Morfologija voaka

Zdravka Savi, dipl.ing.agr.

MORFOLOGIJA Podrazumijeva GRAU VOKE

to su voke?
Viegodinje drvenaste ili zeljaste biljke

Voka se sastoji od:

a) PODZEMNOG dijela b) NADZEMNOG dijela

Prema izgledu nadzemnog dijela sve voke dijelimo na:

1. STABLA Kronjaste vone vrste (stablaice): Jabuka, Dunja, ljiva, Breskva, Marelica, Trenja, Vinja, Orah, Badem, Kesten, Agrumi, Maslina
2. GRMOVE Grmolike vone vrste: Lijeska, Nar (ipak), Ribiz, Ogrozd, Borovnica

3. POLUGRMOVE Polugrmolike vone vrste: Malina, Kupina

STABLA Kronjaste vone vrste

DEBLO (nerazgranati dio) i
KRONJA (razgranati dio)

GRMOVI Grmolike vone vrste NEMAJU DEBLO ve se kronja oblikuje odmah iznad razine tla

POLUGRMOVI Polugrmolike vone vrste

Stabljike rastu pojedinano ili rastreseno iznad povrine tla

ORGANI VOKE

ORGANI VOKE
Dijele se u 2 grupe:
1. VEGETATIVNE organi rasta (prehrambeni i provodni) 1. GENERATIVNE organi razmnoavanja

Vegetativni organi korijen korijenov vrat ili zglavak deblo kronja grane i izboji, lie, drvni i lisni pupovi
Generativni organi cvjetni, cvatni i mjeoviti pupovi cvijet plod sjeme

VEGETATIVNI ORGANI VOKE

KORIJEN
podzemni organ voke
najvea masa korijena na dubini 40 70 cm proljee poinje rast oko mjesec dana ranije od nadzemnog dijela aktivnost korijena poinje na temperaturama 2 - 4 o C

Funkcija korijena:
1. Mehanika uvruje voku u tlo 2. Provodna pretvorba i provoenje hranjivih tvari 3. Fizioloka ishrana voke 4. Skladina akumulacija rezervne hranjive tvari

Korijen prema postanku:

1. Pravi korijen imaju voke ili podloge koje su nastale iz sjemena

1. Adventivni korijen imaju voke koje su nastale ukorijenavanjem dijelova stablijke ili su cijepljene na podloge

Korijenje prema razvijenosti:

Skeletno korijenje je vee i obraslo je sa mnotvo sitnog vlasastog korijenja na kojemu su korijenove dlaice koje ima ulogu primanja vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari

Rast korijena
Tijekom godine ne raste podjednako Intenzivniji rast u jesen i proljee
U to vrijeme zato provodimo dublju obradu i gnojidbu da bi poboljali rast i razvijenost korijenove mree

KORIJENOV VRAT
nalazi se na prijelazu izmeu korijena i debla slui za orijentiranje pri sadnji voaka treba biti u razini tla
pravi korijenov vrat imaju voke ili podloge uzgojene iz sjemena (generativno razmnoene) lani korijenov vrat imaju sorte i podloge dobivene ukorijenjavanjem dijelova stabljike (vegetativno razmnoene)

DEBLO

Nerazgranati dio voke izmeu korijenova vrata i prvih skeletnih grana kronje

Uloga debla:
1. POVEZIVANJE KORIJENOM SA KRONJOM 2. PROVOENJE I UVANJE HRANJIVA 3. ODRAVANJE KRONJE U USPRAVNIM POLOAJU

Voke prema visini debla:

1. Voke s niskim deblom do 40 cm 2. Voke s poluniskim deblom 40 80 cm 3. Voke s srednje visokim deblom 80 do 120 cm 4. Voke s visokim deblom > 120 cm (do200m)

Visina debla ovisi o:

1. Uzgojnom obliku

2. Bujnosti sorte

3. Podlozi na koju je cijepljena voka

U suvremenoj proizvodnji tei se za to kraim deblom zbog niza prednosti:

1. 2. 3. 4. 5. Krai put za provod hranjiva Jai razvoj kronje Manja izloenost debla mrazu, bolestima i tetnicima Manja izloenost kronje vjetrovima omoguuju lake pomotehnike zahvate vonjaku (rezidba)

S druge strane voke s visokim deblom omoguuju:

Laku manipulaciju u vonjaku Bolju primjenu mehanizacije Manja oteenja od glodavaca

KRONJA
Razgranati dio stabla iznad debla

Sastoji se od grana razliite veliine Na granama su rasporeeni pupovi, lie cvijetovi i plodovi Nositelj rodnosti voke

Od grana na kronji razlikujemo:

1.SKELETNE GRANE, dijele se na:
Provodnicu i Postrane skeletne grane

2.OGRANKE (izboje)

Skeletne grane
Daju kronji osnovni oblik
Provodnica je sredinja os, tj. grana kronje koja je produetak debla i na njoj su postrane skeletne grane (ne mora je biti vaza) Produljnica ili vrni dio stabla je izboj koji se razvija iz vrnog pupa provodnice ili skeletnih grana,a nastavak je tih grana. Postrane skeletne grane daju kronji osnovni oblik zajedno sa provodnicom, a mogu biti grane 1.reda (primarne), 2.reda (sekundarne), 3.reda (tercijarne) itd.

 Svaka skeletna grana zavrava PRODULJNICOM koja esto nije sama, tj. ima konkurentni izboj kojeg rezom uvijek odstranjujemo
Produljnice konkurentni izboji

Ogranci (izboji)
Su granice koje se razvijaju na skeletnim granama, a nose najmlae izboje s pupovima, liem, cvijetovima i plodovima Dijele se na RODNE i NERODNE GRANICE

 Mladica izboj koji se razvije tokom jedne vegetacije i nosi listove, u ijem se pazucu razvijaju pupovi koji normalno tjeraju slijedee godine Jednogodinji drvenasti izboj (ljetorast) postaje mladica nakon to odrveni i odbaci Ivanjski ili ljetni izboj (uranjeni izboj) izboj koji se razvija iz pupova u pazucu lista mladice, kod breskve

OBLIK KRONJE Najbolji je stoasti oblik kronje jer je u njemu samo manji dio neosvijetljen i neproduktivan

Upiite u oznaena polja pojedine dijelove voke.

PITANJA ZA PONAVLJANJE
Kako smo podijelili voke s obzirom na izgled nadzemnog dijela? Kako izgledaju stabla? Kako izgledaju polugrmovi, a kako grmovi? Kako smo podijelili organe voke? Koji su vegetativni, a koji generativni organi voke? Koja je funkcija korijena? Kakav moe biti korijen prema postanku? Kakav moe biti korijen prema razvijenosti? U koje doba godine je najintenzivniji rast korijena? to je korijenov vrat i emu slui? to je deblo i koja mu je uloga? Kako smo podijelili voke prema visini debla? Za kakvim deblom se tei u suvremenoj proizvodnji i zato? to je kronja i to sadri? Koje grane razlikujemo na kronji? to je produljnica? to su ogranci i kako se dijele? to je mladica, a to jednogodinji drvenasti izboj?