastrofe ili nemar. Cijena: ukljuivanje dodatnih korisnika u beinu mreu ne poveava njenu cijenu.

Glavni nedostaci beinih mrea prema fiksnima su: Slabija kvaliteta usluge: brzina beinog prijenosa obino je zamjetno manja nego brzina oienih mrea (1-10 Mbit/s prema 100-1000 Mbit/s), a broj greaka pri prijenosu vei. Administrativna ogranienja: beine mree moraju se pokoravati nacionalnim zakonima. Njihovo funkcioniranje obino je ogranieno na besplatne frekvencijske pojaseve koji pak nisu isti u svim zemljama, to usporava i oteava uspostavu globalnih rjeenja.

14

Sigurnost: koritenje radio-valova za primopredaju umjesto ica znaajno olakava oslukivanje komunikacijskog kanala i neovlateno spajanje na mreu to jest krau etera (bandwidth theft). Radio-valovi mogu izazvati neeljene interferencijske pojave s drugom elektronikom opremom.

Velika veina beinih mrea koristi radio-valove kao prijenosnike signala, a ne infracrvene zrake. Infracrveni prijenos je lako blokirljiv, to jest vrlo osjetljiv na fizike prepreke pa signal ne moe, primjerice, proi kroz zidove ili guu vegetaciju. Ureaji ukljueni u infracrvenu mreu trebaju zato biti u vidnom polju. Najvea brzina infracrvenog prijenosa iznosi oko 115 kBit/s, to je malo u odnosu na mogunosti koje nudi prijenos radio-valovima. Dvije su osnovne vrste beinih mrea: Infrastrukturne: za rad zahtijevaju postojanje jednog ili vie meusobno umreenih primopredajnika zvanih pristupne toke (access point). Ureaji koji se spajaju na infrastrukturnu beinu mreu moraju imati i vlastiti odgovarajui primopredajnik, beinu mrenu karticu (wireless network adapter), koja slui spajanju na pristupne toke. Pristupne toke mogu biti i most (bridge) prema drugim mreama. Izravne ili ad-hoc: omoguuju izravnu (peer-to-peer) komunikaciju meu ureajima. Za pristup ad-hoc mrei dovoljno je da ureaji imaju vlastiti odgovarajui primopredajnik.

Infrastrukturne mree imaju znatno vee mogunosti pokrivanja zemljita. irenjem mree pristupnih toaka, beini pristup preko infrastrukturnih mrea moe biti omoguen u bilo kojem kutku Zemlje. Najrairenija porodica beinih standarda namijenjenih ostvarivanju infrastrukturnih mrea jest IEEE 802.11x, gdje je x slovo koje oznaava verzije standarda. Najraireniji predstavnik te porodice je IEEE 802.11b brzine prijenosa do 11Mbit/s [54, 231]. Najbri je IEEE 802.11a, najvee teoretske brzine prijenosa podataka od 54 Mbit/s [54, 234]. IEEE 802.11x standardi podravaju i izravne mree, ali realna izvedivost takvog umreavanja mnogome ovisi i proizvoaima mrenih kartica i mobilnih ureaja. Uz IEEE 802.11x, postoji i HIPERLAN porodica beinih standarda, ali se takva mrena rjeenja znatno rjee koriste. Izravne mree kratkog su dometa, ali pogodne za brzu, jeftinu i laganu izgradnju vrlo malih beinih mrea, primjerice unutar jednog ureda. Takve se mree nazivaju i pikomree (piconets) ili wireless personal area network (WPAN). Najpoznatiji standard za izravne beine mree jest Bluetooth. Usvojen je 1998. godine od strane konzorcija pet tvrtki: Ericssona, Intela, IBM-a, Nokije i Toshibe. Standard je kompatibilan sa IEEE 802 porodicom [54, 269-270]. Osnovne namjene Bluetootha su: Beino spajanje periferne opreme na ureaje. Uspostava izravnih pikomrea. Obavljanje uloge mosta izmeu razliitih mrea.

Brzina prijenosa podataka Bluetoothom iznosi najvie 1 Mbit/s [54, 295]. Domet Bluetooth primopredajnika iznosi do 100 metara [54, 283]. Osim Bluetootha, postoji i IEEE 802.15 standard sline namjene, za uspostavu pikomrea, ali se znatno rjee koristi. Vano je napomenuti da razlika izmeu mobilnih telekomunikacijskih i beinih raunalnih mrea sve vie blijedi stoga to se mobilna telekomunikacijska infrastruktura razvija u smjeru sve vee propusnosti podataka te se zato njenim koritenjem mogu realizirati raunalne 15

mree visoke protonosti (high bandwidth). Takva realizacija slina je sada ve uobiajenom koritenju oiene telekomunikacijske infrastrukture za realizaciju raunalnih mrea: ta se infrastruktura moe koristi kao virtualna privatna mrea (VPN) koja povezuje meusobno fiziki udaljene lokalne raunalne mree (LAN). U mobilnom svijetu, mobilne telekomunikacijske mree takoer mogu posluiti kao sredstvo ostvarenja VPN-a izmeu udaljenih beinih ili oienih mrea [23]. Komunikacijska svojstva raznih mrenih tehnologija usporedno su prikazana tablicom 2-II.
Tablica 2-II: Usporedba komunikacijskih svojstava mrenih tehnologija Tip mrene komunikacijske tehnologije GSM 3G WLAN Bluetooth LAN Pokrivenost Velika Velika Srednja Mala Mala Propusnost Mala Srednja Velika Srednja Jako velika

Klasine GSM i na GSM-u temeljene mree omoguavaju veliku pokrivenost teritorija, ali uz relativno slabu propusnost podataka. Bluetooth mrea koristi se za iznimno male prostore te kao zamjena za kabelsko povezivanje raunala i periferne opreme. Klasina oiena lokalna mrea LAN ima iznimno visoku propusnost, ali mali doseg. Beina lokalna mrea, WLAN, ima neto propusnost nego LAN, ali omoguuje znatno veu pokrivenost terena. Mree 3G tipa pak omoguuju pokrivenost ravnu onoj GSM-a, ali im propusnost slabija i od WLAN-ove onemoguuje mnoge poslovne primjene. No, budui da ipak imaju propusnost daleko veu od GSM-a, razumno ih je koristiti u navedene svrhe meusobnog spajanja lokalnih mrea, oienih i beinih.

2.3 Mobilni ureaji

Najrairenija kategorija mobilnih ureaja su mobiteli i pametni telefoni ija je osnovna namjena meuljudska govorna komunikacija. Takva namjena predstavlja samo znaajno poboljanje klasine, fiksne telefonije. Nove mogunosti otvara mobilno raunarstvo, napose kada se integrira s mobilnim komunikacijama. Zato e u ovom poglavlju biti rijei o onim mobilnim tehnologijama, hardverskim i softverskim, koje u veoj ili manjoj mjeri obuhvaaju raunalne funkcionalnosti. Zbog raunalnih funkcionalnosti, samo takve tehnologije su zanimljive u kontekstu projektiranja MobIS-a. Velika veina tih tehnologija moe se koristiti i u mobitelima, i u pametnim telefonima, i u dlanovnicima, pa ak i u mobilnim i stolnim raunalima. Na primjer, Wireless Application Protocol (WAP) je tehnologija zamiljena za spajanje pametnih telefona na Internet. Zbog tehnolokog napretka, gotovo svi novi mobiteli imaju mogunost spajanja na Internet WAP-om. Posljedica je daljnje smanjivanje razlike izmeu mobitela i pametnih telefona. WAP se koristi i u dlanovnicima, pa ak i u prijenosnim i stolnim raunalima. S druge strane, HTTP protokol, nekad namijenjen iskljuivo spajanju ''pravih'', prijenosnih i stolnih, raunala na Internet, danas koriste i dlanovnici te ak i pametni telefoni i 16

mobiteli. Govorna komunikacija primjenom GSM-a nekada bjee u iskljuivoj domeni mobitela i pametnih telefona, ali danas postoji znatan broj dlanovnika s tom mogunou. Posljedica toga je daljnje smanjivanje razlike izmeu dlanovnika i pametnih telefona. Zbog svega navedenog, pri pregledu mobilnih ureaja najprimjerenije je govoriti o mobilnim tehnologijama, hardverskim i softverskim, koje ti ureaji koriste te mogunostima uporabe mobilnih ureaja. Radi jasnoe prikaza, potrebno je ipak klasificirati mobilne ureaje, pri emu se mora imati na umu da su granice postavljene takvom klasifikacijom vrlo neodreene.

2.3.1 Pametni telefoni i mobiteli

Gotovo svi novi mobiteli imaju neke raunalne funkcionalnosti prije smatrane razlikovnom znaajkom pametnih telefona. Te funkcionalnosti mogu biti, na primjer, kalendar, lista zadaa (task list), mogunost spajanja na Internet koritenjem HTTP ili WAP protokola, programirljivost i mogunost instalacije dodatnih programa, i drugo. Glavne znaajke mobitela i pametnih telefona, to jest njihove najvee razlike spram dlanovnika, jesu pretena orijentiranost na glasovnu komunikaciju, mogunost koritenja jednom rukom, telefonska tipkovnica te mali zaslon.

2.3.2 Dlanovnici
Dlanovnici su mobilni ureaji koji posjeduju znaajne raunalne te opcionalne komunikacijske funkcionalnosti. Veina dlanovnika u svijetu koristi neki 32-bitni procesor ARM porodice, brzine od 200 do 624 MHz. Glavne znaajke dlanovnika su slijedee: Dodirni zaslon (touch screen) je glavno korisniko suelje veine dlanovnika. Podaci se upisuju na dodirni zaslon uporabom stilusa (stylus), posebno dizajnirane elektronike olovke. Dva su glavna naina upisa: o Korisnik pie stilusom po dodirnom zaslonu, a dlanovniki program za prepoznavanje slova i rijei automatski pretvara napisano u raunalna slova. o Korisnik tipka stilusom po virtualnoj tipkovnici iscrtanoj na dodirnom zaslonu dlanovnika. Mogunost koritenja sloenih aplikacija poput tekst-procesora, tablinog kalkulatora, baze podataka, navigacijskih programa, medicinskih aplikacija, i drugih. Mogunost sinkronizacije sadraja u pohranjenog na dlanovniku sa sadrajem na prijenosnom ili stolnom raunalu koritenjem iane ili infracrvene veze. Sinkronizaciju provodi ugraeni namjenski program. Mogunost instalacije dodatnog softvera. Mogunost instalacije dodatnog hardvera poput itaa prugastog koda, malog blagajnikog printera, tipkovnice, diska, GPS navigacijskog sustava i druge opreme. Proirivost memorije uporabom specijaliziranih memorijskih kartica ili USB stikova. Opcionalne mogunosti glasovne komunikacije, primjerice koritenjem GSM-a, beinog spajanja na Internet, primjerice koritenjem GPRS-a, te umreavanja koritenjem Bluetootha.

Glavna ogranienja dlanovnika su: Relativno mala memorija: kapacitet RAM-a iznosi 8 do 128 MB, ROM-a oko 32 MB. 17

Sporost pristupa memoriji Mali zaslon, 320320 ili 240 320 toaka oblika portreta (portrait). Najjai dlanovnici imaju rezoluciju do 640480 oblika krajolika (landscape). Nepostojanje ugraenog diska. Nunost ouvanja malih dimenzija cijelog ureaja jer inae ureaj prestaje biti dlanovnik.

2.3.3 Prijenosna raunala

Prijenosna raunala ili prijenosnici su mobilne verzije stolnih raunala i imaju jednake mogunosti, ali i viu cijenu zbog dodatnih trokova izrade smanjenih i energetski tedljivijih inaica standardnog hardvera. Prijenosna raunala se, ee od stolnih, odlikuju slijedeim znaajkama: Veina ima ugraen Bluetooth primopredajnik. Veina ima uraenu beinu mrenu karticu IEEE 802.11x standarda. Mnoga koriste specijalizirane procesore niske potronje i zagrijavanja te neto manje brzine rada, primjerice Intelova Centrino tehnologija. Prijenosna raunala nemaju klasine PCI utore za proirenja, ali zato imaju jedan PCMCIA utor.

Osim toga, mnogi korisnici prijenosnih raunala slue se beinim pristupom Internetu koritenjem GPRS-a ili UMTS-a. Tehniki se takav pristup ostvaruje umetanjem primopredajne kartice u PCMICA utor.

2.3.4 Uklopljena raunala

Uklopljena (embedded) raunala su prijenosnici pokretani specijaliziranom, uklopljenom verzijom operacijskog sustava. Uklopljeni operacijski sustav kompatibilan je sa stolnom verzijom namijenjenom klasinim prijenosnicima ili stolnim raunalima, ali s reduciranim dodatnim funkcionalnostima. Uklopljeni OS zato je manjih dimenzija od stolnog parnjaka te je tipino sadran u ROM-u raunala. Mrena periferna oprema uklopljenih prijenosnih raunala esto je ista kao na obinim prijenosnim raunalima. Uklopljena raunala obino nemaju disk, nego flash memoriju.

2.4 Mobilni operacijski sustavi

Osnovna razlika meu dlanovnicima jest u operacijskim sustavima. Uvrijeeno je da se dlanovnici klasificiraju prema operacijskom sustavu kojeg koriste, a ne prema, primjerice, procesoru ili hardverskoj opremi openito. Pametni telefoni koriste sline ili iste operacijske sustave koje koriste dlanovnici.

2.4.1 Palm OS
Prva verzija Palm OS-a razvijena je godine 1996. Dananji vlasnik tog OS-a i njegovih izvedenica je tvrtka Palm Source, od rujna 2005. u vlasnitvu japanske kompanije ACCESS. Na Palm OS-u bio je temeljen prvi komercijalni dlanovnik Palm Pilot, puten u prodaju 1996. godine. Posljednja, 6. verzija tog OS-a je Palm Cobalt, komercijalno dostupna od 2005. godine, ali u kojoj do kraja 2006. godine jo nije izveden niti jedan komercijalni mobilni ureaj. Novi 18

mobilni ureaji jo uvijek se izvode u neto starijoj Palm Garnet verziji. Cobalt je projektiran tako da u potpunosti iskoritava mogunost ARM procesorske arhitekture, ukljuivo i viedretvenost, to nije sluaj sa starijim verzijama Palm OS-a. Svi Palm OS-ovi imaju ugraenu podrku za shematske baze podataka, ali samo Cobalt ima ugraenu podrku i za relacijsku bazu [27, 192]. Tvrtka Palm Source najavila je da e daljnji razvoj Palm OS-a biti temeljen na Linuxu.

2.4.2 Windows CE
Windows CE, kolokvijalno znan kao WinCE, obuhvaa porodicu operacijskih sustava za pametne telefone i dlanovnike. Taj se pojam esto smatra istovjetnim pojmovima Windows Mobile, Pocket PC i Microsoft Smartphone, no to poistovjeivanje nije sasvim ispravno: WinCE je modularni operacijski sustav, to znai da razne klase mobilnih ureaja koriste razne kombinacije WinCE modula kao operacijski sustav. Windows Mobile je skup softverskih platformi temeljnih na WinCE operacijskom sustavu. Svaka platforma obuhvaa drugu kombinaciju WinCE modula i ugraenih korisnikih programa. Glavne Windows Mobile platforme su Pocket PC za dlanovnike i Smartphone za pametne telefone.

I dlanovnici pokretani WinCE-om, i njihov operacijski sustav obino se kolokvijalno nazivaju Pocket PC. Pametni telefoni pokretani WinCE-om obino se nazivaju smart phone, a njihov operacijski sustav Windows Mobile, iako se, dakle, radi samo o jednoj Windows Mobile platformi. Od verzije 4.2, svi WinCE operacijski sustavi podravaju Microsoftovu .NET tehnologiju. Ureaji pod WinCE-om imaju mogunost pokretanja snane mobilne baze podataka Microsoft SQL Server CE koja se moe lako sinkronizirati sa standardnim SQL Serverom.

2.4.3 Symbian OS
Symbian OS je najstariji operacijski sustav za mobilne ureaje. Njegov izravni prethodnik bjee operacijski sustav EPOC tvrtke Psion (nekad poznate po softveru za ZX Spectrum), razvijen 1987. godine za tadanje Psionove dlanovnike i prijenosna raunala. Godine 1998. Psion, Nokia, Ericsson i Motorola osnovali su tvrtku Symbian. EPOC verzije 5 preimenovan je u Symbian OS verzije 5 i postao glavni proizvod te tvrtke. Posljednja verzija Symbian OS-a je 9.3, izdana u srpnju 2006. U studenom iste godine broj prodanih mobitela pokretanih tim OS-om dosegao je 100 milijuna. Mobiteli pod Symbian OS-om uglavnom su onih marki koje su i tvrtke suvlasnici Symbiana. Najjai podravatelj Symbian OS-a je Nokia.

2.4.4 BlackBerry
BlackBerry je naziv za dlanovnike kanadske tvrtke Research in Motion i njihov, zapravo neimenovani, operacijski sustav. Ti se dlanovnici posebni po slijedeem: U pravilu imaju pravu tipkovnicu. Ugraen softver i hardver obavezno podrava dojavnu e-potu (push e-mail), mobilno telefoniranje, slanje poruka, faksiranje i pretraivanje Interneta.

19

BlackBerry dlanovnici napose su popularni u sjevernoj Americi. Najee se koriste upravo u osobne komunikacijske svrhe.

2.4.5 OS-ovi temeljeni na Linuxu

Postoji vie dlanovnikih OS-ova temeljenih na Linuxovoj jezgri, ali tri su najpoznatija: Maemo, ponajvie koriten u Nokijinim dlanovnicima, GPE i Qtopia. Takvi operacijski sustavi zauzimaju malen dio trita.

2.5 Mobilni Internet

Pod pojmom mobilnog interneta obino se misli na web stranice koje su itljive kada se pregledavaju s mobilnih ureaja te na protokole i opisne jezike koji omoguuju dohvat odnosno prikaz i izradu takvih stranica. U tu svrhu, godine 1998 tvrtke Ericsson i Nokia osnovale su konzorcij zvan WAP Forum koji je donio standarde za: internetski komunikacijski protokol namijenjen mobilnim ureajima zvan Wireless Application Protocol (WAP) opisni jezik za prikaz i izradu mobilnih stranica zvan Wireless Markup Language (WML)

Oba standarda temeljena su na svojim klasinim internetskim parnjacima HTTP-u i HTML-u, ali su reducirani i prilagoeni tehnikim mogunostima mobilnih ureaja, prije svega pametnih telefona. WAP Forum se godine 2002. Udruio u Open Mobile Alliance (OMA) grupu, zajedno s drugim tijelima koja su se bavila standardizacijom mobilnih tehnologija. No, WAP i WML nisu dobro niti iroko prihvaeni, osim u Japanu. Vie je uzroka tome: Neprecizna specifikacija koja je uzrokovala nejednaku primjenu odreenih funkcionalnosti na raznim modelima mobilnih ureaja te tako u mnogome reducirala kompatibilnost. Nedostatak dobrih razvojnih alata koji bi omoguio mobilni internetski razvoj po principu ''write once, run everywhere'' te vezano uz to: o Nedostatak posluiteljskog softvera koji bi znali mobilnim ureajima slati prilagoeni sadraj. Pod prilagoenim sadrajem misli se na prikaz u skladu s mogunostima mobilnog ureaja, kao to je rezolucija, broj boja, i drugo. Ograniene prikazne mogunosti samih mobilnih ureaja u prvim godina 21. stoljea koje su bitno ograniavale uporabu bilo kakvih internetskih sadraja na njima.

Daljnjim razvojem mobilnih tehnologija, napose onih temeljenih na WinCE-u, omoguena je proizvodnja takvih mobilnih ureaja, napose dlanovnika, koji mogu prikazivati stranice u HTML-u. Budui da takve mobilne platforme imaju primat na tritu s tendencijom daljnjeg rasta, eventualna konkurencija takoer mora omoguavati jednaku internetsku funkcionalnost. Zato e WAP i pripadne tehnologije vremenom vjerojatno biti naputene ili ouvane samo u domeni pametnih telefona. Mobilni Internet temeljit e se na jednakim tehnologijama kao i klasini, s tim da e se pri dizajnu i izradi mobilnih web aplikacija i dalje morati voditi rauna o ogranienim prikaznim mogunostima mobilnih ureaja.

20

2.6 Razvoj mobilnog softvera

Razvoj mobilnog softvera obavlja se na obinom raunalu. Pri tom se najee koristi neki klasini razvojni alat obogaen dodacima koji omoguuju ili olakavaju programiranje mobilnih ureaja. Najvaniji takvi dodaci su simulatori mobilnih ureaja. Njihovom uporabom razvoj mobilnog softvera mogu je bez fizikog mobilnog ureaja. Platforme za razvoj mobilnog softvera prikazane su tablicom 2-III.
Tablica 2-III: Razvojni alati za mobilni softver Platforma Symbian OS Programski jezik C++ Alati Carbide.c++ (temeljen na Eclipseu) Crossfire (dodatak za Visual Studio) CodeWarrior Xcode Java ME Java Eclipse NetBeans Mobility pack Python Flash Lite Python ActionScript Razni, ukljuivo Eclipse i Visual Studio. Macromedia Flash Eclipse .NET Compact Framework Microbrowser C#, VB.NET, C++.NET XHTML (WAP 2.0) WML (WAP 1.2) BREW C/C++ Visual Studio 6.0, Visual Studio 2003 Palm OS C/C++ Eclipse CodeWarrior Visual Studio 200x Razni

Osnovne osobine platformi navedenih tablicom 2-III su slijedee: Symbian OS platforma slui za razvoj na svim ureajima s tim operacijskim sustavom. Java ME je platforma na kojoj je razvoj neovisan od operacijskog sustava i hardvera mobilnog ureaja, ba kao i u standardnoj Javi, ali ciljni mobilni ureaj mora imati instaliran Java Run-Time Environment. Python je platforma na kojoj je razvoj neovisan od operacijskog sustava i hardvera mobilnog ureaja. Postoje izvedbe Pythona za Java Run-Time Environment i za .NET Compact Framework. Flash Lite je mobilna verzija standardne Flash platforme. Iako se najee koristi za izradu animacija na webu, mogua je upotreba te platforme za izradu poslovnih informatikih rjeenja. .NET Compact Framework je platforma na kojoj je razvoj neovisan operacijskog sustava i hardvera mobilnog ureaja, ali mobilni ureaj mora imati instaliran .NET Compact Framework.

21

Microbrowser je generiko ime za internetske pretraivae na mobilnim ureajima. To je i naziv za skup platformi koje omoguuju stvaranje web stranica prilagoenih mobilnim ureajima. Te su stranice obino izraene koritenjem WML-a. Ponekad se takve stranice izrauju u obinom HTML-u, ali broj ureaja sa microbrowserom sposobnim za itanje tih stranica je jo uvijek relativno mali. BREW je platforma za mobilni razvoj amerike tvrtke Qualcomm. Obuhvaa i funkcionalnosti koje inae pripadaju operacijskom sustavu. Ozbiljan nedostatak te platforme je nepostojanje pravog simulatora mobilnih ureaja. Osim toga, svi BREW developeri moraju svoje proizvode podnijeti Qualcommu na relativno skupo digitalno potpisivanje i testiranje. Palm OS platforma slui za razvoj na svim ureajima s tim operacijskim sustavom.

2.7 Mobilno pozicioniranje

Mobilno pozicioniranje je pojam koji oznaava mogunost oitavanja geografske lokacije mobilnog korisnika koritenjem njegovog mobilnog ureaja odnosno sklopova ili periferne opreme tog ureaja. Mobilno pozicioniranje je od velikog potencijalnog znaenja za one mobilne aplikacije i usluge ija funkcionalnost ovisi o lokacijskom kontekstu mobilnog korisnika. Na primjer, ako mobilni korisnik pristupa turistikom portalu traei informacije o restoranima ili plaama, portal mora znati na kojoj se lokaciji nalazi taj korisnik kako bi mu dao informacije o traenim objektima u njegovoj blizini. U takvim sluajevima, esto jest mogue da mobilni korisnik runo upisuje svoju lokaciju, no obino je praktinije da se ona automatski oita. Postoje, meutim, i drugi sluajevi, primjerice cestovna navigacija, u kojima je korisniki upis vlastite geografske pozicije nemogu ili jako nepraktian. Tada se mora pribjei automatskom oitavanju geografske pozicije koje se izvodi na neki od slijedea dva naina [77]: Satelitskom navigacijom Staninom identifikacijom

Satelitska navigacija oslanja se na neki komercijalni satelitski navigacijski sustav. Najee je to ameriki GPS, ali od svibnja 2007. komercijalno je dostupan i ruski GLONASS. Europska unija gradi svoju satelitsku navigaciju koja e zaivjeti iza 2010. Za koritenje satelitske navigacije, mobilni ureaj mora imati ugraen odgovarajui prijemnik. Prijemnik je osjetljiv na prepreke, primjerice zidove, pa pri predvianju potreba za mobilnim pozicioniranjem treba voditi rauna o tome da li e mobilni korisnik moi doi na otvoreno radi oitavanja pozicije. Odreivanje pozicije satelitskom navigacijom mogue je s prilino velikom tonou, reda veliine metra. Satelitska navigacija je samopozicionirajua tehnika, to znai da sam mobilni korisnik svojim mobilnim ureajem odreuje svoju poziciju. Stanina identifikacija oslanja se na primopredajne stanice mobilne komunikacijske mree. Ako je mobilni komunikacijski ureaj u dometu jedne ili vie takvih stanica onda se moe saznati njegova okvirna pozicija. Preciznost takvog odreivanja pozicije je relativno niska, s grekom veliine dvjestotinjak metara. Stanina identifikacija je daljinski pozicionirajua tehnika, to znai da sam mobilni korisnik ne moe svojim ureajem odrediti svoju poziciju, nego mu tu uslugu mora pruiti i o rezultatima ga izvijestiti vanjski sustav, mobilna komunikacijska mrea na koju je mobilni ureaj spojen.

22

3 Poslovni procesi i metodika njihovog modeliranja

Ve u uvodnom poglavlju navedena je kratka definicija poslovnog procesa koja je bila potrebna da bi se moglo odrediti podruje istraivanja obuhvaeno ovim radom. Meutim, ako procese treba unapreivati da bi se poboljala uinkovitost cijelog sustava, onda je potrebno detaljnije poznavati prirodu svih procesa u sustavu i njihovu unutranju strukturu, jednako kao i njihove meusobne odnose i kontekst u kojem se pojavljuju. Samo potpuno razumijevanje procesa omoguit e pravilan izbor i primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, ukljuivi i mobilne tehnologije, za poveanje djelotvornosti 1 pojedinih procesa i uinkovitosti2 cijelog organizacijskog sustava. Stoga e se u sljedeim tokama ovog poglavlja detaljnije razmotriti meusobni odnosi izmeu poslovnih procesa, organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava.

3.1 Organizacijski i informacijski sustav i poslovni proces

Zakonitosti razvoja i naine djelovanja informacijskih sustava mogue je ispravno i cjelovito objasniti samo onda ako razmatranje polazi od objektnog sustava u kojem informacijski sustav djeluje. Sva razmatranja u ovom radu se odnose samo na organizacijske sustave koji su specijalizirana vrsta objektnih sustava. Ponaanje i svojstva organizacijskih sustava dobro su opisani u literaturi, a prema [80] su definirani, kao cilju usmjereni dinamiki sustavi s vierazinskom strukturom, povratnom vezom i upravljanjem, koji imaju svojstvo uenja i samoorganiziranja, a djeluju u promjenljivim uvjetima okoline. Ne ulazei u dublja teorijska razmatranja, ovdje e se podrazumijevati da su proizvodna poduzea, banke, kole, bolnice, dravna uprava te dravne i drutvene ustanove, i tako dalje organizacijski sustavi. Organizacijski sustavi postoje samo zato jer u okolini postoji potreba za rezultatima njihovog djelovanja. Zadovoljavanje tih potreba je svrha postojanja (ili misija) svakog organizacijskog sustava. Prepoznavanje potreba koje dolaze iz okoline i oblikovanje zamisli o tome kako zadovoljiti te potrebe naziva se postavljanje ciljeva. Ciljevi moraju biti mjerljivi pa stoga za svaki organizacijski sustav postoje kriteriji za procjenu postizanja tih ciljeva. Za gospodarske sustave dobit je najvaniji kriterij ostvarenja ciljeva, ali za mnogo drugih sustava (primjerice kole, zdravstvene ustanove, dravnu upravu, policiju, znanstvene i kulturne ustanove) kriteriji su daleko sloeniji. Iako se pojedinani ciljevi razliitih organizacijskih sustava bitno razlikuju, opi cilj je uvijek isti: izvoditi temeljne aktivnosti tako da se osigura opstojnost sustava u promjenljivim uvjetima okoline te omogui njegov budui rast i razvoj. Da bi organizacijski sustav ostvario postavljene ciljeve, on objedinjava ljude, radne postupke te potrebne tehnoloke resurse. On, meutim, nije amorfni skup svojih sastavnih elemenata, ve ima prepoznatljiv unutranji ustroj (najee hijerarhijski, prikazan strukturnim stablom ili matrini, u obliku dvodimenzionalne tablice) koji omoguava najpovoljniji nain izvravanja cilju usmjerenih aktivnosti. Svaki dio sloenog sustava izvrava pri tome jedan dio zadataka
1

Djelotvornost (efficiency) je stupanj korisnog djelovanja svakog procesa. Kod klasinih proizvodnih procesa za ovaj se pojam koristi jo i naziv produktivnost. Uinkovitost (effectiveness) je omjer ukupnih izlaza i ulaza. Svaki organizacijski sustav nastoji stvoriti zadanu izlaznu vrijednost uz to manji utroak ulaznih resursa ili od zadanih resursa to veu izlaznu vrijednost.

23

cjeline, ali je njihovo djelovanje meusobno usklaeno. Ciljevi djelovanja svakog dijela sustava su u takvom sluaju podskup opih ciljeva sustava. Postavljene ciljeve organizacijski sustav ostvaruje izvoenjem velikog broja raznovrsnih poslovnih procesa. Poslovni proces je, prema [81] i u skladu s prethodnim razmatranjima, skup aktivnosti i odluka, preko kojih se ostvaruje neki dio cilja organizacijskog sustava, za ije izvoenje su potrebni odreeni resursi i odreeno vrijeme, a ima vrijednost za korisnika proizvoda i usluga koje daje razmatrani organizacijski sustav. Svaki pojedinani poslovni proces sudjeluje, dakle, u stvaranju vrijednosti koja zadovoljava potrebu nekog entiteta iz okoline (za gospodarske sustave ti su entiteti kupci njihovih proizvoda ili usluga), ali se cjelovita potreba moe ostvariti tek povezanim djelovanjem svih procesa u organizacijskom sustavu. Ovako povezane procese ije se djelovanje u dobro organiziranim sustavima odlikuje pozitivnim sinergizmom zovemo poslovnom tehnologijom. Poslovna tehnologija je dakle iri pojam od proizvodne tehnologije te predstavlja specifini nain djelovanja svakog organizacijskog sustava. Isti procesi (poput prijema robe ili izdavanja robe sa skladita) pojavljuju se u razliitim poslovnim tehnologijama, ali se pri tome mogu izvoditi s razliitom djelotvornou to zavisi o vrsti i koliini resursa koji se pri tome troe. Opa shema ovako opisanog organizacijskog sustava i njemu odgovarajueg informacijskog sustava prikazana je, prema [79], na slici 3-1.
Granica sustav-okolina

Ie

No

Ip

Io

Nr

Np

Ia

Ii

U
Trite, gospodarstvo i drutvo

I
Procesi IZVOENJA Is Smetnje Proizvodi i usluge
Razina izvoenja

Materijali, energija i usluge

Trite, gospodarstvo i drutvo

Slika 3-1: Prikaz organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava

Sve procese koji ine poslovnu tehnologiju bilo kojeg organizacijskog sustava mogue je, prema gornjoj razvrstati na tri razine ili tri podsustava: izvoenje, upravljanje i odluivanje. Na razini izvoenja izvode se procesi osnovne djelatnosti organizacijskog sustava. To su procesi po kojima je on prepoznatljiv vanjskom promatrau, poput izrade proizvoda u proizvodnom poduzeu, novane transakcije u banci, i slino. U procesima na razini izvoenja pretvaraju se ulazni imbenici U u izlazne vrijednosti I koje sustav isporuuje svom okruenju. Kod proizvodnih sustava ovi su tokovi preteito materijalni, a kod drugih mogu biti 24

Razina upravljanja

Procesi UPRAVLJANJA

Razina odluivanja

Procesi ODLUIVANJA

novani, primjerice u bankama, ili pak nematerijalni, primjerice u kolama ili dravnim ustanovama. Svaki sustav nastoji poveati djelotvornost ove pretvorbe. U gospodarskim sustavima na ovoj se razini stvaraju nove vrijednosti koje u raunu dobiti ine prihod. Ukupna dobit, meutim, ne zavisi samo o djelotvornosti rada na razini izvoenja, ve o uinkovitosti djelovanja cijelog poduzea. Na razini upravljanja planira se i organizira rad, usklauju potrebe za resursima i odobrava njihovo koritenje, prati uspjenost organizacijskog sustava i pokreu akcije za otklanjanje poremeaja koji dolaze iz okoline ili iz procesa s razine izvoenja. Za upravljanje su potrebne informacije o aktivnostima Ia na razini izvoenja, informacije o izlaznim uincima sustava Ii te informacije o vanjskim poremeajima Is. Na osnovi tih informacija te zadanih ciljeva No s razine odluivanja, u procesima upravljanja se donose nalozi o nainu izvoenja poslova Np i koritenju ulaznih resursa Nr. Od kakvoe upravljanja zavisi uinkovitost organizacijskog sustava kao cjeline. Ako se radi o poduzeu, onda je mjera uinkovitosti dobit. U vezi upravljanja organizacijskim sustavom treba napomenuti da ono ne bi ni bilo potrebno kada bi se procesi izvoenja odvijali determinirano, a vanjske smetnje ne bi imale nikakvog utjecaja. No, tada bi se radilo o automatu koji za zadani ulaz uvijek daje traeni izlaz, a ne o organizacijskom sustavu. Nadalje, pojam smetnje Is valja shvatiti u irem smislu, to jest kao svaki poremeaj iz okoline, a ne samo onaj koji smanjuje izlaz. Tako shvaena smetnja kao to je poveanje trine potranje moe i poticajno djelovati na organizacijski sustav. S razine odluivanja zadaju se ciljevi, oblikovani kao odluke No koji su mjerodavne za procese upravljanja. Za proizvodno poduzee to moe biti, na primjer, odluka o raspodjeli ostvarene dobiti, razvoju novih proizvoda, usvajanju novih proizvodnih tehnologija, ulasku na nova trita, i tako dalje. Za odluivanje su potrebne informacije o poslovnom stanju poduzea Ip te informacije o utjecaju okoline Io na poduzee, poput trinih kretanja, izvora financiranja, dostupnih tehnologija, i drugih. O kakvoi razine odluivanja ovisi stabilnost organizacijskog sustava te njegov budui rast i razvoj. O stanju u organizacijskom sustavu i njegovoj okolini postoji mnotvo podataka. Te podatke treba prikupiti, pohraniti, izluiti znaajne, raspodijeliti po procesima na razini izvoenja, odnosno obraditi ih u informacije pogodne za upravljanje i odluivanje te dostaviti na odgovarajue razine. Ako je opseg tih podataka obiman, broj procesa koji ih trebaju velik, algoritmi njihove pretvorbe u informacije sloeni, a potrebno vrijeme za donoenje odluka kratko, onda treba izgraditi poseban podsustav organizacijskog sustava koji e biti namijenjen samo dobrom i uinkovitom obavljanju tih poslova. Tako definiran podsustav naziva se informacijskim podsustavom organizacijskog sustava. Na temelju ovih razmatranja ilustriranih slikom 3-1, izvedena je u [10] genetika3 definicija informacijskog sustava koja glasi: Informacijski sustav je podsustav organizacijskog sustava, ije su zadae: (a) povezati procese na razini izvoenja, upravljanja i odluivanja, (b) poboljati djelotvornost procesa izvoenja, (c) omoguiti bolje upravljanje i poveanje uinkovitosti susstava te (d) poveati pouzdanost odluivanja.

U [10] je ovaj naziv izveden prema pojmu genetika metoda. To je filozofska metoda koja nastoji prouiti i shvatiti razloge neke pojave i nain njezinog postanka (za razliku od deskriptivne metode, koja opisuje pojavu kao gotovu injenicu, tj. onakvu kakvu vidimo kada je ve nastala i djeluje).

25

Na slici 3-1 informacijski sustav obuhvaa sve tokove koji su simboliki prikazani strelicama. Valja uoiti da u objektnom sustavu postoje tri razliite vrste tokova: informacija, naloga4 i resursa, dok su u IS-u ta tri toka reducirana na dva: informacija i naloga. Naime, informacijski sustav ne barata materijalnim tokovima, ve informacijama o tim tokovima. Tako se u IS-u ne prometuje s materijalima, ve s informacijama o prometu materijala. Djelovanje informacijskog sustava, a posljedino tome i svi postupci njegovog projektiranja i izgradnje, moraju se dakle promatrati u vezi s djelovanjem organizacijskog sustava kojem IS pripada. Organizacijski sustav djeluje kroz povezane procese i odluke, a informacijski sustav omoguava da se njegovi procesi odvijaju bre i kvalitetnije te da cijeli organizacijski sustav bude uinkovitiji. Poslovna tehnologija mora se odraavati u strukturi informacijskog sustava koji ju podrava, to jest IS treba smatrati modelom poslovne tehnologije. I na kraju, osobitost suvremenog informacijskog sustava je da su njegovi dijelovi izgraeni uz visoku razinu uporabe informacijskih tehnologija pod im se podrazumijevaju ureaji (hardware) i programi (software) te nain komunikacije i koritenja ureaja i programa. Nijedna od tri razine opisane slikom 3-1 nije homogena, ve se unutar nje odvija vei broj pojedinanih procesa. To je posebno izraeno na razini izvoenja, gdje se odvija transformacija ulaznih veliina U u izlazne I. Slijedom spoznaja iz teorije sustava, moe se i podsustav izvoenja dalje promatrati kao sustav kojeg ine procesi meusobno povezani materijalnim i informacijskim tokovima. Ovo ralanjivanje se moe nastaviti i dalje pa se i svaki proces moe smatrati sustavom koji se sastoji od veeg broja aktivnosti (ili radnih koraka), povezanih materijalnim i informacijskim tokovima iji je slijed odreen logikim uvjetima koji se pojavljuju tijekom izvoenja procesa. Na temelju prethodnih razmatranja i rasprave u [57]5 izvedena je u [11] radna definicija poslovnog procesa: Poslovni proces je povezani skup aktivnosti i odluka, koji se izvodi na vanjski poticaj radi ostvarenja nekog mjerljivog cilja organizacije, troi vrijeme i pretvara ulazne resurse u specifine proizvode ili usluge od znaaja za kupca ili korisnika. Dalje u ovom radu podrazumijevat e se ovakva definicija poslovnog procesa.

3.2 Postupci i norme za modeliranje poslovnih procesa

U ovoj toki biti e kratko opisane metode i tehnike modeliranja poslovnog procesa, koje e se koristiti u kasnijim poglavljima ovoga rada. Te metode i tehnike dio su, u uvodu spomenute, Business Process Modeling paradigme (BPM). BPM je skup metoda, tehnika i jezika za modeliranje i izvravanje poslovnih procesa. Jedan dio tih metoda, tehnika i jezika jest normiran od strane nadlenih strunih meunarodnih tijela i neprofitnih konzorcija, dok je za drugi dio standardizacija u tijeku. Rad spomenutih strunih tijela i neprofitnih konzorcija, kao to su BPMI ili Oasis, podravaju mnogi industrijski giganti pa makar inae bili konkurencija. Meu podravateljima su tako, primjerice, IBM, Microsoft, Oracle i BEA. Krajnji cilj BPM paradigme jest uspostavljanje zajednikih normi za definiciju, opis, projektiranje,
4

Informacija je, prema teoriji informacija, poruka od znaenja primatelja. On odluuje treba li, i kako, djelovati na osnovu primljene informacije. Poruka je skup podataka u prometu izmeu davatelja i primatelja, a podatak je iskaz objektivne stvarnosti. Nalog je informacija koja obvezuje primatelja na odreeno djelovanje. A. Sharp i P. McDermott definiraju poslovni proces na sljedei nain: A business process is a collection of

interrelated work tasks, initiated in response to an event, that achieves a specific result for the customer of the process. Ova definicija ne naglaava transformaciju ulaza u izlaze, povezanost s ciljeima i
potrebe resursa.

