Repetitorij 3

Uredila: Vera Rede

ELJEZNI LJEVOVI
- Kada se primjenjuje lijevanje?
- Odljevak

- Lijevana mikrostruktura u odnosu na gnjeenu

- Kod primjene lijevanih materijala treba voditi rauna o:
primjeni legura sa mogue priblinim eutektikim sastavom (najnie talite),
skupljanju promjeni mjera i volumena,
izboru pogodnog tehnolokog postupka lijevanja,
izbjegavanju nakupina velikih masa (nagle promjene dimenzija odljevka).

U eljezne ljevove spadaju:

ELINI LIJEV (L)
BIJELI TVRDI LIJEV (BTL)
SIVI LIJEV (SL)

NODULARNI (ILAVI) LIJEV (NL)

TEMPER (KOVKASTI) LIJEV
(CTEL crni feritni, PTEL crni perlitni, BTEL bijeli).

ELJEZNI LJEVOVI

Ljevovi se mogu sistematizirati glede:

1. MEHANIKIH SVOJSTAVA:
- ljevovi relativno dobre istezljivosti i ilavosti (elini, temper i nodularni);
- krhki ljevovi (sivi i bijeli tvrdi lijev).
2. KEMIJSKOG SASTAVA:
- skupina ljevova s niskim masenim udjelom ugljika (do 0,5 %C)
elini lijev;
- skupina s visokim masenim udjelom ugljika (2,2...4,5 %C)
temper, bijeli tvrdi, sivi i nodularni lijev.

CE = C +

1
Si+P , %
3

temper lijev
2,4...3,0 %
tvrdi lijev 3,0...3,8 %
sivi lijev 3,5...4,5 %
nodularni lijev 4,5...5,1 %

Ekvivalent ugljika govori gdje se lijev

odreenog kemijskog sastava nalazi u
odnosu prema eutektikom sastavu u Fe-C
dijagramu

ELJEZNI LJEVOVI

3. TEHNOLOKOG POSTUPKA DOBIVANJA

4. MIKROSTRUKTURE vrste kristalizacije

- metastabilna kristalizacija (elini i bijeli tvrdi) ugljik vezan u cementitu ili karbidu;
- mjeovita kristalizacija (stabilno/metastabilno) ugljik u grafitu i cementitu;
- stabilna kristalizacija ugljik samo u obliku grafita.

ELJEZNI LJEVOVI

U mikrostrukturi ljevova s vie od 2 %C koji su metastabilno kristalizirani ugljik je

izluen u obliku cementita (karbida).
Takvi odljevci su: tvrdi, krhki i teko obradivi.
Mikrostruktura stabilno ili mjeovito kristaliziranih ljevova je dvojna
sastoji se od eljezne osnove (matice) i grafitnih nakupina.
Osnova kod nelegiranih vrsta ljevova moe biti:
Feritna, feritno-perlitna ili perlitna uz eventualno prisutni slobodni cementit.
Grafit se pojavljuje u tri osnovna oblika:
LISTIAV ILI LAMELARAN kod sivog lijeva
KUGLAST kod ilavog lijeva
VORAST kod temper lijeva

Na svojstva lijeva utjee kako vrsta osnove tako i:

udio, oblik, veliina i raspodjela grafitnih nakupina.

ELJEZNI LJEVOVI

Stabilno ili mjeovito kristalizirani odljevci (s grafitom) imaju posebna svojstva:

- prednosti u odnosu na elik ili elini lijev - veliku sposobnost priguenja vibracija,
- dobra klizna svojstva,
- dobru tlana vrstoa,
- dobru obradljivost odvajanjem estica,
- nisko talite (vidjeti FeC dijagram),
- dobru livljivost,
- mogunost lijevanja sloenih oblika male mase i dimenzija,
- dobru korozijsku postojanost (bolja nego u nelegiranih elika).

ELJEZNI LJEVOVI

ELINI LIJEV

Sastav

0...2 %C (0,5 %C)

Mikrostruktura
- gruba lijevana feritnoperlitna - Widmannstttenova
Toplinska obrada
- normalizacija

usitnjenje grube mikrostrukture

i izjednaenje zrna po veliini

elini lijev se primjenjuje:

- ako nije dovoljna vrstoa sivog i temper lijeva;
Rm do 700 N/mm2, a kod legiranih vrsta za poboljavanje i do 1300 N/mm2,
visoka granica razvlaenja i dovoljna istezljivost (8...25 %)

- kod promjenjivih i udarnih optereenja;

- za najvee dimenzije i mase (npr. postolja valjaka i prea mase nekoliko stotina t);
- ako je nuno primijeniti vrste otporne na troenje koje se zbog slabe oblikovljivosti
deformiranjem moraju lijevati.

