Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Hrvatski jezik 1

Ope naelo hrvatskoga pravopisa

O Rijei se piu odvojeno.
O Primjerice, O Uzmimo na primjer ovu reenicu.

O Uzmimo naprimjer ovu reenicu.

Novo znaenje rijei

O uoi dan prije (uoi Duhova) od u oi

(pogledati u oi) O dodue zaista (zna dodue mnogo) od do due (dirnuti do due). (Babi-FinkaMogu 2004:67)

Sloenica

Sastavljene rijei - sloenice

O rijei kojoj se jedan ili oba dijela ne

rabe kao samostalne rijei, kao dokle (nema samostalne rijei kle) dotle, moda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjuer, previe, proljetos, toboe, uzastopice, valjda, ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov.

O rijei u kojoj se jedan sastavni dio ne

upotrebljava uz drugi u onom obliku koji ima u sloenici, kao dovijek (izvan sloenice do vijek), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst;

O rije kojom se sastavljanjem dijelova

dobiva novo znaenje, kao dodue, meutim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoi, uope, zajedno, zapravo, zato, aliboe (jer je npr. u sloenici dodue izgubljena veza s rijeju dua) (Babi-Finka-Mogu 2004:68)

Polusloenica
O Polusloenicom smatra se sveza dviju

imenica od kojih se prva ne sklanja te slui kao atribut drugoj. O Izmeu sastavnih dijelova dolazi spojnica. O Npr. N jd. biser-grana G jd. bisergrane.

Imenice

Sastavljeno pisanje imenica

O Imenice nastale slaganjem: dvoglas,

kuegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodi, poluotok, veleposlanstvo, velesajam, vjerouitelj, umobolnica, vlakovoa, poslijepodne, prijepodne;

Domai i strani prefiks + imenica

O prefiksi domaeg podrijetla kao:

dopredsjednik, nadgradnja, nadumar, neovjek, neistina, podstanar, pomajka, praovjek, prapovijest, protuudar, nehrvat, meuvrijeme; O strani prefiksi: asimetrija, arhiakon, epicentar, koautor, superrevizija, ultrazvuk;

Auto, audio, foto, kino, radio, video + imenica

O Sastavljeno: O autocesta, autobiografija,

automehaniar, fotoaparat, fotomontaa, fotosinteza, kinopredstava, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, videokaseta, videoklub; O sastavljeno se piu i: ampersat, kilovatsat.

Polusloenice
O Dvije sastavnice od kojih se prva na

sklanja, nego oznauje jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak.

O imenice koje u prvo dijelu imaju rije

stranoga podrijetla: arter-let, dezglazba, kamp-kuica, mat-pozicija, mobitel-imenik, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, pop-glazba, fitnesscentar, klima-ureaj, klima-oprema, top-model, gol-razlike, oping-centar, tu-kabina...

Kratica, slovo, oznaka ili simbol

O Prva rije je kratica, slovo, oznaka ili

simbol: O a-deklinacija, A-reprezentacija, Cvitamin, d-mol, e-adresa, e-pota, isklonidba, pH-vrijednost, Rh-faktor.

Pravopisno neprilagoene polusloenice

O cafe-bar, jazz-glazba, rok-opera, web-

stranica.

Polusloenica-veznik i:
O Dvije sastavnice od kojih se prva ne

sklanja. O dan-no, par-nepar, radio-televizija, krii-krui. O Zatim oznauje smjer: O istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zemlja-zrak i sl.

Sastavnice kojima se izrie neodreenost ili stupnjevanje

O aica-dvije, korak-dva, mjesec-dva,

rije-dvije, tisuu-dvije. O umjesto spojnice pie se crtica kod: pola sata sat, godina i pol dvije.

Imena naseljenih mjesta ekonimi

Sastavljeno i rastavljeno pisanje

O sastavljeno: Carigrad, Novigrad,

arengrad, Tomislavgrad, Medvedgrad, Vrpolje, Primoten, Zagvozd; O rastavljeno: Babino Polje, Baka Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Juraj, Sveti Petar u umi, uta Lokva.