26

prikaz i izvravanje poslovnih procesa te normi koje e omoguiti meuprocesnu interoperabilnost. Koritenjem BPM paradigme za projektiranje mobilnih informacijskih sustava, to je jedan od osnovnih ciljeva ovog rada, nastojat e se stvoriti metodika koja e se uklopiti u suvremene industrijske norme za modeliranje poslovnih procesa i razvoj informacijskih sustava. Prije prikaza BPM metoda i tehnika koritenih u ovome radu, potrebno je naglasiti neke posebnosti kod definicije procesa. U BPM paradigmi, poslovni proces je prema [33] detaljni, ''korak-po-korak'' algoritam kojim se opisuje kako se njegovim izvravanjem postie odreeni poslovni cilj od interesa za korisnike. Korisnik pri tome moe biti neki vanjski entitet u odnosu na razmatrani organizacijski sustav, ali takoer i neki drugi entitet (najee organizacijska jedinica) unutar organizacijskog sustava. Koraci provoenja procesa nazivaju se opim imenom aktivnosti. Aktivnosti mogu biti: jednostavne (task), ako ine osnovni korak algoritma to jest ako se kroz njih obavlja elementarna operacija ili sloene (sub-process), ako su sastavljene od vie jednostavnih aktivnosti.

Temeljno svojstvo procesa u BPM paradigmi jest: proces je web-servis. To znai da svaki program kojim se izvrava proces ima dvije temeljne komponente: Procesni pogon (engine) zaduen za obavljanje procesa. Pogon mogu initi, primjerice, .NET biblioteke i Java klase. Interna izvedba tog pogona je stvar svakog proizvoaa. Slualo (listener). Slualo je softver koji oslukuje narudbu za obavljanje procesa, nakon primitka zahtjeva pokree pogon te, nakon to pogon zavri s obavljanjem procesa, isporuuje rezultate obavljanja procesa naruitelju. Naruitelj je drugo raunalo to jest neki program na tom raunalu. Razmjena informacija izmeu procesa odnosno web-servisa i naruitelja obavlja se koritenjem standardnih protokola, SOAP i HTTP, to znai da je proces izveden po BPM paradigmi inherentno interoperabilan.

U okviru BPM-a je trenutno razvijeno 17 standarda [33], namijenjenih raznim poslovima u modeliranju i obavljanju poslovnih procesa. Ovdje e biti kratko prikazana samo norma za modeliranje poslovnih procesa, pod nazivom Business Process Modeling Notation (BPMN)6 jer se u ovom radu ta norma koristi pri izradi metodike projektiranja mobilnih informacijskih sustava te za analizu njihove uinkovitosti. BPMN je standardizirani grafiki notacijski jezik ija je svrha predoiti model poslovnih procesa u obliku jedne vrste dijagrama toka (workflow). BPMN je razvila Business Process Modeling Initiative grupa (BPMI). Ta grupa je godina 2005. prerasla u Object Management Group (OMG) koja je sada zaduena za odravanje i dopunu BPMN-a. Trenutna verzija BPMN-a je 1.1, a verzija 2.0 je u razvoju.

Ovaj kratki prikaz je prireen prema vaeem izdanju od veljae 2006. godine, koje ima oznaku OMG Final

Adopted Specification.

27

Temeljni ciljevi BPMN-a su: Osigurati standardnu notaciju razumljivu svim poslovnim sudionicima, od izvrnog osoblja, preko projektanata i softverskih inenjera do uprave (management). Na taj nain BPMN omoguuje premoivanje jaza izmeu modeliranja poslovnih procesa i izrade informacijske potpore za njih. Omoguiti generiranje izvrnog jezika, zvanog BPEL (Business Process Execution Language), za obavljanje poslovnih procesa izravno iz grafikog modela.

BPMN podrava modeliranje poslovnih procesa te nije namijenjen prikazu organizacijskih struktura, niti podatkovnih modela, niti detaljnoj razradi algoritama. Iz BPMN-a moe biti vidljiv tok podataka, iako sam BPMN nije namijenjen modeliranju podatkovnih tokova. Modeliranje koritenjem BPMN-a obavlja se uporabom relativno malog postava grafikih simbola, lako razumljivih kako poslovnim korisnicima, tako i softverskim inenjerima. Bitno je napomenuti da BPMN standard doputa proirenja i prilagodbe tih simbola radi pokrivanja svih poslovnih potreba. Rezultat modeliranja koritenjem BPMN-a je dijagram poslovnih procesa Business Process Diagram (BPD). Osnovni graevni elementi BPD-a iz spomenutog postava grafikih simbola su slijedei: Objekti tijeka (flow objects) koje ine: dogaaji (events), aktivnosti (activities) i grananja (gateways). To su aktivni objekti BPD-a, kojima se definira vrijeme i resursi te nain izvravanja aktivnosti unutar procesa. Spojni objekti (connecting objects) su: slijedni tokovi (sequence flows), tokovi poruka (message flows) i pridruivanja (associations). Pomou tih objekata se definiraju veze izmeu objekata tijeka. Grupirajui objekti su polje ili spremnik (pool), koji moe imati trake ili staze (lanes). Ovi objekti se koriste za prikaz aktivnih objekta po raznim kriterijima, kao to su npr. organizacijske jedinice, radna mjesta, mjesta izvoenja, vrsta trokova i slino. Dopunski objekti (artifacts) mogu biti: podatkovni objekti (data objects) kojima se naznaava veza podataka s objektom tijeka ili spojnim objektom, grupe (groupings) za grupiranje objekata tijeka na nain da se ne utjee na tijek njihovog izvoenja te biljeke (annotations).

Slijedi kratki opis grafikih simbola BPMN-a popraen slikama koje ih prikazuju. Natpisi su ostavljeni na engleskom jeziku jer je to jezik velike veine alata za modeliranje poslovnih procesa. Uz ove opise mogu se pratiti dijagrami u poglavljima 6, 7 i 8. Dogaaji Dogaaji su pojave koje se zbivaju tijekom obavljanja poslovnog procesa ili ga pak zapoinju ili zavravaju. Svi dogaaji predoavaju se krugovima unutar kojih su oznake za specifinu vrstu dogaaja. Tri osnovna dogaaja su: poetak (start) kojim zapoinje proces, unutarnji (intermediate) koji oznaava dogaaj koji se zbio tijekom odvijanja procesa i zavretak (end) koji oznaava kraj obavljanja poslovnog procesa

28

Aktivnosti Aktivnosti oznaavaju rad unutar poslovnog procesa. Aktivnosti mogu biti: jednostavne ili zadaa (task) sloene ili potproces (sub-process), ako se sastoje od vie drugih aktivnosti.

Grananja (Gateways) Grananja oznaavaju ravanje (fork) obavljanja aktivnosti u dva ili vie tokova ili pak odluke (decision). U te simbole spadaju i oni kojima se oznaava objedinjavanje dvaju ili vie razdvojenih tokova u jedan: zdruivanje (join) ako je uzrok razdvajanja bilo ravanje odnosno spajanje (merge) ako je uzrok razdvajanja bila odluka. Grananja mogu biti ekskluzivna i inkluzivna.

Spojni objekti Spojni objekti meusobno spajaju tokovne objekte ili neke artefakte s tokovnim objektima: Sekvencijalni tokovi (sequence flow) oznaavaju redoslijed obavljanja aktivnosti. Tokovi poruka (message flow) oznaavaju izmjenu sadraja izmeu sudionika procesa (process participants) Pridruivanja (associations) dodjeljuju podatke, tekstualne opise i drugih artefakte odgovarajuim tokovnim objektima.

Spremnici Spremnik sadri sve elemente procesnog modela. Spremnik moe sadravati trake (lanes) koje slue vizualnoj organizaciji raznih aktivnosti u odgovarajue kategorije. Tipino, traka oznaava ulogu zaduenu za obavljanje aktivnosti grupiranih u njenu traku.

29

Podatkovni objekti Podatkovni objekti slue informiranju o podacima ili materijalu koje aktivnost troi ili proizvodi.

Grupiranje Grupiranje je mehanizam vizualnog objedinjavanja procesa po nekom kriteriju koji nije uloga koja ih obavlja, to znai da ih se ne moe grupirati u trake. Grupiranje je primarna dopuna BPD-a za prikaz mobilnosti, o emu e biti vie rijei u kasnijim poglavljima.

Biljeka Biljeka slui za upis dodatnih objanjenja o objektu.

30

3.3 Alati za modeliranje poslovnih procesa po BPM-u

Postoji vie alata namijenjenih modeliranju poslovnih procesa po BPMN paradigmi. Nekima je to jedina funkcionalnosti, primjerice alatu Intalio Designer, dok je drugima to tek temelj za razne nadgradnje, poput pogona za simulaciju obavljanja poslovnih procesa u alatu IBM WebSphere Business Modeler. Takoer, izvedba grafikih simbola BPM-a esto se poneto razlikuje od alata do alata. Intalio Designer ima grafike simbole posve jednake standardnom BPM-ovom postavu, dok IBM-ov Business Modeler ima vizualno poneto drukije rijeenu BPM simboliku. Budui da se Business Modeler opseno koristi u ovome radu, uz minimalnu uporabu Intalio Designera, potrebno je, radi neometanog praenja dijagrama u poglavljima 7 i 8, ukratko spomenuti razlike izmeu standardnog BPMN-a i njegove izvedbe u spomenutom IBM-ovom alatu. Ne postoji spremnik (pool) kao poseban simbol, nego je spremnik sve to se vidi na radnoj povrini. Ne postoji grupiranje, nego se ono provodi bojanjem simbola za aktivnosti. Postoje 3 vrste grananja: jednostavna i viestruka odluka te ravanje, i posebni simboli za spajanje grananja: Join za ravanje te Merge za odluke. Detalji grananja opisuju se logikim definicijama ulaza i izlaza. Za razliku od veine alata gdje se petlja, to jest opetovana aktivnost, oznaava dodatnom oznakom na simbolu za proces, Business Modeler ima posebne simbole za For-Next, Do-While i While petlju.

3.4 Jezici i sustavi za opis i izvravanje poslovnih procesa

BPMN nije konani doseg modeliranja poslovnih procesa. U sklopu BPM paradigme standardizirani su i naini opisivanja i obavljanja poslovnih procesa. Najpoznatiji takav standard jest Business Process Execution Language For Web Services (BPEL4WS ili, jo krae, BPEL) za ije je upravljanje zaduena organizacija OASIS. Temeljna ideja BPEL-a (i BPMN-a) jest slijedea: BPD je uvijek mogue pretvoriti u BPEL i obratno. Drugim rijeima, ispravno napravljen dijagram poslovnih procesa treba uvijek biti mogue pretvoriti u BPEL skriptu koja e sluiti nekom (procesnom) pogonu kao predloak za izvravanje procesa kojeg ta skripta opisuje. Strukturalno, opis svakog procesa u BPEL-u sadri: Web Service Definition Language (WSDL) datoteke namijenjene opisu programskog suelja web servisa kojim se moe pristupiti procesu, to jest koji utjelovljuje proces prema temeljnoj gore spomenutoj paradigmi BPM-a koja kae da je svaki proces web-servis. Sadre podatke o URL-u servisa, metodama i njihovim parametrima, formatu poruka kojeg web servis vraa, i tako dalje. Osim uporabe u BPEL-u, takav tip datoteka ima daleko iru uporabu u web tehnologijama openito. BPEL datoteke, napisane u XML sintaksi, koje opisuju sam proces: glavne aktivnosti, varijable, upravljanje grekama, dogaajima, i slino.

BPEL je samo jedan, ali najpopularniji, od BPM jezika za opis i obavljanje poslovnih procesa.

31

3.5 Problem modeliranja stacionarnih i mobilnih procesa

Osnovni BPMN standard ne predvia nikakvo oznaavanje procesa prema mobilnosti. Ako se pak eli razviti metodika projektiranja mobilnih informacijskih sustava temeljena na BPM paradigmi, potrebno je imati opciju izrade BPD dijagrama kojima se moe predoiti mobilnost aktivnosti i procesa, i to ne samo njihovim grupiranjem u trake, nego i na druge naine. Naime, grupiranje u trake moe biti potrebno i za izraavanje drugih svojstava aktivnosti i procesa, najee uloge koja ih obavlja. Prikaz dodatnih svojstava aktivnosti i procesa, pa tako i mobilnosti, spada u doputene prilagodbe i proirenja BPMN-a. U tu svrhu mogue je uiniti slijedee dvije prilagodbe: Koristei grupiranje, vizualno objediniti mobilne aktivnosti i potprocese u jednu cjelinu. Na taj nain vizualizira se mobilni dio informacijskog sustava. Poeljno je i prostor unutar grupirajue konture obojati specifinom bojom. U primjeru na slici 3-2, mobilni dio IS-a vizualiziran je pomou svijetlocrvene boje. Oznaiti mobilne aktivnosti i potprocese drukijom bojom. Tako se oni dodatno vizualno izdvajaju od ostalih procesa. U primjeru na slici 3-2, mobilne aktivnosti i potprocesi oznaeni su svijetloplavom bojom

Dvije opisane prilagodbe samo su jedna od moguih kombinacija za vizualizaciju mobilnih dijelova informacijskog sustava. Kombinacija je mnogo i svaki projektni tim moe izabrati onu koja mu najbolje odgovara.

Slika 3-2: Dopuna BPMN-a za oznaavanje mobilnih aktivnosti i procesa

Gornjom slikom prikazana je vizualizacija mobilnih dijelova IS-a na primjeru zamiljenog rjeenja za mobilnu potporu geodetskoj djelatnosti opisanoj u [14].

32

4 Osvrt na metode razvoja informacijskih sustava

Razvoj novog ili unapreenje postojeeg informacijskog sustava, zasnovanog na suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, je sloeni postupak koji se odvija u vie faza. U vrlo opsenoj literaturi o razvoju informacijskih sustava ovaj je koncept postupnog faznog razvoja obuhvaen pojmom model razvoja IS-a (information systems development life cycle). Izbor odreenog modela razvoja i dosljedna primjena tono odreenih koraka u razvoju informacijskog sustava posebno su dobili na znaaju od kada je Software Engineering Institute (SEI) s Carnegy-Melon sveuilita razvio Capability Maturity Model (CMM). U CMM-modelu s 5 razina7, povezuje se zrelost organizacije koja razvija softver, to jest njezina sposobnost razvoja programskih rjeenja primjerenih potrebama korisnika, s razinom usvajanja odreenog modela razvoja. Razliiti autori definirali su razliite modele razvoja, s razliitim brojem faza. Tako npr. Avison i Shah [4] govore o kontinuiranom planiranju IS-a i njegovom postupnom razvoju kroz 6 uzastopnih faza (Feasibility study, Systems investigation, Systems analysis, Systems design, Implementation, Review and maintenance) koje se mogu cikliki ponavljati. Druga skupina autora definirala je u [34] model sa est razvojnih faza koje se moraju izvoditi tono u slijedu. To usporeuju s tijekom vode preko kaskada, pa taj model simbolino nazivaju waterfall model. U svakom sluaju, svi modeli razvoja imaju neke iste znaajke: razvoj IS-a je podijeljen u faze rada, pojedine se faze moraju izvoditi u tono odreenom slijedu, a kod izvoenja zadataka u svakoj se fazi koriste odreene metode ili tehnike. Ako su pojedine faze razvoja vrsto definirane te se u svakoj od njih koriste tono definirane metode po propisanoj proceduri, onda se moe govoriti o metodici razvoja informacijskog sustava. Jedan od ciljeva ovog rada je postavljanje metodike za razvoj mobilnih informacijskih sustava. Pri tome se polazi od pretpostavke da u takvu metodiku mogu biti ukljuene i neke metode koje se koriste u razvoju klasinih informacijskih sustava. Zato e u ovom poglavlju kratko biti opisane one metode i tehnike, koritene kod razvoja klasinih informacijskih sustava, koje e u poglavlju 6 biti ukljuene u metodiku za razvoj mobilnih informacijskih sustava. Meutim, izbor iz skupa tih metoda je vrlo selektivan pa e u ovom poglavlju biti obraene samo one metode koje se rijetko nalaze u literaturi: dekompozicija i matrina analiza. Za ostale metode koje se koriste u poglavlju 6, bez obzira jesu li strukturne, kao dijagram tokova rada ili ERA model, ili objektno orijentirane, kao objektne klase, nasljeivanje, use case, deployment diagram ili web-servisi, postoji opsena literatura pa se one ovdje nee opisivati. Neke najvanije reference za te metode biti e samo navedene u onim koracima metodike za razvoj mobilnih informacijskih sustava u kojima se predlae njihovo koritenje. Metoda dekompozicije jedna je od temeljnih metoda sustavnog pristupa razvoju informacijskog sustava, poznata iz teorije sustava. Prema [20] to je proces postupnog razlaganja sustava na manje sloene komponente. Taj se postupak nastavlja preko vie razina, sve dok se ne utvrde elementi ije daljnje razlaganje ne bi vie bilo korisno, s obzirom na svrhu analize. Rezultat razlaganja grafiki se prikazuje pomou dekompozicijskog dijagrama ili strukturnog stabla, kao to je prikazano slikom 4-1. Pri tome se podrazumijeva
7

SEI CMM definira 5 razina zrelosti: (I) poetna-svaki se projekt razvija na svoj nain, (II) ponavljajua-slini se projekti izvode na isti nain, (III) definirana-koriste se normirani procesi razvoja za sve projekte, (IV) upravljanaprocesi razvoja se mjere i (V) optimizirajua-u procese razvoja ukljuena je prevencija greaka i optimalizacija.

33

da svi elementi, bez obzira na kojoj se razini nalaze, pripadaju istom sustavu, to jest da su svi vorovi strukturnog stabla istog tipa.
Kako ?

A B D G C E H F J I K
Zato ?

Slika 4-1: Dekompozicija procesa

Postupak dekompozicije moe se kod projektiranja informacijskog sustava primijeniti na probleme, ciljeve, organizacijski ustroj i slino, ali se ona najee koristi radi utvrivanja procesa i aktivnosti u nekom organizacijskom sustavu. Postupak se provodi tako da se razlau poslovi, od saetog opisa poslova (A na gornjoj) izvoenih u organizacijskom sustavu kao cjelini (to obino odgovara nazivu procesa na razini izvoenja) do pojedinanih radnih koraka ili aktivnosti koje nema smisla dalje ralanjivati s obzirom na svrhu analize. Pri ralanjivanju posla, to jest pri crtanju strukturnog stabla odozgo prema dolje, dobro se sluiti prilogom kako. Kako se obavlja, na primjer, posao A na slici 4-1? Odgovor na to pitanje daje sastavne komponente promatranog posla: posao A se izvrava tako da se izvedu poslovi B, C i D. Rezultat dekompozicije poslova je popis onih radnih cjelina koje odgovaraju definiciji procesa iz poglavlja 3.1 te popis aktivnosti od kojih je taj proces sastavljen. Tako utvren popis procesa i aktivnosti treba provjeriti da li je kompletan i nema li nepotrebnih elemenata. Zbog toga je, nakon to je nacrtano strukturno stablo idui odozgo prema dolje, dobro provesti kontrolni postupak idui odozdo prema gore, uz koritenje odnosno-upitnog priloga zato. Zato se, na primjer, u organizacijskom sustavu izvode aktivnosti G i H sa slike 4-1? Ako je to nuno da bi se obavio posao E, onda su aktivnosti G i H zaista potrebne u sustavu. Koritenjem uobiajene notacije iz teorije skupova rezultat dekompozicije se moe zapisati kao Pi(ai,j), gdje je i=1,..n broj procesa a j=1,..m broj aktivnosti u organizacijskom sustavu. U skladu s tim moe se ustanoviti da u zamiljenom primjeru sa slike 4-1 postoje etiri procesa (A,C,E,I) i 7 aktivnosti (B,D,G,H,F,J,K) a da se njihov odnos moe zapisati na sjedei nain: A(B,C,I); C(D,E,F); E(G,H) te I(J,K). Ovdje valja napomenuti da je za element koji ulazi u strukturu nekog procesa, a sm ima svoju vlastitu strukturu, uobiajen naziv potproces. Ta se konvencija koristi kod modeliranja poslovnih procesa. Osim strukture procesa, strukturnim se stablom moe prikazati ustroj veeg broja entiteta koji se pojavljuju kod projektiranja informacijskih sustava. Tako je, primjerice, organizacijska struktura poduzea strukturno stablo u kojem se jedan element smije nalaziti samo na jednom mjestu jer jedna organizacijska jedinica moe pripadati samo jednoj nadreenoj organizacijskoj jedinici. Nasuprot tome, sastavnica je strukturno stablo u kojem se jedan element smije nai na vie razliitih mjesta, pa je takvim strukturnim stablom zapravo prikazan mreni ustroj. 34

Matrina analiza kod projektiranja informacijskih sustava koristi se onda kada treba na sistematian nain prikazati odnose izmeu vie nezavisnih skupova elemenata. Zbog preglednosti se uglavnom koriste dvodimenzionalne matrice, a najee se prikazuju sljedei odnosi: odgovornost organizacijskih jedinica za procese, razmjetaj organizacijskih jedinica po lokacijama, odnos aktivnosti i radnih mjesta te razmjena podatkovnih sadraja izmeu procesa. Dvodimenzionalnom matricom mogu se takoer prikazati odnosi izmeu nezavisnih elemenata koji pripadaju istom skupu, ako su istovrsni elementi rasporeeni po obje matrine dimenzije. U tom sluaju matrica prikazuje ili strukturno stablo (to se koristi za formalni zapis organizacijskog ustroja) ili mrenu strukturu (na primjer,. za formalni opis sastavnice). Najbolji primjer, kojim se mogu prikazati sve mogunosti primjene matrine analize kod projektiranja informacijskih sustava, odnosi se na formalni opis poslovne tehnologije (u smislu kako je taj pojam definiran u poglavlju 3.1) pomou matrice procesa i klasa podataka (MPK) prikazane slikom 4-2.
Klase podataka Procesi

K1

K2 ... Kj ... Kn

P1
P2
...

Pi
...

ai,j

Pm
Slika 4-2: Matrica procesa i klasa podataka

MPK je dvodimenzionalna matrica u ijim se redovima nalaze poslovni procesi. Ako ti procesi pripadaju istom organizacijskom sustavu, onda oni tijekom izvoenja meusobno razmjenjuju neke sadraje ili su tim sadrajima povezani. Iako ti sadraji mogu biti razliitog oblika (materijalni, podatkovni, financijski, dokumentacijski, i tako dalje) uzima se da su svi opisani na isti nain nekim skupom podataka, koji se openito naziva klasom podataka. Sve klase podataka koje postoje u nekom sustavu upisati e se u stupce MPK matrice. Klase podataka ulaze u neke procese ili iz njih izlaze. Drugim rijeima, proces se moe smatrati transformacijskim mehanizmom koji obrauje ulazne klase podataka i pretvara ih u izlazne i obratno - klase podataka mogu se promatrati kao nain povezivanja poslovnih procesa. Proces moe imati na ulazu jednu ili vie klasa podataka, a zbog svoje aktivne prirode moe stvoriti jednu ili vie novih klasa podataka. U zatvorenom sustavu svaka klasa podataka ima ishodite i odredite u nekom od procesa sustava, a ako je to ureeni organizacijski sustav, onda neka klasa podataka moe nastati u samo jednom procesu. Vrijednost svakog pojedinog polja u MPK pokazuje postoji li odnos izmeu procesa i klasa podataka te opisuje vrstu tog odnosa. Ako izmeu i-tog procesa i j-te klase podataka nema nikakvog odnosa, vrijednost koeficijenta ai,j=0. Ako i-ti proces stvara j-tu klasu podataka (to jest. ona iz njega izlazi) onda je ai,j=C. Na kraju, ako i-ti proces ita, aurira ili brie j-tu klasu podataka, onda e se to zapisati tako da koeficijent ai,j redom poprimi vrijednosti R ili U ili D. Na ovaj nain opisani su poslovni procesi nekog organizacijskog sustava i veze izmeu njih odnosno odreena je cjelovita poslovna tehnologija analiziranog organizacijskog sustava. 35

Iz teorije sustava je poznato da je ovako definiranom matricom opisan sustav kao skup elemenata i njihovih veza. Na temelju takve matrice sustav se moe predoiti grafiki u ravnini, tako da procesi predstavljaju vorove mree, klase podataka sadraje koje procesi razmjenjuju, a koeficijentima su odreeni putovi kojima procesi razmjenjuju te sadraje. Matrini nain opisa poslovne tehnologije daje neke dodatne pogodnosti pri analizi poslovnih procesa organizacijskog sustava. Prije svega, nad matricom kao strogom matematikom formom mogu se lako postaviti i kontrolirati neka pravila koja vrijede za poslovne procese u organizacijskim sustavima. Navodimo dva najvanija: Ako je sustav organizacijski ureen i zatvoren, onda sve klase podataka moraju nastati u sustavu i moraju biti namijenjene barem jednom procesu. To znai da u svakom stupcu MPK mora biti upisan samo jedan koeficijent s vrijednostima C i D, ali moe postojati vie koeficijenata s vrijednostima R i U. S obzirom da svaki proces u sustavu ima svrhu postojanja i mora imati neke ulazne vrijednosti da bi ih transformirao u izlazne, onda se u MPK to vidi tako da u svakom retku mora postojati barem jedan koeficijent s vrijednou R i barem jedan koeficijent s vrijednou C.

Preglednost kao druga prednost matrinog prikaza poslovne tehnologije dolazi do izraaja to vie to je sustav vei. Grafiki prikaz je pregledniji od matrinog za male sustave koji imaju do 10 procesa. Meutim, za realne organizacijske sustave koji imaju 30 i vie procesa te 50 i vie klasa podataka, ta se preglednost potpuno gubi, a kontrola logike konzistentnosti sustava, u smislu udovoljavanja prethodno navedenim i slinim pravilima, je izuzetno teka. Trea i najvea prednost matrinog prikaza, koja je posebno vana kod velikih sustava, je mogunost da se provede grupiranje procesa u vie manjih podsustava, s kojima se dalje ide u projektiranje i razvoj informacijskog sustava. U literaturi i u praksi je to poznati problem odreivanja optimalne arhitekture IS-a, iji bi dijelovi (ili podsustavi) trebali biti moduli s maksimalnom unutranjom kohezijom i minimalnom vanjskom povezanou. Pronalaenje takvih modula temelji se na postupcima grupiranja (clustering) procesa prema kriteriju njihove povezanosti klasama podataka. Takvi postupci provode se nad MPK, vrlo su sloeni i temelje se na algoritmima afiniteta ili genetikim algoritmima. Daljnje istraivanje ove problematike prelazi okvire ovog rada, ali ih je autor proveo tijekom poslijediplomskog studija te su opisani u radu [13]. Na kraju se moe zakljuiti: pronalaenje poslovnih procesa u organizaciji i matrini prikaz poslovne tehnologije nuni su koraci u analizi objektnog sustava i polazite za sljedee faze modeliranja poslovnih procesa i projektiranja klasinog informacijskog sustava, a metode dekompozicije i MPK prema kojima se ti koraci izvode su sastavni dijelovi metodike razvoja mobilnih informacijskih sustava koja e biti prikazana u 6. poglavlju ovog rada.

36

5 Mobilni informacijski sustavi

U ovom poglavlju bit e definirani pojmovi vezani za mobilnost tehnologija i procesa te opisane specifinosti mobilnih informacijskih sustava. Analizirat e se razne klasifikacije mobilnosti procesa prema promjenjivosti lokacije, pokretljivosti korisnika i drugim parametrima. Bit e dan uvid u dosadanje prijedloge metodika prepoznavanja mobilnih procesa i projektiranja mobilnih informacijskih sustava s naroitim naglaskom na predstavljanje dobrih i loih strana dosadanjih pristupa tim problemima. Ta saznanja, zajedno sa opisanim specifinostima te injenicama izraenim u ranijim poglavljima, bit e temelj prijedloga cjelovite metodike projektiranja mobilnih informacijskih sustava predstavljene u 6. poglavlju.

5.1 Definicije pojmova vezanih uz mobilnost

Pokretljivost korisnika Pokretljivost korisnika je pojam kojim se opisuje korisnikova mogunost djelotvorne uporabe stolnog ili prijenosnog raunala odnosno nunost koritenja dlanovnika na radnom mjestu. Glede pokretljivosti, korisnik moe biti stacionaran ili mobilan. Korisnik je mobilan ako je pri obavljanju posla fiziki pokretan te stoga u nemogunosti djelotvornog koritenja stolnog ili prijenosnog raunala. Ako korisnik pri obavljanju posla nije fiziki pokretan te jest u mogunosti djelotvornog koritenja stolnog ili prijenosnog raunala, onda je stacionaran. Iako se radi o subjektivnim kategorizacijama, moe se rei da je korisnik mobilan ako pri obavljanju posla ne moe koristiti ''pravo'' raunalo jer posao obavlja ''s nogu''. Ako korisnik ima ''sjedilaki'' posao, onda je on ili ona stacionaran. Primjeri: Trgovaki putnik, patronana sestra ili kuna lijenica su stacionarni korisnici stoga to, iako putuju s jednog mjesta obavljanja posla na drugo, na samim tim mjestima nisu fiziki pokretni jer tamo u pravilu mogu koristiti stolno ili barem prijenosno raunalo. Skladitar, umar, terenski geodet, potar ili kuni dostavlja robe su mobilni korisnici stoga to im na mjestima obavljanja njihovih poslova u pravilu nije mogue praktino koristiti stolno ili prijenosno raunalo, nego su ''osueni'' na dlanovnike.

Promjenjivost lokacije Promjenjivost lokacije je pojam kojim se opisuje predvidivost korisnikovog mjesta obavljanja posla. Lokacija moe biti postojana ili nepostojana. Lokacija je nepostojana ako mjesto obavljanja posla ima jedno ili oba slijedea svojstva: Nepredvidivo je ili slabo predvidivo. Preveliko je da bi se radnika u njemu moglo lako pronai bez koritenja telekomunikacijskih ili navigacijskih ureaja.

Lokacija je postojana mjesto obavljanja posla ima jedno ili oba slijedea svojstva: 37

Predvidivo je. Dovoljno je male povrine da se radnika u njemu moe lako pronai bez koritenja telekomunikacijskih ili navigacijskih ureaja.

Primjeri: Lokacija trgovakog putnika je nepostojana stoga to je slabo predvidiva kako klijentela trgovakog putnika, tako i njihova sjedita ili mjesta poslovnih razgovora s tom klijentelom. Lokacija bankovnog slubenika je postojana stoga to je stalna i samim tim sasvim predvidiva. Skladitareva lokacija je postojana stoga to, iako moe biti prilino velika, u pravilu jest predvidiva u smislu da ju skladitar tijekom posla ne naputa te da unutar nje moe biti lako pronaen bez uporabe telekomunikacijskih ureaja. umareva lokacija je, za razliku od skladitareve, u pravilu nepostojana stoga to, iako donekle predvidiva, jest prevelika da bi se umara moglo lako pronai tamo bez uporabe telekomunikacijskih ureaja. Kuni dostavlja robe, potar, terenski geodet, patronana medicinska sestra ili kuna lijenica takoer su primjeri ljudi koji svoj posao obavljaju na nepostojanoj lokaciji.

Mobilne aktivnosti i procesi Mobilna aktivnost je svaka radna aktivnost koju ili obavlja mobilni korisnik, ili se obavlja na nepostojanoj lokaciji, ili oboje. Mobilni proces je svaki proces koji sadri barem jednu mobilnu aktivnost. Tablicom 5-I prikazana je matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti.
Tablica 5-I: Matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti Nepostojana Postojana Dinamika lokacije Pokretljivost aktera Aktivnost 3 (djelomino mobilna) Aktivnost 1 (stacionarna) Stacionaran Aktivnost 4 (potpuno mobilna) Aktivnost 2 (djelomino mobilna) Mobilan

Djelomino mobilne aktivnosti su one u kojih je korisnik stacionaran ili lokacija postojana. Potpuno mobilne aktivnosti su one u kojih je korisnik mobilan i lokacija nepostojana. Vrsta raunalne potpore mobilnim aktivnostima jest funkcija tih tipova mobilnosti procesa. Stoga matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti prikazana tablicom 5-I ima potencijalno veliko znaenje za projektante i izvoae mobilnih informacijskih sustava jer ukazuje na tehnologiju softver i hardver koju valja koristiti kao potporu odgovarajuim tipovima mobilnih aktivnosti. Ta pitanja posebno su razmotrena u kasnijim poglavljima ovog rada. Povezanost sa sredinjim IS-om Svaka mobilna aktivnost obavlja se u kontekstu povezanosti sa sredinjim IS-om. Ta povezanost moe biti povremena ili stalna. Ako je povezanost stalna, onda mobilna aktivnost uvijek izravno, u realnom vremenu, obavlja dohvat i auriranje podataka na sredinjem IS-u. Stoga se nain rada koritenjem stalne povezanost naziva spojeni (on-line) rad, a takve aktivnosti spojene aktivnosti. Ako je povezanost povremena, onda mobilna aktivnost obavlja dohvat i auriranje podataka iz posebnog, na mobilni ureaj izdvojenog skupa. 38

Osvjeavanje tog skupa podacima sredinjeg IS-a te obratan postupak, osvjeavanje podataka na sredinjem IS-u podacima prikupljenima ili obraenima na terenu, odvija se periodiki, prema pravilima poslovnog sustava i mogunostima mobilnog korisnika, a ne u realnom vremenu. Stoga se nain rada koritenjem povremene povezanosti naziva otspojeni (off-line) rad, a takve aktivnosti otspojene aktivnosti. Vrsta veze mobilnog korisnika sa sredinjim IS-om ne utjee na kategorizaciju aktivnosti, ali ima iznimno veliko znaenje za projektiranje, arhitekturu te softversku i hardversku izvedbu MobIS-a o emu e vie rijei biti u poglavlju 7. Nakon svega izreenog, moe se postaviti openita opisna definicija mobilnog korisnika kao osobe ije profesionalne zadae mogu biti obavljene samo u mobilnom okruenju koje odlikuje pokretljivost korisnika i nedostatak oiene telekomunikacijske infrastrukture.

5.2 Specifinosti mobilnih informacijskih sustava

Pri obavljanju mobilnih aktivnosti, poeljna je raunalna potpora. Za stacionarne aktivnosti, tu potporu daje klasini IS. No, klasini IS nije prilagoen mobilnom radu stoga to ne moe osigurati raunalnu potporu na mjestu izvoenja same mobilne aktivnosti. Zato je potrebno uvesti mobilni informacijski sustav (MobIS) kao podsustav klasinog IS-a namijenjen djelotvornoj raunalnoj potpori mobilnim aktivnostima. MobIS odlikuju odreene specifinosti koje su ovim potpoglavljem podrobnije obraene. Da bi se te specifinost mogle pojasniti, potrebno je prvo precizno definirati mobilni informacijski sustav na deskriptivni i genetiki nain. Osnova za te definicije jest definicija klasinog IS-a navedena u 1. poglavlju ovog rada. Deskriptivna definicija MobIS-a glasi: Mobilni informacijski sustav je dio organizacijskog sustava namijenjen prikupljanju, pohrani, pretrazi, obradi i distribuciji podataka i onda kada se te funkcije obavljaju kroz mobilne aktivnosti, to jest kada ih obavljaju ili mobilni korisnici, ili korisnici na nepostojanim lokacijama, ili oboje. Usporedba funkcionalnosti klasinog IS-a i MobIS-a moe se prikazati poredbenom tablicom 5-II.
Tablica 5-II: Usporedba funkcionalnosti klasinog IS-a i MobIS-a Informacijski sustav (IS) Prikupljanje podataka Pohrana podataka Pretraga podataka Da, stacionarno. Da, stacionarno. Da, stacionarno. Mobilni informacijski sustav (MobIS) Da, mobilno. Da, mobilno. Djelomina. Ogranieniji set podataka manje detaljnosti. Obrada podataka Distribucija podataka Da, stacionarno. Da, stacionarno. Da, mobilno. Djelomina. Samo za operativnu razinu.

39

MobIS ima iste funkcionalnosti kao i IS, samo to su neke od njih ogranienijeg opsega zbog radnih uvjeta mobilnog korisnika i tehnikih razloga. Genetika definicija MobIS-a glasi: Mobilni informacijski sustav je podsustav organizacijskog IS-a ija je zadaa na operativnoj razini podrati mobilne procese s ciljem unapreenja sveukupne, stacionarne i mobilne, operativne djelotvornosti te ostvarenja boljeg upravljanja i odluivanja. Poveanjem operativne djelotvornosti i aurnosti, MobIS skrauje vrijeme reakcije sustava pri upravljakim odlukama. Na primjer, poboljanje upravljanja i skraivanje vremena reakcije sustava moe se ilustrirati primjerima obnove skladinih zaliha ili obavljanjem procesa otpreme. Za oba sluaja, mobilna tehnologija omoguuje trenutno auriranje stvarnog stanja bilo koje robe na bilo kojoj lokaciji. Zbog toga je i evidencija ukupnog stanja i rasporeda svake robe uvijek aurna. Na osnovi tih informacija, kao i povijesti kretanja stanja i rasporeda robe, mogu se pravovremeno obnoviti skladine zalihe bilo koje robe bez poslovnog rizika da e te zalihe ikada biti ispranjene te da e kupac zato otii konkurenciji ako mu zatreba roba koje je na skladitu ponestalo. Pri otpremi robe, MobIS trenutno izvjetava skladitara o lokacijama i koliinama na lokacijama one robe koju treba izuzeti sa skladita i otpremiti. Osim toga, za otpremu vie komada robe po jednom dokumentu MobIS moe skladitaru preporuiti optimalnu putanju prikupljanja robe kroz skladite te na taj nain dodatno ubrzati cijeli proces to u konanici rezultira brom isporukom, veim odraenim opsegom posla u istom vremenu i veim zadovoljstvom krajnjeg korisnika. Obje definicije MobIS-a, deskriptivna i genetika, zapravo su proirenja odgovarajuih definicija klasinog IS-a eksplicitnim dodatkom o podrci mobilnim aktivnostima na mjestu njihovog obavljanja. Stoga se na osnovu navedenih definicija moe postaviti opa razlikovna definicija MobIS-a u odnosu na klasini IS: Za razliku od klasinog IS-a gdje je raunalna potpora aktivnostima koje provode korisnici uvijek na stacionarnom mjestu, bile te aktivnosti stacionarne ili mobilne. Drugim rijeima, rezultat aktivnosti se raunalno uvijek biljei na stacionarnom mjestu, bilo da se aktivnost odvija ''u pokretu'' ili stacionarno. Nasuprot tome, u mobilnim informacijskim sustavima raunalna potpora za mobilne aktivnosti uvijek se prua na mjestu izvoenja aktivnosti. Raunalna potpora mobilnim aktivnostima po slijedeim se stavkama razlikuje od raunalne potpore klasinim aktivnostima: Specifini, ''ne-uredski'' uvjeti rada mobilnog korisnika. Skromnije mogunosti mobilnih ureaja, naroito prikaza podataka. Izvedba povezivanja MobIS-a sa sredinjim IS-om.

Problematika raunalne potpore u ovisnosti o navedenim pojmovima detaljnije je obraena u kasnijim poglavljima ovog rada, no za obradu problematike projektiranja MobIS-a treba se ve sada osvrnuti na pitanje veze MobIS-a prema sredinjem IS-u. Veza prema sredinjem IS-u je pojam koji opisuje povezanost mobilnog ureaja kojega koristi mobilni korisnik sa raunalima odnosno raunalno-komunikacijskom mreom sredinjeg IS-a. Ta veza moe biti povremena ili stalna. Povezanost se moe ostvariti beinim putem, koritenjem beine ili telekomunikacijske mree, ili ianim povezivanjem mobilnog ureaja sa sredinjim IS-om, to jest raunalom prikljuenim na njega. 40

Prema vrsti veze sa sredinjim IS-om razlikuju se dva glavna naina rada mobilnih korisnika i njihovih ureaja: spojeni (on-line) i otspojeni (off-line). Ako je veza mobilnog korisnika sa sredinjim IS-om stalna, onda on moe raditi u spojenom nainu. Ako je ta veza povremena, onda mobilni korisnik moe raditi samo u otspojenom ili, eventualno, hibridnom nainu rada. Sinkronizacija podataka izmeu mobilnog ureaja i sredinjeg IS-a oznaava akciju kojom dva sudionika mobilni korisnik i sredinji IS obostrano informiraju jedan drugoga o aurnom stanju podataka. Pri spojenom radu, sinkronizacija se obavlja trenutno. Pri odspojenom radu, sinkronizacija se obavlja povremeno, kada mobilni korisnik uzmogne ostvariti vezu sa sredinjim IS-om. Sinkronizacija podataka zapravo je niz transakcija. Mobilna transakcija je ona u koju je ukljuen barem jedan mobilni korisnik. Izbor naina rada mobilnih korisnika spojeni ili otspojeni spada u najbitnije odluke pri izradi MobIS-a. Parametri nuni za ispravno donoenje te odluke i opis tehnike potpore svakom od tih naina rada detaljnije su opisani u kasnije. Radi nastavka definiranja osnovnih pojmova vezanih za mobilnost potrebno je napomenuti samo najosnovnije injenice o tim nainima rada: Stalna veza mobilnog korisnika i njegovog ureaja sa sredinjim IS-om, odnosno spojeni rad, je ideal izgradnje MobIS-a stoga to omoguuje trenutno auriranje sredinjeg IS-a podacima prikupljenim i obraenim na terenu od strane mobilnog korisnika. No, taj ideal nije uvijek dostian zbog zemljopisnih, prometnih, infrastrukturno-telekomunikacijskih i, openito, tehnikih razloga. Povremena veza mobilnog korisnika i njegovog ureaja sa sredinjim IS-om, odnosno otspojeni ili hibridni rad, koriste se onda kada nije mogue ostvariti stalnu vezu sa sredinjim IS-om ili je takva veza previe nepouzdana ili nesigurna. Auriranje sredinjeg IS-a podacima prikupljenim ili obraenim na terenu od strane mobilnog korisnika obavlja se u trenucima fizikog dolaska mobilnog korisnika i njegovog mobilnog ureaja u domet raunalne ili telekomunikacijske mree sredinjeg IS-a. Mehanizam sinkronizacije podataka izmeu mobilnog korisnika i sredinjeg IS-a tehniki je znatno sloeniji za izvedbu nego u otspojenom radu.