ELJEZNI LJEVOVI

Dijelovi iz elinog lijeva su skupi zbog:

visokih zahtjeva na istou i tonost sastava litine;
visokog talita (oko 1500 C)
potrebne naknadne toplinske obrade.
Specifina svojstva koja oteavaju proces lijevanja:
slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine.
- minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm;
vrlo veliko toplinsko stezanje (skupljanje)
linearno: 2...2,5 % kod nelegiranih vrsta i do 3 % kod legiranih,
volumenski: 10...12 % to uzrokuje velika zaostala naprezanja i
poveava opasnost od stvaranja upljina ("lunkera") i pukotina.
Primjeri primjene elinog lijeva
dijelovi prea (stolovi i okviri),
kuita ventila, kuita diferencijala kamiona,
veliki zupanici i vei lananici,
rotori toplinskih strojeva (radna temp. < 400 C),
krine glave...
odljevci velikih dimenzija i mase koji su mehaniki optereeni

ELJEZNI LJEVOVI

Zajamena svojstva nelegiranih i niskolegiranih vrsta elinog lijeva

Oznaka lijeva prema
EN

stara
HRN

Rm ,
N/mm2

Rp0,2,
N/mm2

A5,
min, %

Z,
min, %

KU,
min, J

Re/Rm

%C

Krit. deblj.
stijenke,
mm

GS185N
GS185KRN

L0300
L0301

370

185

25

35

35

0,5

<0,25

13,5

GS225N
GS225JRN

L0400
L0401

440

225

22

30

28

0,5

0,25

18,5

GS255N
GS255JRN

L0500
L0501

510

255

18

25

21

0,5

0,30

27

GS295N
GS295JRN

L0600
L0601

590

295

15

14

0,5

0,40

39

GS345J0N
GS345J2N

L0602
L0603

610

345

15

14

0,55

0,40

GS410N

L0700

690

410

12

0,6

0,50

Vrste nelegiranog i niskolegiranog elinog lijeva klasificiraju se na temelju vrijednosti

vlane vrstoe i ostalih mehanikih svojstava. Kemijski sastav nije zajamen.

Za legirane vrste ne postoje norme nego samo preporuke proizvoaa

G34CrMo4 (L4730)

GX120Mn12 (L3160)

G15Mo3 (L7100)

GX20Cr14 (L4171)

GX5CrNiNb18-9 (L4572)
GX35CrNiSi25-12 (L4577)

ELJEZNI LJEVOVI

kemijski sastav taljevine

2,5...3,5 %C
< 0,6 %Si
3,0...4,0 %Mn
- odljevci su tvrdi (> 400 HV) i krhki,
< 0,9 %P
- imaju nisku istezljivost
< 0,25 %S
- osjetljivi su na udarna optereenja
- imaju veliku otpornost na pritiske i na troenje,
- teko obradljivi odvajanjem estica

BIJELI TVRDI LIJEV

cementator

Primjeri primjene:
valjci u metalnoj, papirnoj ili pekarskoj industriji, kotai i papue konica tranih vozila,
dijelovi drobilica za kamen, ugljen i sl., igovi i alati za izvlaenje ice,
matrice za briketiranje ugljena, cigle i keramike, oklopi bubnjeva u industriji cementa,
kugle u bubnjevima za drobljenje ugljena, cementa i sl.
za odljevke jednostavnijeg oblika koji trebaju biti tvrdi i otporni na abrazijsko troenje

ELJEZNI LJEVOVI

SIVI LIJEV
grafitizator

kemijski sastav taljevine

2,5...4,5 %C
0,3...1,2 %Mn
1...4 %Si
0,4...1,5 %P
< 0,1 %S

Kemijski sastav se moe izraziti preko:

- ekvivalenta ugljika CE = C + 1/3(Si + P)
- stupnja zasienja Sz koji se izraunava pomou izraza:

Sz

%C
%C

%Ce 4,26 1 (%Si+%P)

3

podeutektike vrste SL: Sz < 1

eutektike vrste SL: Sz = 1
nadeutektike vrste SL: Sz > 1

Veza stupnja zasienja i mehanikih svojstava:

Rm = 1045 785Sz 2,5d,

N/mm2

uz jednaki sastav lijeva vlana vrstoa

biti to via to je debljina stijenke manja

HB = 100 + 0,45Rm
slui za procjenu obradljivosti
odvajanjem estica

Optimalna vrijednost vlane vrstoe odljevka iznosi 250 N/mm2 (perlitna osnova)
Vrste s tvrdoom viom od 220 HB tee se obrauju

ELJEZNI LJEVOVI

Kristalizacija i mikrostruktura sivog lijeva

- divarijantan, jer kristalizira i stabilno i metastabilno
Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od:
nakupina listia grafita i eljezne osnove koja je F, P ili F-P (+ K)

Mikrostruktura
perlito-feritnog sivog lijeva

Tipovi listia grafita prema ASTM normi

Maseni udjeli C, Si i P kao i debljina stijenke (brzina hlaenja) pomau u

odreivanju mogue mikrostrukture odljevka

ELJEZNI LJEVOVI

Sippov (a) i Klingensteinov strukturni dijagram (b)

Osnovni postupci toplinske obrade sivog lijeva:
arenje za smanjenje zaostalih naprezanja:

350...650 C

meko arenje (feritizacija):

650...825 C

normalizacija:

800...950 C

poboljavanje:

800... 900/ulje/poputanje pri 200...600 C

(uvjeti kaljivosti: Cukupni + Si 4,5 % i %Cvezani 0,5 %)

ELJEZNI LJEVOVI

Tehnoloka svojstva:
mogu se lijevati odljevci svih masivnosti,
proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih ljevova,
vrlo dobra je livljivost linearno skupljanje iznosi oko 1 %,
nisko talite (s obzirom na ~ eutektiki sastav) i uzak interval skruivanja,
dobra je rezljivost (obradljivost odvajanjem estica),
slaba je zavarljivost radi niske istezljivosti i visokog %C.
Mehanika svojstva:
relativno niska vlana vrstoa,
visoka tlana vrstoa oko 3 do 4 puta vea od Rm,
vrlo niska istezljivost A < 1 %,
slaba ilavost,
promjenjiv modul elastinosti E = 60 000...155 000 N/mm2,
- to je via Rm to je vii E. to je E vii, to je lijev kvalitetniji.
Ostala svojstva:
dobra leina (antifrikcijska) svojstva,
vrlo dobra sposobnost priguenja vibracija,
bubrenje (porast obujma) pri povienim temperaturama (> 400 C),
otporan na atmosferilije zbog povienog udjela Si.

ELJEZNI LJEVOVI

Primjena sivog lijeva:

postolja alatnih strojeva,
kuita motora i reduktora,
kouljice cilindara, stapovi i prstenovi stapova,
klizni leaji,
radijatorski lanci,
bubnjevi konica, papue vagonskih konica,
kalupi za staklo,
dijelovi poljoprivrednih strojeva...

Oznaka lijeva

Rm, N/mm2 za ipku 30 mm

Rms, min N/mm2

Raspon oslonaca pri savijanju L, mm

EN-GJL100S (SL 10)

100...150

400, d = 20 mm

EN-GJL150S (SL 15)

150...200

310

400, d = 20 mm

EN-GJL200S (SL 20)

200...250

380

400, d = 20 mm

EN-GJL250S (SL 25)

250...290

450

400, d = 20 mm

EN-GJL290S (SL 30)

290...340

470

400, d = 20 mm

EN-GJL340S (SL 35)

340...390

530

600, d = 30 mm

EN-GJL390S (SL 40)

> 390

590

600, d = 30 mm

ELJEZNI LJEVOVI

NODULARNI (ILAVI) LIJEV

Sz > 1 lijev nadeutektikog sastava

kemijski sastav
3,2...3,8 %C
2,4...2,8 %Si
< 0,5 %Mn
< 0,045 %P
< 0,01 %S
0,5 % Mg ili Ce
globulatori

Mikrostruktura feritnog (a) i perlitnog (b) nodularnog lijeva

Mikrostruktura eljezne osnove je:
potpuno feritna vrste ljevova nie vrstoe, ali vie istezljivosti,
feritno - perlitna,
perlitna vrste ljevova vie vrstoe, a nie istezljivosti,
austenitna.

