Stilska sredstva izraavanja

Razlikuje se od ostalih upotreba jezika:

konkretnou u opisivanju emocionalnou u izraavanju ritminou i skladom govorne strukture bogatstvom znaenja i smisla

odstupanja od uobiajene uporabe jezika nastale su za potrebe retorike (govornitva) u staroj Grkoj u antiko doba stil je oznaavao dobar nain pisanja i govora ukraen, lijep govor uvjerljiv govor stari su retoriari figure/ukrase biljeili i razvrstavali u skupine prema srodnosti

FIGURA < lat. figura lik, oblik ne slui slikovitosti izraavanje jer rijei ne rabi u prenesenom znaenju TROP < gr. tropos obrat slui slikovitom izraavanju jer rijei koristi u prenesenom znaenju

figure
ponavljanja rijei misli konstrukcije

Nazivamo ih jo glasovne figure, fonoloke figure ili figure dikcije. Utemeljene su na glasovnim uincima ponavljanjem glasova ili rijei ostvaruje se: - zvukovna izraajnost (ekspresivnost), blagozvunost ili eufonija - povezuje se znaenje i zvuanje

ponavljanje istih samoglasnika u stihu Olovne i teke snove snivaju, Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju utom rijekom meu golim granama.

ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina u stihu

I cvri, cvri, cvrak na voru crne smre Zuji, zvei, zvoni, zvui, umi, grmi, tutnji, hui, To je jezik roda moga.

oponaanje zvukova iz prirode pljus, fiju, cijuu, vrgolje, grliu

Sitni cvrak sjetno cvri

ponavljanje iste rijei ili skupine rijei na poetku vie stihova ili strofa Barbara bjee bijela boka Barbara bjee vrsta, iroka Barbara bjee naa dika Barbara, Barbara, lijepa ko slika.

ponavljanje istih rijei na kraju stihova ujem u snu, Sanjam u snu Vidim u snu

I oni su se malom udili, a on se opet njima udio, i tako su se svi udili.

anafora + epifora To sada gleda on, To sada misli on, To sada sanja on.

ponavljanje rijei s kraja jednoga na poetku drugoga stiha Te si tako rano uranila, Uranila u svetu nedjelju A naa ulica je duga Duga,

zovemo ih jo sintaktike figure (<gr. syntaxis slaganje rijei) nastaju odstupanjem od gramatikoga reda rijei u nekoj cjelini(izrazu, stihu, ulomku) svako takvo odstupanje je uoljivo i izraajno, sredstvo ostvarenja posebnoga stila stilogeno sredstvo njima se postie ritminost pjesnikoga izraza

poredak rijei obrnut od gramatikoga

Ljubim ruke bijele. ( Ljubim bijele ruke.) Tu svaki vagon dimnjak ima, eljezni nahereni, tuni. I udno ima ime: Naputena pruga.

izostavljanje dijelova misli, ali tako da se smisao ipak moe razabrati

Lijepe kolo vode, rune kuu grade. Nedjelja. Tuno. Znamo, o znamo Na vjealima. Suha kao prut. Na uznikome zidu. Zidu srama.

pitanje na koje se ne oekuje odgovor; postavlja se radi postizanja dojma to sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar

Bit ili ne bit to je pitanje! O gdje si sada, gdje si, Bezimena?

gomilanje veznika bez gramatike potrebe I nema oca ni majke, I nema sestre ni brata, I nema drage ni druga I kosti su mu umorne I dua mu je alosna I on je sam i zaputen.

izostavljanje veznika

Misli mlada , ( da) nitko je ne uje, (ali) slualo je mome obanine Tu svaki vagon dimnjak ima, eljezni, nahereni, tuni.

tropi <gr. tropos okret, promjena nastaju promjenom osnovnog, uobiajenog znaenja pojedinih rijei prijenosom znaenja njima se djeluje na znaenjski sloj pjesme

preneseno znaenje gradi se prema slinosti, stoga je nazivamo i skraenom poredbom (iskazuje se samo drugi lan poredbe)

Moj prijatelju mene vie nema, Al nisam samo zemlja, samo trava Rue su munje misli, one su u srcu strijela.

preneseno znaenje se gradi prema nekim stvarnim odnosima, logikoj zavisnosti podvrsta metafore; zamjena imena jareva pjesma tragedija sijeda kosa starost itam Cesaria Cesarievu poeziju

Brojim stope na bijelome snijegu. Smrt do smrti. Smrt su stope moje. stopa je metonimija hoda prema smrti

dio se uzima umjesto cjeline

Za to neu maknuti ni malim prstom. Moje je tijelo bolesno I udi tiho jednu bolnicu.

jednina umjesto mnoine Kinez je skroman svi Kinezi Nijemac je marljiv. Talijan temperamentan.

pridavanje ljudskih osobina neivomu, ivotinjama, biljkama, apstraktnim pojavama Sama knjiga caru besjedila.

Dua je zanijekala sve njezino i ne zna kome se utjee

ublaavanje nekog izraza da ja o vas ne ogrijeim due = da vas ne ubijem; onaj rogati = avao

Jer knjiga ta to dri je u ruci, Samo je dio mene koji spava.

ukrasni pridjev ili skupina rijei koja se dodaje drugoj rijei da bi je istaknula

Siroti mrtvac ja sam Rijei je splelo crno lie, lie krvavo.