Nain rada mobilnih korisnika sam po sebi ne utjee na klasifikaciju mobilnosti aktivnosti i procesa definiranu u ovom poglavlju i kategoriziranu tablicom 5-I. No, budui da se radi o iznimno vanom parametru za tehniko ostvarenje MobIS-a, potrebno ga je uzeti u obzir ve pri ranim fazama projektiranja. U tom smislu, matrica kategorizacije aktivnosti prikazana tablicom 5-I moe se proiriti treom dimenzijom, nainom rada, to je prikazano slikom 5-1.

41

Promjenjivost lokacije

Nepostojana

Stacionaran

Mobilan

Pokretljivost korisnika
Slika 5-1: Trodimenzionalna matrica kategorizacije mobilnih aktivnosti

U trodimenzionalnoj matrici kategorizacije aktivnosti vidljiva je sloenost raunalne i informatike potpore MobIS-u koja raste od prednjeg donjeg lijevog kvadranta dijagonalno prema stranjem gornjem desnom kvadrantu. Osim toga, svakoj aktivnosti, stacionarnoj djelomino ili potpuno mobilnoj moe se uporabom ove matrice dodijeliti i nain provoenja, spojeni ili otspojeni, koritenjem raunalne potpore te tako imati trenutni uvid u ukupnu sloenost raunalno-informatike potpore za MobIS.

5.3 Dosadanji razvoj metodika projektiranja MobIS-a

Metodike modeliranja poslovnih procesa dobro su poznate i iroko primijenjene u projektiranju klasinih informacijskih sustava, no njihova primjena za projektiranje mobilnih informacijskih sustava jo je u povojima. Do sada su se identifikacijom mobilnih procesa bavili Volker i Grhn [28], Grhn i Kohler [40],Valiente i Van der Heijden [65] te Grhn i Book [28]. Volker i Grhn izumili su svoju metodiku za identifikaciju mobilnih procesa i aktivnosti nazvavi ju Mobile Process Landscaping. Ta metodika temelji se na dekompoziciji organizacijskih procesa u 4 koraka pri emu ve u prvom koraku zapoinje traganje za mobilnim procesima. Konana identifikacija mobilnih procesa postie se tek u zadnjem koraku promatrajui tokove poruka izmeu lokacijski odvojenih procesa. Metoda je sloena za uporabu. Opseno razmatra mobilnost u uvjetima nepostojanosti lokacije izvoenja procesa, ali manje panje obraa na mobilnost korisnika koji te procese provode. Valiente i Van der Heijden teite identifikacije mobilnih procesa i aktivnosti stavljaju na promatranje mobilnosti korisnika koji provode procese. U svojoj metodici tragaju za procesima u kojima aktivnosti mobilnih i stacionarnih korisnika razmjenjuju tokove odluka i koordinacije, smatrajui ih primarnim kandidatima za mobilni informacijski sustav. Nedostaje im formalizirani pristup jer koriste P-graf umjesto pravog BPM dijagrama te obrada graninih sluajeva u kojima korisnik moe unutar iste uloge biti i mobilan i stacionaran.

( v re sr ed Ve off-l me i za ine na nj s im a ) IS -o m

Postojana

(o St a n- ln lin a e)

Po

42

6 Raspoznavanje mobilnih procesa

Projektiranje i izvedba svakog IS-a, pa tako i mobilnog informacijskog sustava, u smislu kako je MobIS definiran u poglavlju 5 je sloen i dugotrajan posao. Taj se posao ne moe obaviti samo na temelju intuicije ili iskustva pojedinanih projektanata, ve na temelju neke teoretski zasnovane i empirijski provjerene metodike. Za projektiranje klasinih informacijskih sustava koristi se danas vei broj metodika kratko i pregledno prikazanih u prethodnim poglavljima. Za projektiranje i razvoj mobilnih informacijskih sustava takve metodike jo nema te e biti predloena u ovom radu. Njezin je radni naslov Raspoznavanje mobilnih procesa (krae RMP) i trebao bi podsjeati na jedan od kljunih koraka njezine provedbe 8. Prije detaljnijeg izlaganja RMP metodike valja definirati neke terminoloke pojedinosti. Rije metodika koristiti e se u njezinom izvornom znaenju te e znaiti ''nain svrhovitog rjeavanja praktinih problema''9. S obzirom da je projektiranje MobIS-a sloen posao, u ovom e se radu smatrati da se metodika primjenjuje izvoenjem vie koraka po tono odreenom redoslijedu. Za izvoenje svakog od tih koraka moe se koristiti jedna ili vie razliitih metoda. Pri tome e se pod metodom podrazumijevati ''postupak koji pomae ostvarenju eljenog rezultata u nekom praktinom poslu ili znanstvenom istraivanju''10. U smislu prethodnih definicija ovdje predloena metodika RMP se moe odrediti kao skup metoda, povezanih u tono odreeni slijed te namijenjenih projektiranju i razvoju mobilnih informacijskih sustava. Veina od tih metoda se ve dulje koristi u informacijskim znanostima dok su neke osmiljene i predloene u ovom radu. Osnovne zamisli RMP metodike za projektiranje i razvoj mobilnih informacijskih sustava su: Rano uoavanje mobilnih procesa i aktivnosti, iz skupa svih procesa i aktivnosti nekog objektnog sustava, prije poetka detaljnog modeliranja poslovnih procesa Strogo formalno definiranje i opisivanje mobilnih procesa i aktivnosti koritenjem openito prihvaenog industrijskog standarda za modeliranje poslovnih procesa u skladu s normom BPMN [15] Precizno utvrivanje temeljne arhitekture MobIS-a te informacijskih i komunikacijskih tehnologija za njegovu izgradnju, ovisno o okolnostima u kojima e se koristiti mobilni informacijski sustav, s obzirom na dostupnost sredinjih podatkovnih resursa Povezivanje metodike za projektiranje i razvoj MobIS-a s metodikama za projektiranje i razvoj klasinih informacijskih sustava, jer je mobilni informacijski sustav gotovo uvijek sastavni dio (ili podsustav) nekog sveobuhvatnijeg IS-a.

Predloena metodika ima ukupno 18 koraka te se moe smatrati dopunom metodike za projektiranje i razvoj klasinog IS-a. U ovom je poglavlju metodika RMP objanjena slikom, tablino i opisno. S obzirom da je projektiranje i razvoj MobIS-a samo po sebi sloeni poslovni proces, to je i metodika njegovog projektiranja i razvoja na slici 6-1 prikazana metodom modeliranja poslovnih procesa (Business Process Modeling BPM).

8 9

U engleskom bi se ova metodika mogla zvati Mobile Proces Recognition (ili krae MPR) V. Ani: Veliki rjenik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb, 2006. 10 Takoer prema Velikom rjeniku hrvatskog jezika

43

6.1 Grafiki i opisni prikaz metodike

Standardni simboli i konstrukti BPM-a se na slici 6-1 koriste s neznatno promijenjenim znaenjima. Pojedini koraci metodike su prikazani kao poslovni procesi. Slijed koraka prikazan je strelicama. Natpisi nad strelicama predstavljaju ulaze i ishode pojedinih koraka metodike. Metode prikladne za neki korak, primjerice Dekompozicija ili ERA, upisane su na slici ispod simbola za radne korake. Podatkovni objekti, na primjer Popis radnih mjesta, predstavljaju informacijske sadraje koji su potrebni za metodu koritenu u nekom koraku, ali se koritenjem ne troe. U sljedeim potpoglavljima ovog poglavlja opisano je svih 18 pojedinanih koraka predloene metodike. Tekstualni opis metodike najbolje je itati uz istovremeno praenje slike 6-1 na kojoj je redni broj koraka usklaen s rednim brojem potpoglavlja u tekstu koji slijedi. Sinteza predloene metodike po koracima11 i koritenim metodama prikazana je u tablici 6-I.

Korak 1: Utvrditi procese i aktivnosti

Prvi korak u primjeni metodike raspoznavanja mobilnih procesa odnosi se na posao Utvrditi procese i aktivnosti poslovnog sustava. Za provedbu te zadae koristi se metoda dekompozicije [36]. Rezultat postupka provedenog u ovom koraku je hijerarhijski ureen Popis procesa i aktivnosti u analiziranom organizacijskom sustavu, koji mora biti prikazan dekompozicijskim dijagramom. U matematikom smislu, taj dijagram je acikliki usmjereni graf poznatiji kao strukturno stablo (structure tree). Razlaganje ili dekomponiranje se provodi tako da se za svaki posao koji se obavlja unutar analiziranog objektnog sustava poduzea, javne slube ili openito organizacije poevi od njegove temeljne djelatnosti, odgovara na pitanje ''Kako se promatrani posao provodi?'' Dosljedni odgovori na tako postavljena pitanja dati e potpuni popis procesa i aktivnosti ijim se izvoenjem ostvaruje temeljna djelatnost analiziranog organizacijskog sustava. Ovo se pitanje ponavlja za svaki od procesa s tog popisa tako dugo dok se ne doe do potrebne razine detaljnosti. Potrebna razina detaljnosti je ona pri kojoj elementi dekompozicije odgovaraju definiciji procesa ili definiciji aktivnosti, odnosno elementarnog radnog koraka kojeg nema smisla dalje razlagati. Definicija poslovnog procesa detaljno je razmotrena u poglavlju 1 ovog rada, a ovdje emo je nadopuniti definicijom radnog koraka. Radni korak je takva aktivnost koja ima sve osobine procesa, poput ulaza, izlaza, trajanja i potrebnih resursa, osim to ne mora izravno ostvariti neki cilj od znaaja za krajnjeg korisnika te se uz raspoloive tehnike resurse moe obaviti u jednom koraku. eljena razina detaljnosti dekompozicijskog postupka ne mora uvijek niti po svakoj grani dekompozicijskog stabla biti radni korak. Naime, isti skup aktivnosti, u istom redoslijedu, moe se javljati vie puta u poslovnom sustavu. U takvom sluaju, prihvatljivo je itav takav skup promatrati kao jedan potproces kojeg se moe zasebno dekomponirati samo na jednom mjestu, prema koncept koji je poznat kod takozvane sklopne sastavnice.

11

Ovdje valja razlikovati pojam korak koji se odnosi na jedan segment metodike RMP, od pojma radni korak koji se odnosi na elementarnu aktivnost (tj. na aktivnost koju dalje nije potrebno razlagati ili dekomponirati) a koristiti e se kod modeliranja poslovnih procesa organizacijskog sustava.

44

Poslovne stavke

3 Radna mjesta Izraditi BPD BPM 5 6 BPD Razviti klasini IS

Popis procesa i aktivnosti

Dekompozicija poslova 4 Izraditi DP matricu DP matrica DP matrica 7 Izabrati podatke za mobilne funkcionalnosti MPK

Popis procesa i aktivnosti

Analiza resursa

Dopunjena DP matrica

ERA, RM

BPD i model podataka 13 Izraditi web aplikaciju za spojene mobilne aktivnosti OOP Mobilna aplikacija

j I a- S bo M ovz a R

12 Programski kod

Mobilni BPD i RM

i l edo m DPB t ak a adop

i l edo m DPB t ak a adop

Zahtjev za MobIS Pridruiti uloge aktivnostima Izraditi model podataka

Utvrditi procese Popis procesa i aktivnosti i aktivnosti

Dopuniti BPD radi prikaza mobilnosti BPD dopunjen za mobilnost

16

Odrediti nain Mobilni izvedbe programa BPD i RM za spojeni rad

Mobilna aplikacija

Instalirati programske komponente na radna raunala 18

Analiza mobilnog BPD-a 14 15

Mobilni BPD i RM

Mobilni BPD i RM

Mobilna aplikacija 17 OOP 11 Mobilna aplikacija Pokrenuti mobilne aplikacije na mobilnim ureajima

Razluiti funkcionalnosti za spojeni i odspojeni rad OOP 10 Mobilna baza podataka Podesiti sinkronizacijske mehanizme Razvoj BP Opis sinkronizacije

Izraditi servis Izraditi izvrni proOpis za mobilni pristup gram za spojene servisa mobilne aktivnosti sredinjem IS-u

Pokrenuti informacijski sustav

MobIS

Mobilni BPD i RM

Slika 6-1: Metodika RMP za projektiranje i razvoj MobIS-a

Izraditi programe Mobilna aplikacija za odspojeni mobilni rad OOP

Analiza BPD-a

Oblikovati BP za mobilne ureaje

Razvoj BP

45

Prednost dekompozicijske metode je njena jednostavnost, slikovitost i razumljivost irokom krugu ljudi, napose poslovnim strunjacima. Zato je ona vrlo pogodna za koritenje tijekom prve faze analize postojeeg stanja poslovnih procesa koja se provodi kroz suradnju s buduim korisnicima za koje treba obaviti posao projektiranja MobIS-a ili projektiranja IS-a openito.

Korak 2: Pridruiti uloge aktivnostima

U slijedeem koraku metodike raspoznavanja mobilnih procesa potrebno je Pridruiti uloge aktivnostima dobivenim u prethodnom koraku. Postupak se provodi metodom analize resursa. Tom metodom se, temeljem Popisa radnih mjesta na slici 6-1 prikazanim kao podatkovni objekt, za svaku aktivnost dobivenu prethodnim korakom odreuju potrebni izvritelji koji e ju obavljati. Takvi izvritelji odreene aktivnosti, bez obzira na njihova druga svojstva ili zaduenja u organizaciji, nazivaju se uloge. Kod modeliranja poslovnih procesa, uloge se smatraju odreenom vrstom resursa za koje se podrazumijeva da se upotrebom u aktivnostima troi, iako resurs moe biti na raspolaganju u ogranienom ili neogranienom opsegu. Rezultat ovog koraka je Popis procesa i aktivnosti nadopunjen podacima o ulogama koje ih obavljaju. Za daljnje projektiranje MobIS-a potrebno je: Modelirati tokove aktivnosti organizacijskog sustava. To je mogue na temelju rezultata prethodnih koraka, u kojima su pronaenim aktivnostima pridruene uloge koje ih obavljaju. Klasificirati aktivnosti prema mobilnosti na mobilne i stacionarne, prema definicijama u poglavlju 5 ovog rada.

Korak 3: Izraditi BPD

Sljedei korak metodike je prikazan blokom Izraditi BPD (Business Process Diagram). Za izradu BPD-a koristi se metoda modeliranja poslovnih procesa (BPM) detaljnije opisana u poglavlju 4. Postupak modeliranja i notacija koja se pri tome koristi moraju biti u skladu s BPM normom [15]. Ovim se korakom metodika projektiranja i razvoja mobilnih procesa ukljuuje u ope priznate i standardne metode procesnog modeliranja. Pri izradi BPD-a za neki stvarni organizacijski sustav, nuno je, pored poslovnih procesa, poznavati takoer i poslovne stavke koje stvaraju, troe ili razmjenjuju modelirani poslovni procesi. Bitna razlika izmeu poslovne stavke i resursa je u tome to se poslovna stavka ulazom u proces ili aktivnost ne troi, za razliku od resursa koji se troi. Rezultat ovog koraka jest BPD promatranog poslovnog sustava gdje su aktivnostima dodijeljene odgovarajue uloge koje su pak prikazane kao staze (swimlanes) dijagrama.

Korak 4: Izraditi DP matricu

Paralelno s izradom BPD-a, potrebno je Izraditi DP matricu aktivnosti, za sve poslovne aktivnosti dobivene u prvom koraku. Metoda DP matrica (dinamika lokacije/pokretljivost korisnika) nije poznata u literaturi, ve je nastala kao rezultat istraivanja autora vezanih uz ovaj rad. Metoda se koristi da bi se odredile vrijednosti za tri atributa svake aktivnosti, kojima je odreena njezina pozicija u odnosu na tri najvanija fenomena povezana s mobilnou: pokretljivost korisnika (tijekom obavljanja aktivnosti), dinamika lokacije (na kojoj se obavlja analizirana aktivnost) i vrsta veze sa sredinjim IS-om (za onu aplikaciju kojom se 46

podrava mobilna aktivnost). Ovi se odnosi mogu prikazati pomou trodimenzionalnog matrinog prikaza kao na slici 5-1. Iz slike se vidi da svaka aktivnost moe biti smjetena u jednom od 8 potprostora, a njezina svojstva mogu po svakoj osi koordinatnog sustava poprimiti sljedee vrijednosti: Dinamika lokacije moe biti: postojana (P) ili nepostojana (N) Pokretljivost korisnika, koji moe biti: stacionaran (S) ili mobilan (M) Veza sa sredinjim IS-om: stalna (V) ili povremena (O)

Za svaku se aktivnost najprije odreuje prvo i drugo svojstvo te joj se sukladno tome dodjeljuje kombinacija prvih dviju vrijednosti atributa: <P,S>, <P,M>, <N,S> ili <N,M>. Ako neka aktivnost ima vrijednost prvih dvaju atributa <P,S> ona se nikako ne moe smatrati mobilnom i za nju se preporua razvoj klasinog informacijskog sustava. Aktivnosti s kombinacijama atributa <P,M>, <N,S> i <N,M> smatraju se mobilnima, pri emu vrsta mobilnosti odreuje hardversku opremu koritenu u njegovoj izgradnji, to e biti detaljnije objanjeno u poglavlju 7. U slijedeem polukoraku se svakoj mobilnoj aktivnosti dodjeljuje atribut koji oznaava vrstu veze sa sredinjim IS-om tijekom njezinog obavljanja. Mogue kombinacije su: <P,M,V>, <N,S,V>, <N,M,V> te <P,M,O>, <N,S,O>, <N,M,O>. Vrsta veze za sredinjim IS-om sama po sebi ne utjee na mobilnost aktivnosti (to je obrazloeno u poglavlju 5 te vidljivo iz naziva metode u kojem nema kratice za vezu), ali je iznimno znaajna za arhitekturu i softversku izvedbu MobIS-a o emu e takoer biti rijei u poglavlju 7. Za daljnje predstavljanje metodike za projektiranje i razvoj mobilnih procesa nuno je na ovom mjestu naznaiti to, zapravo, donosi prethodna klasifikacija: Ako je korisnik mobilan (M), pri radu e mu trebati dlanovnik. Prijenosno ili stolno raunalo ne moe podrati mobilnog korisnika. Ako je korisnik stacionaran (S), u to su ukljueni i korisnici koji svoj posao obavljaju iz vozila (poput viliara u skladitu ili automobila u policijskoj ophodnji) pri radu e moi koristiti prijenosno ili uklopljeno (embedded) raunalo. Postojana lokacija (P) implicira koritenje beine mree IEEE 802.11x tipa za vezu izmeu mobilnog korisnika i sredinjeg informacijskog sustava. U veini sluajeva, postojanost lokacije implicira mogunost stalne veze (vrijednost treeg atributa je V) korisnika sa sredinjim IS-om, odnosno spojeni (on-line) rad. Nepostojana lokacija (N) implicira povremenu vezu (vrijednost treeg atributa je O) sa sredinjim informacijskim sustavom to jest otspojeni (off-line) rad, to znai da je potrebno koristiti sinkronizacijske mehanizme izmeu mobilnog ureaja i sredinjeg IS-a. Ako se pri nepostojanoj lokaciji ipak obavlja spojeni rad, onda se veza izmeu mobilnog ureaja i sredinjeg IS-a u pravilu ostvaruje putem neke komercijalne mobilne komunikacijske mree opisane u poglavlju 2.

Rezultat ovog koraka jest DP matrica kategorizacije aktivnosti u kojoj je svaka aktivnost, utvrena u prvom koraku, kategorizirana prema dinamici lokacije i pokretljivosti korisnika (krae: prema mobilnosti) te joj je dodijeljen atribut kojim se razjanjava vrsta njezine veze sa sredinjim informacijskim sustavom.

47

Korak 5: Dopuniti BPD radi prikaza mobilnosti

Nakon izrade BPD-a za cijeli poslovni sustav te kategorizacije njegovih aktivnosti uz koritenje DP matrice, potrebno je, u nastavku koraka 3, Dopuniti BPD tako da se na modelu procesa jasno oznae i grupiraju sve mobilne aktivnosti. Mobilnim aktivnostima smatraju se one koje, u skladu s kriterijima koji su definiranim DP matricom, mogu za atribute dinamika lokacije i mobilnost korisnika dobiti vrijednosti <P,M> ili <N,S> ili <N,M>. U ovoj metodici predlaemo da se sve mobilne aktivnosti na cjelovitom BPD-u posebno oznae na nain opisan u poglavlju 4.2: grupirajuim objektom obuhvatiti sve mobilne aktivnosti, a podruje unutar grupiranja oznaiti drugom bojom posebnom bojom oznaiti mobilne aktivnosti

Na taj se nain BPD objekt za grupiranje pretvara u poseban simbol s tono odreenom semantikom: vidljivo oznaiti i grupirati sve mobilne aktivnosti nekog sloenog procesa za koje e se u daljnjem projektiranju i razvoju MobIS-a koristiti specifini i neto drugaiji postupci nego za projektiranje i razvoj programske podrke u klasinom informacijskom sustavu. Predloeno oznaavanje i grupiranje mobilnih spada u prilagodbe doputene normom za BPM i dozvoljeno je prema odredbama iz poglavlja 2.1.3 Extensibility of BPMN and Vertical Domain u [15]. Takoer, grupirajui objket je po toj normi ve uvrten u skup dozvoljenih simbola i njegovo koritenje preporua za bilo koji openit nain grupiranja aktivnosti. U ovom su koraku koritene dvije metode: standardna metoda BPM i specifina metoda oznaavanja aktivnosti koritenjem DP matrice. Rezultat koraka je dopunjeni BPD (krae: dBPD) s jasno oznaenim i grupiranim mobilnim aktivnostima iz skupa svih aktivnosti.

Korak 6: Izraditi model podataka

Izraditi korporativni model baze podataka idui je korak metodike raspoznavanja mobilnih procesa. U tom koraku, primjenom ERA metode i metode relacijskog modeliranja, a na temelju dBPD-a, gradi se logiki podatkovni model poslovnog sustava. Teorijski i praktini aspekti logikog modeliranja baze podataka opisani su u opsenoj literaturi, primjerice [17] i [16], i podrani brojnim programskim alatima te se ovdje nee dalje razmatrati. Rezultat koritenja tih metoda je ERA model i relacijski model (RM) baze podataka. Ovim korakom zavrava se modeliranje poslovnih procesa u organizacijskom sustavu i otkrivanje mobilnih procesa i aktivnosti. Za izgradnju MobIS-a i IS-a openito, do ovog koraka uinjeno je slijedee: Definirani su aktivnosti (procesi i radni koraci) poslovnog sustava. Definirane su uloge kao specifian oblik resursa i pridruene aktivnostima. Odreen je stupanj mobilnosti svake definirane aktivnosti. Izraen je model svih procesa (mobilnih i stacionarnih) poslovnog sustava i opisana njihova meusobna interakcija te eventualno meudjelovanje s vanjskim svijetom. Izraen je relacijski model podataka poslovnog sustava te su definirane relacijske sheme s nad kojima rade svi procesi tog sustava, mobilni i stacionarni. 48

Odreivanjem stupnja mobilnosti svake aktivnosti odreene su konture koje grupiraju mobilne komponente i stvaraju od njih kandidate za razvoj MobIS-a. Omogueno je selektiranje onih relacijskih shema iz kompletnog modela podataka nad kojima e raditi programske procedure MobIS-a.

Nakon estog koraka metodike grana se daljnji razvoj informacijskog sustava u dva smjera: : Prema izgradnji klasinog, stacionarnog IS-a. Za projektiranje i razvoj takvih informacijskih sustava razvijeno je vie strukturnih i objektnih metodika preglednog navedenih u ranijim poglavljima. Ta grana ovdje nee biti poblie razmatrana a na slici 6-1 zbirno je obuhvaena blokom Razviti klasini IS. Prema izgradnji MobIS-a. Ta grana e se dalje razraivati u sljedeim koracima metodike raspoznavanja mobilnih procesa.

Korak 7: izabrati podatke za mobilne procedure

U iduem koraku metodike, na temelju BPD-a te ERA i RM-a za cijeli organizacijski sustav, treba oznaiti one dijelove ERA modela odnosno dijelove relacijskog modela podataka koji e biti potrebni za rad mobilnih procedura. Ovaj postupak selekcije se izvodi pomou matrice procesa i klasa podataka (MPK), na nain predvieno u IBM-ovom metodikom Business System Planning [36], ali s odreenim dopunama znaenja MPK matrice. Redovi matrice e predstavljati aktivnosti organizacijskog sustava, stupci e biti relacijske sheme s kojima e raditi programske komponente koje podravaju pojedine aktivnosti, a u polja matrice e se upisivati oznake C (Create), R (Read), U (Update) i D (Delete) za opis interakcije izmeu aktivnosti i podatkovnih struktura. Na takvoj cjelovitoj matrici treba u ovom koraku oznaiti mobilne aktivnosti koje su odreene u koraku 5 te od svih relacijskih shema identificirati one koje su u interakciji s oznaenim mobilnim aktivnostima. Na taj e se nain izdvojiti u zasebne potskupove mobilni elementi BPD-a i oni dijelovi RM-a nad kojima e se razvijati mobilne programske procedure. Ovi selektirani elementi su ovdje uvjetno nazvani mobilni BPD (Mob BPD) i mobilni RM (Mob RM) te e se koristiti u daljnjem razvoju MobIS-a.

Korak 8: Razluiti procedure za spojeni i otspojeni rad

Nakon izdvajanja mobilnog dijela BPD-a i podatkovnih struktura nad kojima e se razvijati mobilne procedure (Mob RM), postupak izrade MobIS-a rava se na dvije grane: Izrada komponenti MobIS-a za podrku onim mobilnim aktivnostima koje e, zbog tehnikih uvjeta u komunikacijskoj mrei, morati povremeno i privremeno raditi na otspojeni (off-line) nain. Izrada komponente MobIS-a za podrku onim mobilnim aktivnostima koje stalno mogu raditi na spojeni (on-line) nain.

Komponente za ovakav paralelni razvoj mogue je odabrati na temelju klasifikacije koja je provedena u koraku 5 kada je na mobilnom dijelu modela poslovnih procesa za svaku aktivnost oznaena vrsta veze prema sredinjem informacijskom sustavu. To oznaavanje provedeno je dodjeljivanjem atributa ije su vrijednosti odabrane s tree dimenzije DP matrice. Iznimno je vano ispravno prepoznavanje spojenih i otspojenih dijelova MobIS-a, stoga to je za izradu svakog od njih potrebno drukije postaviti softversku i hardversku arhitekturu rjeenja. 49

Pri spojenom nainu rada, mobilni korisnik moe, koritenjem mobilne aplikacije, u realnom vremenu aurirati bazu podataka na podatkovnom serveru sredinjeg IS-a podacima koji su prikupljeni ili obraeni ''na terenu'', bez obzira bilo to na postojanoj ili nepostojanoj lokaciji. Glavne prednosti spojenog rada jesu: Podaci u bazi podataka sredinjeg IS-a su uvijek aurni i dostupni svim korisnicima, ukljuivo i mobilnima. Nema potrebe za sinkronizacijom podataka prikupljenih ili obraenih na terenu s podacima na sredinjem IS-u.

S druge pak strane, takav nain rada ima i slijedee nedostatke: Potrebna je visoka raspoloivost beine, a ponekad i irokopojasne, veze izmeu mobilnih ureaja i sredinjeg podatkovnog servera. Potrebno je zatititi komunikacijski kanal izmeu mobilnih korisnika i sredinjeg IS-a, kako bi se sprijeile sluajne ili namjerne smetnje i upadi u informacijski sustav. Spojeni nain rada uzrokuje na dananjim raunalima zamjetno bre troenje baterija.

Mobilni program za spojeni rad izvodi se kao tanki klijent (thin client) to znai da njegova funkcionalnost, prema paradigmi troslojnog aplikacijskog modela (three-tiered application), obuhvaa samo prikazni sloj. Naini izvedbe takvog programa uzrokuju daljnje ravanje ove grane metodike raspoznavanja mobilnih procesa to e biti detaljnije obraeno u koraku 12. Pri otspojenom radu mobilna aplikacija aurira podatke na sredinjem IS-u samo povremeno, kada se mobilni korisnik nae u dometu beine mree ili kada fiziki doe na mjesto gdje su smjeteni raunalni resursi sredinjeg informacijskog sustava. Glavne prednosti otspojenog rada jesu: Mobilni korisnik moe raditi i onda kada njegov ureaj nije povezan sa sredinjim informacijskim sustavom ili je ta veza privremeno prekinuta. Sigurnosni rizici su manji zbog toga to nema beinog prijenosa podataka izmeu mobilnih korisnika i sredinjeg informacijskog sustava.

Nedostaci otspojenog rada su slijedei: Potrebno je uvesti mehanizme sinkronizacije podataka prikupljenih ili obraenih na terenu s podacima na sredinjem IS-u te definirati postupke rjeavanja konflikata koji mogu nastati ako su razliite mobilne preslike istih podataka obraivali razliiti korisnici. Podaci na sredinjem podatkovnom serveru nisu aurni u realnom vremenu, nego u periodima sinkronizacije podataka.

Dva najvanija pitanja pri otspojenom nainu rada su rjeavanje sinkronizacije podataka izmeu mobilnog korisnika i sredinjeg IS-a te propisivanje perioda te sinkronizacije. To e biti detaljnije obraeno u koraku 12 ove metodike.

Korak 9: Oblikovati bazu podataka za mobilne ureaje

Tijekom sljedeeg koraka u grani razvoja MobIS-a za spojeni nain rada potrebno je oblikovati bazu podataka za mobilne ureaje na temelju specifikacija za mobilni dio BPD-a i identificiranih podatkovnih struktura na kojima e raditi programske procedure na mobilnim ureajima. Logiko modeliranje baze podataka koja e biti smjetena na mobilnim ureajima 50

provodi se koritenjem uobiajenih metoda oblikovanja baza podataka (ERA-modeliranje i relacijsko modeliranje), ali je pri tome potrebno poznavati ogranienja baza podataka za mobilne ureaje, poput nedovoljnog memorijskog prostora ili nedostatka pohranjenih procedura, privremenih tablica, sigurnosnih postavki, i tako dalje. Najvanije specifinosti oblikovanja ''vrlo malih baza podataka'' (Very Small Data Base design) kao to su: razumijevanje svih aspekata mobilnosti, uvaavanje aplikacijskog konteksta u kojem e se koristiti male baze podataka i funkcionalne posebnosti mobilnih ureaja, temeljito su obraene u radu [8]. Prema spoznajama autora tog rada, ova tri aspekta determiniraju specifino VSDB okruenje koje trai uvoenje tree, tzv. logistike (poslije konceptualne i logike) faze u poslovima oblikovanja i razvoja malih baza podataka koje e biti smjetene na mobilnim ureajima. Provedbom ovog koraka predloene metodike dobiva se fiziki model baze podataka za mobilne ureaje, na slici 6-1 oznaen kao Mob BP.

Korak 10: Podesiti sinkronizacijske mehanizme

Za one komponente MobIS-a koje e se koristiti u otspojenom nainu rada treba omoguiti sinkronizaciju podataka izmeu mobilnog korisnika i sredinjeg IS-a koristei standardne postupke rada i upravljanja bazama podataka. Proces sinkronizacije podataka naziva se replikacija i mora biti podran od baze podataka sredinjeg IS-a. Replikacija je detaljno objanjena u radovima [59] i [12], a ukratko funkcionira na sljedei nain: Sredinja baza podataka je izdava (publisher) koji objavljuje publikaciju koja sadri podatke namijenjene mobilnoj bazi podataka. Publikacija ne obuhvaa kompletan sadraj sredinje baze podataka, nego samo neke relacije (redukcija), samo neke atribute unutar relacija (projekcija) i samo neke zapise (selekcija) to omoguava da se sa sredinjeg podatkovnog servera na mobilni ureaj prebacuju samo oni podaci koji su potrebni mobilnom korisniku za njegov terenski posao. Izdava definira pretplatnike i stvara pretplate. Pretplatnici su svi oni mobilni ureaji s kojih je dozvoljeno pokrenuti replikaciju. Replikacija se pokree s mobilnog ureaja i njome se dvosmjerno sinkroniziraju podaci izmeu pretplatnika i izdavaa.

Nadalje, u MobIS-u za otspojeni rad je iznimno vano ispravno odrediti period sinkronizacije podataka izmeu mobilnog ureaja i sredinjeg podatkovnog servera. Ako je taj period preveliki, pokree se slijedei niz nepovoljnih dogaaja: Preveliko ukupno vrijeme odziva sredinjeg sustava uzrokuje predugo vrijeme obavljanja mobilnog procesa. To dovodi do presporog odziva prema krajnjem korisniku, to konano rezultira nezadovoljstvom krajnjeg korisnika.

Ako pak je period sinkronizacije premali, esto spajanje sa sredinjim informacijskim sustavom uzrokuje preveliki utroak ljudskih ili raunalnih resursa. To znai da mobilni korisnik preesto mora gubiti vrijeme na pokretanje sinkronizacije, odnosno na dolazak na mjesto s kojeg je mogue ostvariti sinkronizaciju. Pri tome se troi previe raunalnih resursa na mobilnim ureajima i radnog vremena mobilnog korisnika, a moe znaiti i poveanje transportnih trokova radi odlaska na lokaciju s koje je mogue uspostaviti pouzdanu vezu. 51

U postupku projektiranja MobIS-a potrebno je za svaku mobilnu aktivnost odrediti odzivna vremena: najvee doputeno i poeljno. Najvee doputeno vrijeme jest ono za koje se procjenjuje da nee pokrenuti slijed prije navedenih nepovoljnih dogaaja koji bi na kraju izazvali nezadovoljstvo krajnjeg korisnika. Mobilni ureaji i aplikacije namijenjene otspojenom radu trebaju biti kapacitirani tako da mogu samostalno raditi u trajanju jednakom najveem doputenom vremenu odziva procesa koje podravaju. Poeljno vrijeme je zapravo optimalno vrijeme reagiranja sustava i znai takav period sinkronizacije koji nije prevelik s obzirom na mogue nepovoljne dogaaje, ali niti ne stvara prevelike trokove. Mobilne korisnike treba poticati da osvjeavaju podatke na mobilnim ureajima, odnosno sinkroniziraju ih s podacima na sredinjem podatkovnom serveru, u periodima jednakim poeljnom vremenu reagiranja sustava.

Konani ishod ovog koraka metodike raspoznavanja mobilnih procesa jest programski kod (Prog Kod) za uspostavljanje replikacije na strani sredinjeg IS-a te opis replikacije (URI raunala preko kojega se provodi replikacija i drugo) kako bi se ona mogla pokretati s mobilnih ureaja.

Korak 11: Izraditi program za otspojeni mobilni rad

Nakon svih prethodno provedenih aktivnosti te izrade opisa replikacije, moe se Izraditi izvrni program za otspojene mobilne aktivnosti, najbolje metodom objektno orijentiranog programiranja (OOP), pri emu je cjelokupni izbor alata za taj poduhvat opisan u poglavlju 2.6 ovog rada. Mobilni program za spojeni rad izvodi se kao samostalni izvrni smart device program to znai da njegova funkcionalnost, prema paradigmi troslojnog aplikacijskog modela (three-tiered application), obuhvaa prikazni, poslovni i podatkovni sloj (presentation layer, business logic layer i data access layer). Postupci razvoja objektno orijentiranih programa opisani su opsenoj literaturi i spadaju u temeljna znanja i vjetine informatikih strunjaka pa se ovdje nee dalje o tome raspravljati. Rezultat ovog koraka je mobilna aplikacija (Mob App) spremna za instalaciju na mobilne ureaje i probni rad. Nakon ovog koraka, izlazni rezultati aktivnosti na izradi programskih komponenti za otspojeni nain rada pridruiti e i uskladiti s rezultatima aktivnosti izrade programskih komponenti za spojeni nain rada. Na slici 6-1 to je prikazano zajednikim spremitem pod nazivom Repozitorij programskog koda.

Korak 12: Izabrati nain izvedbe programa za spojeni rad

Programske komponente za spojeni nain rada mogu se izvesti na dva naina: Kao mobilna web aplikacija prilagoena prikazu na mobilnim ureajima ili Kao izvrni smart device program

Prednosti mobilne web aplikacije su velike. Takvu aplikaciju nije potrebno instalirati na mobilne ureaje pa stoga nema rizika da mobilni korisnici rade sa zastarjelom verzijom programa stoga to su propustili instalirati novu verziju. Svaka nova verzija aplikacije izdaje se smjetanjem na sredinji aplikacijski HTTP server te je sigurno da mobilni korisnici uvijek

52

koriste iskljuivo najsvjeije izdanje programa. Vie o razvoju mobilnih web aplikacija reeno je u koraku 13 predloene metodike. S druge pak strane, mobilnom web aplikacijom ne moe se uvijek osigurati optimalna potpora mobilnim aktivnostima. Ako su poslovni procesi pri kojima se primjenjuje mobilna tehnologija takvi da mobilna aplikacija mora imati pristup sklopovlju mobilnog ureaja, primjerice itau prugastog koda integriranom u mobilni ureaj ili RFID sklopovlju, onda se programska komponenta MobIS-a ne moe temeljiti na web tehnologijama, nego je potrebno razviti izvrni smart device program. Vie o razvoju web aplikacija za spojeni nain rada opisano je u koracima 14 i 15.

Korak 13: Izraditi web aplikaciju za spojene mobilne aktivnosti

Mobilna web aplikacija izrauje se slino kao i web aplikacija namijenjena prikazu na stolnim ili prijenosnim raunalima te ima istovjetnu osnovnu arhitekturu. Programski kod takve aplikacije smjeten je na sredinjem serveru. Programsko suelje prikazuje se klijentu kao web stranica, koritenjem HTML-a ili WML-a, ovisno o tome to podrava mobilni ureaj kojim mobilni korisnik pristupa web aplikaciji. Mogunost otkrivanja (profiling) osobina mobilnog ureaja danas je ugraena u HTTP protokol te ju podrava veina razvojnih okolina. Na primjer, u razvojnoj okolini .NET Framework se podatak o tome da li je neki ureaj mobilan moe dobiti aktiviranjem slijedeem koda:
Request.Browser.IsMobileDevice();

Stoga je ovaj korak predloene metodike, opisan blokom Izraditi web aplikaciju za spojene mobilne aktivnosti na slici 6-1, najbolje izvesti koritenjem metodike objektno orijentiranog programiranja (OOP), uz pretpostavku da su poznate ulazne vrijednosti Mob BPD i Mob RM. To je relativno jednostavan i rutinski postupak pa tako izgraen MobIS predstavlja tehniki najjednostavniji sluaj podrke mobilnim aktivnostima. Konani ishod ovog koraka je dakle programski kod mobilne aplikacije (Prg kod), spreman za generiranje prikaza programskog suelja na mobilnim ureajima.

Korak 14: Izraditi servis za mobilni pristup sredinjem IS-u

Ako podrku mobilnim aktivnostima za spojeni nain rada treba osigurati izvrnim smart device programom zbog razloga opisanih u koraku 12, onda za takav program treba Izraditi servis za mobilni pristup sredinjem IS-u na temelju ulaznih specifikacija Mob BPD i Mob RM. Taj servis ima sljedee uloge: predstavlja jedinstvenu pristupnu toku prema sredinjem IS-u posreduje izmeu sredinjeg IS-a i sredinje baze podataka te mobilnog svijeta provodi poslovna pravila po kojima se izvodi poslovni proces koritenjem mobilnih ureaja.

Vie je razloga za takav pristup, a ne za izravnu vezu svakog mobilnog ureaja sa sredinjim informacijskim sustavom i sredinjom bazom podataka: ostvaruje se samo jedna toka mobilnog pristupa sredinjem IS-u to je dobro zbog logistikih i sigurnosnih razloga sredinja baza podataka zatiena je od izravnog dodira sa okolinom 53

procesorski i memorijski resursi mobilnih ureaja rastereeni su jer ne provode veinu poslovnih pravila po kojima se izvodi mobilna aktivnost manje je optereen komunikacijski kanal izmeu sredinjeg IS-a i mobilnih ureaja, jer se njime prenose podaci prethodno obraeni vaeim poslovnim pravilima

Servis za mobilni pristup mobilnog ureaja sredinjem informacijskom sustavu najee se izvodi kao web servis, primjenom metoda objektno orijentiranog programiranja (OOP). Tipian primjer takvog mobilnog pristupa prikazan je takoer u radu [12]. Rezultat ovog koraka metodike raspoznavanja mobilnih procesa jest programski kod (Prog kod) servisa smjeten na sredinjem aplikacijskom serveru IS-u te opis servisa (URI, popis metoda i njihovih parametara, i tako dalje) neophodan za daljnji razvoj MobIS-a.