ELJEZNI LJEVOVI

Svojstva nodularnog lijeva:

- mehanika su svojstva bolja od sivog lijeva, a slabija od svojstava elinog lijeva
(dinamika izdrljivost je visoka, posebno u poboljanom stanju kao i vlana vrstoa,
i to radi kuglastog oblika grafita);
- izotermikim poboljavanjem dobiva se poveana ilavost;
- modul elastinosti je visok oko 180000 N/mm2;
- sposobnost priguenja vibracija nia nego kod sivog lijeva, a vea nego kod elika;
- dobro se obrauje odvajanjem estica;
- moe se zavarivati;
- otpornost na troenje, koroziju i oksidaciju je bolja nego kod sivog lijeva;
- dobra leina svojstva;
- legiranjem se postiu posebna svojstva npr. otpornost na djelovanje agresivnih
medija i vatrootpornost kod austenitnih vrsta.

ELJEZNI LJEVOVI

Primjena:
koljenaste i bregaste osovine motora,
kouljice cilindara motora i kompresora,
stapajice,
zupanici,
poklopci kliznih leaja,
rotori pumpa...

Izotermiki poboljan nodularni lijev

(ovisno o svojstvima
koja se ele postii)

Austenitiziranje odljevaka pri 900 C

+
brzo hlaenje do temperature izmeu 200 i 400 C
+
dranje na toj temperaturi dok ne doe do pretvorbe u donji ili gornji bainit

Tipini primjeri primjene ovog lijeva jesu:

koljenaste osovine, zupanici i stapajice motora.

ELJEZNI LJEVOVI

TEMPER (KOVKASTI) LIJEV

- decementacijskim arenjem bijelog tvrdog lijeva dobije se temper lijev
nia tvrdoa,
vea ilavost i kovkost,
bolja obradljivost

tvrdi i krhki
odljevci

(id + Fe3Cid) + Fe3C" + Fe3Ce

dugotrajnim arenjem pri

900 do 1000 C

+ Fe3C

Ovisno o atmosferi u kojoj se provodi arenje dobiva se:

- crni temper lijev arenjem u neutralnoj atmosferi, sivi prijelom od grafita;
- bijeli temper lijev arenjem u slabo oksidacijskoj atmosferi,
svjetliji prijelom od ferita i perlita (tzv. europski lijev).
Kemijski sastav u masenim %
Vrsta lijeva

Si

Mn

Crni temper lijev

2,8...3,4

0,5...0,8

0,2...0,4

< 0,1

0,1...0,29

Bijeli temper lijev

2,0...2,8

1,4...1,8

0,2...0,5

< 0,1

< 0,15

ELJEZNI LJEVOVI

feritni
crni temper lijev

perlitni
crni temper lijev
Dijagram postupka dobivanja
crnog temper lijeva
Svojstva crnog temper lijeva:
- zbog visokog udjela ugljika teko se zavaruje, ali dobro lemi,
- perlitni se moe povrinski zakaliti ime se povisuje tvrdoa i otpornost na troenje,
- bolje je obradljiv odvajanjem estica od bijelog.

ELJEZNI LJEVOVI

Crni temper lijev primjenjuje se za odljevke male mase kompliciranih oblika:

- bubnjevi konica vozila,
- drai koionih eljusti,
- vilice i drai vilica u vozilima i strojevima,
- cijevne spojnice,
- dijelovi poljoprivrednih strojeva,
- dijelovi ivaih pisaih, tiskarskih strojeva,
- dijelovi vaga, dijelovi tkalakih stanova,
- ventili i zasuni u brodogradnji, ventili za plin i vodu itd.
Oznaka lijeva
EN

stara HRN

Rm min
N/mm2

Rp0,2 min
N/mm2

A5 , min
%

HB

Mikrostruktura

ENGJMB3006S

CTEL30-06

300

< 170

ferit + grafit

ENGJMB35010S

CTEL35-10

350

200

12

< 150

ferit + grafit

ENGJMB4506S

PTEL45-06

450

300

160...200

perlit + ferit + grafit

ENGJMB5504S

PTEL 55-04

550

360

180...250

perlit + (ferit) + grafit

ENGJMB6502S

PTEL 65-02

650

430

210...250

perlit + grafit

ENGJMB7002S

PTEL 70-02

700

550

240...270

perlit+ grafit

ELJEZNI LJEVOVI

Mikrostruktura bijelog temper lijev

Oznaka lijeva
EN

Rm , min
N/mm2 *

Rp0,2 , min
N/mm2 *

A5 min,
%*

HB,
max

stara HRN

ENGJMW3504S

BTEL 35-04

340...360*

3...6*

220

ENGJMW38012S

BTEL 38-12

320...400

170...210

8...15

200

ENGJMW4005S

BTEL 40-05

360...420

200...230

3...10

220

ENGJMW4507S

BTEL 45-07

400...480

230...280

5...12

200

Mikrostruktura
jezgre
debljih odljevaka

zrnati perlit +
grafit

- primjenjuje se za: runi alat (okasti kljuevi), cijevne spojnice, lance i dr. jer se
moe pocinavati i cementirati