Prezimena m. roda
O Piu se kao zasebne rijei:
O Andrija Kai Mioi G jd. Andrije

Kaia Mioia, Antun Gustav Mato, Antun Branko imi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Silvije Strahimir Kranjevi, Viktor Car Emin... (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Nadimci
O zasebna rije:
O Marin Dri Vidra, Ivan Gunduli

Maica, Ivan Buni Vui, Milutin Cihlar Nehajev, Janko Poli Kamov i sl. O (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Dvostruka prezimena enskih osoba

O Spojnica.
O Ivana Brli-Maurani, G jd. Ivane

Brli-Maurani, Milka Rui-Jakovina i sl. O (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Pridjevci/ titule
O Piu se ispred imena i ne sklanjaju se:

fra Grga Marti. O Pridjevcima istonoga podrijetla obino stoje iza imena. O Spojnica. O Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-paa.

Pridjevci koji su srasli s imenom

O Piu se sastavljeno:
O Mehmedbai, Rizvanbeg,

Rizvanbegovi, Hadiomerbegovi i sl.

Pridjevi

Sastavljeno
O Pridjevi od raznih osnova sa spojnikom

-o-: O Npr. O dobroudan, dvokrevetni, jednodnevni, maloljetan, petogodinji, punoljetan, srednjokolski, starozavjetni, velikoduan;

S prefiksima
O domaega podrijetla: bezglasan,

dodiplomski, duobalni, ispodprosjean, izvanbrani, meuparlamentarni, maloljetan, nagluh, poratni, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbrani, predkolski, preosjetljiv, prosijed, sulud, suodgovoran, unutarstranaki;

Prefiks i rijei stranoga podrijetla

O s prefiksima stranoga podrijetla:
O atipian, bivalentan, interdisciplinarni,

postdiplomski, profaistiki, supermoderan, hipermoderan; O s rijeima stranoga podrijetla: O brutodrutveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona).

S rijecom ne i osnovom -struk

O nebrojen, nedrag, neljudski, nenarodni,

neorganski, nesretan, neveseo, nevidljiv; O jednostruk, dvostruk, trostruk, stostruk, tisuostruk itd.

Jedan dio nije samostalan

O iji se jedan sastavni dio ne

upotrebljavao samostalno: O infracrven, paist, paravojni, poludnevni, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav, suodgovoran, ultraljubiast.

Kao sloenice piu se i:

O Pridjevi sloeni s prilogom koji

pojaava, umanjuje ili uopuje poblie oznauje pridjev. O mnogopotovani, velecijenjeni, vrlozasluni, malopoznat; O jasnout, svijetlosiv, tamnomodar, zagasitocrven, zimzelen itd.

Pridjevi koji su izvedeni od dvolanih zemljopisnih imena

Jednopojmovne sloenice
O babogredski (prema Babina Greda) ,

dugoreki (prema Duga Resa), junoameriki (prema Juna Amerika), slavonskobrodski (prema Slavonski Brod), novozagrebaki (prema Novi Zagreb), starogradski (prema Stari Grad),

O tihooceanski (prema Tihi ocean),

zapadnoeuropski (prema zapadna Europa), njujorki (prema New York), austrougarski (prema Austro-Ugarska), bosanskohercegovaki (prema Bosna i Hercegovina).

Polusloenice
O Pridjevi nastali ravnopravnim

znaenjem ili odnosom.

O hrvatsko-slovenska (granica), englesko-

hrvatski (rjenik), njemako-hrvatski (rjenik), O crno-bijela (ploa), Liko-senjska (upanija); boino-novogodinji; fiziko-kemijski, politiko-ekonomski.

Posvojni pridjevi nastali od dvostrukih prezimena

O Brli-Mauranikin (roman), Poli-

Kamovljev (roman prema Poli Kamov), Kai-Mioiev (prema Kai Mioi); O zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan), Broz-Ivekoviev (rjenik) itd.

Kao polusloenice piu se i:

O pridjevi koji u prvom dijelu imaju

kakvu brojku ili slovo: O 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalni, HDZ-ov, SDP-ov, UN-ov. O I pridjevi nastali povezivanjem oprenih sastavnica: O kakav-takav .