Stalni epiteti - u narodnim pjesmama: rujno vino, vjerna ljuba, britka sablja, bijelo lice, bijeli grad

produena metafora preneseno se znaenje protee na cjelinu (stoga je smatramo i figurom misli) basna se zasniva na alegoriji, itava djela mogu biti alegorije (npr. roman Starac i more) Ja koji sam u silnim olujama i valovima upravljao dravnim brodom i neoteena ga vratio u luku, ja da se bojim natmurena tvoga ela i duha tvoga druga?

odabrani, konkretni predmet kojim se oznaava bitno svojstvo pojma koji se simbolom predstavlja stalni, opi simboli amblemi kri kranstvo, vaga pravda, maslinova granica mir, kosa- smrt, zvijezda duh, voda ivot pjesniki simboli individualni, kontekstualni jer su razumljivi samo u kontekstu djela

Samo gordi jablan lisjem suhijem, ape o ivotu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira.

ovjek

Tee i tee, tee jedan slap; ivot uope to u njem znai moja mala kap? ivot pojedinca

odnose se na iri smisao onog to je reeno zasnovane su na prenesenom znaenju kao i tropi, one djeluje na znaenjskom, semantikom sloju pjesme pojaavaju, naglaavaju, istiu smisao pjesnikoga teksta

usporedba, komparacija jedna od najeih stilskih figura usporeivanje na osnovi nekih zajednikih svojstava: Volio sam je kao travu i kao jasenje Ko trstiku i kanarinca Ko uspavanku i majino buenje

posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, suprotnosti kontrast

Buni su aneli tuge Al aneli radosti ute. Djeca su radost i alost. Tijesan mi bijae vijek, a velebna bjee mi dua.

posebna vrsta antiteze sastavljene od tri dijela, esta u narodnoj poeziji slavenskih naroda (slavenska poredba) to se bijeli u gori zelenoj? Al je snijeg,a al su labudovib? Nit je snijeg ne a, nit su labudovi ne b nego ator age Hasanage.c

Prvo se postavi jedna tvrdnja-pitanje (a), zatim druga (b), a potom se nijee prva (ne a) i druga tvrdnja (ne b)pa se postavlja nova tvrdnja .

figura preuveliavanja, predimenzioniranja radi naglaavanja emocionalnoga stava:

Ja sam danas ispio sunce plamno I ilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljuljuka more tamno

esta u svakodnevnom govoru Poludjet u od buke. Crknut u od gladi. Rekao sam ti to milijun puta.

suprotna hiperboli pravi se izraz zamjenjuje slabijim u pravilu negativnim ili suprotnim (po naelu kontrasta) Otili ste malo predaleko. (nepristojni ste) Od eufemizma se razlikuje po tome to se izraz samo prividno oslabljuje, a ustvari se eli pojaati, esto zbog izazivanja ironinog efekta: Ona je ugodno popunjena.

figura stupnjevanja radi pojaavanja osnovnoga dojma

I biti slab, i nemoan, I sam bez igdje ikoga, I nemiran, i oajan.

I gaziti po cestama I biti gaen u blatu, Bez sjaja zvijezde na nebu.

izraavanje putem suprotnosti misli se suprotno od onoga to se kae moe varirati od ale do sarkazma Ti si mi krasan prijatelj! pribliava se pojmu parodije
Volim ii u kazalite. Mnogo je realnije od ivota. Otkrie Amerike je poetak smrti umjetnosti. Ako su bogatun i siromah braa, onda je bogatome ime Kain. Oscar Wilde

izricanje naizgled protuslovne misli najpoznatiji paradoks: Znam da nita ne znam. (Sokrat) ivot je smrt, a smrt je ivot.

Guslara sretoh. Bio je slijep. Al ree: - Sinko, ivot je lijep! Zbunih se malko. zar zbilja lijep? - Vidjet e, sinko, kad bude slijep!

spajanje naizgled suprotnih pojmova blizak paradoksu vrlo je efektan; izaziva dublji dojam

Radosni mrtvac Cvjetovi zla Zimsko ljetovanje istinita la uasno lijepo strano dobro

naslovi knjievnih djela

svakodnevni govor

za 5+

promjena rijei, igra rijei koja se temelji na slinosti zvuka razliitih rijei razliitoga znaenja; ponavljanje iste osnove u razliitim rijeima Braniti, a ne odbraniti. Uranila rano u nedjelju.

za 5+

poredak rijei u obliku grkoga slova khi X (itaj hi) dva suprotna izraza ele se istaknuti i poloajem te se drugi navodi u obrnutom redu prema prvome umjesto paralelizma Strah bijae velik, nada malena. hijazam Strah bijae velik, malena nada. Strah velik Malena nada

za 5+

govorenje o jednoj stvari dok se misli na drugu izriemo jedno da bismo objasnili drugo Zar i ti, sine Brute.
prijatelju Brutu kad je shvatio da i on sudjeluje u zavjeri protiv njega. Koristi se kad je netko izdan ili prevaren od najboljeg prijatelja.

aluzija na Cezarove rijei koje je uputio svojem

za 5+

uvaj se Danajaca i kad darove nose.

Ne vjeruj neprijatelju ni kad ti neto poklanja.

Hanibal je pred vratima. /Hanibal ante portas. Neprijatelj je blizu. Kocka je baena. / Alea iacta est. Cezarove rijei: odluka je donesena.