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Osnovna svojstva bakra su:
- elektrina vodljivost istog bakra bolja je od svih metala izuzev srebra na volumnoj
osnovi i aluminija na masenoj osnovi,
- velika toplinska vodljivost,
- svojstva istog bakra kao: vrstoa, otpornost na oksidaciju, otpornost na puzanje,
otpornost na umor, otpornost na koroziju i livljivost mogu se poboljati legiranjem, ali
se pri tome snizuju elektrina i toplinska vodljivost,
- veina legura ima izvrsnu duktilnost u arenom stanju i posebno su pogodne za
proizvodnju cijevi, duboko vuenje, kovanje, oblikovanje u toplom stanju itd.,
-dobra otpornost na koroziju u atmosferskim uvjetima i u morskoj sredini stvaranjem
"patine,
- kemijski je postojan u neutralnim i lunatim vodenim otopinama dok ga nagrizaju
kiseline, naroito oksidirajue.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Klasifikacija bakrovih legura

1. Legure bakra s cinkom:
legure bakra s cinkom (> 50 %Cu i < 44 %Zn) mjedi
posebne mjedi (54...62 %Cu, oko 7 % drugih elemenata, ostatak Zn)
legure bakra s niklom i cinkom (10...30 %Ni) novo srebro.
2. Legure bakra bez cinka:
legure bakra s kositrom (< 15 %Sn) kositrene bronce
legure bakra s aluminijem (< 14 %Al) aluminijeve bronce
legure bakra s kositrom i/ili olovom (< 10 %Sn i/ili < 25 %Pb) - Pb-Sn i Pb bronce
legure bakra s berilijem (< 2 %Be) berilijeve bronce
legure bakra s manganom te silicijem i manganom Mg i silicijeve bronce

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Mjedi
najrasprostranjenije legure bakra - dobre elektrine i toplinske vodljivosti, dobrih
mehanikih svojstava, mogunosti prerade u hladnom i toplom stanju i visoke
antikorozivnosti
Mjedi se mogu razvrstati na hladno i toplo gnjeene (oblikovljive) legure.

Dijagram stanja Cu-Zn (a) i prikaz utjecaja cinka na mehanika svojstva (b)
faza - vrsta otopina (kristali mjeanci bakra s otopljenim cinkom)
faza - intermetalna faza (Cu-Zn)

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Mikrostruktura -mjedi:
a) CuZn30, hladnognjeeno stanje, b) CuZn20Pb, lijevano i areno stanje
Hladno oblikovane -mjedi osjetljive su na napetosnu koroziju (season cracking).

Mikrostruktura (+)-mjedi (K.CuZn40Pb) u lijevanom stanju

Kod (+)-mjedi moe nastupiti jo jedna vrsta korozije koja se pogreno naziva
"korozija cinka" ili "otcinkavanje. Moe se sprijeiti uporabom posebnih mjedi.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Posebne mjedi
se sastoje od 54...62 %Cu i do oko 7 % drugih elemenata, dok je ostatak cink.
Legirni elementi poboljavaju korozijsku postojanost ili druga svojstva.
To su toplo oblikovljive legure, a mogu se primijeniti i u lijevanom stanju
Aluminij znatno poveava vrstou, a istezljivost pri tome ostaje nepromijenjena.
Na povrini mjedi aluminij stvara oksidni sloj koji titi mjed od oksidacije.
Dodatak 2 %Al titi mjed od oksidacije na povienim temperaturama.
Nikal poveava vrstou, otpornost na koroziju i djeluje na usitnjenje zrna pri arenju.
eljezo usitnjuje zrno i tako poveava vrstou.
Mangan znatno poveava otpornost mjedi na koroziju u morskoj vodi i vodenoj pari,
solima i kiselinama. vrstoa mjedi raste bez smanjenja ilavosti uz udio mangana
do 4 %. Pri udjelu iznad 4 % smanjuju se ilavost i istezljivost.
Silicij smanjuje napetosti, poveava itkost kod zavarivanja stvaranjem topljive troske.
Kositar poveava otpornost na koroziju u morskoj vodi. Poveava i vrstou, ali se
udio kositra ograniava na oko 1 %, jer u veem udjelu smanjuje istezljivost.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Lijevane mjedi imaju u pravilu 36 % do 43 %Zn i 1 % do 3 %Pb, a posebne mjedi