Zamjenice

Sastavljeno
O Spajaju se dvije zamjenice:
O gdjetko, gdjeto, gdjekoji, O kojetko, kojeiji, kojekakav, kojekolik,

svakakav, tota, kojeta.

PO + zamjenica
O S prijedlogom po piu se zajedno u

znaenju neodreenih zamjenica: O pokoji (=koji), O poneki (=neki), O poneto (=neto).

Primjer:
O Npr.
O Samo se poneki uje. - Poneto u uzeti

sa sobom. (Babi-Finka-Mogu 2004:74)

Pokoji i po koji
O Ako prefiks po uva svoje dijelno

znaenje, pie se rastavljeno od zamjenice. O Po koji put sam to ve rekao? - Po koji si detalj doao? (poneto). O (Babi-Finka-Mogu 2004:74)

Neodreene zamjenice
O neodreene zamjenice nastale od

predmetaka i, ni, ne: O itko, ita, ikoji, iiji, ikakav; O nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav; O netko, neto, nekoji, neiji, nekakav.

Rijeice i, ni, ne
O Rijeice i, ni, ne piu se odvojeno od

zamjenica u ovim sluajevima: O a) kad predmetak i slui za pojaanje: O Znamo i tko je, i to je, i iji je, i kakav je, i gdje je, i kako mu je; (Babi-FinkaMogu 2004:75)

O b) Kad kakav prijedlog razdvaja ni od

zamjenice: O ni na koji (nain), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne oekujem), ni od ega (ne boluje), ni od ijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa ime (nije zadovoljan), ni u kom (sluaju), ni u ijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni za koga (nije pjevala), ni za koju (plau), ni za to (na svijetu); (Babi-Finka-Mogu 2004:75)

Kad estica ni i ne slue za nijekanje

O Ne tko govori, nego govori, zanima nas.

Ne to se kae nego tko kae, moram znati. U toj guvi nije se znalo ni tko pije, ni tko plaa. Ne zna se ni to, ni kako. (Babi-Finka-Mogu 2004:75) O Kad sloenica nita ima imeniko znaenje, ne odvaja se ni od ta: O Od nita glava ne boli. Dre ga za nita. (Babi-Finka-Mogu 2004:75)

Zamjenice s esticom god

O estica god pie se rastavljeno od

zamjenice kad znai svaki. O tko gd (svaki), to gd (sve, u znaenju sve to, bilo to), iji gd (svaiji) i sl.

O Tko gd moe, neka to proita. (u

znaenju: 'svatko tko'), ali: O Moda e to tkgod proitati. (u znaenju: 'netko'). O to gd bude, bit e dobro. (u znaenju: 'sve to'), ali: O Kupi mi tgod za uspomenu. (u znaenju: 'neto'). O Kakav gd bude dan, otii emo na izlet. (u znaenju: 'bilo kakav'), ali: O Daj mi kkvugod knjigu za itanje.

Sastavljeno pisanje estice god

O estica god moe postati drugi dio

sloene zamjenice koja pokazuje ravnodunost prema izboru. O Tada god nema svoj naglasak i pie se s prethodnom rijeju. Npr. O tkogod (netko, bilo tko), togod (neto), kojigod (neki), kakavgod (nekakav, bilo koji).

Zamjenike zanaglasnice
O nj, me, te, se i instrumental mnom: O kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na

me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se; poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj, u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom, poda mnom, preda mnom. (Babi-Finka-Mogu 2004:76)

Brojevi

Kao jedna rije

O glavni brojevi: jedanaest, dvanaest,

trinaest, pedeset, ezdeset, sto ili stotinu, dvjesto, petsto, esto, sedamsto, devetsto, tisuu. O redni brojevi: jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti. O brojevne imenice: dvadesetina, tridesetina; ezdesetorica itd.