Korak 15: Izraditi izvrni program za spojene mobilne aktivnosti

Izvrni program za potporu mobilnim aktivnostima koje e se izvoditi u spojenom nainu rada razvija se metodama objektno orijentiranog programiranja (OOP) nakon to je poznat opis servisa preko kojega e taj program komunicirati sa sredinjim informacijskim sustavom. Postupci razvoja objektno orijentiranih programa slini su kao i u koraku 11, spadaju u temeljna znanja i vjetine informatikih strunjaka pa se ovdje ne razmatraju. Funkcionalnost tog programa obuhvaa, prema paradigmi troslojnog aplikacijskog modela (three-tiered application) samo prikazni sloj (presentation layer), dok je poslovni i podatkovni sloj sadran u servisu ija je izrada opisana u prethodnom koraku. Izlazni rezultat ovog koraka je mobilna aplikacija (Mob App) spremna za instalaciju na mobilne ureaje i probni rad. Nakon ovog koraka e se programske komponente za spojeni nain rada pridruiti komponentama za otspojeni nain rada razvijenima u koraku 11. Na slici 6-1 to je prikazano zajednikim spremitem pod nazivom: Repozitorij programskog koda.

Korak 16: Pokrenuti mobilne aplikacije

Sve komponente MobIS-a razvijene u koracima 11, 13, 14 i 15 predloene metodike spajaju se u ovom koraku. Pojedine komponente nastale su u razliitim koracima zbog razlike u tehnikoj izvedbi MobIS-a ili njegovih komponenti. Kako god MobIS bio izveden, kao web aplikacija ili izvrni smart device program za spojene ili otspojene mobilne aktivnosti, u ovom se koraku verificira ta izvedba pokretanjem mobilne aplikacije na mobilnim raunalima. Takvo se pokretanje izvodi na jedan od dva mogua naina: Ako je MobIS ostvaren kao o web aplikacija, ona se pokree jednostavnim pristupanjem odgovarajuem URL-u kroz internetski preglednik mobilnog ureaja; Ako je MobIS izveden kao izvrni smart device program, onda taj program treba instalirati na svaki mobilni ureaj koji e biti ukljuen u MobIS.

Ovaj se korak izvodi, dakle, nakon to su u prethodnim koracima zavrene i testirane sve komponente mobilne aplikacije, to je naznaeno ulazom Mob App u ovaj blok na slici 6-1. Uspjean zavretak tog radnog koraka znai da su realizirane sve mobilne komponente informacijskog sustava. Nakon toga mogu zapoeti pripreme za usklaeni rad cijelog IS-a, u kojem e se ostvariti suradnja izmeu njegovih mobilnih i stacionarnih komponenata.

54

Korak 17: Instalirati programske komponente na radna raunala

U ovom koraku, na aplikacijski server ili radne stanice sredinjeg IS-a instaliraju se: programske komponente stacionarnog informacijskog sustava i one programske komponente MobIS-a koje se pokreu sa sredinjeg IS-a.

Izvedba ovog koraka za programske komponente stacionarnog IS-a ovisi o tehnologiji u kojoj su te komponente napravljene. Na primjer, ako je u njihovoj izradi koritena web tehnologija, komponente se smjetaju na web server. Ako se radi o izvrnom programu, onda ga treba instalirati na sva radna raunala s kojima radi osoblje koji e se sluiti aplikacijom. U oba sluaja treba postaviti bazu podataka na jedan ili vie aplikacijskih servera. Ako su komponente MobIS-a izvedene kao mobilna web aplikacija opisana u koraku 13, nju treba smjestiti na web server. Ako su komponente MobIS-a izvedene kao izvrni program za spojeni rad, onda servis preko kojega taj program pristupa sredinjem IS-u treba smjestiti na aplikacijski server. Ako su komponente MobIS-a izvedene kao izvrni program za otspojeni rad, onda je postupak neto sloeniji. Na jedno ili vie raunala sredinjeg IS-a treba instalirati program za povezivanje mobilnih ureaja sa stolnim raunalom (primjerice Microsoft ActiveSync). U sredinjoj bazi podataka treba postaviti procedure namijenjene sinkronizaciji podataka na mobilnim ureajima s podacima u sredinjoj bazi podataka, a na jednom serverskom raunalu sredinjeg IS-a treba podesiti neki servisni program, najee HTTP server (poput Microsoftovog IIS-a) kao posrednika pri toj sinkronizaciji. Isporuka izvrnih aplikacija bilo koje vrste, mobilnih ili stacionarnih, provodi se metodama isporuke (deployment) programskih rjeenja. Isporuka je najee radi tako da se za napisani program stvara instalacijski program (installer), samostalni izvrni program koji pri pokretanju instalira eljenu izvrnu aplikaciju i postavlja sve preduvjete za njeno izvoenje, primjerice instalaciju dodatnih programskih biblioteka, podeavanje konfiguracijskih datoteka i registara (registry u Windowsima), i slino. Uporaba installera je vrlo iroka praktiki svaki korisnik koji je na svoje raunalo instalirao bilo kakav program, od igara preko uredskih paketa do sloenih razvojnih alata, koristio je pri tom installer kojeg je napravio proizvoa softvera. Mogua je i automatska distribucija installera na odreena raunala, to se podeava na razini domenske politike (domain policy) koja pak ulazi u podruje upravljanja raunalnim mreama pa zato nee biti detaljnije obraivana ovdje. U .NET tehnologiji, installer se izvodi u sklopu zasebnog projekta unutar Visual Studija. Installeri najee imaju datoteni nastavak .msi, dok installeri za izvrne programe za mobilne ureaje imaju nastavak .cab. Isporuka web rjeenja bilo koje vrste, aplikacija ili web servisa, provodi se metodama web hostinga to znai da se programski kod web rjeenja kopira na fiziku mapu aplikacijskog servera te da se potom ta mapa definira kao virtualna mapa u onom HTTP serveru, primjerice Apacheju ili IIS-u, koji je zaduen za posluivanje web rjeenja. Metode web hostinga potrebne su i za otspojene mobilne aplikacije stoga to se sinkronizacija podataka obavlja preko HTTP servera, to je detaljno objanjeno u poglavlju 7. Ve je u poetku ovog poglavlja naglaeno da se RMP metodika moe smatrati dopunom metodike za projektiranje i razvoj klasinog informacijskog sustava. To znai da ovaj korak 55

zapravo predstavlja toku ponovnog spajanja dviju grana koje su se odvijale paralelno, nakon razdvajanja u koraku 6. Ovdje nije bila posebno razmatrana gornja grana, koja je na slici 6-1 prikazana potprocesom Razviti klasini informacijski sustav. Meutim, ovdje se podrazumijeva da je taj razvoj zavren te da su sve programske komponente klasinog informacijskog sustava do ovog trenutka razvijene, testirane i instalirane na aplikacijski server i radna raunala.

Korak 18: Pokrenuti informacijski sustav

Pokrenuti sustav je zavrna aktivnost metodike raspoznavanja mobilnih procesa. Njome je obuhvaeno detaljno testiranje MobIS-a, korisnika obuka i stvarni rad. Za pokretanje cjelovitog informacijskog sustava, ukljuivi i MobIS, potrebno je da budu zavrene sve njegove programske komponente: mobilne, koje se pokreu ili prikazuju na mobilnim ureajima, i stacionarne, koje su smjetene na raunalima sredinjeg IS-a. Ovisno o arhitekturi MobIS-a, raspored njegovih programskih komponenata moe biti sljedei: Ako je mobilna aplikacija ostvarena web tehnologijom, onda se cijeli njen programski kod i HTTP server, preko kojega mobilni korisnici pristupaju podacima, nalaze na sredinjim informatikim resursima IS-a. Na mobilnim ureajima smjeten je samo internetski preglednik. Ako je aplikacija ostvarena kao izvrni smart device program za spojene aktivnosti, onda je ona smjetena na mobilnim ureajima, a servis preko kojeg radi sa sredinjom bazom podataka nalazi na serveru sredinjeg IS-a. Ako je aplikacija ostvarena kao izvrni smart device program za otspojene aktivnosti i smjetena na mobilnim ureajima, onda se na strani sredinjeg IS-a nalaze samo programi za povezivanje mobilnog ureaja s raunalom. Na podatkovnom serveru su tada smjetene procedure koje omoguavaju sinkronizaciju podataka iz sredinje baze podataka s podacima na mobilnim ureajima.

Sve tri varijante rasporeda komponenata MobIS-a prikazane su na slici 6-2 metodom Deployment Diagram, poznatom iz objektno-orijentiranog razvoja informacijskih sustava.

56

Mobilni ureaj

Mobilni ureaj

Mobilni ureaj

Izvrni mobilni program

Izvrni mobilni program * *

Internetski preglednik

* WLAN (IEEE 802.11x)

Mobilna BP

* Internet ili Intranet (HTTP)

HTTP server

Active Sync

HTTP server *

WS za mobilni pristup sredinjoj BP HTTP server * * LAN Sinkronizacijski servis DB server * * LAN Sredinja BP DB server DB server

Mobila web aplikacija

* LAN

Sredinja BP *

Sredinja baza podataka

Slika 6-2: Raspored komponenti MobIS-a

6.2 Tablini prikaz metodike RMP

Pregledni tablini opis predloene metodike za razvoj mobilnih informacijskih sustava prikazan je tablicom 6-I. Svaki redak tablice predstavlja jedan korak metodike koji je kratko opisan prema naelu IPO (Input-Process-Output). Svaki se korak ovdje interpretira kao aktivnost za ije pokretanje su potrebne neke ulazne veliine ili poticaji, a koja daje odreeni rezultat na izlazu. Transformacija ulaza u izlaze odreena je predloenim metodama i tehnikama.

57

Tablica 6-I: Saetak metodike za razvoj MobIS-a

Korak Naziv koraka Ulazi Metode i tehnike Izlazi

1. Utvrditi procese i aktivnosti

Zahtjev za razvoj MobIs-a

Dekompozicija Analiza resursa

Aktivnosti Aktivnosti s ulogama

2. Pridruiti uloge aktivnostima Aktivnosti Radna mjesta 3. Izraditi BPD (Business Process Diagram) Aktivnosti, Poslovne stavke

BPM (Business Process Modeling) DP matrica

BPD s ulogama

4. Izraditi DP matricu (dinamika Aktivnosti lokacije i pokretljivost korisnika) 5. Dopuniti BPD radi prikaza mobilnosti 6. Izraditi model podataka

Klasificirane aktivnosti BPD dopunjen za mobilost Model podataka

Klasificirane aktivnosti dBPM (dopunjena metoda BPM) BPD s ulogama BPD dopunjen za mobilnost ERA, RM Strukturne i objektne metodike za razvoj IS-a dMPK (dopunjena metoda MPK, prema BSP metodici) Selekcija, dBPM VSDB design

Razviti klasini IS 7. Izabrati podatke za mobilne Model podataka, funkcionalnosti BPD dopunjen za mobilnost 8. Razluiti funkcionalnosti za spojeni i otspojeni rad Mobilni BPD Mobilni RM

Mobilni BPD, Mobilni RM Aktivnosti za spojeni i otspojeni rad mob BP (mobilna baza podataka) Programski kod za sinkronizaciju, Opis sinkronizacije Mobilna aplikacija

9. Oblikovati bazu podataka za Mobilni BPD, mobilne ureaje Mobilni RM 10. Podesiti sinkronizacijske mehanizme mob BP

Replikacija, Procjena perioda sinkronizacije OOP(objektno programiranje) DP matrica, Selekcija OOP(objektno programiranje) OOP (objektno programiranje) OOP (objektno programiranje) Deployment Web-hosting Deployment Web-hosting Testiranje Probni rad

11. Izraditi program za otspojeni Opis sinkronizacije mobilni rad mBP 12. Izabrati nain izvedbe programa za spojeni rad 13. Izraditi web aplikaciju za spojene mobilne aktivnosti 14. Izraditi servis za mobilni pristup sredinjem IS-u 15. Izraditi izvrni program za spojene mobilne aktivnosti mobilni RM mobilni BPD mobilni RM mobilni BPD mobilni RM mobilni BPD Opis servisa

Odluka o izboru naina izvedbe Programski kod

Programski kod WS, Opis servisa Mobilna aplikacija Testni MobIS

16. Pokrenuti mobilne aplikacije Mobilna aplikacija na mobilnim ureajima 17. Instalirati programske komponente na radna raunala 18. Pokrenuti informacijski sustav Programski kod WS, Klasina aplikacija MobIS

Testni MobIS

MobIS

58

6.3 Provjera i primjena predloene metodike

Mogue su dvije razine provjere predloene metodike za razvoj mobilnih informacijskih sustava: Provjera formalne konzistentnosti i Provjera funkcionalne primjenljivosti.

Provjera formalne konzistentnosti provedena je simulacijom na modelu procesa koji predstavlja predloenu metodiku. Naime, ve je na poetku ovog poglavlja istaknuto da je izgradnja MobIS-a sloeni poslovni proces pa je metodika njegovog projektiranja i razvoja prikazana metodom modeliranja poslovnih procesa. S druge pak strane, mnogi razvojni alati za BPM imaju ugraen simulacijski mehanizam koji omoguava: a) logiku provjeru modeliranog poslovnog procesa b) simulaciju poslovnog procesa radi utvrivanja nekih njegovih osnovnih znaajki kao to su trajanje procesa, potrebni resursi za njegovo izvoenje, uska grla, i slini U ovom je sluaju predloena metodika sa slike 6-2 modelirana kao poslovni proces u alatu IBM WebSphere Business Modeler koji takoer ima ugraeni simulacijski mehanizam. Na takvom modelu procesa provedena je simulacija radi logike provjere modeliranog poslovnog procesa i procjene mogueg trajanja takvog razvoja. U modelu je razvoj klasinog informacijskog sustava prikazan kao potproces koji se odvija paralelno s koracima 7 do 15 metodike RMP. Njegovo je trajanje svedeno formalno na jedan dan, kako ono ne bi utjecalo na proraun prosjenog trajanja razvoja MobIS-a. Simulacija je pokazala: Slijed koraka za razvoj mobilnih informacijskih sustava je logiki konzistentan i cjelovit, jer svaki token koji predstavlja pojedinani sluaj budueg razvoja jednog konkretnog mobilnog informacijskog sustava, prolazi modelom od poetka do kraja u konanom vremenu. To se moe interpretirati na nain da e dosljedna primjena metodike RMP uvijek dati nekakav MobIS kao konani ishod. Naravno, ta tvrdnja nipoto ne implicira zakljuak da e svaki MobIS razvijen po RMP metodici biti najbolji jer njegova kvaliteta e uvijek zavisiti o kvaliteti projektantskog zakljuivanja i rada u pojedinim koracima metodike. Ovim korakom je iskoriten simulacijski potencijal opisan pod tokom (a) u prethodnom odjeljku. U model metodike RMP upisane su iznad pojedinih aktivnosti (koraka u RMP metodici) procijenjene vrijednosti trajanja, temeljene na iskustvu koje je steeno na razvoju vie ''prosjeno sloenih'' MobIS-a od kojih je jedan detaljnije opisan u sljedeem poglavlju. Za taj je sluaj simulacijom tipa (b) iz prethodnog odjeljka utvreno da bi oekivano trajanje razvoja jednog takvog ''prosjeno sloenog'' mobilnog informacijskog sustava moglo biti oko 57 dana.

Provjera funkcionalne primjenljivosti mogua je samo tako da se primjenom predloene metodike izvede vie projekata razvoja mobilnih informacijskih sustava koji po svojoj strukturi moraju reprezentirati razliite sluajeve za koje se smatra da pripadaju domeni koju pokriva metodika. Upravo to je uraeno u poglavlju 7, gdje je opisan i dokumentiran razvoj rjeenja za dva stvarna primjera. Prvi se primjer odnosi na projekt skladinog i distribucijskog sustava kojeg je izveo autor ovog rada te je proveden u poduzeu za proizvodnju i distribuciju elektrotehnike robe. Drugi se primjer odnosi na mobilno djelovanje prometne policije. On predstavlja pokazni primjer koji do sada nije u potpunosti realiziran, a razvijen je u okviru 59

jednog projekta stratekog plana razvoja IS-a izvoenog na FOI-ju za potrebe MUP-a RH u ijoj je realizaciji takoer sudjelovao i autor ovog rada. Kod primjene predloene metodike preporua se koritenje programskih alata za provedbu pojedinih koraka po izabranoj metodi (na primjer, modeliranje procesa BPM-om, modeliranje podataka metodom ERA, i tako dalje). Od posebne je vanosti pri tome detaljno opisivanje svojstava svakog elementa to svaki od komercijalno dostupnih alata vrlo snano podrava. Na taj se nain dokumentacija o novom MobIS-u stvara i aurira tijekom razvoja, to e bitno pojednostavniti eventualne kasnije dopune ili promjene poetnog rjeenja.

60

7 Informatika potpora mobilnim procesima

U ovom e poglavlju biti pokazano kako razviti MobIS primjenom predloene metodike raspoznavanja mobilnih procesa, opisane u prethodnom poglavlju, na konkretnim i reprezentativnim primjerima iz stvarne primjene. Reprezentativnim poslovnim primjerima smatramo one tipine sluajeve u kojima se koritenje mobilnih tehnologija i nain tehnike izvedbe informacijskog sustava ponajvie razlikuje od koritenja raunala u stacionarnom informacijskom sustavu. Da bi se najbolje prikazale specifinosti takvih primjera, potrebno je utvrditi koje se mobilne tehnologije, opisane u poglavlju 2, mogu koristiti za podrku mobilnim aktivnostima, u skladu s klasifikacijom po DP matrici iz poglavlja 5. Izbor prikladne opreme koja se moe koristiti za podrku nekom procesu zavisi o pokretljivosti korisnika, promjenljivosti lokacije i mogunosti povezivanja mobilnih ureaja sa sredinjim raunalom. Odnos ovih imbenika je prikazan tablicom 7-I. Oznake upisane u poljima te matrice odnose se na atribuciju aktivnosti klasificiranih prema DP matrici.
Tablica 7-I: Mobilne tehnologije u podrci mobilnim procesima Ureaji Mrea Prijenosna i uklopljena raunala: stacionaran korisnik (S) Otspojeni rad (O): Postojana lokacija (P) Nepostojana lokacija (N) Dlanovnici: mobilan korisnik (M)

<P,M,O> <N,M,O>

<N,S,O>

Spojeni rad (beina ili mobilna komunikacijska mrea) (V):

Postojana lokacija (P)

<P,M,V>

Nepostojana lokacija (N)

<N,S,V>

<N,M,V>

Tablicu 7-I treba tumaiti na sljedei nain: Prijenosna i uklopljena raunala mogu koristiti samo stacionarni korisnici. Mobilni korisnici moraju koristiti dlanovnike. Razlozi za to proizlaze iz definicije pojmova vezanih za mobilnost, objanjenih u poglavlju 5. Ako nema stalne povezanosti sa sredinjim IS-om, lokacija na kojoj se obavljaju poslovi moe biti i postojana i nepostojana. Otspojeni rad je tada nunost. U stvarnim okolnostima ovo je vrlo est sluaj, a javlja se kada zbog infrastrukturnih, zemljopisnih, tehnikih ili financijskih razloga, ili pak posebnih radnih uvjeta, nije mogue uspostaviti stalnu vezu izmeu sredinjeg IS-a i mobilnih korisnika. Ako postoji stalna veza izmeu sredinjeg IS-a i mobilnih korisnika, onda se ona za postojane lokacije uspostavlja beinom mreom, a za nepostojane mobilnom komunikacijskom ili radio mreom. 61

Za mobilne korisnike dlanovnici su dobro rjeenje bez obzira rade li na postojanoj ili nepostojanoj lokaciji i bez obzira na to kakve su tehnike mogunosti povezivanja sa sredinjim raunalom. Rad s prijenosnim ili uklopljenim raunalima na postojanoj lokaciji nije predmet ove analize.

Budui da je uporaba prijenosnog, a donekle i uklopljenog raunala, znatno slinija koritenju raunala u klasinom IS-u, ovdje se nee razmatrati jednostavniji sluaj realizacije MobIS-a u kojemu je korisnik stacionaran pa se moe sluiti prijenosnim ili uklopljenim raunalom, nego onaj sloeniji u kojemu je korisnik mobilan i ''osuen'' na koritenje dlanovnika. Glede postojanosti lokacije i veze sa sredinjim IS-om, dva su tipina sluaja: otspojeni rad, uz periodiku sinkronizaciju podataka izmeu mobilnog ureaja i sredinjeg IS-a, te spojeni rad, uz vezu sa sredinjim IS preko beine IEEE 802.11x mree, pa e stoga biti razmotrena oba sluaja. to se tie tipa mobilne aplikacije, razmatrat e se poblie problematika izvrnog smart device programa. Mobilni web, koji se sutinski ne razlikuje od klasinih web aplikacija, bit e poblie razmotren samo na temelju 13. koraka metodike raspoznavanja mobilnih procesa, specifinog za razvoj takvog tipa MobIS-a. Za studiju sluaja primjene metodike raspoznavanja mobilnih procesa bit e dva odabrana tipa mobilnih aktivnosti, ispisanih u tablici 7-I podebljanim slovima, koje karakterizira: Nepostojana lokacija, mobilni korisnik, otspojeni rad <N,M,O>. Karakteristini primjer za ovo je MobIS policijske patrole. Postojana lokacija, mobilni korisnik, spojeni rad <P,M,V>. Tipian primjer za ovo je MobIS skladinog sustava.

Grafiki prikazi modela svih poslovnih procesa za izraenih u ovom i sljedeem poglavlju izraeni su uz koritenje IBM-ovog alata WebSphere Business Modeler. On je usklaen s profesionalnom normom BPMN, a osim modeliranja poslovnih procesa ima ugraen simulacijski mehanizam pomou kojeg je mogue provjeriti bitne karakteristike modeliranih poslovnih procesa, kao to su vrijeme trajanja sloenog poslovnog procesa, optereenje koritenih resursa, uska grla u procesu, i tako dalje. Druga hipoteza ovog rada koja glasi: ''Mobilne tehnologije mogu smanjiti sloenost poslovnog procesa i pojednostavniti poslovnu tehnologiju'' dokazivat e se u poglavlju 8 simulacijom onih skladinih procesa koji su modelirani u ovom poglavlju kao trei korak u primjeni predloene metodike.

7.1 Informatika potpora za spojeni rad

U ovom e potpoglavlju biti opisano tehniko rjeenje MobIS-a za spojeni rad, za stvarni primjer uporabe mobilnih tehnologija u skladino-distribucijskom poslovanju, koji djeluje kao samostalni sustav ili kao dio nekog proizvodnog poduzea. Rjeenje e biti izvedeno koritenjem metodike RMP prikazane u poglavlju 6. Prikazom e biti obuhvaene sve faze razvoja MobIS-a. Te e faze biti razraene po koracima koje predvia predloena metodika te e obuhvatiti sve poslove od projektiranja i konceptualnog osmiljavanja, preko odabira hardverskih i softverskih tehnologija, pisanja programskog koda, raspodjele programskih komponenti po raspoloivoj sklopovskoj opremi do putanja MobIS-a u rad.

62

Korak 1: Utvrditi procese i aktivnosti

Svi poslovi u postojeem skladino-distribucijskom poslovanju su opisani opim procesom Upravljati skladitem. Vlasnik tog procesa je organizacijska jedinica Komercijala. Ona se sastoji od nekoliko organizacijskih jedinica nie razine od kojih su za ovo razmatranje znaajne dvije: Prodaja i Nabava. Detaljnijom ralambom ukupne djelatnosti mogu se prepoznati etiri procesa: Izdati robu kupcu odnosi se na izdavanje robe vanjskoj organizacijskoj jedinici koja moe biti kupac ili neka druga proizvodna organizacijska jedinica unutar poduzea. Zaprimiti robu od dobavljaa je proces koji se dogaa nakon to dobavlja dostavi robu temeljem prethodne narudbe nabavnog odjela. Provesti inventuru. Inventura moe biti potpuna ako se provodi u cijelom skladitu ili djelomina ako se provodi samo na specificiranim lokacijama. Optimirati smjetaj odnosi se na unutarskladini premjetaj robe radi optimalnog koritenja skladinih kapaciteta.

Prva dva procesa su temeljni jer preko njih sustav obavlja svoju osnovnu funkciju. Druga dva su potporni jer omoguavaju trajno, optimalno i kontrolirano izvoenje temeljnih. Pojednostavnjeni shematski prikaz sadanjeg djelovanja cijelog skladino-distribucijskog sustava opisan je slikom 7-1. Na slici se mogu raspoznati tri vrste tokova: Materijalni tokovi (Roba) koji idu s lijeva od dobavljaa, na desno do kupca. Informacijski tokovi (Informacija o stanju zaliha, Planirani ulazi) na osnovu kojih vlasnik procesa moe upravljati skladino-distribucijskim sustavom. Tokovi naloga (Narudba kupca, Nalog za otpremu, Zahtjev za nabavu, Narudba na dobavljaa) koji idu s desna na lijevo i predstavljaju osnovne upravljake akcije koje poduzima vlasnik procesa.

Fiziki je skladite organizirano u dva dijela: manipulativni prostor za prijem i otpremanje robe te skladini prostor kojeg ine regali s oznaenim elijama za smjetaj robe. U postojeoj skladinoj evidenciji vode se podaci o ulazu, izlazu i ukupnoj koliini robe, ali takoer i podaci u kojim se skladinim elijama nalazi koja koliina odreene robe. Vlasnik procesa upravlja skladinim poslovanjem na temelju aurnih Informacija o stanju zaliha. Pojedini procesi u skladitu pokreu se izdavanjem razliitih naloga, koji mogu biti: Nalog za otpremu, Nalog za premjetaj, Nalog za inventuru i Planirani ulaz. Svaki od tih naloga sadri podatke o vrsti i koliini robe koja e biti stavljena u promet te njezinom ishoditu (na primjer od kojeg dobavljaa i kada se planira ulaz robe) ili odreditu (na primjer kojem kupcu i kada treba poslati robu). Poslovni procesi u skladino-distribucijskom sustavu pokreu se na osnovu primljenih naloga. Na temelju njih e skladitar pokrenuti i izvesti jedan od etiri naznaena procesa. Svaki od tih skladinih procesa mijenja podatke o stanju zaliha robe. Kada raspoloive zalihe neke robe, zbog izdavanja sa skladita, padnu ispod zadane koliine, to jest dosegnu takozvanu toka naruivanja utvrenu za svaku vrstu robe, skladitar trai obnavljanje zaliha tako da odjelu nabave upuuje Zahtjev za nabavu. Nabavni odjel e komercijalno obraditi prispjele zahtjeve, odabrati najpovoljnijeg dobavljaa i izdati Narudbu dobavljau. O vremenu planirane isporuke robe obavijestit e skladite transakcijom Planirani ulaz, kako bi se skladitar pripremio za prihvat robe koja e stii od dobavljaa. 63

Dobavlja

Narudba

Narudba

Nabava
h Za v tje za na ba vu

Prodaja
je tan os

Kupac

urn

Roba

Roba

Skladite

Skladine funkcije: - Zaprimanje robe - Izdavanje robe - Optimiranje smjetaja - Inventura

Otp re
Oznake:
Tokovi robe Tokovi informacija

Slika 7-1: Shematski prikaz djelovanja skladino-distribucijskog sustava

Temeljem opisanog scenarija utvrenog nakon detaljnih intervjua i strunih rasprava s djelatnicima zaposlenima u sustavu, izraen je metodom dekompozicije procesa cjeloviti popis procesa i aktivnosti skladino-distribucijskog sustava prikazan slikom 7-2. Osnovni procesi na slici su oznaeni plavom bojom, ponavljajue aktivnosti utom, a elementarne aktivnosti (radni koraci) su upisani u neobojane pravokutnike. Za daljnji prikaz razvoja MobIS-a tipa <P,M,V> razmatrat e se samo proces Izdati robu kupcu koji se moe smatrati reprezentativnim kako u odnosu na ostale skladine procese, tako i glede problematike razvoja programske podrke za spojeni rad. Cijeli skladinodistribucijski sustav detaljno je modeliran i istraen u poglavlju 8. Za izdavanje robe potrebno je prvo na lokalnom raunalu u skladitu tampati otpremnicu. Skladitar e Proitati stavke otpremnice kako bi saznao koju robu treba otpremiti i pripremiti se za fiziku provedbu te aktivnosti, primjerice uzimanjem i pripremom transportnih kolica. Nakon toga skladitar kree u prikupljanje robe to jest njeno izuzimanje sa skladinih lokacija. Tijekom prikupljanja robe, opetovano se ponavljaju sljedee aktivnosti: Doi na robnu lokaciju odnosi se na pronalaenje lokacije robe u skladitu i dolazak na tu lokaciju. Ukrcati robu na kolica odnosi se na fiziko izuzimanje robe s lokacije i smjetaj robe na transportna kolica. Zabiljeiti izuzimanje odnosi se na biljeenje izuzimanja robe s lokacije kako bi se na zavretku svih radnji vezanih za jednu otpremnicu mogao evidentirati izlaz robe preko lokalnog raunala u skladitu.

Navedene aktivnosti ponavljaju se za svaku vrstu robe s otpremnice, do obrade svih njezinih stavaka. Nakon toga treba Otpremiti robu, to znai odloiti izuzetu robu na izlaznu lokaciju s koje e ona biti fiziki transportirana do kupca.

mn

i na

log

Pl a nira ni u

laz

64

Upravljati skladitem
Zaprimiti robu od dobavljaa
tampati planirani ulaz Proitati planirani ulaz Preuzeti poiljku Smjestiti robu na lokaciju Doi na robnu lokaciju Istovariti robu Zabiljeiti smjetaj Vratiti se na poetnu poziciju Evidentirati ulaz robe

Optimirati smjetaj
Izdati popis za raspored Izuzeti robu s lokacije Doi na robnu lokaciju Ukrcati robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje Evidentirati smjetaj robe Smjestiti robu na lokaciju Doi na robnu lokaciju Istovariti robu Zabiljeiti smjetaj Vratiti se na poetnu poziciju

Izdati robu kupcu

Tiskati otpremnicu Proitati stavke otpremnice Izuzeti robu s lokacije Doi na robnu lokaciju Ukrcati robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje Otpremiti robu Evidentirati izlaz robe Izraditi zahtjev za nabavu

Provesti inventuru

Slika 7-2: Dekompozicijski dijagram procesa skladino-distribucijskog sustava

65

Korak 2: Pridruiti uloge aktivnostima

Svaka elementarna aktivnost ili radni korak odvija se na tono odreenom radnom mjestu, a tijekom njezinog trajanja troe se neki ljudski ili drugi resursi. Kod razmatranja aktivnosti u nekom poslovnom procesu vanija je uloga koju pojedini sudionik ima u njezinom odvijanju od formalne pozicije koju je taj sudionik ostvario rasporeivanjem na neko radno mjesto u organizacijskom ustroju poduzea. U cijelom skladino-distribucijskom sustavu pojavljuje se ukupno 5 razliitih uloga: Nabavlja, Prodava, Skladitar, Administrator i Prijevoznik. U tablici 7-II prikazan je pregled uloga ili zaduenja potrebnih za odvijanje aktivnosti u procesu Izdati robu kupcu gdje se koriste samo dvije uloge: Skladitar i Administrator. Openito, nekoj aktivnosti moe biti pridrueno vie uloga, ali to ovdje nije bio sluaj.
Tablica 7-II: Aktivnosti i uloge u procesu Izdati robu kupcu Skladitar tampati otpremnicu Proitati stavke otpremnice Doi na robnu lokaciju Izuzeti robu s lokacije Otpremiti robu Evidentirati izlaz robe Izraditi zahtjev za nabavu Ukrcati robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje X X X X X X X Administrator X

Znak X povezuje aktivnost sa ulogom koja ju provodi. Smatra se da su za sloenu aktivnost (u ovom sluaju je to Izuzeti robu s lokacije) potrebne one uloge koje su potrebne za izvoenje elementarnih aktivnosti od kojih se sloena aktivnost sastoji. Ovdje treba napomenuti da skladitar i administrator mogu biti ista fizika osoba koja obavlja obje uloge.

Korak 3: Izraditi BPD

Na osnovu prethodnih dvaju koraka predloene metodike modeliran je BPD za proces Izdati robu kupcu, prikazan slikom 7-3. Kao to je ve prije spomenuto, aktivnosti Doi na robnu lokaciju, Ukrcati robu na kolica i Zabiljeiti izuzimanje ponavljaju se vie puta tijekom obavljanja procesa Izdati robu kupcu, po jednom za svaku robnu stavku dokumenta. U modelu procesa ovo ponavljanje je rijeeno koritenjem petlje s kontroliranim brojem prolaza, pod nazivom Izdavanje robe. Broj tih ponavljanja u simulacijskom modelu, detaljnije razmotrenom u poglavlju 8, odredit e se za stvarni skladini sustav kao prosjean broj robnih stavki po otpremnom dokumentu. Svakoj aktivnosti na slici 7-3 pridruena je uloga odreena u prethodnom koraku i upisana ispod simbola za aktivnost. Iznad tog simbola upisano je trajanje aktivnosti, izraeno u prikladnoj jedinici mjere. U ovom modelu su za trajanje izabrane jedinice mjere sat, minuta ili sekunda, o ijem preraunavanju vodi brigu simulacijski algoritam.

66

Slika 7-3: BPD za proces Izdati robu kupcu

Petlja Izuzimanje robe na slici 7-3 koja predstavlja ponavljajue radnje za svaku stavku otpremnice djeluje kao potproces ija je unutranja struktura prikazana slikom 7.4.

Slika 7-4: Unutranja struktura petlje Izuzimanje robe

Korak 4: Izraditi DP matricu

Ovim korakom, svakoj aktivnosti odreenoj dekompozicijskim dijagramom u prvom koraku, treba dodijeliti dinamiku lokacije, mobilnost korisnika i vezu sa sredinjim IS-om. Takva klasifikacija aktivnosti moe se prikazati trodimenzionalnom matricom, kako je to opisano u poglavlju 6 i prikazano slikom 5-1. U svrhu lakeg ili razumljivijeg prikaza, klasificirane aktivnosti mogu se prikazati i dvodimenzionalnom projekcijom ako se trodimenzionalna matrica sa spomenute slike privremeno reducira po jednoj koordinatnoj osi. Ako se razmatranje naina povezivanja sa sredinjim IS-om ostavi za kasnije jer u trenutku projektiranja MobIS-a ne mora biti poznato kakva e ta veza biti u pogonskim uvjetima, onda se trodimenzionalni prikaz moe svesti na dvodimenzionalnu matricu koja povezuje pokretljivost korisnika s dinamikom lokacije. Ta su dva svojstva, kako je reeno u poglavlju 6, dovoljna za klasifikaciju aktivnosti kao mobilne ili stacionarne. Prema potrebi, svojstvo veze prema sredinjem IS-u (V ili O) moe ispisati kao atribut uz naziv aktivnosti. DP matrica za proces Izdati robu kupcu prikazana je tablicom 7-III.

67

Tablica 7-III: DP matrica za proces Izdati robu kupcu

Nepostojana (N)

Doi na robnu lokaciju

Promjenljivost lokacije

Postojana

Tiskati otpremnicu (V) Evidentirati izlaz robe (V) Izraditi zahtjev za nabavu (V)

Ukrcati robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje Otpremiti robu Proitati stavke otpremnice
Mobilan (M)

(P)

Stacionaran (S)

Pokretljivost korisnika

Treba napomenuti da aktivnost Otpremiti robu moe u skladino-distribucijskim sustavima biti znatno sloenija, to jest sastavljena od drugih procesa od kojih se mnogi odvijaju na nepostojanoj lokaciji, kako s povremenom, tako i sa stalnom vezom prema sredinjem IS-u. Takav proces otpreme robe obavlja se, na primjer, u skladino-distribucijskim sustavima koji imaju organiziranu kataloku prodaju i dostavu robe na adresu kupca. Meutim, u promatranom skladino-distribucijskom sustavu to nije bio sluaj jer tamo stranke dolaze preuzeti robu na mjesto kupnje, u skladite. Stoga je Otpremiti robu klasificirana kao aktivnost mobilnog korisnika na postojanoj lokaciji.

Korak 5: Dopuniti BPD radi prikaza mobilnosti

U ovom se koraku model procesa Izdati robu kupcu, prikazan slikom 7-3, dopunjava tako da se posebno oznae i grupiraju mobilne aktivnosti. Takvo oznaavanje i grupiranje spada u dozvoljene dopune BPM-a, kao to je navedeno u poglavlju 6. Mobilne aktivnosti su one koje za atribute dinamika lokacije i mobilnost korisnika imaju vrijednosti <P,M> ili <N,S> ili <N,M>, to jest one koje su smjetene u desnom stupcu tablice 7-III. Novi BPD za analizirani proces prikazan je na slici 7-5. Koritena mogunost swimlane prikaza koju ima raspoloivi alat pa su mobilne aktivnosti grupirane u posebnoj traci i obojene plavom bojom. Na slici se vidi da je cijeli potproces (petlja) Izdavanje robe klasificiran kao mobilan.

Slika 7-5: BPD procesa Izdati robu kupcu dopunjen za mobilnost

68

Korak 6: Izraditi model podataka

U ovoj fazi razvoja izrauje se ERA model i relacijski model baze podataka cjelokupnog informacijskog ustava. Metodoloki gledano, to je standardni korak u razvoju koji jo nema utjecaja na oblikovanje MobIS-a. Na slici 7-6 stoga nije prikazan cjeloviti podatkovni model za organizaciju iji bi dio mogao biti razmatrani skladino-distribucijski podsustav, ve samo onaj dio modela koji se odnosi na proces Izdati robu kupcu.

Slika 7-6: Relacijski model podataka za proces Izdati robu

69

Korak 7: Izabrati podatke za mobilne procedure

Prikaz na slici 7-6 ukljuuje relacijske sheme nune za provoenje procesa Izdati robu kupcu u skladino-distribucijskom sustavu. Nad njima se obavljaju i stacionarne i mobilne aktivnosti. U ovom koraku treba stoga selektirati one dijelove podatkovnog modela potrebite za rad mobilnih procedura, a za podrku aktivnostima odreenima u koraku 5. Ovaj se postupak provodi uz koritenje MPK matrice, na nain kako je opisano u poglavlju 6.
Tablica 7-IV: MPK za proces Izdati robu
Skladite [Stacionarne aktivnosti] Tiskati otpremnicu Proitati stavke otpremnice Doi na robnu lokaciju Ukrcati robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje Otpremiti robu Evidentirati izlaz robe Izraditi zahtjev za nabavu R R R R,U C,R,U,D R R R R R R,U R U R R R,U C Lokacija C,R,U,D LokRoba R R Roba C,R,U,D R R SklaDok R R R R R Stavka LokProm

Radi preglednosti prikaza, MPK matrica predoena tablicom 7-IV obuhvaa samo bitne dijelove relacijskog modela prikazanog slikom 7-6 to znai da su relacijske sheme poput kataloga, primjerice za vrstu robe, popis skladita i slino, izostavljene. Takoer, naznaene su samo aktivnosti izvoene unutar klasinog informacijskog sustava. Relacijski model koji opisuju podatke potrebne za rad s mobilnim ureajima (mob RM) moe se fiziki ostvariti na dva naina: Ako e se aktivnosti izvoditi otspojeno (off-line) u odnosu na sredinje raunalo, mob RM e biti izveden kao baza podataka za mobilne ureaje smjetena u memoriji mobilnih ureaja. Ako se aktivnosti izvode spojeno (on-line), mob RM e se izvesti kao baza podataka za sredinje raunalo kojoj e mobilni ureaji pristupati putem namjenskog servisa.

Korak 8: Razluiti procedure za spojeni i otspojeni rad

U ovom koraku, iz skupa mobilnih aktivnosti definiranih dopunjenim BPD-om u koraku 5, izdvajaju se one koje je mogue obavljati spojeno od onih koje se moraju obavljati otspojeno. Ta analiza provodi se na nain da se za svaku aktivnost proui mjesto obavljanja te mogunosti spajanja mobilnih ureaja s tog mjesta na sredinji IS putem beine ili mobilne komunikacijske mree. Sve aktivnosti izdavanja robe u promatranom skladinodistribucijskom sustavu obavljaju se unutar skladita. Aktivnost Otpremiti robu mogla bi biti iznimka, ali se u ovom radu ipak promatra kao spojeni proces to je obrazloeno u koraku 4. Dakle, sve mobilne aktivnosti sa slike 7-5 obavljaju se na postojanoj lokaciji, budui da i Doi na robnu lokaciju zavrava tako, na kojoj je mogue uspostaviti beinu mreu.

70

U ovom koraku takoer treba izabrati sklopovsku i programsku opremu za MobIS i njegov razvoj. Za promatrani skladino-distribucijski sustav izabrana je oprema prema slici 7-7.