jo i nikla, aluminija, eljeza, kositra ili mangana.
Posjeduju uski interval skruivanja i zbog toga ne dolazi do segregacija u zrnu. Ove
legure nisu predviene za hladno oblikovanje zbog heterogene (+)mikrostrukture, pa se primjenjuju u lijevanom stanju zbog poviene vrstoe. Za
odreene namjene lijevaju se i -mjedi

Legure bakra s cinkom i niklom

10 do 30 % Ni,
55 % do 63 % Cu,
ostatak Zn

novo srebro, alpaka, argentan, bijeli bakar

poboljava livljivost i pojeftinjuje leguru

Po mikrostrukturi to su u potpunosti vrste otopine.

Vrlo su duktilne i mogu se hladno oblikovati.
Primjenjuju se za izradu relejnih opruga i posrebrenog pribora, u finoj mehanici,
optici, graditeljstvu itd.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

BRONCE
Kositrena bronca

Dijagram stanja Cu-Sn: a) ravnoteno stanje, b) areno stanje, c) lijevano stanje

-faza je vrsta otopina (kristal mjeanac), ilava i duktilna
-faza, intermetalni spoj sastava Cu31Sn8, prisutna u leguri s vie od 8 %Sn
- bronca s -mikrostrukturom moe uspjeno hladno oblikovati deformiranjem;
- (+)-bronce su prilino krhke i ne mogu se hladno oblikovati.
- u industrijskoj praksi hladno se oblikuju samo legure sa do 7 %Sn, dok se legure
sa do oko 15 %Sn lijevaju.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Lijevane kositrene bronce koriste se za izradu kliznih leaja budui da im

mikrostruktura potpuno ispunjava uvjete za tu namjenu, tvrde estice -faze
otporne na troenje uloene su u matricu koju ini -faza otporna na udarce.

Mikrostruktura kositrene bronce P.CuSn14

Fosforne bronce sadre namjerno dodan fosfor u masenom udjelu od 0,1 % do 1 %.
Fosfor poveava vrstou, poboljava otpornost na koroziju i smanjuje faktor trenja
- Gnjeenjem oblikovljive fosforne bronce - (do 8 %Sn i do 0,3 %P)
- Lijevane fosforne bronce (13 %Sn i do 1 %P) koriste se uglavnom za leaje
zahtijeva se nizak faktor trenja
uz visoku vrstou i ilavost

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Crveni lijev
- bronca u kojoj je skupi kositar djelomino zamijenjen jeftinijim cinkom
(2 %Zn ima jednako djelovanje kao i 1 %Sn)
- Zn pospjeuje itkost taljevine ime doprinosi livljivosti
- osim cinka dodaje se 4 do 6 % olova
Crveni lijev sve vie zamijenjuje lijevanu broncu.
Odljevci od crvenog lijeva koriste se za izradu dijelova strojeva i aparata kad se
trai otpornost na koroziju, za leaje i dijelove otporne na djelovanje morske vode.
Viekomponentne kositrene bronce s manjim dodatkom legirnih elemenata mogu
se i gnjeiti kao npr. CuSn4Zn4Pb4, a primijenjuju se za izradu valjanih kouljica
kliznih leaja

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Aluminijeva bronca (hladno i toplo) oblikovljive (I) i livljive legure(II)

Dijagram stanja Cu-Al s prikazom mikrostrukturnih promjena legure s 10 %Al

faza - vrsta otopina dobre oblikovljivosti (do 9,4 %Al )

2 faza - intermetalni spoj sastava Cu9Al4
Primjena aluminijeve bronce slijedi iz ovih znaajki:
- sposobnost zadravanja vrstoe pri povienim temperaturama,
- velika otpornost na oksidaciju pri povienim temperaturama,
- dobra otpornost na koroziju pri uobiajenim temperaturama uporabe,
- dobra otpornost na troenje,
- dopadljiva boja ini neke od ovih legura uporabivim u dekorativne svrhe, osobito
kao zamjena za zlato u izradi umjetnog nakita.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Hladno gnjeene -legure imaju 4 % do 8 %Al i obino do 4 %Ni, koji jaa

korozijsku postojanost jo i vie.
Pogodne su za proizvodnju kondenzatorskih cijevi i izmjenjivaa topline kada se
trai visoka vrstoa i korozijska postojanost do oko 300 C.
Sastav im se moe prilagoditi tako da se dobije boja slina boji 18-karatnog zlata.