Polusloenice
O brojevi koji oznauju pribline ili

neodreene brojne vrijednosti: O dva-tri, pet-est, deset-dvadeset, pedeset-ezdeset, sto-dvjesto, stotinjakdvjestotinjak O tisuu-dvije , sat-dva, dan-dva, mjesecdva, godinu-dvije, korak-dva, rei rijedvije, popit au-dvije i sl. (BabiFinka-Mogu 2004:77)

Rastavljeno
O glavni brojevi: dvije stotine, tri stotine,

etiri stotine, pet stotina, pet tisua. O koji imaju jedinicu, desetice, stotice, tisuice itd: dvadeset jedan (21), dvadeset prvi (21.), pedeset tri (53), pedeset trei (53.); tisuu devetsto sedamdeset jedan (1971), tisuu devetsto sedamdeset prva (1971.), deset tisua (10 000) i sl.

Brojevni izrazi sloeni s rijeju put ili puta

O rastavljeno kad svaka rije uva svoj

naglasak: O drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put. O kao sloenica: jedanput, dvaput, stoput.

Glagoli
O Kao jedna rije piu se:
O glagoli u kojima je ne- dio glagolske

osnove: nestati, nestajati, nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti (mrziti); O nijeni imperativni oblici: nemoj, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte.

Rastavljeno se piu:
zanijekani glagoli: O ne spavam, ne radi, ne znam, ne pjevaj, ne ui, ne sjedimo, ne tre; O ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste O sloeni glagolski oblici: radio sam, spavao je, uio bih, donijeli su, bila sam posjetila i sl.

Kao polusloenice piu se:

O Stilemi od dva glagola.
O hoe-ne e, povuci-potegni, stani-

pani, lezi-dii se, ulazi-izlazi, peri-deri.

Prilozi
O Sastavljeno se piu:
O prilog iji je jedan dio ili oba dijela ne

pojavljuju kao samostalne rijei: npr. O dokle (nema samostalne rijei kle), dotle, dovde, donekle, jutros, moda, nakjuer, neprestano, obdan, obno, odande, odavde, preblizu, prekasno, sino, suvie, toboe, uzastopce, uzdu, valjda;

O skup u kojem se jedan sastavni dio ne

upotrebljava uz drugi u onome obliku koji ima u sloenici kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), dakako, iskraj, iznebuha, iznenada, odas, odmah, oduvijek, otkako, napose, naizmak, posrijedi, zauvijek.

Dodavanje drugoga priloga ili prefiksa/ili obojega

O gdjegdje, gdjekad, katkad, malogdje,

malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno; O igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigdje, nikada, nikako, nikamo, nikuda; negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko; O dokada, dosada (treba razlikovati imenicu dosada), dotada, odsada, otada, otkada, zasada (imenica zasada). (Babi-FinkaMogu 2004:79)

Sastavljeno se piu:
O Spajanjem otpridjevnih priloga i

prefiksa: O domalo, doskoro, nabrzo, naisto, naisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nalijevo, napismeno, naveliko, nedavno, poesto, ponovo, svejedno, ubudue, ukratko, umalo, zacijelo, zajedno, zapravo, zadue i sl.

Razlikuje se:
O biti poznat nadaleko

ii na daleko
pogledati na dobiti na

putovanje O pogledati nadesno desno oko O dobiti to napismeno pismeno traenje O popiti lijek naprazno mjesto

sjesti na prazno

O zacijelo to nije znao

premalo je za

cijelo drutvo O pogledati izblie doi iz blie okolice. (Babi-Finka-Mogu 2004:80)

Dijelovi eliptini sintagmi

O izokola, najednom, nato, pritom,

sasvim, stoga, ubudue, uglavnom, zatim, zato. O nestati najednom stajati na jednom mjestu O biti sasvim zadovoljan biti sa svim zadovoljan O raditi tako i ubudue raditi tako i u budue dane (Babi-Finka-Mogu

2004:80-81)

Prilog s nenaglaenom esticom god

O gdjegod (negdje), kadgod (katkad, ponekad),

kamogod (bilo kamo), kolikogod (bilo koliko), kudgod (bilo kuda). O Moda ga gdjegod (negdje) nae. - Mogu oni kadgod (katkad, ponekad) dignuti visoko. Sakrij to kamogod (bilo kamo) (BabiFinka-Mogu 2004:81) O Ako je god naglaeno, pie se rastavljeno od priloga.