Mobilni ureaji:
Psion Teklogix Workabout Pro 1i2 Unitech PA967

* WLAN (IEEE 802.11x)

HTTP server:
Apache 2.x Win Server 2003
*

LAN

DB server:
SQL Server 2000 Win Server 2003

Slika 7-7: Oprema za MobIS skladino-distribucijskog sustava

Tehnoloku infrastrukturu MobIS-a dakle ine: Skladina infrastrukturna beina mrea IEEE 802.11x tipa. Barem jedno aplikacijsko raunalo, umreeno u beinu mreu, s instaliranim HTTP serverom putem kojega e izvrna mobilna aplikacija pozivati web servis za mobilni pristup sredinjem IS-u. Izgradnja tog servisa je 14. korak ove metodike i detaljno je opisana kasnije u ovom poglavlju. Taj web servis se temelji na ASP.NET 2.0 tehnologiji pa zato aplikacijski server mora imati instaliranu podrku za .NET Framework 2.0. Aplikacijski server moe raditi pod operacijskim sustavima Windows ili Linux. Ako radi pod Windowsima, onda se .NET 2.0 podrka ostvaruje Microsoftovim .NET Frameworkom. Instalirani HTTP server moe biti Microsoftov IIS verzije 5 ili vie, ili Apache verzije 2.x s modulom za podrku ASP.NET-u. Ako aplikacijski server radi pod Linuxom, onda .NET 2.0 podrku treba ostvariti Mono Frameworkom. Koriteni i instalirani HTTP server tada moe biti samo Apache. Barem jedno raunalo na kojem je baza podataka koje moe, ali ne mora, biti isto fiziko raunalo, opisano u prethodnoj toki, gdje je smjeten web servis za mobilni pristup sredinjem IS-u. Baza podataka je Microsoft SQL Server 2000 ili vii. Ako se koristi SQL Server 2005, moe se rabiti i njegova Express varijanta.

71

Mobilni ureaji s operacijskim sustavom Windows CE 4.2 ili viim, primjerice Windows Mobile 5.0. Ako mobilni ureaj radi pod Windows CE 4.2, onda na njega treba instalirati .NET Compact Framework 2.0. Ako radi pod viom verzijom mobilnih Windowsa, onda ta instalacija nije potrebna stoga to te verzije mobilnih Windowsa ve imaju instaliran potrebiti softver. U promatranom primjeru koriteni su mobilni ureaji Psion Teklogix Workabout Pro (prva generacija) pod Win CE 4.2 te Unitech PA 967 pod Windows Mobile 5.0. Web servis za mobilni pristup sredinjem IS-u razvijen je koritenjem okruenja Visual Studio 2005 i ASP.NET 2.0 tehnologije. Izvrni mobilni program razvijen je istim alatom, na .NET Compact Framework 2.0 tehnologiji. Uz standardni postav programskih biblioteka, koritene su i vanjske biblioteke kao to je OpenNETCF, Resco kontrole te SDK-ovi proizvoaa mobilnih ureaja

Sklopovska infrastruktura za MobIS namijenjen otspojenom (off-line) nainu rada bit e prikazana u poglavlju 7.2 koje se i bavi tom vrstom mobilnih rjeenja.

Koraci 9, 10 i 11: Oblikovati bazu podataka za mobilne ureaje, Podesiti sinkronizacijske mehanizme, Izraditi program za otspojeni mobilni rad
Ovi se koraci provode pri izgradnji programskog rjeenja za podrku otspojenim (off-line) aktivnostima. Budui da se sve aktivnosti u promatranom skladino-distribucijskom sustavu mogu izvoditi u spojenom (on-line) nainu rada, ti koraci nee biti opisani ovdje ve u potpoglavlju 7.2 koje se bavi razvojem MobIS-a za potporu otspojenim aktivnostima.

Korak 12: Izabrati nain izvedbe programskih komponenti za spojeni rad

Ovim korakom odluuje se da li e se mobilna aplikacija za potporu spojenim aktivnostima izvesti koritenjem web tehnologija ili kao samostalni izvrni program. Iako web aplikacije imaju znatnih prednosti glede odravanja i auriranja novih verzija, nisu uvijek izvedive ili prikladne za rad u realnim uvjetima stoga to: Web aplikacijom se ne moe pristupiti hardveru mobilnog ureaja, primjerice skeneru prugastog koda ili RFID itau. Isto tako, web aplikacijom se ne mogu presretati i automatski obraivati dogaaji koje uzrokuje taj hardver, niti je njome izvedivo prikupljati sloene tipove podataka, primjerice potpis stilusom. Mobilnim web tehnologijama ne moe se izvesti bogato korisniko suelje (rich user interface) koje je od osobitog znaenja za mobilnog korisnika zbog moebitnih oteanih uvjeta u kojima obavlja posao. Zbog specifinih radnih uvjeta ponekad je jako vano da se koritenje mobilne aplikacije obavlja sa to manje ''klikanja'' po zaslonu mobilnog ureaja, a za postizanje takvog cilja izvrni program uvijek je nadmoan web aplikaciji.

Pod ''pristupanjem hardveru'' smatra se: Hvatanje dogaaja u mobilnoj aplikaciji koje uzrokuje hardver mobilnog ureaja. Dogaaj moe biti, na primjer, uspjeno oitanje barkoda, uspjena identifikacija RFID metodom ili potpis stilusom na elektronskom obrascu.

72

Obrada dogaaja (event handling) u mobilnoj aplikaciji uzrokovanih hardverom mobilnog ureaja. Na primjer, ako se radi o oitanju barkoda, funkcionalan i ergonomski zahtjev moe biti takav da oitanu vrijednost treba ispisati u odgovarajue tekstualno polje bez da korisnik mora odrediti koje je to polje klikom na njegovu sliku na zaslonu i posljedinim postavljanjem kursora u njega.

Programski kod za obradu dogaaja u mobilnoj aplikaciji vidljiv je u primjeru obraivaa dogaaja (event handler) za dogaaj uspjenog oitanja barkoda. U slijedeem ispisu jest programski kod takvog obraivaa dogaaja za C# jezik i Workabout Pro mobilni ureaj proizvoaa Psion Teklogix:
using PsionTeklogix.Barcode; // ...referenciranje ostalih biblioteka... public partial class GlavnaForma : Form { // ...razne metode i svojstva... private void skener_ScanCompleteEvent(object sender, ScanCompleteEventArgs e) { // Poduzimanje odgovarajuih akcija prema trenutnom prikazu i // funkcionalnostima korisnikog suelja. switch (vidljivaKontrola) { case "InvPregled": ((InvPregled)invPregled).SkeniranjeGotovo(e.Text, e.Symbology); break; // ...ostali sluajevi... } } }

Iz gornjeg koda je vidljivo sljedee: Upravljanje dogaajima u aplikaciji je centralizirano. Samo jedan objekt, GlavnaForma, ''zna'' za hardver mobilnog ureaja to jest skener barkoda. GlavnaForma prikazuje korisniko suelje na nain da na sebi iscrtava onu kontrolu koja podrava trenutno traenu funkcionalnost. To znai da e, primjerice, odabirom stavke Skladini dokument u glavnom izborniku mobilne aplikacije, GlavnaForma na sebi iscrtati kontrolu12 zvanu SklaDok. GlavnaForma presree dogaaj uspjenog itanja barkoda skener_ScanCompleteEvent i rezultate tog itanja, e.Text i e.Symbology, alje metodi SkeniranjeGotovo prikazane kontrole na obradu. Znaenja parametara e.Text i e.Symbology su ovdje sljedea: o e.Text jest proitana vrijednost barkoda. Ta vrijednost moe biti neki niz znamenaka, slova ili njihova mjeavina. o e.Symbology jest vrsta barkoda, primjerice EAN 13, Code 39, Code 128 ili drugi.

Bitno je napomenuti da se itanje vrijednosti vrste barkoda obavlja automatski, unutar skenera barkoda, izvan bilo koje aplikacije na mobilnom ureaju. Drugim rijeima, skener barkoda e proitati vrijednost i vrstu barkoda i automatski ispisati ove vrijednost na bilo koje fokusirano ispisno podruje na zaslonu, poput naredbenog retka ili tekstualnog editora, ak i
12

Ovdje se rije kontrola koristi u znaenju programskog objekta izvedenog iz neke klase, koji se moe prikazati na zaslonu kao dio korisnikog suelja.

73

ako apsolutno nikakva aplikacija nije pokrenuta na mobilnom ureaju, osim operacijskog sustava. Zato bi skener barkoda mogao ispisati vrijednost proitanog barkoda i u tekstualno polje mobilne web aplikacije, prikazano na zaslonu mobilnog ureaja. No, ta vrijednost bi se morala obraivati na serveru, dok bi vrsta barkoda bila izgubljena, iako bi se u veem broju sluajeva mogla odrediti iz primljenih vrijednosti. Osim toga, mobilni korisnik bi trebao ''kliknuti'' na svako ono tekstualno polje u kojem treba biti ispis proitane vrijednosti barkoda. Takav postupak znatno bi usporavao rad, napose u sluajevima kada se na suelju prikazuje vie tekstualnih polja u kojima trebaju biti razliite vrste barkoda, primjerice tekstualno polje za upis barkoda lokacije, vrste Code 128, s kojega se izuzima roba te tekstualno polje za upis barkoda robe, vrste EAN 13, koja se izuzima s lokacije. Nadalje, sloeniji sluajevi koritenja skenera barkoda u mobilnoj aplikaciji ne samo da su oteani, nego potpuno nemogui koritenjem web tehnologija. Na primjer, zahtjev u mobilnoj aplikaciji za skladino-distribucijski sustav moe biti takav da se mobilnom korisniku mora omoguiti pozicioniranje na robnu stavku s tablinog popisa itanjem njenog barkoda robe koji moe, ali ne mora biti sadran na popisu. Tako neto potpuno je nemogue djelotvorno rijeiti web tehnologijama. Sve ostale sluajeve koritenja koje mobilna aplikacija za skladino poslovanje moe pokrivati, poput RFID metode identifikacije robe ili upisivanja sloenih podataka poput potpisa kupca, takoer je potpuno nemogue podrati web aplikacijom. Metodu naziva SkeniranjeGotovo ima svaka kontrola koja podrava aktivnosti u kojima se rabi skener barkoda. kod metode za jedan specifian sluaj uvida u inventarni popis jest:
public void SkeniranjeGotovo(string barkod, BarcodeSymbology simbologija) { if (simbologija == BarcodeSymbology.Code128) { txtLokacijaOznaka.Text = barkod; } else if (simbologija = BarcodeSymbology.EAN13) { txtRobaSifra.Text = barkod; } // ...obrada nedozvoljenog barkoda... }

Metoda se poziva iz objekta GlavnaForma ako je kontrola koja ju sadri prikazana na suelju. Ako je proitani barkod tipa Code 128, onda se njegova vrijednost automatski, bez posredovanja i odluivanja mobilnog korisnika aplikacije, ispisuje u polje za upis lokacije. Ako je proitani barkod tipa EAN 13, onda se njegova vrijednost automatski, takoer bez posredovanja i odluivanja mobilnog korisnika aplikacije, ispisuje u polje za upis barkoda. Zato ovaj kod na vrlo jednostavan i ilustrativan nain otkriva mo izvrnih programa prema web aplikacijama. Prednosti su jo oitije kada bi se promatrale sloenije funkcionalnosti, poput ve spomenutog otkrivanja robe u velikom tablinom popisu robnih stavki, RFID identifikacije, upisa potpisa kupca i slino, ali opseg takvog programskog koda i njegovog tumaenja izlazio bi van okvira ovoga rada. Ono to je prethodno izloeno moe se smatrati dovoljnom argumentacijom za tvrdnju da mobilnu aplikaciju za skladino-distribucijsko poslovanje sigurno treba napraviti kao izvrni smart device program.

74

Korak 13: Izraditi web aplikaciju za spojene mobilne aktivnosti

Ovaj korak primjenjuje se onda ako je zakljueno da za podrku spojenim aktivnostima nije potrebno raditi izvrni smart device program, nego se sve zahtijevane funkcionalnosti mogu ostvariti web tehnologijama. Iako iznimno rairene u svakodnevnoj uporabi za prezentacijsko-informacijske svrhe, mobilne web aplikacije rijetko kada se koriste u mobilnim informacijskim sustavima. Njihova namjena je ponajprije servisna. Kada su mobilne web aplikacije dio informacijskog sustava poduzea, najee ERP tipa (Enterprise Resource Planning), onda su uglavnom namijenjene elektronikoj trgovini. Izrada mobilnih web aplikacija zapravo je poseban sluaj izrade klasinih web aplikacija u kojemu je dodatna panja posveena dizajnu malog korisnikog suelja, svojstvenog ureajima za mobilni rad. Glavna problematika izgradnje web stranica i aplikacija namijenjenih mobilnim ureajima je: Kako prepoznati vrstu i osobine ureaja preko kojega se pregledava web stranica? Kako prilagoditi prikaz web stranice koja se pregledava preko mobilnog ureaja na nain da bude to je mogue preglednija i itljivija?

Navedena problematika zajednika je mobilnim web stranicama servisnog tipa te onima koje su dio klasinog informacijskog sustava. Nainima njenog rjeavanja bavilo se mnotvo istraivaa i softverskih inenjera, a mnoge softverske tvrtke osmislile su vlastite proizvode za tu svrhu. Tehnike za prilagodbu sadraja (content adaptation) detaljno su opisane u [21, 107], [78] i [61, 209]. Vei broj alata za prilagodbu aplikacijskog sadraja, namijenjenih softverskim inenjerima, nalazi se u Microsoftovoj biblioteci System.Web.Mobile za ASP.NET i opisano je u [44]. Glavna ideja tih tehnika i rjeenja jest: Razdvojiti prezentacijski sloj namijenjen prikazu na ''velikim'' raunalima od onoga namijenjenog prikazu na mobilnim ureajima. Drugim rijeima, prema paradigmi troslojne arhitekture, treba napraviti dva prikazna sloja naslonjena na isti poslovni i podatkovni sloj. Uvesti sadrajni adapter (content adapter), softver koji, na temelju prepoznate vrste i osobina mobilnog ureaja i njegovog web preglednika, prilagoava zatraenu web stranicu konkretnom mobilnom ureaju s kojega je zatraena stranica. Na primjer, to znai da e neki sadraj isporuen obinom mobilnom telefonu biti u obliku WML-a, dok e isti taj sadraj isporuen Pocket PC-ju biti u obliku HTML-a. Osim toga, oblici WML-a odnosno HTML-a e varirati u skladu s mogunostima mobilnog ureaja, rezolucijom ekrana, i tako dalje. Detaljan nain funkcioniranja Microsoftovog sadrajnog adaptera opisan je u [43].

Korak 14: Izraditi servis za mobilni pristup sredinjem IS-u

Servis za mobilni pristup sredinjem informacijskom sustavu jedinstvena je toka preko koje svi mobilni ureaji komuniciraju sa sredinjom bazom podataka i drugim resursima sredinjeg raunala. Takav servis najbolje je izvesti kao web-servis. Prednost takve izvedbe jest to je oslonjena na standarde: web servisu se pristupa HTTP protokolom, podaci izmeu servisa i klijenata (mobilnih ureaja) se razmjenjuju SOAP protokolom u obliku XML datoteka. 75

Zbog toga je tehnologija izvedbe klijenta neovisna o tehnologiji izvedbe web-servisa. Sama izrada web-servisa je snano podrana raznim alatima, pa tako i u svim izdanjima Microsoftovog Visual Studija. Budui da nije specifina za mobilne informacijske sustave, ovdje nije detaljnije razmotrena.

Korak 15: Izraditi izvrni program za spojene mobilne aktivnosti

Izvrni program za spojene mobilne aktivnosti ima funkcionalnost korisnikog suelja MobISa. Sa sredinjom bazom podataka komunicira preko web-servisa ija je izgradnja opisana u prethodnom koraku. Postoji itav niz tehnologija i razvojnih platformi, opisanih u poglavlju 2, kojima se moe ostvariti takav program. Za promatrani primjer skladino-distribucijskog sustava koritena je Microsoftova .NET Compact Framework 2.0 tehnologija i programski jezik C#. Izgled jedne stvarne aplikacije za skladino-distribucijsko poslovanje prikazan je na sljedeim slikama. Aplikacija se zove Mob Trenis, razvio ju je autor ovog rada i operativno se koristi (u vrijeme pisanja ovog rada) vie od 10 mjeseci. Korisniko suelje izvedeno je kao jedna forma koja ima viestruku ulogu: Predstavlja sredinje mjesto s kojega se upravlja itaem barkoda i ostalim dlanovnikim hardverom. Koristi se kao okvir (container) za upravljanje prikazom kontrola koje pokrivaju odreene funkcionalnosti. Slui kao okvir za glavni izbornik s kojega se pristupa eljenim funkcionalnostima aplikacije.

Svaki proces, pa tako i proces Izdati robu kupcu podran je skupom programskih procedura. Taj skup zajedniki je i drugim procesima kojima se obrauju standardni ulazni i izlazni dokumenti u skladino-distribucijskom sustavu. To znai da se, na primjer, otpremnica (u procesu Izdati robu kupcu) i primka (u procesu Zaprimiti robu od dobavljaa) obrauju kroz iste klase programskog koda, samo to se u ovisnosti da li je dokument ulazni ili izlazni poneto mijenja prikaz stavki dokumenta i provjere podataka kod evidentiranja ulaza i izlaza robe, povezano s lokacijom. Zbog tog je razloga razvijena procedura Prepoznati zahtjev koja je dio izvrnog programa. Ona neposredno ne podrava nijedan proces sa slike 7-2, ve slui za usmjeravanje prema procesu kojeg treba izvriti skladitar na temelju primljenog naloga. Korisniko suelje za biranje procesa uporabom procedure Prepoznati zahtjev prikazano je slikom 7-8. Nakon prepoznavanja zahtjeva, to suelje za izlazne dokumente, dakle sve one koje pokriva proces Izdati robu kupcu, izgleda kako je prikazano slikom 7-9. Vrlo slian izgled je i za ulazne dokumente, dakle sve one koje pokriva proces Zaprimiti robu od dobavljaa. Razlika je ponajprije atributima robe ispisanima u tablici. Na primjer, za ulazne dokumente nema atributa lokacije iako se, naravno, za svaku ulaznu robu moe doznati lokacija smjetaja ako te robe ve ima na skladitu, ali to se radi kroz drugi dio korisnikog suelja. Ostale razliitosti, vidljive su samo nakon pomicanja horizontalnog scrollbara te tablice.

76

Slika 7-8: Korisniko suelje za izbor procesa iz procedure Prepoznati zahtjev

Slika 7-9: Korisnika suelja za izabrane procese izlaza robe

77

Prikazana suelja su i primjer koritenja vanjskih, ne-Microsoftovih programskih biblioteka u razvoju Mob Trenisa. Bojanje tablice koja prikazuje stavke dokumenta robu za otpremu odnosno zaprimanje nije mogue izvesti u generikoj Microsoftovoj kontroli zvanoj DataGrid, nego je koritena zamjenska kontrola tvrtke Resco zvana SmartGrid, iste namjene, ali snanija (http://resco.net/developer/mobileformstoolkit/smartgrid.aspx). Bojanje tablice ima iznimno vanu ergonomsku funkciju: Zelene stavke su one kod kojih je koliina robe izuzete s lokacije jednaka traenoj. ute stavke su one gdje je koliina robe izuzete s lokacije manja od traene te izuzimanje nije gotovo. Bijele stavke su one gdje se roba jo nije izuzimala s lokacije. Tamnoplava stavka je ona za koju se eli evidentirati izuzimanje ili potraiti alternativne lokacije.

U uvjetima kada svaki dokument moe imati mnogo stavki koje treba brzo obraditi, kodiranje bojama je od neprocjenjivog znaenja. Pri tome treba paziti i na neke druge ergonomske imbenike poput izbora boja za kodiranje koje moraju biti takve da ih mogu raspoznati i ljudi potpuno ili djelomino slijepi na boje. Takoer, iako u popis stavki na dokumentu nema prugastog koda, po njemu se moe pozicionirati skeniranjem tog koda koji se nalazi na robi.

Korak 16: Instalirati programske komponente na radna raunala

Rjeenje za potporu mobilnim spojenim aktivnostima skladino-distribucijskog sustava sastoji se od izvrnog programa za mobilne ureaje i web-servisa preko kojega taj program pristupa resursima sredinjeg IS-a. Instalacija web servisa provodi se tako da se njegov programski kod smjeta na stacionarno raunalo sredinjeg IS-a, a mobilnim ureajima omogui pristup na nain kako se i inae omoguava njihov pristup internetu. To se izvodi prijavljivanjem fizike mape u kojoj je smjeten programski kod na HTTP server, primjerice Microsoftov IIS ili Apache. Instalacija mobilnog izvrnog programa provodi se kopiranjem njegove instalacijske datoteke na pojedine mobilne ureaje i njenim pokretanjem. Ta instalacijska datoteka je, u Microsoftovim tehnologijama, CAB tipa.

Koraci 17 i 18: Pokrenuti mobilne aplikacije i Pokrenuti informacijski sustav

Ovim koracima obuhvaen je kompletan testni rad, korisnika obuka, eventualno podeavanje infrastrukture MobIS-a (primjerice HTTP servera koji omoguuje pristup web servisu za mobilni pristup sredinjem IS-u) i druge aktivnosti koje nisu usko vezane uz mobilne informacijske sustave, nego uz izgradnju softvera openito. Sve radnje koje se pri tome izvode detaljno su opisane u koracima 17 i 18 metodike RMP. Konani rezultat testiranja i usklaivanja svih komponenata mobilnog i konvencionalnog informacijskog sustava je rasporeivanje provjerenih programskih komponenata na raspoloivu hardversku opremu. Za razmatrani skladino-distribucijski sustav to je predoeno slikom 7-10 koja predstavlja shemu raspodjele (Deployment Diagram) hardverskih i softverskih komponenata razvijenog informacijskog sustava.

78

Mobilni ureaji

Izvrni mobilni program - MobTrenis

* WLAN (IEEE 802.11x)

HTTP server

WS za mobilni pristup sredinjoj BP - MobTrenisWS

LAN *

DB server

Sredinja BP - MobTrenisBaza

Slika 7-10: Shema raspodjele komponenata za skladino-distribucijski sustav

Tijek razvoja opisan u ovom potpoglavlju odnosi se na sluaj kada se mobilne aktivnosti mogu podrati programskim komponentama za spojeni (on-line) rad jer su u razmatranom skladino-distribucijskom sustavu postojali tehniki uvjeti za uspostavljanje pouzdane beine veze izmeu mobilnih ureaja i resursa sredinjeg informacijskog sustava. To odgovara koracima 12 do 15 metodike. Sluaj razvoja programskih komponenata za potporu mobilnim aktivnostima u otspojenom (off line), to odgovara paralelnoj grani metodike koja obuhvaa korake 9 do 11, biti e razmotren u sljedeem potpoglavlju.

7.2 Informatika potpora za otspojeni rad

U ovom e potpoglavlju biti opisana tehnika izvedba MobIS-a za otspojeni rad za sluaj uporabe mobilnih tehnologija u policijskom upravljanju i nadzoru prometa. Opis tehnike izvedbe pokrivat e one korake metodike raspoznavanja mobilnih procesa koji su isputeni u prethodnom potpoglavlju. To su koraci 9 do 11 koji predstavljaju paralelnu razvojnu granu jer se predloena metodika nakon koraka 8 nastavlja u dva paralelna smjera. Treba napomenuti da paralelizam odnosi na razvoj programskih komponenata to ne mora znaiti da se rezultati razvoja po te dvije grane kod upotrebe meusobno iskljuuju. Dapae, u znaajnom broju organizacijskih sustava moraju egzistirati rjeenja koja mobilnim korisnicima omoguavaju rad bez obzira na to da li je u odreenom trenutku mogue uspostaviti i odravati kvalitetnu vezu s resursima sredinjeg IS-a. Upravo je ova situacija predstavljena treom dimenzijom DP matrice na slici 5-1. 79

Paralelna grana metodike, ija e primjena ovdje biti objanjena, obuhvaa: Korak 9: Oblikovati bazu podataka za mobilne ureaje Korak 10: Podesiti sinkronizacijske mehanizme Korak 11: Izraditi program za otspojeni mobilni rad

Osim ovih koraka, jo e biti detaljnije objanjen korak 8, Razluiti funkcionalnosti za spojeni i otspojeni rad, s obzirom da odluka o spojenom ili odspojenom nainu rada rezultira razliitim odlukama u pogledu izbora hardverske opreme i softvera. Ovdje prikazano rjeenje za otspojeni rad odnosi se na dvije mogue i vrlo este aktivnosti u radu bilo koje prometne policije: Identificirati vozila koja treba iskljuiti iz prometa zbog prestanka vaenja registracije ili nekih drugih razloga i Evidentirati prometni prekraj u trenutku njegovog nastanka.

Model aplikacije Vozila i prekraji koja podrava te dvije aktivnosti prikazan je metodom use case na slici 7-11. Ideja za opisani primjer proizala je iz jednog razvojnog projekta, koji se izvodio na Fakultetu organizacije i informatike za potrebe MUP-a RH. Iako isporuka ovakvog rjeenja nije bila dio projektnog zadatka, autor ovog rada je, kao poslijediplomand na FOI-ju, izveo ovaj primjer kako bi se lake prikazale stvarne mogunosti upotrebe suvremenih mobilnih tehnologija i na podruju prometa. U ovom primjeru mobilni korisnik je djelatnik prometne policije opremljen dlanovnikom. Njegova je dunost nadzirati promet i sudionike u prometu na cestama u relativno irokom krugu od nekoliko desetaka kilometara. Na nekim dionicama mogue je uspostaviti beinu vezu s sredinjom bazom podataka o vozilima, ali ne nekima nije ili pak veza nije dovoljno pouzdana pa stoga on mora imati mogunost obaviti navedene aktivnosti i u otspojenom nainu rada. Prije izlaska na teren policijski djelatnik e sa svojeg dlanovnika pokrenuti funkciju Replikacija, pomou koje e sa sredinjeg IS-a aurirati lokalnu bazu podataka na dlanovniku podacima o onim vozilima prema kojima treba djelovati dok je na terenu. Ti podaci odnose se na popis vozila kojima je istekla registracija ili koja treba zaustaviti iz nekih drugih razloga. U trenutku kada eli provjeriti neko vozilo, policajac preko dlanovnika upisuje registarski broj vozila, pokree funkciju Prikaz podataka o vozilu te djeluje prema vozilu i njegovom vozau u skladu sa znaenjem prikazanih podataka.

80

Vozila i prekraji
Trai ()

Replikacija

Uskladi (SBP,LBP)

Stvaranje LBP

Mobilni korisnik

Upitaj (Reg_Oznaka)

Prikaz podataka o vozilu

itaj (Podaci o vozilu)

Dodaj (Prekraj)

Unesi (ID_vozaa)

Opis prekraja

Prikaz moguih itaj (ID_prekraja) prekraja

Upii (ID_vozaa, ID_prekraja)

Evidencija prekraja

Slika 7-11: Model aplikacije Vozila i prekraji

Druga funkcionalnost koja se trai od gornje aplikacije odnosi se na evidenciju prometnih prekraja i eventualnu naplatu kazni. U trenutku kada uoi prekraj, djelatnik prometne policije e preko dlanovnika upisati identitet vozaa i pokrenuti funkciju Opis prekraja. Ova funkcija najprije automatski pokree funkciju Prikaz moguih prekraja radi breg i tonijeg opisa prekraja, a zatim funkciju Evidencija prekraja koja kompletira zapis o prekraju i dodaje ga u lokalnu bazu podataka. U istom se trenutku mogu pokrenuti jo neke dodatne funkcionalnosti, primjerice izdavanje potvrde o plaenoj kazni ako je prekraj takve prirode da se kazna moe naplatiti odmah na mjestu prekraja, ali te dodatne funkcionalnosti nisu od znaaja za razmatranje razvoja mobilnih aplikacija za potporu aktivnostima u otspojenom radu pa nisu prikazane na slici 7-11.

Korak 8: Razluiti funkcionalnosti za spojeni i otspojeni rad

Za ovaj korak bit e kratko opisan samo odabir softvera i hardverske otpreme za razvoj i pokretanje MobIS-a za potporu otspojenim aktivnostima. Za model aplikacije Vozila i prekraji koriten je slijedei softver na dlanovniku: Microsoft SQL Server CE za upravljanje mobilnom bazom podataka. SQL Server CE je verzija Microsoftovog SQL Servera za mobilne ureaje (iako je najnovije verzije mogue pokrenuti i na stolnom raunalu). Osim SUBP-a, sadri i upravljaku konzolu Query Analizer te SQL Server CE Client Agent koji omoguuje razmjenu podataka izmeu sredinjeg IS-a i mobilne baze podataka. Aplikacija za rad sa podacima iz mobilne baze podataka. Ta je aplikacija ima funkcionalnost i korisniko suelje prikazano slikama 7-15a do 7-15b. .NET Compact Framework (jer je aplikacija iz prethodne toke razvijena koritenjem .NET tehnologije).

Na serverskoj strani jedna od moguih konfiguracija je ovakva: Operacijski sustav iz Windows Server skupine. Microsoft SQL Server 2000 ili noviji, za upravljanje sredinjom bazom podataka. 81

IIS (Internet Information Services) web server verzije 5.0 ili novije te SQL Server CE Server Agent. Te dvije komponente omoguuju razmjenu podataka izmeu sredinje i mobilne baze podataka te moraju biti instalirane na istom raunalu. Microsoft ActiveSync 3.71 ili noviji za podrku fizikom spajanju dlanovnika i raunala, ako se dlanovnik spaja na stolno raunalo preko USB-a ili serijskog ulaza.

Treba primijetiti da Apache server u ovom sluaju ne moe biti alternativa IIS-u stoga to nema podranu mogunost replikacije podataka. Samim time, serversku stranu ne moe vie pokretati Linux, barem ne u trenutnu pisanja ovog rada (ljeto 2008). Za razvoj se moe koristiti Visual Studio 2005 ili 2008 te .NET Compact Framework, uz eventualne vanjske programske biblioteke poput OpenNETCF ili SDK-ova proizvoaa konkretnih ureaja.

Korak 9: Oblikovati bazu podataka za mobilne ureaje

Mobilna baza podataka za aplikaciju Vozila i prekraji izvedena je na temelju ''velike'' baze podataka namijenjene smjetaju na servere sredinjeg IS-a. Takva e baza podataka imati slijedea svojstva koja je bitno znati tijekom oblikovanja baze podataka za mobilne ureaje: Obuhvaat e mnotvo relacijskih shema, za sve funkcionalnosti cjelokupnog informacijskog sustava. Svaka relacijska shema sadravat e veliku koliinu podataka, takoer nunu svim funkcionalnostima cjelokupnog informacijskog sustava.

Ta dva imbenika uvjetuju nemogunost jednostavnog seljenja stacionarne baze podataka na mobilni ureaj zbog ogranienog memorijskog kapaciteta takvih ureaja. Slutimo da e takav sluaj biti i u budunosti iako e se mogunosti mobilnih ureaja nesumnjivo poveavati. Ukupno s mogunostima mobilnih ureaja, rast e i mogunosti klasinih raunala i baza podataka. Budui da e se potreba za biljeenjem podataka i dalje poveavati, taj e imbenik, zajedno sa spomenutim rastom performansi softvera i hardvera, opet uzrokovati takvo poveanje sloenosti i opsega baza podataka da e za mobilne ureaje budunosti svejedno trebati raditi posebne, ''olakane'' i kompaktne verzije stacionarnih baza podataka. Za izradu kompaktnih baza podataka stoga treba primijeniti mehanizme opisane u [8] kako bi se one prilagodile smjetaju na mobilne ureaje i osposobile za replikaciju opisanu u koraku 10 metodike raspoznavanja mobilnih procesa. Uz to treba voditi rauna u ogranienjima konkretnih sustava za upravljanje bazom podataka koji e biti koriteni u stvarnom radu mobilnih ureaja. Ovdje se ta panja odnosi na Microsoftov SQL Server CE. Zbog svega navedenog, baza podataka za mobilne ureaje treba obuhvaati samo neke relacijske sheme (redukcija), samo neke atribute unutar relacijskih shema (projekcija) i samo neke zapise (selekcija). Osim toga, vrlo esto se struktura mobilne baze podataka u smislu referencijalnih integriteta, to jest meusobne povezanosti relacijskih shema, razlikuje od strukture ''velike'' baze podataka, to je izravna posljedica redukcije relacijskih shema. Za potrebe ovog rada, ilustracija mobilne baze podataka proizlazi iz primjera predloene baza podataka Ministarstva unutarnjih poslova te s njom povezane otvorene baze podataka registracije vozila (OBPRV). Slikom 7-12 prikazan je jedinstveni logiki model tih baza podataka. 82

uloga Tip uloge (*) Datum Vrijeme Napomena

dogaaj u prometu Tip dogaaja (*) Vrijednost Vrijeme (grupa) Mjesto dogaaja Stradali (grupa) Broj mrtvih Opis tete Procjena tete

moe imati se odnose

svojstva ploice Boja ploice Oblik ploice (*) Veliina ploice (*) Poetak koritenja

posljedice dogaaja

moe biti jesu

Datum evidentiranja Vrijeme evidentiranja

moe izazvati se odnosi opisuje ima

se odnosi ima

REGISTARSKA PLOICA Reg. oznaka (id1) Status ploice (*)

se odnosi moe izazvati

se odnosi
oznaavanje vozila

pripada je izdalo

registracijsko podruje Oznaka (id1)

FIZIKA OSOBA JMBG (id1) Ime i prezime Adresa Telefon uzrok dogaaja Tip uzroka (*) Vrijednost Napomena

vlasnitvo Datum poetka Datum zavretka Serijski broj KV Oblik vlasnitva (*)

PRAVNA OSOBA MB (id1) Naziv Sjedite Telefon

provodi moe imati posjeduje pripada posjeduje pripada

se odnosi na ima

moe izazvati se odnosi

ifra vozila (id1) Vrsta vozila (*) Marka vozia (*) Tip vozila (*) Model vozila (*) Boja vozila (*) Oblik karoserije (*) Osnovna namjena (*) Proizvoa (*) Drava proizvodnje (*) Godina proizvodnje Datum prve registracije Broj mjesta (grupa) Doputena nosivost Masa praznog vozila Najvea doputena masa Maksimalna brzina Nosivost osovina (grupa) Broj osovina Broj pogonskih osovina Vrsta motora (*) Snaga motora / KW Broj okretaja/min Radni obujam u cm^3 Mjere vozila (grupa) Broj kotaa Gusjenice Veliine guma (grupa) Vrsta konica (*) Kuka Vitlo Broj asije

Slika 7-12: Jedinstveni logiki model OBPRV

moe izazvati

moe imati se odnosi

VOZILO

Datum poetka Datum zavretka Razlog zavretka (*)

se odnosi sudjeluje

STANICA ZA TEHNIKI PREGLED MB (id1) Naziv Sjedite Telefon

UPLATA Broj uplate (id1) Datum uplate Iznos Namjena

je evidentirana kod evidentira

moe provoditi provodi

mora imati

je zbog
registracija

TEHNIKI PREGLED

izvrena je se odnosi

Dat_1_Reg (id1) Rok vaenja Serijski broj PD Napomena

mora imati je proveden za

Datum poetka TP (id1) Vrijeme poetka TP (id2) Rok valjanosti TP Napomena

je provedena kod provodi

POLICIJSKA JEDINICA Oznaka PJ (id1) Naziv PJ Rang PJ

je nadlena za je u nadlenosti

POLICA OSIGURANJA Broj police (id1) Datum izdavanja Rok vaenja Broj zelene karte

je uplaena zbog

mora imati

se sastoji od ulazi u sastav

OSIGURAVATELJ

je sklopljena kod ugovaraju

MB (id1) Naziv Sjedite Telefon

83

Relacijske sheme prikazane su pravokutnicima koji u gornjem dijelu sadri naziv sheme. Ispod su ispisani atributi. Atributi uz koje je oznaka * poprimaju vrijednosti definirane katalogom, pri emu niti jedan katalog nije ovdje prikazan radi preglednosti slike. Atributi uz koje je oznaka id ine primarni klju. Predloena mobilna aplikacija Vozila i prekraji ima dvije glavne funkcionalnosti: Provjera neregistriranosti vozila obavlja se temeljem crne liste. Crna lista je mehanizam spomenute selekcije podataka te znai da mobilna baza podataka sadri podatke samo o onim vozilima za koje je trebala biti obavljena registracija, a nije. Evidencija vozakih prekraja i kazni

Za navedene funkcionalnosti dovoljni su osnovni podaci o: vozilu vlasniku vozila konkretnoj izreenoj kazni

Mobilna relacijska shema te podatke dobiva se projekcijom odgovarajuih atributa iz selektiranih relacijskih shema: Vozilo Fizika osoba, Pravna osoba te Vlasnitvo Dogaaj u prometu

Slika fizikog modela mobilne baze podataka moe izgledati kako je prikazano slikom 7-13. Osim navedenih relacijskih shema, uvedeni su i katalozi prekraja te boje automobila.
Kazna
VlasnikID PrekrsajID DatumVrijeme

Prekrsaj
ID Naziv

Vlasnik
ID Ime Prezime

Vozilo
ID VlasnikID BojaID RegOzn Model Registrirano RegDat

Boja
ID Naziv

Slika 7-13: Mobilna baza podataka za aplikaciju Vozila i prekraji

Sustavi za upravljanje mobilnim bazama podataka (MobSUBP) ne podravaju pohranjene procedure (stored procedures), niti poglede (views), niti funkcije, barem ne u trenutku pisanja ovoga rada. Slue iskljuivo kao spremite podataka (data storage) i zato, za razliku od ''velikih'' SUBP-ova, ne mogu obuhvaati poslovnu logiku. Stoga se sve radnje s podacima u mobilnim bazama izvode SQL upitima izravno iz mobilnih programa. Na primjer, generiranje upita za provjeru da li je vozilo registrirano izgleda ovako: 84

DataSet ds = new DataSet("RegVozilo"); string strLocalDBFile = @"\Program Files\PolicijskaPatrola\PolicijskaPatrola.sdf"; SqlCeConnection conn = new SqlCeConnection("Data Source=" + strLocalDBFile); SqlCeDataAdapter da; string strUvjet = ""; if (strRega.Length > 0) { if (strUvjet.Length > 0) { strUvjet = strUvjet + " AND "; } strUvjet = strUvjet + " RegOznake = '" + this.txtRega.Text + "' "; } string strSQL = "SELECT Vozilo.VoziloID, Vozilo.RegOznake, Vozilo.Model, " + "KatBoja.Naziv AS Boja, Vozilo.Registriran, Vozilo.DatReg, " + "Vlasnik.Ime AS VlasnikIme, Vlasnik.Prezime AS VlasnikPrezime " + "FROM KatBoja RIGHT OUTER JOIN " + "Vozilo ON KatBoja.BojaID = Vozilo.BojaID " + "LEFT OUTER JOIN Vlasnik ON Vozilo.VlasnikID = Vlasnik.VlasnikID " + "WHERE " + strUvjet; try { conn.Open(); da = new SqlCeDataAdapter(strSQL, conn); da.Fill(ds, "vwProvjeriVozilo"); } catch (Exception exc) { this.txtRez.Text = exc.ToString(); } finally { conn.Close(); } return ds;

Korak 10: Podesiti sinkronizacijske mehanizme

Koriteni mehanizam razmjene podataka izmeu mobilne i sredinje baze podataka naziva se replikacija. Osim replikacije, postoji jo jedan nain razmjene podataka izmeu baza podataka nazvan Remote Data Access (RDA). Taj mehanizam ima neke prednosti spram replikacije, kao to je vea brzina izvoenja i manji zahtjevi za raunalnim resursima, ali nije toliko svestran, konfigurabilan i upotrebljiv poput replikacije. Postavljanje mobilne baze podataka s onim podacima iz sredinjeg IS-a koji su mobilnom korisniku nuni za obavljanje njegovog terenskog posla te uporaba mehanizma replikacije, odgovori su na zahtijevanu funkcionalnost podrke otspojenim procesima po kojoj mobilni korisnik mora moi obavljati svoj posao i onda kada nije mogue uspostaviti trenutnu vezu dlanovnika sa sredinjim IS-om. Replikacija funkcionira na sljedei nain: Sredinja baza podataka je izdava (publisher). Izdava objavljuje publikaciju koja sadri podatke lanke (articles). Izdava definira pretplatnike (subscriber) i stvara pretplate (subscription). Pokree se replikacija i sinkroniziraju se podaci izmeu pretplatnika i izdavaa.

Postoji vie vrsta replikacija sa raznim opcijama, mogunou uvoenja distributera, i tako dalje, ali ovaj algoritam ih sve openito opisuje. Navedeni poslovi mogu se obaviti 85

pokretanjem odgovarajue SQL skripte u Query Analizeru ili iz Enterprise Managera, upravljake konzole SQL Servera, koritenjem odgovarajueg arobnjaka (wizard). Proces replikacije podrava takvu razmjenu podataka izmeu pretplatnika i izdavaa u kojoj se ne mora razmjenjivati kompletan sadraj sredinje baze podataka, nego samo neke relacije (redukcija), samo neki atributi unutar relacija (projekcija) i samo neki podaci (selekcija). Ta svojstva omoguuju da se sa sredinje na mobilnu bazu podataka prebacuju samo oni podaci koji su potrebni policijskom djelatniku za njegov terenski posao. Za sinkronizaciju podataka izmeu mobilne baze podataka (pod upravom SQL Servera CE) i sredinje baze podataka (pod upravom SQL Servera) replikacija mora imati ove znaajke: Mora biti merge tipa i specificirana za sinkronizaciju sa SQL Serverom CE. Mora omoguavati anonimnu pretplatu. Mora omoguavati pull nain distribucije, odnosno pokretanje replikacije na zahtjev pretplatnika (ovdje policijskog djelatnika preko mobilnog ureaja).