Toplo gnjeene i lijevane legure sadre 8 % do 12 %Al, a mikrostruktura im je

+2. Uz to se obino dodaju i drugi elementi kao to su nikal, eljezo i mangan.
Toplo oblikovljive su legure sa 8 % do 10 %Al, a oblikuju se kovanjem ili
valjanjem, ovisno o njihovoj daljnjoj primjeni.
Uz aluminij dodaju se nikal i eljezo, svakog do 5 %.
Legure se koriste za potrebe u kemijskoj industriji (komponente izloene visokim
temperaturama) te za druge potrebe, posebno otkovke otporne na koroziju.
Lijevane legure primjenjuju se u pomorskoj tehnici, npr. za osovine pumpi,
dijelove ventila, brodske vijke (propelere), osovine za vijke itd.
Koriste se takoer za sjedita ventila, za nosae etkica u generatorima, za leaje
pri radu u tekim uvjetima, za zupanike, za izradu neiskreeg alata (ekii, dlijeta,
klijeta) u potencijalno "opasnim" industrijama plina, boja, benzina i eksploziva

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Olovna i olovno-kositrena bronca

Legure bakra s olovom (do oko 25 %Pb) i kositrom
Koriste se za klizne leaje.
Podnose vea optereenja od "bijelih kovina" na bazi olova ili kositra.
Toplinska vodljivost im je vea, tako da ih se moe koristiti pri veim brzinama.
Uz normalno podmazivanje imaju izvanrednu otpornost na troenje, ali, jednako
vano, i otpornost na zaribavanje

Berilijeva bronca
Legure bakra s 1,5% do 2 %Be (uz manji dodatak Co ili Ni)
Primjenjuje se u hladno gnjeenom i toplinski ovrsnutom stanju.
Postie najviu vrstou meu bakrovim legurama (do oko 1350 N/mm2).
Otporna na troenje, dobre elektrine vodljivosti, kemijski postojana i nemagnetina.
Primjenu za izradu opruga kod preciznih aparata, alata za lijevanje polimernih
materijala i posebno za izradu neiskreeg alata.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Manganova i silicijeva bronca

Manganova bronca je otporna na koroziju u morskoj vodi i ima veliku
sposobnost priguenja vibracija.
Namijenjena je za lijevanje, ali se moe i toplo i hladno oblikovati.
Nedostatak joj je loa rezljivost (zbog ilavosti) i visoka cijena.
Silicijeva bronca
Posjeduje izvanrednu podobnost za hladnu i toplu preradu, dobru korozijsku
postojanost, osrednju vrstou i veliku ilavost.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

LEGURE BAKRA S NIKLOM

- vrlo dobra oblikovljivost
- velika korozijska postojanost,
- visoka vrstoa (osobito pri povienim temp.),
- prilagodljive u odnosu na tehniku obrade
moe ih se toplo ili hladno oblikovati,

Dodatkom 1,5 %Fe i 2 %Mn moe se korozijska postojanost i poveati.

Zatita od korozije postie se stvaranjem pasivnog sloja u prisutnosti kisika.
Posebno su korozijski postojane u boatnim vodama i morskoj vodi pa se koriste
za izradu dijelova kondenzatora na brodovima i postrojenjima za demineralizaciju
morske vode.
Posebna namjena legure CuNi25 je za izradu kovanog novca.

BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Elektrootporna legura CuNi44 ("konstantan) ima veliki elektrini otpor i malu toplinsku
rastezljivost pa se koristi kao materijal za grijae elemente.
U sustavu bakar-nikal kontinuirano se mijenja i termoelektrini napon koji
maksimalnu vrijednost prema bakru ili eljezu postie kod 45 %Ni. Na toj osnovi
upotrebljava se legura CuNi44 kao materijal za termoelemente (termopar,
termolanak).