Spajanjem prijedlonog izraza ili dijelova reenice u cjelinu

O Npr.
O dodue, meutim, naglas (=glasno),

naime, naokolo, natrag, odoka, odreda, otprilike, potanko, smjesta, uistinu, usput, uvijek, zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboe.

O moe se dodue (= zaista) rei da

O doprijeti do due O to je naime (= dakle) ovako

O poslati na ime prijateljevo

O vratiti se natrag (= nazad) O naii na trag

O odmjeriti odoka (= priblino)

odmaknuti od oka O svi su odreda (= bez iznimke) dobri odmaknuti se od reda O doi smjesta (= odmah) doi s mjesta dogaaja O vjerovati uistinu (=zaista) svakomu vjerovati u istinu i pravdu O nije to bogzna (= tko za) to samo Bog zna sve O (Babi-Finka-Mogu 2004:81)

Prijedlog i imenica
O Postojeim leksikim jedinicama ne

mijenja se osnovno znaenje. Primjerice, O bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konano), na oi (oigledno), na primjer (primjerice), na silu (silom), na alost (sa alou),

Dio frazema
O brk: skresati u brk; istac: istjerati na

istac; dlaka: ii niz dlaku (uz dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; glas: doi na glas (drugo je naglas= glasno), glava: doi komu u glavu.

Prijedlog s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom

O prijedlog s vremenskim prilogom ili

vremenskom imenicom; O do danas, do juer, do jutros, do ljetos, iz jutra, na veer, na zimu, na ljeto, od danas, od jutros, pod jesen, pod zimu, s proljea, u jesen itd. O priloni izrazi. O i te kako, i te koliko, bog te pitaj, boe sauvaj, tako rekavi, tako rei, pravo rekavi, dobar dan, dobro jutro, dobra veer, laku no.

Polusloenice
sveza dvaju priloga: amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra, desno-lijevo, gore-dolje, jedanput-dvaput, kad-tad, kako-tako, lijevo-desno, manjevie, naprijed-nazad, pola-pola, toplohladno, zbrda-zdola. sveza dviju nesamostalnih leksikih jedinica u prilonome znaenju: cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, cile-mile, ho-ruk, kuku-lele, li-la, tip-top.

Prijedlozi
O kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan

sloenice stajati zajedno. O ispod, ispred, iznad, izmeu, izvan, nasred, nasuprot, poradi, posred, unato, zaradi; O Prijedlog i imenica. Primjerice, O dovrh, nadno, nakraj, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoi, usprkos.

Razlikuje se:
O stajati navrh brda
O popeti se na vrh brda O doi namjesto mene

O doi na mjesto sastanka

O uoi Duhova O pogledati u oi.

Rastavljeno se piu:
O dva prijedloga koji stoje jedan uz

drugoga, a svaki uva svoje znaenje. O do pred kuu, do pokraj rata, do poslije podne, do nie struka, do ispred Mostara, sa po dvije vree. O estica tik nadopunjuje prijedlog te se pie odvojeno. Npr. O tik do zida, tik uz bunar, tik iznad glave.

Veznici
O Kao sloenice piu se sljedei veznici: O eda, kanda, mada, premda, niti, otkako, O O O O O

poto i sl. Poto je prodao jabuke, otiao je natrag u selo, Po to je (po koju stvar) otiao natrag u selo? (Babi-Finka-Mogu 2004:83) Iako / i ako. Nije doao iako sam mu pisao. Ako doe i ako potpie, posao je ugovoren. (Babi-Finka-Mogu 2004:83)

estica li
O sastavljeno se pie kao sloenica
O ali, ili, kamoli, kadli, negoli, nekmoli. O Rastavljeno se pie:

O kad ima upitno znaenje: je li, jesu li, bi li,

bismo li, kada li, koliko li, da li, tko li, gdje li. O u pogodbenim reenicama: ako li doe, bude li radio, prouavamo li

Usklici
O Usklici se piu kao jedna rije npr.

ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao dvije rijei, npr. a joj. O Kao polusloenice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao: O jao-jao, joj-joj, mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele i sl.