Replikacija tipa merge mora biti dvosmjerna, to znai da se podaci mogu prebacivati kako s mobilne na sredinju bazu podataka, tako i obratno. Takva replikacija zato omoguava uspjenu provedbu promjena i auriranje sredinje baze podataka transakcijama koje je napravio mobilni korisnik, odnosno u ovom sluaju policijski djelatnik s terena. Izdava, sukladno zadanim pravilima, mora voditi brigu o rjeavanju konflikata do kojih bi moglo doi ako dva razliita mobilna korisnika pokuaju istovremeno aurirati iste podatke o vozilima ili vozaima koje su preuzeli sa sredinje baze podataka na svoje mobilne baze podataka. Shema replikacije prikazana je slikom 7-14. Sa te slike je vidljivo da se lokalna baza podataka na dlanovniku (LBP) sinkronizira sa sredinjom bazom podataka (SBP) uspostavljanjem HTTP veze SQL Servera CE prema SQL Serveru preko IIS-a. Na taj se nain mogu koristiti IIS-ove usluge prepoznavanja (autentication) i ovlaivanja (authorization). SQL Server CE Client Agent na dlanovniku zapravo poziva SQL Server CE Server Agent na serveru koji je izveden kao dll datoteka imena sscesa20.dll smjetena u virtualnom direktoriju. Iako su ovdje nabrojane sve potrebne sinkronizacijske postavke za serversku stranu, takve postavke moraju se postaviti i na klijentskoj strani, dakle u programu na mobilnom raunalu. Naime, pull nain distribucije implicira da se na mobilnom ureaju, u sklopu mobilne aplikacije, mora napraviti programski kod koji e zatraiti i pokrenuti replikaciju. Izrada tog koda opisana je u slijedeem koraku.

86

Slika 7-14: Arhitektura replikacije

Prilikom replikacije, treba obratiti posebnu panju i na sigurnosne mehanizme. Postoje dva sigurnosna sloja na koje dlanovnik nailazi tijekom replikacije: IIS-ov sigurnosni sustav i sigurnosni sustav SQL Servera. Pristup SQL Server CE Server Agentu (utjelovljenom u sscesa20.dll datoteci u virtualnom direktoriju) mogu je samo nakon uspjenog prepoznavanja od strane IIS-a. Slino tome, pristup SQL Server CE Agenta sredinjoj bazi podataka i pokretanje replikacije mogui su samo nakon uspjenog prepoznavanja od strane SQL Servera. IIS podrava slijedee naine prepoznavanja: Anonimna, kod koje se korisnika ne provjerava. Pogodna je za testiranje ili za koritenje u okviru lokalne mree gdje nisu potrebne sigurnosne provjere. Osnovna (basic), kod koje se korisniko ime i lozinka alju u tekstualnom obliku. To se prepoznavanje moe koristiti u svim mrenim okruenjima, ali ako se korisniko ime i lozinka alju preko Interneta, potrebno ih je dodatno zatititi SSL-om (Secure Socket Layers). Windows prepoznavanje je najsigurnije jer se korisniko ime i zaporka alju kriptirani. Meutim, ono radi samo ako su Pocket PC, IIS i SQL Server unutar istog LAN-a i na istoj Windows domeni. Takvo prepoznavanje nee raditi kroz vatrozidove (firewall) i proxyje, niti ako su SQL Server 2000 i IIS smjeteni na razliitim raunalima. 87

SQL Server podrava slijedee naine prepoznavanja: SQL Server autentikacija, zvana jo i standardna i mijeana (mixed) autentikacija. U ovom nainu, SQL Serveru se alje nekriptirano korisniko ime i lozinka. Pogodnost joj je to to se sigurnosne postavke baze mogu podesiti neovisno o postavkama IIS-a i operacijskog sustava. Windows autentikacija. Najsigurnija, korisniko ime i zaporka su kriptirani i nigdje u kodu se ne vide. Preporua ju Microsoft.

U uvjetima odvijanja replikacije preko lokalne mree, dovoljna je anonimna IIS autentikacija kombinirana sa bilo kojom od SQL Serverovih autentikacija. Ako se pak eli vei stupanj sigurnosti, najbolji je izbor kombinacija osnovne IIS autentikacije sa Windows autentikacijom na SQL Serveru. Ako se replikacija obavlja preko javnih mrea, onda korisniko ime i lozinku koji se alju IIS-u treba dodatno kriptirati.

Korak 11: Izraditi program za otspojeni mobilni rad

Vanjski izgled suelja mobilne aplikacije koja bi podravala operativne aktivnosti djelatnika prometne policije kao izrazito mobilnog korisnika prikazan je na slikama 7-15a do 7-15b. Prva slika prikazuje korisniko suelje za pokretanje funkcije Replikacija, druga mogui skup podataka nakon izvoenja funkcije Prikaz podataka o vozilu prikazanih na zaslonu dlanovnika, a trea slika sadraj dlanovnika prije zapisivanja prekraja u lokalnu bazu podataka pomou funkcije Evidencija prekraja.

Slika 7-15: Replikacija (a), identifikacija vozila (b) i evidencija prekraja (c)

Prethodno opisana rjeenja nisu specifina samo za tono odreeno funkcionalno podruje, aplikaciju Vozila i prekraji, nego predstavljaju model rjeavanja zahtjeva iz svih djelatnosti gdje se mobilne aktivnosti provode otspojeno. Minimalna traena funkcionalnost za takve djelatnosti jest: Mobilni korisnik mora raspolagati tonim i svjeim podacima o stanju objekata koje nadzire te aurirati neke podatke o njima u trenutku nastanka odreenog dogaaja. 88

Ako iz nekog razloga nije mogue uspostaviti trenutnu vezu sa sredinjim IS-om, onda bi mobilni korisnik trebao kasnije, primjerice pri kraju radnog vremena ili nakon povratka u sjedite svoje organizacije, sinkronizirati promijenjene podatke sa zapisima u bazi podataka sredinjeg IS-a.

Kako je reeno u opisu koraka 10, replikacija podataka pokree se s mobilne aplikacije, smjetene na dlanovniku. Programski kod za tu funkciju je slijedei:
// Putanja do baze podataka na dlanovniku i deklaracija replikacijskog objekta string strLocalDBFile = @"\Program Files\VozilaPrekrsaji\VozilaPrekrsaji.sdf"; System.Data.SqlServerCe.SqlCeReplication repl = new SqlCeReplication(); // URL od sscesa20.dll SQL Server CE Server Agent. repl.InternetUrl = "http://Imoen/Dlanovnik/sscesa20.dll"; // Anonimna IIS autentikacija prazno korisniko ime i lozinka. repl.InternetLogin = string.Empty; repl.InternetPassword = string.Empty; // Naziv servera izdavaa i baze podataka s kojom se sinkronizira dlanovnik. repl.Publisher = "Imoen"; repl.PublisherDatabase = "VozilaPrekrsaji"; // Naziv publikacije. repl.Publication = "VozilaPrekrsajiPublikacija"; // SQL server autentikacija za pristup bazi. repl.PublisherSecurityMode = SecurityType.DBAuthentication; repl.PublisherLogin = "sa"; repl.PublisherPassword = "sa"; // Konekcija na bazu na pretplatniku - dlanovniku. repl.SubscriberConnectionString = "Data Source=" + strLocalDBFile; // Imenovanje pretplatnika. repl.Subscriber = "MojDlanovnik"; // Smjer replikacije dvosmjerna. Jednosmjerna bi bila: // repl.ExchangeType = exchangeType.Upload. repl.ExchangeType = ExchangeType.BiDirectional; try { // Za prvu replikaciju, na dlanovniku se stvara pretplata uz stvaranje baze. if (enumSyncStatus == SyncStatus.InitSync) { repl.AddSubscription(AddOption.CreateDatabase); } // Ako ovo nije prva replikacija, onda se pretplata ponovno pokree. if (enumSyncStatus == SyncStatus.RenitSync) { repl.ReinitializeSubscription(True); } repl.Synchronize(); // Izvrenje! } catch (Exception ex) { // Kod za obradu greke } finally { repl.Dispose(); //Unitenje replikacijskog objekta. }

Prethodni programski kod je zbog jasnoe prikaza pojednostavnjen pa nisu potivana neka pravila objektnog programiranja. U gornjem primjeru se vrijednosti izravno dodjeljuju replikacijskoj varijabli, dok bi se u profesionalno izvedenom programu to dodjeljivanje izvelo preko neke druge varijable koja sadri odgovarajuu vrijednost. Na primjer, umjesto repl.InternetUrl = <string> treba repl.InternetUrl = <varijabla koja sadri string>. 89

U ovom potpoglavlju prikazan je, dakle, postupak razvoja programskih komponenata kojima e se podravati mobilne aktivnosti u otspojenom nainu rada. Prema predloenoj metodici spajaju se u koraku 16 rezultati ove razvojne grane s rezultatima razvoja programskih komponenata za spojeni nain rada pa su zavrni koraci 17 i 18 za razvoj cjelovitog MobIS-a zajedniki i ve opisani u potpoglavlju 7.2.

7.3 Osvrt na Hipotezu 1

Do ukljuivo ovog poglavlja pokazano je slijedee: Postoje razne metode i tehnike projektiranja informacijskih sustava. Neke od tih metoda, opisanih u poglavlju 4, pruaju dobru osnovu za izgradnju metodike projektiranja mobilnih informacijskih sustava, no same po sebi nisu dovoljne za takav poduhvat stoga to u njih nije ugraeno razlikovanje mobilnih procesa od stacionarnih. U svrhu dopune metoda i tehnika, opisanih u poglavlju 4, za podrku izgradnji mobilnih informacijskih sustava, osmiljene su i vlastite metode ili su pak dopunjene postojee. Novosti i dopune su slijedei: o Izrada DP matrice (korak 4 metodike raspoznavanja mobilnih procesa). o Dopuna BPD-a tako da se crtkanom konturom grupiraju mobilni procesi (korak 5 metodike raspoznavanja mobilnih procesa). o Dopune matrice procesa i klasa podataka na nain da redovi matrice predstavljaju aktivnosti, a stupci relacijske sheme s kojima rade te aktivnosti (korak 7 metodike raspoznavanja mobilnih procesa). o VSDB pristup za oblikovanje malih mobilnih baza podataka za potrebe otspojenog rada. U poglavlju 2 prikazan je tablini pregled razvojnih alata za mobilni softver. Kroz stvarne primjere, u ovom poglavlju je ilustrirana primjena metodike raspoznavanja mobilnih procesa to jest razvoj tipinih mobilnih informacijskih sustava.

Pokazalo se da takav slijed koraka metodike raspoznavanja mobilnih procesa opisuje jednako dobro postupke razvoja programskih komponenata za spojeni i otspojeni rad te da se moe povezati s postupcima projektiranja i razvoja klasinog IS-a jer je MobIS uvijek njegov dio. Razvojnim alatima za mobilni softver mogue je pak i izvesti projekt MobIS-a te ga pretvoriti u radnu aplikaciju, to je demonstrirano na dva primjera. Smatra se, dakle, da je dokazana Hipoteza 1 ovoga rada koja glasi: Postojee metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa mogu, uz odreene dopune, podrati modeliranje onih poslovnih procesa za ije su izvoenje potrebne mobilne tehnologije. Osim toga, kroz semantiku DP kocke pokazano je da primjena mobilnih tehnologija ima pravi smisao onda ako je MobIS povezan s konvencionalnim informacijskim sustavom to jest ako mobilni korisnici imaju spojeni ili otspojeni pristup do sredinjih resursa organizacije. Zato metodika u jednom svom dijelu ima dvije paralelne grane i obje su vane ne samo teoretski ve i u praktinoj primjeni jer mobilnu potporu treba osigurati kako u uvjetima kada postoji pouzdana, on-line veza mobilnog korisnika prema sredinjem IS-u, tako i onda kada takvu vezu nije mogue uspostaviti. 90

8 Analiza uinaka mobilnih informacijskih sustava

Problem mjerenja uspjenosti informacijskih sustava i utvrivanja uinaka koritenja novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija dugo je u sreditu panje akademske javnosti, gospodarstvenika i softverskih inenjera. Mobilne tehnologije su relativno nove pa je i radova na temu uspjenosti njihove primjene relativno malo. U objavljenim radovima prepoznatljiva su tri razliita metodoloka pristupa za utvrivanje uinaka koritenja mobilnih informacijskih sustava koji se uvjetno mogu nazvati: pojedinani, pregledni i modelski. Pojedinani pristup polazi od analize pojedinih poslovnih sluajeva (case study) u kojima autori opisuju rjeenja zasnovana na mobilnim tehnologijama u razliitim poslovnim podrujima i prikazuju neposredno ostvarene uinke. Takvi su prikazi uglavnom kvalitativni i interpretativni, kao [45] za policijske poslove, javnu upravu [19], zrani promet [48] ili bankarstvo [3]. Ako se uinci iskazuju kvantitativno, onda se koriste uobiajeni poslovni pokazatelji kao to su vrijeme trajanja ili trokovi izvoenja procesa. Pregledni pristup zasniva se na analizi koritenja veeg broj slinih mobilnih aplikacija na jednom poslovnom podruju iz ega se onda izvlae opi zakljuci o postignutim uincima. Takav pristup prisutan je u radu poput [56] koji prezentira uinke primjene mobilnih tehnologija u turizmu, ili pak u radu [37] u kojem se daje iroki pregled mogunosti koritenja mobilnih tehnologija u raznim poslovnim podrujima. Prva dva pristupa su u sutini retrospektivna jer prikazuju uinke mobilnih tehnologija kakvi su uoeni ili izmjereni na mobilnim sustavima koji su razvijeni i koriteni u razdoblju koje je prethodilo analizi. Trei ili modelski pristup usmjeren je na utvrivanje moguih uinaka primjene mobilnih tehnologija u sustavima koji se tek namjeravaju razviti i uvesti. Objavljenih radova ove vrste ima vrlo malo, nisu specifini za mobilne IS-ove i upuuju na procjenu oekivanih uinaka koritenjem strukturnih [42] i simulacijskih [22] modela. Metoda predloena u radu [42] temelji se na injenici da se svaki model procesa moe prikazati grafom te da se kompleksnost grafa kao stroge matematike forme moe tono izraunati. Metoda implicira sljedei misaoni postupak za izbor dobrog rjeenja: ako je funkcionalnost nekog procesa mogue prikazati u vie varijanti, onda je bolja ona varijanta iji je graf manje kompleksan. Ovaj se postupak moe primijeniti i na mobilne procese, ali ga ima smisla provoditi samo ako su sve varijante grafa za isti proces vrlo sloene i meusobno se znatno razlikuju. Takvi se uvjeti pojavljuju kod temeljitog preustroja poslovnih procesa, pri emu uvoenje mobilnih tehnologija moe biti jedan od razloga za preustroj. Simulacijski postupak takoer se zasniva na injenici da se svaki poslovni proces moe prikazati grafikim modelom koji se moe interpretirati kao takozvana proirena Petrijeva mrea. Primjena Petrijevih mrea u modeliranju poslovnih procesa i simulaciji na takvom modelu dobro je opisana u literaturi, primjerice [66]. Naela modeliranja poslovnih procesa prema BPMN-u zasnivaju se na teoriji Petrijevih mrea. Koncept luka (Arc) iz Petrijeve mree odgovara slijednoj vezi u BPD-u, kombinacijom koncepata mjesta (Place) i prijelaza (Transition) ostvaruje se funkcionalnost procesa u BPD-u, a oznaka (Token) moe predstavljati poslovni sluaj koji se simulira na modelu poslovnog procesa. Ovakav pristup daje snano uporite za primjenu simulacije kod izrauna uinaka mobilnih poslovnih procesa, pa e se dalje koristiti u nastavku ovog poglavlja. 91

8.1 Simulacija mobilnih poslovnih procesa

Raunalna simulacija na modelu je dobar nain za istraivanje ponaanja sloenih sustava. Posebno je to vano kod organizacijskih sustava koji su vrlo sloeni te rade u promjenljivim uvjetima i uz dinamiki utjecaj velikog broja imbenika koje u stvarnim poslovnim uvjetima nije mogue kontrolirati. Simulacijski model omoguava takav nain istraivanja ponaanja originalnog sustava gdje istraivai imaju potpun nadzor nad svim varijablama iji utjecaj istrauju. Nadalje, uinak provedbe bilo kakvog unapreenja u poslovnim procesima realnog sustava moe se registrirati samo u realnom vremenu, to najee znai tek za nekoliko mjeseci ili godina. Nasuprot tome, istraivanjem na modelu moe se procijeniti uinak namjeravanih promjena ve nakon nekoliko dobro odabranih simulacijskih pokusa. I na kraju, simulacijom na raunalnom modelu moe se ispitati vie ''to-ako'' scenarija i procijeniti ekonomska opravdanost ulaganja u namjeravane promjene poslovnih procesa prije nego se pokrene skupi i dugotrajni investicijski postupak. Naravno, preduvjet za svako istraivanje na modelu je izgradnja vjerodostojnog modela. O tome postoji opsena literatura te je detaljnije razmatranje te problematike izvan neposrednih ciljeva ovog rada. Moe se openito rei da je neki simulacijski model dobar onda ako se vrijednosti istraivanih varijabli, utvrenih simulacijom na modelu, statistiki signifikantno podudaraju s rezultatima koje je originalni sustav postigao u nekom prolom razdoblju, a za koje postoje objektivno utvrene vrijednosti istraivane varijable. Naravno, ovo vrijedi uz pretpostavku da se simulacija na modelu izvodi s onim ulaznim vrijednostima koje su registrirane kao ulazne vrijednosti u realni sustav tijekom simuliranog vremenskog razdoblja. S obzirom da Petrijeve mree jednako ine teorijsku osnovicu za modeliranje poslovnih procesa po BPMN-u kao i za simulaciju zbivanja u tako modeliranom procesu, to veina najnovijih softverskih alata za modeliranje poslovnih procesa ima ugraenu simulacijsku komponentu. Kod nekih alata ta je komponenta njihov redoviti sastavni dio, a kod drugih se pojavljuje kao dodatak osnovnom alatu. Dobar pregled najnovijeg stanja softverskih alata za modeliranje i simulaciju procesa, kao u [32], moe se nai u tekstovima priznatih autora u ovom podruju, koji se pojavljuju na adresi www.bptrends.com kao redoviti godinji prilozi. Za potrebe ovog rada koriten je ve spomenuti IBM-ov alat WebSphere Business Modeler, ver. 6.0.2 s ugraenom simulacijskom komponentom. Detaljan opis njegovih funkcionalnosti nalazi se u [69], a ovdje dajemo samo kratak pregled znaajki njegovog simulacijskog dijela koritenog za izradu ovog poglavlja. U simulacijskom dijelu alat omoguava: Postavljanje i ispitivanje veeg broja ''to-ako'' scenarija radi izbora najpovoljnijeg. Provedbu simulacije na bazi sluajnih brojeva, vjerojatnosti izbora slijednog tijeka ili na bazi uvjeta odreenih vrijednostima nekih podataka u modelu. Dodjeljivanje resursa aktivnostima, pri emu resursi mogu biti ljudi, strojevi, materijali, uloge, ureaji, i tako dalje, a njihova je koliina ograniena pa se troe pojedinano ili neograniena. Koritenje dodatnih atributa za opis svojstava aktivnosti kao to su vrijeme trajanja, troak ili prihod, Koritenje distribucijskih funkcija za vrijeme trajanja aktivnosti ili zauzea resursa. Odreivanje uestalosti, distribucije i ukupnog broja poslovnih sluajeva (tokens) kojima e se provesti simulacija. 92

Grafiku simulaciju simulacijskog tijeka. Simultano prikupljanje i prikaz svih rezultata simulacije, ali uz njihovo istovremeno pohranjivanje radi kasnije statistike analize.

Podaci prikupljeni simulacijom su vrlo opseni i detaljni, omoguavaju kvalitetnu analizu procesa i koritenih resursa a sadre izmeu ostalog: poetak, kraj i prolazno vrijeme svake instance procesa generirane tijekom simulacije (token, poslovni sluaj), prosjeno vrijeme trajanja svih poslovnih sluajeva, broj aktiviranja svakog resursa, pojedinano zaposjedanje resursa za pojedinu instancu procesa, prosjeno vrijeme zaposjedanja resursa, i tako dalje. Metodom simulacije analizirati e se dalje u ovom poglavlju procesi izabranog skladinodistribucijskog sustava u dvije varijante: kako su se ti procesi izvodili kada su bili podrani procedurama klasinog ili stacionarnog informacijskog sustava i kako e se odvijati kada budu podrani novim mobilnim tehnologijama.

8.2 Nain dokazivanja uinaka MobIS-a

Vezano za uinke mobilnih informacijskih sustava postavljena je na poetku ovog rada istraivaka hipoteza H2 koja glasi: Mobilne tehnologije mogu smanjiti pojednostavniti poslovnu tehnologiju. sloenost poslovnog procesa i

Ova e se hipoteza dokazivati usporedbom dviju najvanijih znaajki svakog poslovnog procesa (pojam procesa egzaktno je definiran u poglavlju 3) za koje e se dalje koristiti opa oznaka Pi. Za ovo istraivanje izabrane su dvije temeljne znaajke: Trajanje procesa Ti, i=1,2,...m, gdje je m ukupan broj procesa u nekom sustavu. Ri,j, j=1,2,...n, gdje je j ukupan broj resursa koji se koristi u nekom organizacijskom sustavu tako da je Ri,j koliina j-tog resursa koji se troi u i-tom procesu. U nekom procesu Pi ne moraju se koristiti svi evidentirani resursi iz skupa Rj.

Odabir ovih znaajki nije sluajan: one predstavljaju ope parametre prema kojima se mogu usporeivati razliiti procesi ili razliite verzije istog procesa, a ekonomisti e, koristei egzaktno utvrene vrijednosti tih parametra, moi izraunati ekonomske pokazatelje za isplativost ulaganja u unapreenje ili preustroj poslovnih procesa. Oekivani uinci uvoenja mobilnih tehnologija ovdje e se raunati postupno po koracima, na sljedei nain: Za odabrane poslovne procese izraditi e se BPD koji pokazuje kako se ti procesi izvode ako su podrani procedurama klasinog (stacionarnog) informacijskog sustava. Radi lake identifikacije da se radi o sadanjem nainu rada takvi e procesi imati uz naziv sufiks S. Simulacijom e se odrediti vrijednosti TiS i RjS za te procese. Predloit e se i kratko opisati unapreenje istih procesa uvoenjem mobilnih tehnologija u njihove pojedinane aktivnosti i izraditi novi BPD koji e pokazivati kako e se ti procesi tada izvoditi. Radi lake identifikacije da se radi o novim i unaprijeenim procesima, oni e uz svoj naziv imati sufiks N. Simulacijom e se odrediti nove vrijednosti TiN i RjN za nove, mobilnim tehnologijama unaprijeene varijante tih procesa. 93

Na kraju e se izraditi usporedbena analiza na temelju dobivenih vrijednosti TiS, RjS, TiN i RjN te izvesti zakljuci o uincima mobilnih tehnologija.

Cijeli ovaj postupak biti e proveden na primjeru stvarnog skladino-distribucijskog sustava, iji su fiziki izgled i nain funkcioniranja ve kratko opisani na poetku poglavlja 7.

8.3 Postojei nain rada skladino-distribucijskog sustava

Globalni model procesa skladino-distribucijskog sustava, iji je sadanji nain djelovanja kratko opisan u poglavlju 7, prikazan je modelom procesa na slici 8-1

Slika 8-1: Globalni model procesa skladino-distribucijskog sustava

Procesima u skladino-distribucijskom sustavu upravlja organizacijska jedinica Komercijala. Ona komunicira eksterno s kupcima i dobavljaima te interno sa skladitem. Od kupaca prima narudbe, izdaje naloge za otpremu, izdaje raune nakon to je prodana roba otpremljena sa skladita i naplauje prodano. Dobavljaima alje narudbe radi obnavljanja zaliha, planira prijem naruene robe, prima raune dobavljaa i plaa ih nakon izvjea iz skladita da je primljena prethodno naruena roba. Sa skladitem komunicira interno tako da alje Nalog skladitu, u kojem je odreeno za koju vrstu robe treba provesti kakvu skladinu transakciju. U skladino-distribucijskom sustavu odvijaju se dakle etiri paralelne grane, a u svakoj od njih izvrava se po jedna aktivnost i jedan temeljni (core business) proces i to: Izdati robu kupcu Zaprimiti robu od dobavljaa Optimirati smjetaj Provesti inventuru

Predmet daljnje analize u ovom radu biti e upravo nabrojeni temeljni procesi. Oni su na modelu procesa prikazani kao potprocesi (pravokutnik dvostrukih rubova s iskoenim gornjim desnim uglom), a pojavljuju se u dvije varijante: onakvi kako se sada odvijaju pa uz naziv procesa imaju dodatak S i kakvi e biti nakon uvoenja novih mobilnih tehnologija pa e uz 94

naziv imati dodatak N. Na globalnom modelu na slici 8-1 te se varijante ne uoavaju, nego e se pojaviti u njihovoj unutranjoj strukturi. Radi razumijevanja opeg funkcioniranja skladino-distribucijskog sustava, ovdje e biti opisane ope znaajke navedenih procesa bez obzira na informatiku tehnologiju koritenu za potporu njihovom radu, to jest bez obzira na njihovu S ili N varijantu. Te varijante e se detaljno opisati kasnije tablino i grafiki u zasebnim potpoglavljima, jer e tamo biti predmetom usporedbene analize. Izdati robu kupcu pokree se na zahtjev onog dijela organizacijske jedinice Komercijala zaduenog za prodaju i distribuciju robe (u daljnjem tekstu:prodaja). Prodaja prima upite i narudbe kupaca i obrauje ih, pokree izdavanje robe kupcu te vodi sve poslove vezane za plaanje robe koji stoga ne optereuju skladite. Izdavanje robe pokree se Nalogom za otpremu, koji je specijalizacija openitije klase Nalog skladitu. Temeljem naloga za otpremu, skladino osoblje: Prikuplja robu sa skladinih lokacija radi kompletiranja otpreme. Prikupljenu robu odlae na izlaznu lokaciju, s koje e ona biti isporuena kupcu. Aurira novo stanje robe na skladitu. Daje komercijali zahtjev za dopunjavanje skladinih zaliha ako je posljednjim izuzimanjem koliina odreene robe pala ispod toke naruivanja.

Auriranjem se stvara novo Stanje robe to za prodaju predstavlja informaciju koju e koristiti kod obrade narudbi kupaca i nabavi radi obnavljanja zaliha. Funkcioniranje skladita osigurava se pravovremenim popunjavanjem potrebnih robnih zaliha. U tu svrhu, a na temelju aurnog Stanja robe i predvianja kretanja tog stanja, skladite alje onom dijelu komercijale koji se bavi nabavom (u daljnjem tekstu: nabava) Zahtjev za nabavu robe. Nabava optimira koliine nabavljanja i naruuje robu od dobavljaa te alje skladitu podatak Planirani ulaz, kao specijalizacija ope klase Nalog skladitu, u obliku tiskanog ili elektronikog dokumenta. Skladino osoblje, po Planiranom ulazu a nakon dolaska robe, provodi proces Zaprimiti robu od dobavljaa kojim se: Isporuena roba preuzima i smjeta po skladinim lokacijama. Aurira novo stanje robe, to ukljuuje auriranje koliine, ali i skladine lokacije na koju je zaprimljena koliina robe odloena.

Za optimalno funkcioniranje skladita potrebno je Optimirati smjetaj robe. To se radi tako da ef skladita izda Premjetajnicu (takoer kao specijalizacija ope klase Nalog skladitu). Premjetajnicom je odreeno koju vrstu robe treba premjestiti s jedne skladine lokacije na drugu. Moe se dati u obliku tiskanog ili elektronikog dokumenta. Vaan atribut je trajanje: Premjetajnica moe vaiti za nekoliko sati, cijeli radni dan ili vie dana, to ovisi o internim pravilima skladinog sustava. Po Premjetajnici, skladitari mogu razmjetati robu tako da lokacije budu bolje iskoritene ili da raspored robe bude prilagoeniji njenom prometu, na primjer da uestalije izdavana roba bude na lokacijama koje su blie izlaznoj lokaciji. Globalna kontrola skladinog poslovanja provodi se redovitim inventurama. Proces Provesti inventuru moe se odnositi na cijelo skladite ili samo na jedan njegov dio. Cilj tog procesa jest utvrditi stvarno stanje robe na skladitu i skladinim lokacijama te s tim podatkom aurirati skladinu evidenciju. Postupak s inventurnim razlikama spada u opa naela 95

upravljanja zalihama i ne zavisi o tehnologijama za evidenciju skladinih transakcija te se detaljnije nee razmatrati u ovom radu.

8.2.1 Modeli postojeih procesa u skladino-distribucijskom sustavu

Model za svaki od 4 analizirana procesa sa slike 8-1 ima svoju detaljniju unutranju strukturu te se sastoji od vie potprocesa i aktivnosti (razlika izmeu potprocesa i aktivnosti objanjena je u poglavlju 3). Neki su potprocesi ukljueni u strukturu vie procesa. Takvi se potprocesi modeliraju samo jednom, a ukljuuju se u strukturu svakog procesa vieg reda koji ih poziva. Za procese istraivanog skladino-distribucijskog sustava to izgleda kao na slici ().
Upravljati skladitem

Izdati robu kupcu

Optimirati smjetaj

Zaprimiti robu od dobavljaa

Provesti inventuru

Izuzeti robu s lokacije

Smjestiti robu na lokaciju

Slika 8-2: Struktura modela globalnog procesa Upravljati skladitem

Prema gornjoj slici vidi se da se potproces Izuzeti robu s lokacije pozivaju dva procesa vieg reda: Izdati robu kupcu i Optimirati smjetaj. Slino je i s potprocesom Smjestiti robu na lokaciju: njega pozivaju procesi Zaprimiti robu od dobavljaa i Optimirati smjetaj. Interesantan je proces Optimirati smjetaj koji poziva oba potprocesa. To je i logino jer svaki premjetaj robe nuno znai da treba provesti sve aktivnosti izuzimanja robe s neke lokacije i aktivnosti njenog ponovnog smjetavanja na neku drugu lokaciju. Potprocesi Izuzeti robu s lokacije i Smjestiti robu na lokaciju ponavljaju se vie puta, jer svaki Nalog za otpremu ili Planirani ulaz ima u pravilu vie stavaka, a svaka se stavka odnosi na jednu vrst robe koju treba pripremiti za otpremu ili zaprimiti. U razmatranom skladino-distribucijskom sustavu poznato je koliko se prosjeno stavaka nalazi na svakom skladinom dokumentu, pa je u modelu procesa za prikazivanje tog odnosa koritena petlja (for loop) s poznatim brojem ponavljanja. Za utvrivanje broja ponavljanja analiziran je promet tijekom prvih 7 mjeseci 2008. godine U tom periodu zabiljeeno 21347 naloga za otpremu po kojima je otpremljeno 117970 robnih stavki to daje 5,526 vrsta robe po jednom nalogu za otpremu. Takoer, u navedenom je periodu provedeno 1720 planiranih ulaza, po kojima je u skladite ulo 15128 robnih stavki to daje 8,795 vrsta robe po jednom planiranom ulazu. Stoga je kao prosjean broj ponavljanja potprocesa Izuzeti robu s lokacije uzeta vrijednost od 6 vrsta robe po otpremi, a kao broj ponavljanja potprocesa Smjestiti robu na lokaciju 9 vrsta robe po jednom zaprimanju. Na sljedeim stranicama su prikazani potprocesi i procesi sa slike 8-2 na dva naina: grafiki i tablino. Grafiki prikaz izveden je u skladu s normom BPMN, koritenjem alata WebSphere 96

Business Modeler. Izabran je prikaz s dodatnim informacijama o aktivnostima modela: iznad pravokutnika koji prikazuje aktivnost upisano je vrijeme trajanja, a ispod naziv resursa koji se troi tijekom izvoenja. Tablini prikaz sadri detaljniji opis procesa i njegovih aktivnosti. Proces kao cjelina opisan je u gornjem dijelu tablice podacima: naziv i detaljniji opis, verzija (S ili N), trajanje Ti te ukupni utroak Rj j-tog resursa u i-tom procesu. Svaka aktivnost ima naziv (potcrtano) i detaljniji opis, trajanje aktivnosti te naziv i utroak resursa koji se troi za tu aktivnost. Trajanje aktivnosti tk i potrebni resursi odreeni su analizom u stvarnom sustavu, a vrijednosti Ti i Rj dobivene su simulacijom, to je objanjeno kasnije. Valja uoiti da se neki resurs ne mora troiti tijekom cijelog trajanja aktivnosti. Ako je u strukturu procesa ukljuen drugi potproces, onda je on u tablicu upisan samo s potcrtanim nazivom, a svi njegovi podaci se nalaze u posebnoj tablici, gdje je on opisan na isti nain kao i svaki drugi proces.

Slika 8-3: Model potprocesa Izuzeti robu s lokacije (S)

Potproces Izuzeti robu s lokacije je jednostavan i sastoji se od svega tri aktivnosti izvoenih u slijedu. Detaljniji opis tog potprocesa i njegovih aktivnosti nalazi se u tablici 8-I.
Tablica 8-I: Opis potprocesa Izuzeti robu s lokacije (S)
Naziv procesa:

Izuzeti robu s lokacije

Verzija: S

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Fiziko izuzimanje jedne vrste robe s odreene skladine lokacije i smjetaj te robe na transportna kolica. Postupak se ponavlja za svaku stavku iz skladinog dokumenta.

2 min 54 sek = 29 sek

Skladitar: 3 min
Trajanje aktivnosti tk 1 min

Aktivnost ili potproces

Resurs/Utroak

Opis aktivnosti

Doi na robnu lokaciju Smjestiti robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje

Skladitar

Skladitar dolazi na skladinu lokaciju na kojoj se nalazi roba navedena u stavki skladinog dokumenta. Izuzimanje robe iz skladine lokacije i njen smjetaj na transportna kolica. Skladitar biljei izuzimanje robe s lokacije u dispozicijsku listu radi kasnijeg auriranja baze podataka.

Skladitar Skladitar

1-2 min

30 sek

97

Slika 8-4: Model potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (S)

Potproces Smjestiti robu na lokaciju takoer ima svega tri aktivnosti koje se izvode u slijedu. Detaljniji opis tog potprocesa i njegovih aktivnosti nalazi se u tablici 8-II
Tablica 8-II: Opis potprocesa Smjestiti robu na lokaciju
Naziv procesa:

Smjestiti robu na lokaciju

Verzija: S

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Fiziko prenoenje jedne vrste robe s transportnih kolica i smjetavanje te robe na odreenu skladinu lokaciju. Postupak se ponavlja za svaku stavku iz skladinog dokumenta.

4 min 33 sek = 49 sek

Skladitar:
4 min 30 sek Trajanje aktivnosti tk 1 min

Aktivnost ili potproces

Resurs/Utroak

Opis aktivnosti

Doi na robnu lokaciju Istovariti robu Zabiljeiti smjetaj

Skladitar

Skladitar dolazi na skladinu lokaciju na kojoj se nalazi roba navedena u stavki skladinog dokumenta. Istovariti robu s kolica i smjestiti je na odreenu skladinu lokaciju. Skladitar biljei smjetaj robe na lokaciju u dispozicijsku listu radi kasnijeg auriranja baze podataka.

Skladitar Skladitar

2-4 min

30 sek

Na prethodnim su slikama prikazani ponavljajui potprocesi. U skladu s BPMN-om, svaki od njih zapoinje oznakom Start, a zavrava oznakom Stop te se ini kao da ne komuniciraju s procesima iz kojih su pozvani. No, komunikacija ponavljajueg potprocesa s procesom vieg reda koji ga poziva ostvaruje se preko petlje kako je prikazano na slikama 8-5 i 8-6. Ponavljajui potproces poziva petlja Izuzimanje robe, zadani broj puta. Ona prima ulaz-ne poticaje od drugih aktivnosti, poziva ponavljajue aktivnosti ili potprocese te isporuuje izlazne rezultate sljedeoj aktivnosti u slijedu. Identine modelske konstrukcije vrijede i za ostale procese.
Slika 8-5: Petlja Izuzimanje robe (ponavlja potproces Izuzeti robu s lokacije)

98

Slika 8-6: Model procesa Izdati robu kupcu Tablica 8-III: Opis procesa Izdati robu kupcu (S)
Naziv procesa:

Izdati robu kupcu (S)

Verzija: S

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Pripremiti robu za otpremu kupcu. Nalog za otpremu daje prodaja. U procesu se tampa otpremnica, na temelju njezinih stavki izuzimaju pojedine vrste robe sa skladinih lokacija i sva roba za jednog kupca odvozi na izlaznu skladinu lokaciju. Takoer se evidentira skladini promet i izrauje zahtjev za obnavljanje one robe ija je zaliha poslije izuzimanja pala ispod minimuma.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

28 min 12 sek = 1min 54 sek

Skladitar: 24 min Administrator: 4 min

22 sek Trajanje aktivnosti 1 min

Tiskati otpremnicu

Administrator

Tiskanje otpremnice i dispozicijske liste s lokacijama robe za otpremu koja slui skladitaru za lake nalaenje robe i evidenciju izlaza. Prepoznavanje robe koju treba izuzeti sa skladita i pripremiti za otpremu. Potproces koji se ponavlja u petlji Izuzimanje robe, prosjeno 6 puta.

Proitati stavke otpremnice Izuzeti robu s lokacije Otpremiti robu Evidentirati izlaz robe Izraditi zahtjev za nabavu Uputiti zahtjev u komercijalu

Skladitar

2 min

Skladitar Administrator Administrator Administrator

Odlaganje izuzete robe na mjesto isporuke (izlaznu lokaciju). Evidencija izlaza robe auriranjem BP na temelju zapisa iz dispozicijske liste. Na temelju uvida u stanje robe izrauje zahtjev za nabavu i alje u komercijalu. Zahtjev u papirnom obliku upuuje se internom potom u komercijalu.

3 6 min 1 3 min

2 min

1 min

99

Slika 8-7: Model procesa Zaprimiti robu od dobavljaa

Slino kao u prethodnom procesu i ovdje se ponavlja potproces Smjestiti robu na lokaciju. To je ostvareno ukljuivanjem petlje Smjetaj robe u strukturu procesa. Ta petlja prima ulazne vrijednosti od prethodne aktivnosti, poziva potproces prosjeno 9 puta te isporuuje izlazne rezultate sljedeoj aktivnosti u slijedu.
Tablica 8-IV: Opis procesa Zaprimiti robu od dobavljaa
Naziv procesa:

Zaprimiti robu od dobavljaa

Verzija: S

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Proces obuhvaa poslove zaprimanja prethodno naruene robe. Dolazak robe najavljuje se skladitu dokumentom Planirani ulaz, koji se tampa u trenutku prispjea robe. tampa se takoer dispozicijska lista, prema kojoj skladitar zaprima i rasporeuje robu po skladinim lokacijama i to na njoj biljei. Po izvrenom prijemu i razmjetaju evidentira se ulaz auriranjem baze podataka.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

61 min 37 sek = 5 min 48 sek

Skladitar:

51 min

Administrator: 7 min
Trajanje aktivnosti 1 min

Tiskati planirani ulaz

Administrator

Tiskati ulazni dokument i dispozicijske liste s predloenim lokacijama za smjetaj robe. Predlau se one lokacije koje su procijenjene kao najpovoljnije, s obzirom na popunjenost i uestalost prometa. Prepoznati robu koju treba primiti od dobavljaa i razmjestiti u skladite. Istovar robe s vozila, provjera i potpisivanje dokumentacije. Potproces koji se ponavlja u petlji Smjetaj robe, prosjeno 9 puta.

Proitati planirani ulaz Preuzeti koleta Smjestiti robu na lokaciju Vratiti se na poetnu poziciju

Skladitar Skladitar

1 min

3-20 min

Skladitar

Povratak na poetnu skladinu poziciju, parkiranje viliara i predavanje dispozicijske liste administratoru radi evidencije ulaza. Evidencija ulaza robe auriranjem BP na temelju zapisa iz dispozicijske liste.

30 sek

Evidentirati ulaz robe

Administrator

3-10 min

100

Slika 8-8: Model procesa Optimirati smjetaj

Premjetanje robe izvodi se koritenjem dva potprocesa, Izuzeti robu s lokacije i Smjestiti robu na lokaciju, pozivanih iz dvije odvojene petlje. Analizom podataka utvreno je da je tijekom 7 mjeseci 2008. godine izdano ukupno 59 premjetajnica po kojima je lokaciju promijenilo 775 robnih stavki to daje prosjeno 13,136 vrsta robe po jednoj premjetajnici. Stoga se u modelu procesa oba potprocesa ponavljaju u svakoj petlji po 13 puta.
Tablica 8-V: Opis procesa Optimirati smjetaj
Naziv procesa:

Optimirati smjetaj

Verzija: S

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Unutarskladini premjetaj robe radi optimalnog koritenja skladinih lokacija. Pokree se na temelju prethodno tampane dispozicijske liste. Izvodi se kroz dva standardna potprocesa: Izuzeti robu s lokacije i Smjestiti robu na lokaciju. Baza podataka aurira se na temelju zapisa u dispozicijskim listama.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

101 min 46 sek =3 min 53 sek Skladitar: 98 min Administrator: 5 min Trajanje aktivnosti 1 min

Izdati dispozicijske liste

Administrator

Izdavanje dispozicijske liste s podacima s koje lokacije treba premjestiti neku robu na drugu skladinu lokaciju. Provedeni premjetaj skladitar zapisuje u dispozicijsku listu radi kasnijeg auriranja baze podataka. Potproces koji se ponavlja u petlji Izuzimanje robe, prosjeno 13 puta. Potproces koji se ponavlja u petlji Smjetaj robe, prosjeno 13 puta.

Izuzeti robu s lokacije Smjestiti robu na lokaciju Vratiti se na poetnu poziciju Skladitar

Povratak na poetnu skladinu poziciju, parkiranje viliara i predavanje dispozicijske liste administratoru radi evidencije premjetaja. Evidencija premjetaja robe u BP na temelju zapisa iz dispozicijske liste.

30 sek

Evidentirati ulaz robe

Administrator

1-6 min

101

Inventura se u promatranom skladino-distribucijskom sustavu izvodi brojanjem robe po lokacijama. Na jednoj lokaciji moe biti vie vrsta robe zbog to boljeg koritenja prostora, to znai da razne koliine iste vrste robe mogu biti na razliitim skladinim lokacijama. Model procesa Provesti inventuru zato ima tri razine. Prva je prikazana slikom 8-9.

Slika 8-9: Model procesa Provesti inventuru na prvoj razini

Inventuru paralelno provodi vei broj ljudi. Da bi se dobilo stvarno vrijeme njenog obavljanja, treba broj lokacija podijeliti s brojem skladitara angairanih na inventuri. Budui da 24 zaposlenika obavlja inventuru u parovima a popunjenih lokacija ima 2850, slijedi da na svaki par dolazi 238 lokacija. Stoga e broj ponavljanja u petlji Prolaz po lokacijama biti 238. Detaljnija unutranja struktura te petlje prikazana je na drugoj razini slikom 8-10.

Slika 8-10: Druga razina modela petlja Prolaz po lokacijama

Za ispravno modeliranje ovog procesa provedena je dopunska analiza podataka. Skladite je izmeu kraja lipnja i kraja srpnja 2008. imalo u prosjeku 2850 popunjenih lokacija (od ukupno 3362) na kojima se u istom periodu nalazilo oko 8100 vrsta razliite robe. Obzirom da jedna vrsta robe nije smjetena na jednoj lokaciji, treba izraunati broj vrsta robe po lokacijama na temelju relacijske sheme LokacijaRoba sa slike 7-6. Potrebni SQL upit za to je:
SELECT COUNT(*) AS BrojRobnihStavkiPoLokacijama FROM Lokacija INNER JOIN LokacijaRoba ON Lokacija.ID = LokacijaRoba.LokacijaID INNER JOIN Skladiste ON Lokacija.SkladisteOZN = Skladiste.OZN GROUP BY LokacijaRoba.Godina HAVING LokacijaRoba.Godina = 2008

102

Upit daje 9800 robnih stavki po lokacijama. Iz tog podatka te prosjenog broja popunjenih skladinih lokacija slijedi da svaka lokacija u prosjeku sadri 3,362 vrsta robe. Stoga se u modelu procesa Provesti inventuru uzima da je jedna skladina lokacija popunjena s prosjeno 3 vrste robe. To znai da e se petlja Brojanje pojedine robe na lokaciji-S, prikazana slikom 8-11 izvravati tri puta.

Slika 8-11: Trea razina modela petlja Brojanje robe po lokaciji Tablica 8-VI: Opis procesa Provesti inventuru
Naziv procesa: Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Provesti inventuru

Verzija: S

Inventura se provodi na temelju prethodno tampanih inventurnih lista, u koje skladitari upisuju stvarno stanje robe. Po zavretku inventure aurirati e se baza podataka na temelju potpisanih inventurnih lista.

40 sati 20 min = 86 min 21 sek sati Skladitar:37h 21min Administrator: 4h 20 min ef skladita: 1 h

Aktivnost ili potproces

Resurs/Utroak

Opis aktivnosti Podijeliti osoblje na grupe od po dvojice skladitara. Za svaku grupu tampati inventurnu listu s popisom lokacija na kojima e grupa provesti inventuru. Petlja Prolaz po lokacijama (238 puta) Doi na jednu od lokacija na kojoj e se provesti inventura. Utvrditi koliko ima razliitih vrsta roba na jednoj lokaciji. Petlja Brojanje robe na lokaciji (3 puta) Utvrditi koliinu robe iste vrste na lokaciji. Stvarna koliina se upisuje u inventurnu listu. Evidentirati koliinu jedne vrste robe na jednoj lokaciji u inventurnu listu radi kasnijeg auriranja baze podataka.

Trajanje aktivnosti 20 min

Rasporediti osoblje po lokacijama Doi na lokaciju Prebrojati vrste robe na lokaciji Prebrojati robu

Administrator

Skladitar Skladitar Skladitar

10 sek 20-60 sek 20-240 sek

Evidentirati prebrojenu koliinu

Skladitar

30 sek

Evidentirati stanje

Administrator

Aurirati BP podacima iz inventurnih listi. Provodi se nakon to je inventura zavrena i zakljuene inventurne liste, za sve robe na svim skladinim lokacijama. Utvrditi inventurne razlike usporedbom stvarnog i evidencijskog stanja.

2-6 h

Utvrditi inventurne razlike

ef skladita

30-90 min

103

8.2.2 Rezultati simulacije postojeih procesa u skladinom sustavu

S obzirom da je modeliranje postojeih poslovnih procesa izvedeno pomou alata koji ve ima ugraenu simulacijsku komponentu, to je nad svim procesima, iji je postojei nain odvijanja prikazan u prethodnoj toki ovog poglavlja, izvedena simulacija. Vremena trajanja pojedinih aktivnosti i vremena zaposjedanja potrebnih resursa utvrena su snimanjem postojeih postupaka. Drugi parametri, kao to je prosjean broj roba po skladinim dokumentima, izraunati su na temelju dodatnih analiza koje su kratko prikazane uz opis modela onih procesa u kojima su takvi parametri bili potrebni. Simulacija je provedena radi provjere vjerodostojnosti modela procesa usporedbom mjerenih i simuliranih vrijednosti (to je objanjeno u poglavlju 8.2) za zavisnu varijablu Ti. Validacija modela za zavisnu varijablu Ri,j nije potrebna jer je koritenje resursa mjereno vremenom njihovog zaposjedanja, a zbroj vremena zaposjedanja svih resursa potrebnih za neki proces jednak je vremenu trajanja tog procesa. Neznatne razlike pojavljuju se samo zato jer se, u sluaju da je trajanje aktivnosti zadano kao uniformna statistika distribucija, vrijeme zaposjedanja resursa rauna kao srednja vrijednost, a vrijeme trajanja odreeno je sluajnim izborom vrijednosti iz te distribucije. Rezultati usporedbe su prikazani u tablici 8-VII.
Tablica 8-VII: Usporedba mjerenih i simuliranih vrijednosti za trajanje procesa
Mjereno Ti
m

Simulirano Ti

Signifikantno za P=0,95, t<1,96

Broj Srednja mjerenja vrijednost Izdati robu kupcu Zaprimiti robu od dobavljaa Optimirati smjetaj Provesti inventuru 47 35 27,5 min 59,9 min

m
3,4 min 5,3 min 6,7 min 4,3 sat

Broj simulacija 100 100 100 12

Srednja vrijednost 28,2 min 61,6 min 101,8 min 40,3 sat

se

t
1,318 1,593 1,362 0,812

1,9 min 0,531 5,8 min 1,067 3,9 min 1,247 1,4 sat 1,971

32 103,5 min 5 41,9 sati

U prvom dijelu tablice 8-VII pod zajednikm nazivom Mjereno Tim, prikazane su stvarne vrijednosti trajanja za etiri analizirana procesa, dok su se oni izvodili na sadanji nain. Podaci o trajanju za prva tri procesa u stvarnom skladino-distribucijskom sustavu utvreni su snimanjem vremena poetka i zavretka sluajno odabranih skladinih dokumenata (Nalog za otpremu, Planirani ulaz i Premjetajnica) koji su izdavani tijekom druge polovice 2007. godine. Podaci o trajanju inventure odnose se na redovite polugodinje inventure koje su provedene poetkom i sredinom 2006. i 2007. godine te poetkom 2008. godine. Za svaki proces snimanjem je utvrena srednja vrijednost trajanja Tim i standardna devijacija tog vremena m i to je, zajedno s podatkom o broju takvih mjerenja, upisano na lijevoj strani tablice 8-VII. U srednjem dijelu tablice upisane su vrijednosti za Tis i s koje su dobivene simulacijom na modelu procesa. Broj simulacijskih pokusa za vjerodostojno zakljuivanje odreen je prema [82] izrazom:

t 2 s2

(1)

U gornjem izrazu s je procijenjena standardna devijacija uzorka, traena tonost, a t je parametar kojim je odreena vjerojatnost P kojom se tvrdi da je stvarno odstupanje aritmetike sredine manje ili jednako . Za =0,02Tis i P=0,95 (odnosno t=1,96) najvei 104

potrebni broj simulacijskih pokusa za vjerodostojno zakljuivanje treba napraviti za proces Zaprimiti robu od dobavljaa i on iznosi n=85. Za ostale procese taj broj je manji pa su zato simulacije za sva tri procesa koji se svakodnevno ponavljaju izvedene sa 100 poslovnih sluajeva tokens u terminologiji simulacije na Petrijevim mreama. Za proces Provesti inventuru je n=11,6, pa je za taj procesa izvedeno 12 simulacijskih pokusa. Usporedba srednjih vrijednosti za varijablu trajanje procesa Ti provedena je pomou t-testa za dva nezavisna uzorka. Testom se provjerava da li su razlike srednjih vrijednosti vremena trajanja procesa za dva uzorka, jednog dobivenog mjerenjem u stvarnosti, a drugog simulacijom na modelu procesa, tako male da se moe smatrati kako oba uzorka pripadaju istom osnovnom skupu, a njihove razlike pripisati samo sluajnom odstupanju. Poetna ili nul-hipoteza u ovom sluaju glasi: H0 ........ Tim = Tis (2)

Za testiranje gornje hipoteze o jednakosti aritmetikih sredina dva nezavisna uzorka potrebno je izraunati standardnu pogreku, koja se izvodi pod pretpostavkom da su njihove standardne devijacije jednake:

se

12
n1

2 2

n2

(3)

Vrijednosti izraunate po izrazu (3) upisane su za sve procese u stupac se tablice 8-VII. Za testiranje nul-hipoteze (2) treba najprije odrediti koliko je puta razlika izmeu aritmetikih sredina uzoraka vea od pogreke sadrane u njima. To se rauna po izrazu (4), a izraunate vrijednosti upisane su u zadnji stupac tablice 8-VII.

Ti s Ti m se

(4)

Nul-hipoteza e biti prihvaena ako je izraunata vrijednost parametra t manja od koeficijenta pouzdanosti za odreenu razinu signifikantnosti. Za P 0,95 koeficijent t=1,96. Iz tablice 8-VII se vidi da su svi izraunati koeficijenti manji od 1,96 pa iz toga slijedi da nul-hipotezu H0 prema izrazu (2) treba prihvatiti kao tonu. Tumaenje jest: ako je, kao za prvi proces, t=1,318, onda povrina ispod krivulje normalne razdiobe, omeena vrijednostima t iznosi 0,8125. To znai da postoji vjerojatnost vea od 0,1875 da se mjerene i simulirane vrijednosti aritmetikih sredina razlikuju vie od 0,7 minuta, kolika je sada razlika izmeu njih. Pri testiranju signifikantnosti etvrtog procesa koristi se t-razdioba zbog dosta malog uzorka. Na temelju svega moe se zakljuiti da razvijeni model procesa dobro oponaa sadanji nain rada analiziranog skladino-distribucijskog sustava, jer su razlike meu srednjim vrijednostima za trajanje procesa dovoljno male da se mogu smatrati sluajnima. Uz razvijeni model procesa potrebno je istaknuti jo nekoliko napomena: Iako se ovdje opisani modeli temelje na stvarnom skladino-distribucijskom sustavu realne trgovako-proizvodne tvrtke, za potrebe ovog rada dovoljno su poopeni pa se mogu smatrati generikima za svaku skladinu djelatnost slinog tipa i U tom smislu, i relacijska shema skladino-distribucijskog sustava prikazana na slici 7-6 akoer se moe smatrati generikom.

105

8.3 Budui nain rada skladino-distribucijskog sustava

Funkcionalnost svakog organizacijskog sustava moe se stalno poboljavati na razliite naine. Nastojanje da se proizvodi i posluje bre, kvalitetnije i uz manje trokove pojavljuje se od pamtivijeka, paralelno s organizacijom proizvodnje i poslovanja. U tom nastojanju oduvijek su se koristila sva odgovarajua znanstvena dostignua, tehnike i tehnologije kojima je ovjek u danom trenutku raspolagao. Posljednjih stotinu godina razvile su se potpuno nove strune i znanstvene discipline kojima je cilj da se na znanstveni i sistematian nain podri to stalno nastojanje za unapreivanjem (improvement) i preustrojem (reengineering) proizvodnje (production, manufacturing) i poslovanja (business). Pojava raunarskih znanosti i novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija dala je snaan zamah tim novim disciplinama. O tome postoji izuzetno obimna i detaljna znanstvena i struna literatura i jo bogatija poslovna praksa. To se ne razmatra u ovom radu, ali predstavlja iri kontekst u kojem ga treba itati. Mobilne tehnologije, kao dio novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, sazrele su za iroku primjenu u proizvodnji i poslovanju u posljednjih 8 do 10 godina te se njihov utjecaj na uinkovitost proizvodno-poslovnih sustava jo istrauje. Stoga je cilj ovog rada dati makar mali doprinos tim saznanjima kroz razvoj metodike za projektiranje mobilnih IS-ova, to je uinjeno u poglavljima 6 i 7, i pokazati njihov utjecaj na uinkovitost djelovanja analiziranog skladino-distribucijskog sustava. Openito se moe rei da mobilne tehnologije mogu u svakom organizacijskom sustavu pa tako i u analiziranom skladino-distribucijskom sustavu izazvati dvije vrste promjena koje se mogu uvjetno nazvati preustroj i unapreenje. Preustroj (reengineering) znai da se mijenja unutranja struktura poslovnog procesa: neke aktivnosti nestaju ili se spajaju, ili se pojavljuju nove, ili se mijenja slijed njihovog izvravanja. Preustroj se odnosi na cijeli sloeni proces i najbolje se vidi u modelu procesa jer on poslije preustroja postaje manje kompleksan graf. O naelima preustroja postoji opsena literatura, primjerice [49], pa e se ovdje samo utvrditi da se preustrojem moe poveati uinkovitost (effectiveness) cijelog procesa. To znai da se za istu vrijednost ulaza u proces moe ostvariti vea vrijednost izlaza, ili obrnuto-isti izlaz za manju vrijednost ulaza. Unapreenje (improvement) se odnosi na aktivnosti procesa. Uz koritenje boljih tehnologija aktivnost se moe izvoditi bre, kvalitetnije, jeftinije ili uz manju vrijednost utroenih resursa. Struktura grafa na modelu procesa se ne mijenja, ali se mijenja vrijednost nekih atributa, (poput trajanja aktivnosti, vrste ili utroka resursa) unaprijeenih aktivnosti. Dakle, unapreenjem aktivnosti mijenja se njezina djelotvornost (efficiency), to jest transformacija ulaznih u izlazne vrijednosti se odvija uz manji utroak resursa ako je aktivnost proizvodna, onda se u praksi kae da se poveava produktivnost rada. Vea djelotvornost na razini aktivnosti moe, ali ne mora utjecati na uinkovitost procesa: iako se svaka aktivnost kao dio procesa odvija s maksimalnom djelotvornou, to jo uvijek ne znai da e cijeli proces biti uinkovitiji, ako je slijed aktivnosti takav da ima paralelnih putova, suvinih aktivnosti ili nepotrebnih zastoja. U ovom e se radu uinak upotrebe mobilnih tehnologija procijeniti na modelu procesa. To e biti izvedeno tako da e za onaj isti skladino-distribucijski sustav iji je model procesa analiziran u poglavlju 8.2 biti razvijen novi model procesa, uz pretpostavku upotrebe novih mobilnih tehnologija. Poveanje djelotvornost pojedinih aktivnosti u modelu biti e opisano atributima trajanje i zaposjedanje resursa, a uinkovitost cijelog procesa biti e utvrena 106

simulacijom na njegovom modelu s preustrojenim i unaprijeenim aktivnostima. Globalni model analiziranog skladino-distribucijskog sustava prikazanog slikom 8-1 i prikaz interakcije izmeu temeljnih poslovnih procesa na slici 8-2 ne se mijenjaju uvoenjem mobilnih tehnologija u sustav, to jest isti su u S i N verziji. Promjene nastaju unutar temeljnih procesa i njihovih potprocesa i bit e prikazane istim redoslijedom kao u poglavlju 8.2. Graf modela potprocesa Izuzeti robu s lokacije (N) prikazan je na slici 8-12. Graf se strukturalno ne mijenja uvoenjem mobilnih tehnologija (nad potprocesom nije proveden preustroj), ali se unapreuju njegova prva i trea aktivnost na sljedei nain: Aktivnost Doi na robnu lokaciju traje krae stoga to mobilna aplikacija kojom se skladitar koristi preko mobilnog ureaja, a ne papirnata dispozicijska lista, ''vodi'' skladitara po lokacijama najkraim moguim putem. Aktivnost Zabiljeiti izuzimanje traje krae stoga to se upis robe i lokacije s koje se izuzima roba obavlja skeniranjem njihovih prugastih kodova, a runo se upisuje samo koliina za izuzimanje. Baza podataka se aurira mobilnog ureaja, a programska kontrola ispravnosti upisa smanjuje broj greaka pri evidentiranju izuzimanja.

Slika 8-12: Model potprocesa Izuzeti robu s lokacije (N)

Potproces Izuzeti robu s lokacije (N) je detaljnije opisan u tablici 8-VIII, na isti nain kao to je to bilo i za S verziju u tablici 8-I

107

Tablica 8-VIII: Opis potprocesa Izuzeti robu s lokacije

Naziv procesa:

Izuzeti robu s lokacije (N)

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Fiziko izuzimanje jedne vrste robe s odreene skladine lokacije i smjetaj te robe na transportna kolica. Postupak se ponavlja za svaku stavku iz Naloga za otpremu. Promjena stanja zaliha robe evidentira se u bazi podataka promptno s mobilnog ureaja, uz koritenje beine veze.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

2 min 14 sek = 29 sek

Skladitar:
2 min 10 sek Trajanje aktivnosti tk 30 sek

Doi na robnu lokaciju

Skladitar

Skladitar dolazi na skladinu lokaciju (na kojoj se nalazi roba iz stavke Naloga za otpremu) voen uputama na mobilnom ureaju. Izuzimanje robe s lokacije i smjetaj na transportna kolica. Fiziki posao na koji mobilne tehnologije nemaju utjecaja. Skladitar biljei izuzimanje robe na mobilnom ureaju, pri emu se odmah aurira baza podataka i oznaava roba za koju bi trebalo obnoviti zalihe.

Smjestiti robu na kolica Zabiljeiti izuzimanje

Skladitar

1-2 min

Skladitar

10 sek

Graf potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (N), prikazan na slici 8-13 strukturalno se takoer ne mijenja (er nije mogu njegov preustroj, ali se uvoenjem mobilnih tehnologija unapreuju njegove dvije aktivnosti na sljedei nain: Aktivnost Doi na robnu lokaciju traje krae stoga to mobilna aplikacija omoguuje uvid skladitaru u postojee stanje robe po lokacijama i bri izbor one lokacije na koju se moe smjestiti upravo ona koliina robe koja je zaprimljena. Aktivnost Zabiljeiti smjetaj traje krae stoga to se upis robe i lokacije na koju se smjetava roba obavlja skeniranjem njihovih barkodova pomou mobilnog ureaja, a runo se upisuje samo zaprimljena koliina. Sredinja baza podataka aurira se podatkom o ulazu robe odmah preko mobilnog ureaja i beine veze, a programska kontrola ispravnosti upisa u mobilnoj aplikaciji smanjuje broj greaka.

Slika 8-13: Model potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (N)

108

Tablica 8-IX: Opis potprocesa Smjestiti robu na lokaciju-N

Naziv procesa:

Smjestiti robu na lokaciju (N)

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Fiziko prenoenje jedne vrste robe s transportnih kolica i smjetavanje te robe na odreenu skladinu lokaciju. Postupak se ponavlja za svaku stavku Planiranog ulaza. Promjena stanja zaliha robe evidentira se u bazi podataka promptno s mobilnog ureaja, uz koritenje beine veze.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

3 min 48 sek = 46 sek

Skladitar:
3 min 40 sek Trajanje aktivnosti tk 30 sek

Doi na robnu lokaciju

Skladitar

Skladitar dolazi na skladinu lokaciju (na kojoj se nalazi roba navedena u stavki Planiranog ulaza) voen uputama na mobilnom ureaju. Istovariti robu s kolica i smjestiti je na odreenu skladinu lokaciju. Fiziki posao na koji mobilne tehnologije nemaju utjecaja. Skladitar biljei primitak i smjetaj robe na lokaciju pomou mobilnog ureaja, pri emu se odmah aurira stanje robe u bazi podataka.

Istovariti robu

Skladitar

2-4 min

Zabiljeiti smjetaj

Skladitar

10 sek

Mehanizam ukljuivanja oba opisana potprocesa u strukturu temeljnih procesa ostvaruje se preko petlje na isti nain kako je ve opisano slikom 8-5 i popratnim tekstom.

Slika 8-14: Model procesa Izdati robu kupcu (N)

Novi model budueg procesa Izdati robu kopcu (N), prikazan slikom 8-14, razvijen je uz pretpostavku intenzivne upotrebe mobilnih tehnologija. One omoguavaju preustroj procesa kao cjeline, ali i istovremeno unapreenje njegovih pojedinih aktivnosti. Preustroj se vidi u pojednostavnjenju grafa koji sada ima dvije aktivnosti manje nego u verziji S i manje veza izmeu njih jer kod novog naina rada nema vie potrebe za tampanjem i koritenjem dispozicijske liste. Unapreenje se vidi kroz skraenje vremena trajanja preostalih aktivnosti. 109

Dakle, glavna razlika izmeu starog i novog naina rada je koritenje mobilnih tehnologija u on-line nainu rada. To omoguava skladitaru da direktno pristupi sredinjoj bazi podataka, s bilo koje fizike toke u skladitu, koritenjem mobilne aplikacije i MobIS-a razvijenog na nain opisan u prethodnim poglavljima. Promjene koje takav pristup unosi u model poslovnih procesa su pojedinano opisane u tablici 8-X, a odnose se na slijedee: Auriranje novog stanja robe obavlja skladitar tijekom prikupljanja robe za otpremu, koritenjem mobilnog ureaja, u okviru aktivnosti Zabiljeiti izuzimanje potprocesa Izuzeti robu s lokacije. Zato u procesu Izdati robu kupcu (N) vie nema aktivnosti Evidentirati izlaz robe, koja je bila potrebna u S verziji ovog procesa. Nije vie potrebno posebno ispisivati Nalog za otpremu niti Dispozicijske liste, jer mobilna aplikacija donosi potrebne podatke za otpremu na zaslon mobilnog ureaja. Moe se ostaviti ispisivanje otpremnice koja mora pratiti robu, ali se ono pokree iz odjela prodaje izravno na skladini pisa, bez potrebe da se za to angaira administrator u skladitu. Ubrzava se pronalaenje robe, odnosno dolazak na skladinu lokaciju koja sadri traenu robu (to je prikazano aktivnou Doi na robnu lokaciju potprocesa Izuzeti robu s lokacije) stoga to mobilna aplikacija vodi skladitara najkraim putem po traenim robnim lokacijama. Ubrzava se evidentiranje izuzimanja robe s lokacije (aktivnost Zabiljeiti izuzimanje potprocesa Izuzeti robu s lokacije) jer mobilna aplikacija omoguava upisivanje podataka o robi i robnoj lokaciji gdje se roba nalazi oitanjem njihovih barkodova pri emu skladitar treba samo upisati koliinu za izuzimanje. Osim toga, evidentiranje izuzimanja postaje tonije i manje podlono grekama zbog aplikacijske kontrole upisanih podataka.

110

Tablica 8-X: Opis procesa Izdati robu kupcu

Naziv procesa:

Izdati robu kupcu

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Pripremiti robu za otpremu kupcu. Univerzalni Nalog skladitu, s oznakom da se radi o otpremi, daje prodaja. Otpremnica se vie ne tampa, jer se otpremne stavke oitavaju na mobilnom ureaju. Baza podataka se aurira odmah kod izuzimanja robe sa svake skladine lokacije koritenjem mobilnog ureaja i beine veze, to je sastavni dio potprocesa Izuzeti robu s lokacije (N). Sva roba za jednog kupca odvozi se na izlaznu lokaciju. Zahtjev za obnavljanje robe ija je zaliha pala ipod minimuma upuuje se nabavi odmah po zavretku rada na jednoj otpremnici.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

17 min 41 sek = 1 min 35 sek

Skladitar:
17 min 33 sek

Trajanje aktivnosti 10 sek

Oitati otpremnicu

Skladitar

Oitavanje naloga za otpremu, zajedno s podacima o robnim stavkama i njihovim smjetajnim lokacijama, na zaslon mobilnog ureaja. Potproces koji se ponavlja u petlji Izuzimanje robe, prosjeno 6 puta.

Izuzeti robu s lokacije (N) Pripremiti otpremu Skladitar

Prenijeti robu na izlaznu lokaciju i odloiti je tako da je kupac moe preuzeti. Pri tome se vie ne koristi dispozicijska lista (kao u verziji S), jer je preko mobilnog ureaja bila registrirana promjena stanja u trenutku kad je roba izuzeta s lokacije. To smanjuje najdue vrijeme trajanja ove aktivnosti na 5 min. Nakon evidentiranja otpreme na mobilnom se ureaju pojavljuje podatak o evidencijskom stanju stavke. Na osovu te informacije i uvida u stvarno stanje skladitar potvruje potrebu obnavljanja zaliha. Pokrenuti prijenos zahtjeva s mobilnog ureaja prema sredinjoj bazi podataka i oitati potvrdu primitka.

3 5 min

Zatraiti obnovu zaliha

Skladitar

30 sek min

Prenijeti zahtjev za obnovu zaliha

Skladitar

10 sek

Novi model budueg procesa Zaprimiti robu od dobavljaa (N) prikazan je slikom 8-15. U njegovom se izvoenju planira intenzivna upotreba mobilnih tehnologija to omoguava preustroj procesa kao cjeline i unapreenje njegovih pojedinih aktivnosti. Novi graf procesa je jednostavniji jer ima manje aktivnosti i manje veza nego u verziji S, jer kod novog naina rada nema vie potrebe za tampanjem i koritenjem dispozicijske liste. Mobilne tehnologije omoguavaju skladitaru izravan pristup sredinjoj bazi podataka koritenjem beinih veza i mobilne aplikacije u on-line nainu rada te pouzdanije i bre izvoenje aktivnosti. Detalji ovih unapreenja opisani su u tablici (), a odnose se na sljedee: Novo stanje upisuje skladitar preko mobilnog ureaja odmah po odlaganju robe na skladinu lokaciju, unutar potprocesa Smjestiti robu na lokaciju. Zato u procesu Zaprimiti robu od dobavljaa nema vie aktivnosti Evidentirati ulaz robe. 111

Nije vie potrebno ispisivati dokumente Planirani ulaz i Dispozicijska lista stoga to mobilna aplikacija daje odgovarajue podatke o tome na mobilnom ureaju. Ubrzava se dolazak na onu skladinu lokaciju gdje treba smjestiti robu - aktivnost Doi na robnu lokaciju potprocesa Smjestiti robu na lokaciju (N) stoga to mobilna aplikacija vodi skladitara najkraim putem do najprikladnije lokacije. Ubrzava se evidentiranje ulaza robe i smanjuje mogunost greaka pri upisu u potprocesu Smjestiti robu na lokaciju (N) stoga to mobilna aplikacija omoguuje upis robe i robne lokacije oitanjem njihovih barkodova pri emu skladitar treba samo upisati koliinu za smjetaj.

Slika 8-15: Model procesa Zaprimiti robu od dobavljaa (N)

Slino kao i u prethodnom procesu, ovdje se takoer ponavlja potproces Smjestiti robu na lokaciju (N), prikazan slikom 8-4 koji ukljuuje i promptno auriranje sredinje baze podataka zaprimljenom koliinom robe. To je ostvareno ukljuivanjem petlje Smjetaj robe u strukturu procesa. Ta petlja prima ulazne vrijednosti od prethodne aktivnosti, poziva potproces prosjeno 9 puta te isporuuje izlazne rezultate sljedeoj aktivnosti u slijedu.
Tablica 8-XI: Opis procesa Zaprimiti robu od dobavljaa (N)
Naziv procesa:

Zaprimiti robu od dobavljaa

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Proces obuhvaa poslove zaprimanja prethodno naruene robe. Dolazak robe najavljuje se skladitaru kao Planirani ulaz preko njegovog mobilnog ureaja. Na osnovu te informacije skladitar zaprima i rasporeuje robu po skladinim lokacijama i to odmah registrira u sredinjoj bazi podataka pomou svojeg mobilnog ureaja, koritenjem odgovarajueg modula MoIS-a i beine veze.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

45 min 40 sek = 6 min 17

Skladitar:
43 min 35 sek Trajanje aktivnosti 1 min

Oitati planirani ulaz

Skladitar

Oitati planirani ulaz s podacima o robnim stavkama i smjetajnim lokacijama na kojima se roba nalazi. Ove podatke alje sredinje raunalo na zaslon mobilnog ureaja putem beine veze. Istovar robe, provjera i potpisivanje dokumentacije. Fiziki posao na koji mobilna tehnologija nema utjecaja. Potproces koji se ponavlja u petlji Smjetaj robe, prosjeno 9 puta.

Preuzeti koleta

Skladitar

3-20 min

Smjestiti robu na lokaciju Vratiti se na poetnu poziciju Skladitar

Povratak na poetnu skladinu poziciju i parkiranje viliara. Trajanje aktivnosti se malo skrauje jer se administratoru vie ne predaje dispozicijska lista radi naknadnog auriranja baze podataka.

25 sek

112

Model procesa Optimirati smjetaj N prikazan je slikom 8-16. Premjetanje se izvodi kroz obnovljene potprocese Izuzeti robu s lokacije (N) i Smjestiti robu na lokaciju (N) koji se pozivaju iz dvije odvojene petlje na isti nain kako je to opisano uz S verziju ovog procesa. Graf procesa je jednostavniji jer ima jednu aktivnost manje (preustroj), a ostale aktivnosti u glavnom procesu i pozivanim potprocesima traju krae zbog koritenja mobilnih tehnologija (unapreenje). Proces je detaljnije opisan u tablici 8-XII.

Slika 8-16: Model procesa Optimirati smjetaj (N) Tablica 8-XII: Opis procesa Optimirati smjetaj
Naziv procesa:

Optimirati smjetaj

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Unutarskladini premjetaj robe radi optimalnog koritenja skladinih lokacija. Pokree se na temelju naloga za premjetaj, oitanog na mobilnom ureaju. Izvodi se slijedom dvaju standardnih potprocesa: Izuzeti robu s lokacije (N) i Smjestiti robu na lokaciju (N). Baza podataka aurira se putem mobilnog ureaja i beine veze odmah nakon provedenog premjetavanja robe.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti

76 min 43 sek =3 min 27 sek Skladitar: 76 min 25 sek Trajanje aktivnosti 10 sek

Oitati premjetajnicu Izuzeti robu s lokacije (N) Smjestiti robu na lokaciju (N) Vratiti se na poetnu poziciju

Skladitar

Sa zaslona mobilnog ureaja oitati podatke o robi koju treba premjestiti s jedne na drugu skladinu lokaciju. Potproces koji se ponavlja u petlji Izuzimanje robe, prosjeno 13 puta. Potproces koji se ponavlja u petlji Smjetaj robe, prosjeno 13 puta.

Skladitar

Povratak na poetnu skladinu poziciju i parkiranje viliara. U verziji N se vie ne koristi dispozicijska lista radi evidencije premjetaja (jer je to obavljeno preko mobilnog ureaja u oba potprocesa ovog procesa) pa je stoga vrijeme ove aktivnosti krae nego u S verziji.

25 sek

Iz tablinog se opisa vidi da je proces unaprijeen uvoenjem mobilnih tehnologija u on-line nainu rada to omoguava skladitaru izravni pristup sredinjoj bazi podataka koritenjem mobilne aplikacije. Posljedice uvoenja mobilnih tehnologija na proces su sljedee:

113

Auriranje stanja obavlja skladitar odmah tijekom razmjetanja robe u oba potprocesa. Zato se u glavnom procesu vie nema aktivnosti Evidentirati izmjetaj. Nije vie potrebno posebno tampati dispozicijske liste s popisom robe za premjetanje zato to se raspored robe prikazuje skladitaru putem mobilne aplikacije. Ubrzava se evidentiranje prometa po skladinim lokacijama stoga to mobilna aplikacija omoguuje upis robe i robne lokacije oitanjem njihovih barkodova. Pri tome skladitar treba upisati samo koliinu robe koja je izuzeta s jedne i premjetena na drugu lokaciju to takoer smanjuje broj greaka.

Model unaprijeenog poslovnog procesa Provesti inventuru (N) prikazan je slikom 8-17. On je neto jednostavniji nego u S verziji jer se inventurno stanje robe evidentira koritenjem mobilnih tehnologija odmah nakon brojenja na svakoj skladinoj lokaciji. Takoer, koritenje mobilnih tehnologija dosta skrauje aktivnost Rasporediti osoblje po lokacijama jer popis lokacija na kojima e provesti inventuru, zajedno s evidencijskim koliinama robe na tim lokacijama, dobivaju grupe za inventuru na zaslonu mobilnog ureaja.

Slika 8-17: Model procesa Provesti inventuru (N)

Brojanje robe koje se ponavlja po skladinim lokacijama prikazano je petljom Prolaz po lokacijama. Ta petlja ima istu dvorazinsku unutranju strukturu koja je ve prikazana slikama 8-10 i 8-11 pa se stoga ovdje ne ponavlja. Trajanja fizikih aktivnosti unutar petlji ne mijenjaju se uvoenjem mobilnih tehnologija. Meutim, znaajno se skrauje evidencija stvarnog stanja robe utvrenog inventurom budui da se to radi koritenjem mobilnog ureaja u on-line radu sa sredinjom bazom podataka. Taj dio posla je u novom modelu procesa prikazan aktivnou Evidentirati prebrojenu koliinu kratkog trajanja, smjetenu unutar petlje Brojanje pojedine robe na lokaciji (N) koja pak se nalazi u petlji Prolaz po lokacijama. Zbog tog razloga u procesu Provesti inventuru vie nema vremenski zahtjevne aktivnosti Evidentirati stanje koju je u S verziji izvodio administrator na kraju inventure. Restrukturirani i unaprijeeni proces detaljno je opisan tablicom 8-XIII.

114

Tablica 8-XIII: Opis procesa Provesti inventuru (N)

Naziv procesa:

Provesti inventuru

Verzija: N

Trajanje procesa Ti Ukupni utroak resursa Rj

Inventura u skladitu se provodi na temelju popisa evidencijske koliine robe na lokacijama, kojeg na mobilnom ureaju dobivaju grupe za inventuru. Priprema za inventuru je kraa u odnosu na S verziju procesa, zbog toga to se vie ne tampaju inventurne liste. Fizike aktivnosti brojanja se ne mijenjaju uvoenjem mobilnih tehnologija. Evidencijski dio posla znatno se skrauje jer e se baza podataka aurirati odmah nakon utvrivanja stvarnog stanja robe, uz koritenje mobilnog ureaja i beinih veza.
Aktivnost ili potproces Resurs/Utroak Opis aktivnosti Osoblje se dijeli na grupe od po dvojice skladitara. Svaka grupa dobiva preko mobilnog ureaja popis lokacija na kojima e provesti inventuru. Doi na jednu od lokacija na kojoj e se provesti inventura. Lokaciju i koliinu robe na njoj skladitar oitava na zaslonu mobilnog ureaja. Utvrditi koliko ima razliitih vrsta roba na jednoj lokaciji.

32 sata 5 min = 31 min 58 sek Skladitar:29 h 5 min ef skladita:1h 2min

Trajanje aktivnosti 2 min

Rasporediti osoblje po lokacijama Doi na lokaciju

ef skladita

Skladitar

10 sek

Prebrojati vrste robe na lokaciji Prebrojati robu

Skladitar Skladitar

Petlja Prolaz po lokacijama (238 puta)

20-60 sek 20-240 sek

Evidentirati prebrojenu robu

Skladitar

Zakljuiti inventuru

ef skladita

Utvrditi koliinu robe iste vrste na lokaciji. Odmah nakon brojanja e stvarna koliina biti upisana u bazu podataka pomou mobilnog ureaja. Neposredno auriranje baze podataka podacima o stvarnoj koliini jedne vrste robe na jednoj lokaciji, koritenjem mobilnog ureaja. Utvrditi inventurne razlike usporedbom stvarnog i evidencijskog stanja. Inventurne razlike rjeavaju se posebnim postupkom u knjigovodstvu, to nije dio ovog procesa. Petlja Brojanje robe na lokaciji (3 puta)

10 sek

30-90 min

Ovim su pregledom opisani svi glavni procesi analiziranog skladino-distribucijskog sustava nakon uvoenja mobilnih tehnologija. Ve je samo kvalitativnim uvidom u S i N verzije ovih procesa vidljivo da se novi procesi odvijaju znatno bre te da je za njihovo izvoenje potrebno utroiti manje resursa (od kojih se ovdje razmatraju samo dva najoptereenija: administrator i skladitar). Meutim, takav kvalitativni uvid, premda indikativan, nije jo dovoljno vrst dokaz da razlike u trajanju procesa, registrirane kao rezultat simulacije na dva modela, nisu samo sluajne. Drugim rijeima, jo uvijek nije sigurno da su te razlike dovoljno signifikantne da bi se smjelo zakljuivati kako mobilne tehnologije bitno unapreuju poslovni proces. Stoga e postupak dokazivanja hipoteze H2 biti proveden u sljedeoj toki ovog poglavlja.

115

8.4 Usporedba postojeih i unaprijeenih poslovnih procesa

U ovom potpoglavlju analizirati e se i usporediti rezultati prikupljeni simulacijom na modelu postojeih procesa i na modelu novih procesa, za koje se pretpostavlja da su preureeni i unaprijeeni uvoenjem mobilnih tehnologija. Ureeni rezultati simulacijskih pokusa prikazani su u tablici 8-XIV. Sve vrijednosti u tablici izraene su zbog lakeg raunanja kao decimalne vrijednosti osnovne mjerne jedinice (minute ili sata). Treba napomenuti da e se usporedba provoditi samo za etiri glavna procesa jer su rezultati potprocesa ukljueni u procese koji ih pozivaju. Tehniki to znai da je u alatu WebSphere Business Modeler, koritenom za modeliranje i provedbu simulacije, bila ukljuena opcija Evaluate all subprocesses. U tablici 8-XIV pregledno su prikazani zbirni rezultati simulacije na modelu sadanjih procesa, s oznakom (S), i na modelu novih poslovnih procesa, s oznakom (N).
Tablica 8-XIV: Pregled rezultata simulacije sadanjih i novih poslovnih procesa
Trajanje procesa Broj aktivnosti po procesu 9 7 8 6 6 5 7 6 Potrebni resursi Skladitar 24,0 min 17,6 min 51,0 min 43,6 min 98,0 min 76,4 min 37,4 sat 29,1 sat Administrator 4,4 min 7,0 min 5,0 min 4,3 sat -

Ti
Izdati robu kupcu (S) Izdati robu kupcu (N) Zaprimiti robu od dobavljaa (S) Zaprimiti robu od dobavljaa (N) Optimirati smjetaj (S) Optimirati smjetaj (N) Provesti inventuru (S) Provesti inventuru (N)

Omjer

Ti /Ti
28,20 min 17,68 min 61,62 min

s,N

s,S

s
1,90 min

0,627

1,58 min 5,80 min

0,741 45,67 min 101,77 min 0,754 76,72 min 40,33 sat 32,08 sat 0,795 6,28 min 3,88 min 3,45 min 1,41 sat 0,53 sat

Jednostavnom usporedbom rezultata simulacije moe se ustanoviti da novi procesi, izvoeni uz intenzivnu upotrebu novih tehnologija, imaju znatno krae vrijeme trajanja Tis,N od vremena trajanja Tis,S sadanjih procesa, izvoenih koritenjem klasinog IS-a. To skraenje kree se od 37,3% do 20,5% (vidjeti omjer Tis,N/Tis,S). Potrebno je utvrditi da li je ta razlika dovoljno velika da se ne bi mogla smatrati sluajnim odstupanjima srednjih vrijednosti dvaju uzoraka. Testiranje signifikantnosti razlika provedeno je na isti nain kao u toki 8.2.2 ovog poglavlja pa se zbog toga nee posebno objanjavati, a prikazano je tablicom 8-XV.
Tablica 8-XV: Usporedba sadanjih i novih vrijednosti za trajanje procesa
Vrijeme trajanja novih s,N poslovnih procesa Ti Broj si- Srednja mulacija vrijednost Izdati robu kupcu Zaprimiti robu od dobavljaa Optimirati smjetaj Provesti inventuru Vrijeme trajanja sadanjih s,S poslovnih procesa Ti Broj simulacija 100 100 Srednja vrijednost Signifikantno za P=0,95, t<1,96

se

t
42,591 18,655 48,266 54,636

100 17,68 min 1,58 min 100 45,67 min 6,28 min 100 76,72 min 3,45 min 12 32,08 sat 0,53 sat

28,20 min 1,90 min 0,247 61,62 min 5,80 min 0,855

100 101,77 min 3,88 min 0,519 12 40,33 sat 1,41 sat 0,151

116

Iz prethodne tablice vidljivo je da nul-hipoteza H0 ........ Tis,N = Tis,S o jednakosti srednjih vrijednosti mora biti odbaena jer je ti>t za P=0,95. Razlike izmeu srednjih vrijednosti trajanja procesa su prevelike da bi bile sluajne. Rezultati dobiveni simulacijom ukazuju na to da se stari i novi poslovni procesi bitno razlikuju. Oni oito ine dva razliita sustava koji su razliiti, premda su namijenjeni istim poslovima. Preciznije: uvoenje mobilnih tehnologija i MobIS-a u poslovne procese skladino-distribucijskog sustava rezultiralo je novim sustavom koji je strukturalno razliit od staroga, temeljenog na klasinom IS-u, i djeluje s bitno drugaijim performansama. Na taj nain dokazan je prvi dio hipoteze H2: uvoenje mobilnih tehnologija mijenja poslovne procese. Potrebno je jo samo pokazati pozitivne znaajke te promjene. To se moe pokazati kroz dva aspekta: smanjenje sloenosti nove poslovne tehnologije i poveanje njezine uinkovitosti.

Smanjenje sloenosti poslovne tehnologije neposredno je vidljivo iz podataka u tablici 8-XIV o broju aktivnosti po procesima. Svaki novi poslovni proces ostvaren je s jednom ili dvije aktivnosti manje nego odgovarajui stari poslovni proces, pri emu u broj aktivnosti nekog procesa ulaze i aktivnosti u pozivanom procesu ili petlji. Drugim rijeima, stara poslovna tehnologija koja okuplja etiri glavna procesa ostvarena je s 30 aktivnosti, a nova ima svega 24 aktivnosti. Manji broj aktivnosti ini, sasvim sigurno, poslovnu tehnologiju jednostavnijom, preglednijom i lakom za nadzor i upravljanje. Poveanje uinkovitosti poslovne tehnologije ostvaruje se, kako je pokazano na poetku toke 8.3, preustrojem procesa kao cjeline i poveanjem djelotvornosti pojedinih aktivnosti poslovnog procesa. Da je proveden preustroj, vidi se usporedbom toke 8.2 i 8.3. S druge strane, poveanje djelotvornosti se iskazuje kao smanjenje potrebnih resursa za obavljanje zadanog obujma poslova. U tablici 8-XVI prikazana je koliina utroenih resursa za radna mjesta administratora i skladitara. Rezultati su dobiveni simulacijom na modelu postojeih poslovnih procesa podranih klasinim IS-om i novih poslovnih procesa unaprijeenih upotrebom mobilnih tehnologija. Novi poslovni procesi su uinkovitiji: radno mjesto administratora uope vie nije potrebno (stupac 3 tablice), a opseg rada skladitara smanjuje se 20% do 26,7% (stupac 5). U modelima procesa pojavljuje se jo ef skladita, ali analiza za to radno mjesto nije ukljuena u tablicu 8-XVI jer se on javlja samo u procesu Provesti inventuru te se opseg njegovog posla ne mijenja uvoenjem mobilnih tehnologija to je vidljivo iz usporedbe odgovarajuih tablica 8-VI i 8-XIII.
Tablica 8-XVI: Odnos utroenog rada za stare i nove poslovne procese
Stari poslovni procesi Novi poslovni procesi Uteda Administrator (1) Skladitar Administrator (3) Skladitar (4)/(2) Razlika (1)+(2) [(3)+(4)] Broj sluajeva Ukupna uteda [sati rada]

(2)

(4) (5)

(6)

(7)

(8)

Izdati robu kupcu Zaprimiti robu od dobavljaa Optimirati smjetaj Provesti inventuru

4,4 min 24,0 min 7,0 min 51,0 min 5,0 min 98,0 min 4,3 sat 37,4 sat

- 17,6 min 0,733 10,8 min - 43,6 min 0,855 14,4 min - 76,4 min 0,800 26,6 min 29,1 sat 0,778 8,3 sat

21.347 1.720 59 2

3842,5 412,8 26,2 16,6

117

Ukupna uteda resursa, po svakom od analiziranih procesa pojedinano, vidi se u stupcu 6 prethodne tablice. Cijena rada skladitara i administratora je priblino ista pa je dozvoljeno zbrajati utede. U stupcu 7 naveden je broj skladinih transakcija tijekom prvih sedam mjeseci 2008. godine, ve analiziran u toki 8.2.1. Ukupna uteda na sva etiri procesa (stupac 8) raunata je kao umnoak vrijednosti u stupcima 6 i 7 te iznosi 4.298 sati rada za 7 mjeseci. Ekstrapolacijom na razdoblje od 12 mjeseci dobije se godinja uteda od 7.368 sati rada, uz pretpostavku sadanjeg obima posla. Ako se pretpostavi da bruto cijena rada skladitara iznosi 10 /sat, onda godinja uteda iznosi 73.680 . Ne ulazei dalje u detaljnije ekonomske izraune moe se procijeniti da su jednogodinje utede priblino jednake ukupnom ulaganju u razvoj i implementaciju MobIS-a u poduzee srednje veliine kao to je to analizirani skladino-distribucijski sustav. Promatrajui skladino-distribucijski sustav kao cjelinu moe se zakljuiti da su uvoenjem mobilnih tehnologija bitno poveane njegove ukupne performanse zbog tri razloga: Izravno auriranje novog stanja robe u sredinjoj bazi podataka, bez potrebe za biljeenjem robnih transakcija ili inventurnih nalaza na papir radi njihovog kasnijeg prijepisa u sredinju bazu podataka. Prednost takvog naina auriranja samo je potencirana on-line nainom rada, iako bi dola do izraaja i u off-line nainu, pri emu bi efekt skraenja vremena vjerojatno bio neto slabiji. Uvoenjem izravnog auriranja robnog stanja nakon robnih transakcija ili inventurnih nalaza omogueno je smanjenje broja razliitih vrsta sudionika pojedinih procesa jer su ukinute njihove dosadanje aktivnosti. Mobilne tehnologije ubrzavaju i openito pospjeuju obavljanje nekih aktivnosti poput pronalaska robe u skladitu i evidentiranja robnih transakcija stoga to na bri i prikladniji nain prezentiraju skladitaru potrebne informacije. Na primjer, umjesto snalaenja u papirnoj dispozicijskoj listi, mobilna aplikacija vodi skladitara po lokacijama za prikupljanje robe za otpremu. Ili, biljeenje robnih transakcija kroz suelje mobilne aplikacije bre je i tonije nego pisanje po dispozicijskoj listi.

Smanjenje broja aktivnosti u svim procesima uzrokovano je uvoenjem izravnog itanja i auriranja sredinje baze podataka sa slijedeim posljedicama: Nestaju administrativne aktivnosti kojima se robne transakcije ili inventurni nalazi preslikavaju u sredinju bazu podataka. Ukidaju se aktivnosti pripreme i ispisa dokumentacije, potrebne za skladitarev rad. Olakan je pristup informacijama koje su potrebne za rad u skladitu.

Aktivnosti koje su nestale zbog izravnog auriranja sredinje baze podataka podacima s terena su: Evidentirati izlaz robe u procesu Izdati robu kupcu Evidentirati ulaz robe u procesu Zaprimiti robu od dobavljaa Evidentirati izmjetaj u procesu Optimirati smjetaj Evidentirati stanje u procesu Provesti inventuru

118

Bitno je napomenuti da je ukidanje ovih aktivnosti mogue iskljuivo zbog primjene on-line naina rada. Kada bi nain rada bio off-line, te aktivnosti bi ostale, ali bi svejedno znatno krae trajale ako bi se uveli suvremeni naini sinkronizacije podataka opisani u poglavlju 7.2. Aktivnosti koje su nestale zbog izravnog itanja sredinje baze podataka su slijedee: Tiskati otpremnicu s dispozicijskim listama u procesu Izdati robu kupcu Tiskati planirani ulaz s dispozicijskim listama u procesu Zaprimiti robu od dobavljaa Izdati dispozicijske liste u procesu Optimirati smjetaj

Kod prvih dviju aktivnosti i dalje moe izdavati papirna verzija odgovarajueg dokumenta, Naloga za otpremu odnosno Planiranog ulaza. Doista, tako se najee i radi zbog zahtjeva kupaca kada je rije o otpremi gotove robe. Meutim, takav dokument administrator vie ne treba posebno pripremati na osnovu dokumenta pristiglog iz komercijale, niti se za robu na njemu trebaju generirati dispozicijske liste. Ispis takvog dokumenta moe biti pokrenut izravno iz komercijale, odmah po zakljuenju prodaje. Nestanak ovih aktivnosti takoer je mogu zahvaljujui on-line radu. U off-line radu te bi aktivnosti vjerojatno ostale, ali bi svejedno znatno krae trajale ako bi se uveli suvremeni naini sinkronizacije podataka opisani u poglavlju 7.2. Alternativno, spojile bi se s aktivnostima evidentiranja novog stanja u sredinjoj bazi podataka Aktivnosti koje su ubrzane zbog izravnog pristupa bazi podataka te automatizacije procesa su slijedee: Doi na robnu lokaciju i Zabiljeiti izuzimanje u potprocesu Izuzeti robu s lokacije Doi na robnu lokaciju i Zabiljeiti smjetaj u potprocesu Smjestiti robu na lokaciju

Obavljanje tih aktivnosti je ubrzano zbog uporabe mobilne aplikacije koja vodi skladitara po lokacijama, to jest postupka oitavanja robe i lokacije putem pripadnog barkoda, s tim da se runo upisuje samo koliina robe koja je bila u prometu. Zakljuno, provedena analiza pokazuje da se uvoenjem mobilnih tehnologija: pojednostavljuje poslovna tehnologija, jer se analizirani poslovni procesi mogu izvesti s 24 umjesto 30 aktivnosti, skrauje vrijeme trajanja procesa za 20% do 37%, smanjuje opseg potrebnih resursa za 20% do 27% i ostvaruje godinja uteda oko 73.000 , to je priblino jednako ulaganjima u razvoj i implementaciju MobIS-a.

Svi se ovi uinci pojavljuju kao neposredni rezultat uvoenja mobilnih tehnologija i MobIS-a u analizirani skladino-distribucijski sustav jedne tipine organizacije, pa se stoga hipoteza H2 moe smatrati potpuno dokazanom.

119

9 Zakljuak
Ovaj rad zapoet je u svrhu izgradnje sistematinog i metodoloki jasno zasnovanog pristupa za projektiranje i izgradnju mobilnih informacijskih sustava, okvirno definiranih kao informacijskih sustava koji, osim klasinih korisnika i njihovog naina rada, podravaju i mobilne korisnike. Poseban naglasak stavljen je na opis omoguavanja interoperabilnosti izmeu mobilnih i klasinih, stacionarnih korisnika, to je u kasnijim poglavljima, 6, 7 i 8. obraeno u sklopu dvije temeljne paradigme, spojenom (on-line) i otspojenom (off-line) radu. Pregledom mobilnih tehnologija u poglavlju 2 omoguen je uvid u njihove tehnike mogunosti, od procesne moi preko ergonomskih karakteristika do komunikacijskih i mrenih svojstava. Tim poglavljem prikazane su i razvojne platforme za izradu mobilnog softvera. Svi kasniji primjeri izgradnje MobIS-a opisani u poglavljima 7 i 8 temelje se na uporabi jedne od tih platformi, Microsoftovog .NET Compact Frameworka te programskog jezika C#. Time se ne vrednuje Microsoftova tehnologija kao najbolja za razvoj mobilnog softvera, nego je izraz autorovih osobnih preferenci i tehnikog znanja. Cilj spomenutog sistematinog i metodoloki jasno zasnovanog pristupa za projektiranje i razvoj mobilnih informacijskih sustava nije samo osmiljavanje metodike za tu djelatnost, nego i uklapanje te metodike u ope priznate industrijske standarde poput Business Process Modeling. Da bi se ostvarilo to uklapanje, bilo je potrebno ukratko predstaviti BPM, to je uinjeno u poglavlju 3 ovog rada. Osim BPM-a, ukratko su u poglavlju 4 predstavljene i neke druge metode i tehnike koritene u predloenoj metodici razvoja MobIS-a. U 5. poglavlju postavljene su jasne definicije opsega problema koji se rjeava ovim radom na nain da su tono definirani kljuni pojmovi u mobilnosti, pojmovi s kojima se izgrauje metodika razvoja mobilnih informacijskih sustava: Pokretljivost korisnika: stacionaran ili mobilan. Mobilan korisnik definiran je kao onaj tko u radu ne moe koristiti stolno, prijenosno ili uklopljeno raunalo, nego mora koristiti dlanovnik. Iako poslovni proces moe biti mobilan, a da ga odrauje stacionaran korisnik, jasno je reeno da svi takvi sluajevi spadaju u jednostavniji sluaj izgradnje mobilnog informacijskog sustava stoga to se programska oprema moe koristiti na prijenosnim ili uklopljenim raunalima, praktiki jednakima ''velikim'', stacionarnim strojevima Dinamika lokacije: postojana ili nepostojana. Nepostojanost lokacije definira se, zapravo, kao mjera nepredvidivosti pozicije mobilnog radnika i mogunosti njegovog brzog pronalaenja bez uporabe komunikacijskih ili navigacijskih sredstava. Obratno, lokacija je postojana ako je pozicija mobilnog radnika unutar nje predvidiva te je samog radnika mogue brzo i djelotvorno pronai bez uporabe komunikacijskih ili navigacijskih sredstava

Pokretljivost korisnika i dinamika lokacije zajedniki odreuju mobilnost aktivnosti koje obavlja radnik i to tako da je ta aktivnost mobilna ako je lokacija njenog obavljanja nepostojana ili je radnik mobilan, ili oboje. Skup svih takvih aktivnosti ini mobilni dio informacijskog sustava i valjda ga podrati mobilnim tehnologijama. Implicitno slijedi da MobIS nikad nije samostalan, nego je uvijek dio cjelokupnog IS-a koji, dakle, obuhvaa stacionarne i mobilne dijelove. 120

Veza radnika i njegovog mobilnog ureaja sa sredinjim IS-om je parametar koji sam po sebi ne odreuje mobilnost korisnika, ali ima pregolemo znaenje za izvedbu MobIS-a. Ta veza odreuje nain rada korisnika: spojeni (on-line), sa stalnom vezom prema sredinjem IS-u, ili otspojeni (off-line), s povremenom vezom prema sredinjem IS-u.

Iako je spojeni rad ideal razvoja MobIS-a, on nije uvijek ostvariv zbog tehnikih ili zemljopisnih razloga. Stoga je metodikom razvoja mobilnih informacijskih sustava opisanom u 6. poglavlju obuhvaeno projektiranje i razvoj MobIS-a za obje vrste mobilnog rada. Za svaku od tih vrsta rada prilino se razlikuje izvedba komunikacije mobilnih ureaja i njihovih korisnika sa sredinjim IS-om te je to glavni razlog spomenute iznimne vanosti naina rada. esto poglavlje ovog rada donosi prijedlog metodike za razvoj mobilnih informacijskih sustava nazvane Raspoznavanje mobilnih procesa (Mobile Process Recognition). Ta metodika pokriva, u 18 koraka, sve faze razvoja MobIS-a, s posebnim naglaskom na: rano uoavanje mobilnih procesa i aktivnosti kao podskupa svih procesa i aktivnosti organizacije, prije poetka detaljnog modeliranja poslovnih procesa, strogo formalno definiranje i opisivanje mobilnih procesa i aktivnosti u skladu s normom BPMN, precizno utvrivanje temeljne arhitekture MobIS-a te informacijskih i komunikacijskih tehnologija za njegovu izgradnju ovisno o okolnostima u kojima e se koristiti mobilni informacijski sustav te s obzirom na dostupnost sredinjih podatkovnih resursa izradu konkretnih mobilnih aplikacija

Metodika RMP moe se sistematizirati na slijedei nain: 1. Odreivanje aktivnosti (procesa i radnih koraka) poslovnog sustava metodom dekompozicije. 2. Definiranje uloga (kao specifinog oblika resursa) i njihovo pridruivanje aktivnostima metodom analize resursa. 3. Izgradnja BPM dijagrama svih poslovnih procesa organizacije metodom modeliranja poslovnih procesa (BPM). 4. Odreivanje stupnja mobilnosti svih aktivnosti temeljem vlastite metode nazvane DP matrica. Tom metodom svaka aktivnost dobiva atribute pokretljivosti korisnika, dinamike lokacije i veze sa sredinjim IS-om. 5. Dopuna BPD-a izgraenog u 3. koraku tako da se na modelu procesa jasno oznae i grupiraju sve mobilne aktivnosti, na nain doputen BPM normom. 6. Izgradnja modela baze podataka za cjelokupni informacijski sustav primjenom ERA metode i relacijskog modeliranja. 7. Odreivanje onih relacijskih shema (iz skupa svih relacijskih shema baze podataka modelirane u 7. koraku) nad kojima rade mobilne aktivnosti pomou modificirane MPK matrice. 8. Iz skupa svih mobilnih aktivnosti, razluivanje onih koje e se obavljati na spojeni (online) nain te onih koje e se obavljati na otspojeni (off-line) nain, uzimajui u obzir: geografske, tehnike i druge parametre, tehnike mogunosti mobilnih 121

komunikacijskih tehnologija opisanih u poglavlju 2 i vezu sa sredinjim IS-om tijekom obavljanja aktivnosti odreenu u koraku 4 Nakon ovog koraka, metodika RMP rava se na dvije grane: prema izradi MobIS-a za otspojeni rad te prema izradi MobIS-a za spojeni rad: 9. Oblikovanje baze podataka za mobilne ureaje namijenjene aplikaciji za otspojeni rad metodom VSDB (Very Small Database Design). 10. Omoguavanje sinkronizacije podataka izmeu mobilnog korisnika i sredinjeg IS-a pri otspojenom radu koristei proces sinkronizacije podataka zvan replikacija. 11. Izrada programa za otspojeni mobilni rad. Takav program je standardni izvrni program troslojne arhitekture namijenjen mobilnim ureajima. 12. Odabir naina izvedbe programa za spojeni mobilni rad: mobilne web aplikacije ili mobilnog izvrnog programa koji sa sredinjim IS-om komunicira putem web servisa. Ako su poslovni procesi pri kojima se primjenjuje mobilna tehnologija takvi da mobilna aplikacija mora imati pristup nekim sklopovima mobilnog ureaja (primjerice, itau prugastog koda integriranom u mobilni ureaj ili RFID sklopovlju), onda se programska komponenta MobIS-a ne moe temeljiti na web tehnologijama, nego je potrebno razviti izvrni program. 13. Izrada web aplikacije za spojene mobilne aktivnosti. Razlika u odnosu na klasine web aplikacije je u korisnikom suelju specifino namijenjenom za prikaz na malim ekranima 14. Izrada web servisa za mobilni pristup sredinjem IS-u. Ako podrku mobilnim aktivnostima za spojeni nain rada treba osigurati izvrnim programom, onda za takav program treba izraditi web servis za mobilni pristup sredinjem IS-u predstavlja jedinstvenu pristupnu toku prema sredinjem IS-u, posreduje izmeu sredinjeg IS-a i sredinje baze podataka te mobilnog svijeta i provodi poslovna pravila po kojima se izvodi poslovni proces koritenjem mobilnih ureaja 15. Izrada izvrnog programa za spojene mobilne aktivnosti. Takav program je standardni izvrni program koji ima samo jedan, prikazni sloj. Sa sredinjom bazom podataka komunicira putem web servisa razvijenog u prethodnom koraku. Taj web servis objedinjuje poslovni i podatkovni sloj. Smisao postojanja izvrnog programa koji obuhvaa samo prikazni sloj jest mogunost upravljanja hardverom mobilnog ureaja to nije izvedivo mobilnom web aplikacijom. 16. ,17. i 18. korak metodike RMP opisuju isporuku (deployment) mobilnih aplikacija, njihovo testiranje te putanje MobIS-a u rad. Projektiranje MobIS-a metodikom RMP prikazano je u 7. poglavlju na konkretnim i reprezentativnim primjerima iz stvarne primjene. Za studije sluaja primjene metodike raspoznavanja mobilnih procesa odabrana su dva tipa mobilnih aktivnosti koje karakterizira: Postojana lokacija, mobilni korisnik, spojeni rad. Tipian primjer je MobIS skladinog sustava. Studija sluaja temelji se na stvarnom primjeru uporabe mobilnih tehnologija u skladino-distribucijskom poslovanju. Nepostojana lokacija, mobilni korisnik i otspojeni rad. Tipian primjer je MobIS namijenjen policijskom nadzoru prometa: identifikaciji vozila koja treba iskljuiti iz prometa zbog prestanka vaenja registracije ili nekih drugih razloga i evidenciji 122

prometnih prekraja u trenutku njihovog nastanka. Studija sluaja temelji se na jednom razvojnom projektu koji se izvodio na Fakultetu organizacije i informatike za potrebe MUP-a RH. Pokazalo se da metodika RMP dobro opisuje postupke razvoja svih kategorija MobIS-a. Razvojnim alatima za mobilni softver mogue je pak i izvesti projekt MobIS-a te ga pretvoriti u radnu aplikaciju. Potvrda navedenim injenicama jest i uspjean razvoj pomou RMP metodike te rad jednog ''ivog'' MobIS-a za skladino-distribucijsko poslovanje zvanog MobTrenis trenutno koritenog u tvrtki Ellabo. Budui da se metodika RMP temelji na klasinim metodama i tehnikama modeliranja poslovnih procesa poput BPM-a, smatra se, dakle, da je dokazana Hipoteza 1 ovoga rada: Postojee metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa mogu, uz odreene dopune, podrati modeliranje onih poslovnih procesa za ije su izvoenje potrebne mobilne tehnologije. U 8. poglavlju provedeno je ispitivanje, vezano uz drugu hipotezu ovog rada, s ciljem odreivanja jesu li mobilne tehnologije pozitivno djelovale na poslovni sustav, pri emu se pod pozitivnim smatra smanjenje sloenosti poslovnih procesa, pojednostavljenje poslovne tehnologije i vea radna djelotvornost koja se moe oitovati u kraem vremenu potrebnom za obavljanje poslovnih procesa te u manjem zauzeu resursa, primjerice ljudskih. Raunalna simulacija poslovnih procesa je bila primarna metoda tih ispitivanja i to iz slijedeih razloga: Simulacijski model omoguava istraivanje ponaanja originalnog sustava u kojem istraivai imaju potpun nadzor nad svim varijablama iji utjecaj istrauju. Posebno je to vano kod organizacijskih sustava koji su vrlo sloeni te rade u promjenljivim uvjetima i uz dinamiki utjecaj velikog broja imbenika koje u stvarnim poslovnim uvjetima nije mogue kontrolirati. Istraivanjem na modelu moe se procijeniti uinak namjeravanih promjena ve nakon nekoliko dobro odabranih simulacijskih pokusa, za razliku od realnog sustava gdje mjerenje rezultata bilo kakve promjene moe biti samo u realnom vremenu, obino reda veliine mjeseci, a ponekad i godina. Simulacijom na raunalnom modelu moe se ispitati vie to-ako scenarija i procijeniti ekonomska opravdanost ulaganja u namjeravane promjene poslovnih procesa prije nego se pokrene skupi i dugotrajni investicijski postupak. Ne postoji, to jest autoru rada bjee nedostupan, dovoljan statistiki uzorak koritenja mobilnih tehnologija u sklopu MobIS-a temeljem kojih bi se moglo provesti eljeno istraivanje.

U svrhu uspjene provedbe simulacije, uinjeno je slijedee: Za odabrane poslovne procese izraen je BPD koji pokazuje kako se ti procesi izvode u klasinom, stacionarnom IS-u. Simulacijom je odreeno trajanje svakog procesa te zauzee resursa. Napravljeno je i opisano unapreenje (improvement) istih procesa uvoenjem mobilnih tehnologija u njihove pojedinane aktivnosti te izraen novi BPD koji pokazuje kako se ti procesi izvode. 123

Simulacijom je odreeno trajanje svakog procesa te zauzee resursa za nove, mobilnim tehnologijama unaprijeene varijante tih procesa. Na kraju je obavljena usporedbena analiza na temelju dobivenih vrijednosti trajanja svakog procesa i zauzea resursa u starom i novom procesnom modelu te su izvedeni zakljuci o uincima mobilnih tehnologija.

Dokazano je da uvoenje mobilnih tehnologija mijenja poslovne procese na dva pozitivna naina: Smanjuje sloenost procesa unaprijeenih mobilnim tehnologijama, to jest pojednostavnjuje poslovni sustav. Smanjuje ukupno vrijeme obavljanja procesa unaprijeenih mobilnim tehnologijama, to jest poboljava performanse poslovnog sustava.

Ta su poboljanja mogua zbog uvoenja izravnog itanja i auriranja sredinje baze podataka ime su ukinute aktivnosti prijepisa skladinog stanja ostvarenog skladitarevim akcijama u sredinju bazu podataka, dokrajena nunost ispisivanja dokumentacije potrebne za skladitarev rad te, openito, olakan i ubrzan pristup sredinjoj bazi podataka. navedena poboljanja potencirana su on-line nainom rada, iako bi dola do izraaja, premda u manjoj mjeri, i u off-line nainu rada. Tako je dokazana Hipoteza 2 ovoga rada: Mobilne tehnologije mogu smanjiti pojednostavniti poslovnu tehnologiju. sloenost poslovnog procesa i

Za smjernice daljnjih istraivanja moe se preporuiti slijedee: Prikupljanje dovoljno velikog statistikog uzroka koritenja MobIS-a te izuavanje njihovog djelovanja na poslovni sustav s naglaskom na usporedbu tog djelovanja prije i poslije uvoenja mobilnih tehnologija. Rezultati takvog ispitivanja mogli bi dodatno potvrditi drugu hipotezu ovoga rada. Pri obradi tih rezultata svakako treba paziti da li se oni odnose na planski projektiran, izgraen i uveden MobIS, bilo metodikom RMP, bilo nekom drugom metodikom, ili je pri izgradnji MobIS-a koriten heuristiki pristup. Izuavanje kako metodika RMP djeluje za drugu hardversku i softversku opremu od one koritene u ovom radu. Kako se, na primjer, metodikom RMP obavlja izgradnja MobIS-a na drukijim, ne-Microsoftovim platformama? Izuavanje kako metodika RMP djeluje na rijetku klasu MobIS-a temeljenih na hibridnom radu, to znai da mobilni ureaji rade u spojenom nainu ako ima veze sa sredinjim IS-om, a u otspojenom ako je ta veza prekinuta. U kojim situacijama uope upotrijebiti takav sustav?

Nadamo se da ovaj rad moe posluiti kao temelj i dobra referenca za budua osmiljavanja metodika za projektiranje MobIS-a ili pak kao temelj za daljnji razvoj takve, ovdje predloene, metodike RMP.

124

10 Literatura

Alag H. (2006): Business Process Mobility, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 583-601. Armour P. G. (2007): Evolution and Emerging Issues in Mobile Wireless Networks, Communications of the ACM, june 2007. Arunatileka D. (2006): Applying Mobile Technologies to Banking Business Process, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 778-792. Avison D., Shah H. (1997): The Information Systems Development Life Cycle, McGraw-Hill, London Belotti R. et al. (2005) Experimental Platform for Mobile Information Systems, Proceedings of the 11th annual international conference on Mobile computing and networking MobiCom05, September 2005, Cologne, Germany (Publisher: ACM). Bhuvan U. (2006): Handbook of Research in Mobile Business: Technical, Methodological, and Social Perspectives, Vol.1 i Vol.2, Idea Group. Birkhofer A., Deibert S. and Rothlauf, F. (2006): Critical success factors for mobile field service applications: A case research, in eOrganisation, Service-, Prozess-, Market-Engineering, 8. Internationale Tagung Wirtschaftsinformatik, Band 1, Karlsruhe, 291-308. Bolchini C., Schreiber F.A. and Tanca L. (2007): A methodology for a Very Small Data Base design, Information Systems 32, 61-82. Bose I. (2006): Fourth generation wireless systems: requirements and challenges, Communications of the Association for Information Systems, Volume 17, 693-713. Brumec J. (1997): A Contribution to IS General Taxonomy. Zbornik radova, Vol 21 No 1(22), pp 1-14, Faculty of Organisation and Informatics, Varadin 1997. Brumec J. (2008): Projektiranje poslovnih procesa, saetak predavanja za SPDS IROID, FOI Varadin, 2008., dostupno na Brumec S., Vrek N. (2004): Mobilne tehnologije za pristup sredinjim bazama podataka, Zbornik radova CASE16, lipanj 07.-09. 2004, Opatija, Hrvatska, 197-203. Brumec S.: Grupirajui genetiki algoritmi Brumec S.: Identifying Mobile Processes in a Complex Information System, IIS2007, Varadin, 2007 Business Process Management Initiative (BPMI): Business Process Modeling Notation (BPMN), Version 1.0 (http://www.omg.org), May 3, 2004. Carlis J. and Maguire J. (2001). Mastering Data Modeling A User Driven Approach, Addiison-Wesley, Boston. Carter J. (1995). The Relational Database, Thomson Computer Press, London.

4 5

10

11

12

13 14 15

16 17

125

18

Chae M. and Kim J. (2003): What's so different about the mobile Internet?, Communications of the ACM 46, 12 (2003), 240-247. Curry J.M. (2006): Introducing Mobile technology into an Australian City Council Experiences and Lessons Learned, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 848-858. Davis G. (2003): Systems Approach, in Encyclopedia of Information Systems, ed. Bidgoli H., Elsevier ScienceAcademic Press, London. De Virgilio R., and Torlone, R. (2005): An Extensible Technique for Content Adaptation in Web-based Information Systems, in Mobile Information Systems II, ed. Krogstie, J., Kautz, K. and Allen, D, Springer, New York. DeFee J. M. And Harmon P. (2005): Business Activity Monitoring and Simulation, in Workflow Handbook 2005, ed. Layna Fisher, Published in association with the WfMC, Future Strategies, Lighthouse Point, Florida, USA, 53-74. Dekleva, S.: M-Business - Economy Driver or a Mess, Communications of the Association for Information Systems, vol. 13, 111-135, 2004 Falcone F. and Garito M. (2006): Mobile Strategy Roadmap, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 444-462. Filev A. et al. (2002): Professional UML with Visual Studio .NET, Wrox Press, Birmingham. Francis C. J., Elnegaard N., Eskedal, T. G. and Venturin, R. (2006): Business Opportunities of Open Broadband Access Networks, BWAN06, International Workshop on Broadband Wireless Access for Ubiquitous Networking, September 20, 2006, Alghero, Italija, 1-10. Graham K., Keogh J., Mykland, R. (2005): Palm OS Cobalt Programming from the Ground Up, McGrawHill/Osborne, Emeryville, California, SAD. Gruhn V. and Book M. (2006): Mobile Business Processes, Unpublished paper, Chair of Applied Telematics/eBusiness, Department of Computer Science, University of Leipzig. Gruhn V., Khler, A. and Klawes, R. (2006): Mobile process landscaping by example of residential trade and industry, neobjavljeni lanak, Chair of Applied Telematics/e-Business, Department of Computer Science, University of Leipzig, 2006. GSM World: Brief History of GSM & the GSMA, http://www.gsmworld.com/about/history.shtml (accessed August 25, 2008) GSM World: GSM Facts and Figures, http://www.gsmworld.com/news/statistics/index.shtml (accessed August 25, 2008) Hall C. and Harmon P. (2007): The 2007 Enterprise Architecture, Process Modeling and Simulation Tools Report Verssion 2.1, Bptrends www.bptrends.com. Havey M. (2005): Essential Business Process Modeling, O'Reilly Media, Sebastopol. Hoffer J., George J. and Valacich J. (2002): Modern System Analysis & Design, Prentice-Hall International. Holtzblatt K. (2005): Designing for the mobile device: Experiences, challenges and Methods, Communications of the

19

20

21

22

23

24

25 26

27

28

29

30

31

32

33 34 35

126

ACM, 48, 7, 2005, 32-35. 36 IBM (1982): Business System Planning, In Advanced System Development/Feassibility Techniques, ed. by Couger J.D., Colter M.A., Knapp R.W., Wiley, New York, 236-314. Johnstone B. and Vaghjiani (2006): Applying Mobility in the Workforce, in in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 765-777. Kangas E. and Kinnunen T. (2005): Applying user-centered Design to mobile application development, Communications of the ACM, 48, 7, 55-59. Khosrow-Pour M. (2006): Encyclopedia of E-Commerce, E-Government, and Mobile Commerce, Vol.1 i Vol.2, Idea Group. Khler A. and Gruhn V. (2006): Analysis of Mobile Bussiness Processes for the Design of Mobile Information Systems, Unpublished paper, Chair of Applied Telematics/e-Business, Department of Computer Science, University of Leipzig. Maamar Z. (2006): A Mobile application based on software agents and mobile web services, Business Process Management Journal 12, 3 (2006), 311-329. Modrak V. (2005): Business Process Improvement through Optimization of its Structural Properties, in Workflow Handbook 2005, ed. Layna Fisher, Published in association with the WfMC, Future Strategies, Lighthouse Point, Florida, USA, 75-90. MSDN: Architectural Overview of Adaptive Control us/library/67276kc5(VS.80).aspx (accessed September 12, 2008) MSDN: ASP.NET Mobile Web Development us/library/ms178619(VS.80).aspx (accessed September 12, 2008) Behaviour, http://msdn.microsoft.com/en-

37

38

39

40

41

42

43

44

Overview,

http://msdn.microsoft.com/en-

45

Norman A. and Allen D. (2005): Deployment and use of mobile information sytems-A case study of police work, in Mobile Information Systems II, ed. Krogstie, J., Kautz, K. and Allen, D, Springer, New York, 203-228. Object Management Group (OMG): Business Process Modeling Notation Specification, OMG Final Adopted Specification (http://www.omg.org), February 2006, dtc/06-02-01. Ould M. A. (2005): Business Process Management: A Rigorous Approach, Meghan-Kiffer Press, Tampa, Florida, SAD. Patel K. J. (2006): Successful Implementation of Emerging Communication Technologies in Mobile-Intense Oranization-A Case Study of Sydney Report, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 728-739. Peppard J (2001): The Essence of BPR Pernici B. ed. (2006): Mobile Information Systems: Infrastructure and Design for Adaptivity and Flexibility, Springer. Pousttchi K., Thurnher B. (2007): Adoption and Impact of Mobile-Integrated Business Process Comparison of Existing Frameworks and Analysis of their Generalization Potential, zbornik radova eOrganisation: Service-, Prozess-, Market-Engineering, 8. Internationale Tagung Wirtschaftsinformatik, Buch 1, Karlsruhe.

46

47

48

49 50 51

127

52

Sairamesh J., Goh S., Stanoi I., Padmanabhan, S. and Li C. S. (2004): Disconnnected Processes, Mechanisms and Architecture for Mobile E-Business, Mobile Networks and Applications 9, 2004, 651-662. Sarvas M.K. (2004): Mobile solutions in business processes, Research report, University of Technology, Telecommunications Software and Multimedia Laboratory, Helsinki. Schiller J. (2003): Mobile Communications, Addison-Wesley, Edinburgh. Scornavacca E., Barnes S., Huff S. (2006): Mobile business research published in 2000-2004: Emergence, current status and future opportunities, Communications of the Association for Information Systems 17, 635-646. Sharma P. and Nugent D. (2006): Mobile technologies and Tourism, in Mobile Business Technical, Methodological and Social Perspectives, ed. Bhuvan Unhelkar, IDEA Group Reference, London, 810-827. Sharp A., McDermott P. (2001): Workflow Modeling: Tools for Process Improvement and Application Development, Artech House, Norwood, Massachussets, SAD. Thames Valley Police: http://www.thamesvalley.police.uk/press_pda_pilot.htm Tiffany R. (2003). SQL Server CE Database Development with the .NET Compact Framework. Time-Division Multiple Access, International Engineering Consortium, http://www.iec.org/online/tutorials/tdma/ (accessed August 25, 2008) Torlone R. et al. (2006): Methods and Tools for the Development of Adaptive Applications, in Mobile Information Systems, ed. Pernici B, Springer, New York. UMTS World: CDMA overview, http://www.umtsworld.com/technology/cdmabasics.htm (accessed August 25, 2008) Urbaczewski A., Koivisto M. (2008): The Importance of Cognitive Fit in Mobile Information Systems, Communications of the Association for Information Systems (22), pp. 185-196. Urbaczewski A., Valacich J. S., Jessup L. M. (2003): Mobile Commerce-Opportunities and Challenges, Communications of the ACM 46(12), pp. 30-32. Valiente P. and van der Heijden H. (2002): A Method to Identify Opportunities for Mobile Business Processes, SSE/EFI Working Paper Series in Business Administration, 2002:10. Van der Aalst W., Desel J., eds.(2000): Business Process Management-Models, Techniques and Empirical Studies, Springer Verlag, Berlin. Van der Heijden, H. and Valiente, P. (2003): Mobile business processes: Cases from Sweden and Netherlands, SSE/EFI Working Paper Series in Business Administration, 2002:14. Varshney U. (2003): Mobile Wireless Information Systems: Applications, Networks, and Research Problems, Communications of the Association for Information Systems, Volume 12, 2003, 155-166. Wahli U. et al. (2007): Business Process Management: Modeling through Monitoring Using WebSphere V6.0.2 Products, IBM Corp, Poughkeepsie, NY, www.redbooks.ibm.com. Walker J. (1990): Mobile Information Systems, Artech House Publishers.

53

54 55

56

57

58 59 60

61

62 63

64

65

66

67

68

69

70

128

71

Waluyo A. B., Srinivasan B. and Taniar D. (2005): Research in mobile database query optimization and processing, Mobile Information Systems, 1, 2005, 225252. Wang Y., van de Kar E. and Meijer G. (2005): Designing mobile solutions for mobile workers Lessons learned from a case-study, ACM ICEC05, August 1517 2005, Xian, China, 582-589. Wang Y., van de Kar E., Meijer G. (2005): Designing Mobile Solutions for Mobile Workers Lessons Learned from a Case Study, Proceedings of the 7th international conference on Electronic commerce, August 2005, Xi'an, China (Publisher: ACM), pp. 582-589. White, S. A.: Introduction to BPMN, IBM Wikipedia contributors, "Nordic Mobile Telephone," Wikipedia, The Free Encyclopedia, http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Nordic_Mobile_Telephone&oldid=233919404 (accessed August 25, 2008). Worley S. (2001): Mobile Development with ASP.NET, poglavlje 16 knjige Inside ASP.NET, 473-500, Sams Publishing. Zeimpekis, V., Giaglis, M.G., Lekakos, G.: A Taxonomy of Indoor and Outdoor Positioning Techniques for Mobile Locations Services, Mobile/Wireless Research Group Publications Series 2002-2003, Athens University of Economics and Business, 2003 Zhang D.: Web content adaptation for mobile handheld devices, Communications of the ACM 50, 2 (2007), 75-79. ugaj M., Dumii K., Duak, V. (1999): Temelji znanstvenoistraivakog rada, FOI, Varadin. Mesarovi M.D., Macko D., Takahara Y: Teorija hijerarhijskih sistema sa vie nivoa, Informator, Zagreb, 1972. Hammer M., Champy J.: Reenginering the Corporation, HarperCollins, New York, 1993. uraevi A.: Predavanja iz matematike statistike, Radniko sveuilite ''Moa Pijade'', Zagreb, 1972.

72

73

74 75

76

77

78 79 80 81 82

129