Promjena elektrinog otpora Cu-Ni legura pri 0 C (a) i

termonapon Cu-i legura u odnosu na eljezo pri 816 C (b)

NIKAL I NJEGOVE LEGURE

Otpornost na koroziju je gospodarstveno najvanije svojstvo istog nikla.
Tehniki je zanimljiv i zbog njegovih fizikalnih, mehanikih i tehnolokih svojstava te
zbog utjecaja na svojstva drugih metala.
Otporan je na atmosferske utjecaje, postojan u morskoj vodi, neoksidirajuim
hladnim kiselinama, lunatim otopinama i rastaljenim jakim luinama.
Nikal je metal s feromagnetinim svojstvima.

Glavno obiljeje legura na osnovi nikla je FCC kristalna struktura, a to znai da kod
njih nema prijelaza ilavog u krhak prijelom sa snienjem temperature, pa se mogu
nazvati ilavim materijalima.
Niklove legure su ponajprije razvijene radi njihove otpornosti na koroziju i
otpornosti pri visokim temperaturama (zadravaju dobru vlanu vrstou i
otpornost na puzanje do temperatura 0,7Tt ).
Druga posebna svojstva niklovih legura su magnetska i elektrina svojstva kao i
kontrolirana rastezljivost.
U novije vrijeme razvijene su "pametne" Ni-Ti legure s izraenim efektom
prisjetljivosti oblika (eng. shape memory alloys).

NIKAL I NJEGOVE LEGURE

Legure otporne na koroziju i visoke temperature podijeljene su prema legirnim

elementima u skupine s odgovarajuim trgovakim oznakama:
Skupina
1. Nikal-bakar
Nikal-krom
2. Nikal-molibden-krom
3. Nikal-krom-eljezo
Nikal-eljezo-krom
4. Nikal-krom + (A) aluminij-titan
+ (B) kobalt-volfram-molibden
+ (C) ugljik

Trgovako ime
Monel (Nicorros)
Nimonic (Nicrofer)
Hastelloy (Nimofer)
Inconel (Nicrofer)
Incoloy (Nicrofer)
Razliite vrste legura pod
skupnim imenom "SUPERLEGURE"

A - precipitacijski ovrstljive
B - ovrstljive kristalima mjeancima
C - ovrstljive karbidima

NIKAL I NJEGOVE LEGURE

Superlegure" su viekomponentni sustavi na osnovi nikla i kobalta s visokim

udjelima kroma i manjim udjelima visokotaljivih elemenata molibdena i volframa, te
titana i aluminija. Njihova se mehanika svojstva postiu otapanjem legirnih
elemenata u kristalima mjeancima matrice i precipitacijom intermetalnih
spojeva i/ili karbida rasporeenih u austenitnoj matrici.
Smiju se trajno opteretiti do 1100 C, a kratko vrijeme smiju raditi i na 1400 C.
Slue za izradu dijelova:
zrakoplovnih plinskih turbina,
brodskih turbina,
lokomotivskih turbina,
ureaja u energanama,
postrojenja za proizvodnju nafte i sl.

Visoka cijena superlegura je posljedica cijene legirnih elemenata i sloene

tehnologije proizvodnje

KOBALT I NJEGOVE LEGURE

isti kobalt je beznaajan kao konstrukcijski materijal.
Zbog svoje strukturne grae (HCP koja grijanjem na 417C prijee u FCC) dobro je
toplo oblikovljiv, ali ogranieno hladno oblikovljiv.
Kobalt je vaan kao legirni element za proizvodnju trajnih magnetnih materijala,
sinteriranih tvrdih metala, materijala za navarivanje otpornih na troenje, brzoreznih
elika, zubarskih legura i legura za implantate u kirurgiji.
Od legura najvanije su toplinski otporan lijev, kovane i sinterirane legure koje se
ubrajaju u grupu superlegura.

Sastav kobaltovih superlegura:

30...65 %Co, 15...30 %Cr, 0...20 %Fe, 0...32 %Ni i do 1,1 %C.
Ostali legirni elementi:
W, Mo, V, Ti, Nb, Ta, Zr i B.
Povienje vrstoe pri visokim temperaturama postie se izluivanjem karbida i
karbonitrida.
Disperzijsko ovrsnue kobaltove matrice mogue je stvaranjem stabilne sekundarne
faze (visokotaljivi oksidi).

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Tri glavna svojstva aluminija kao inenjerskog materijala:
1. Povoljan omjer vrstoe i gustoe (Rm/ -specifina vrstoa), osobito kod legura.
2. Omjer elektrine vodljivosti i gustoe najpovoljniji je meu svim metalima.
3. Aluminij ima velik afinitet prema kisiku, a korozijska postojanost mu je ipak velika.

Antikorozivnost aluminija temelji se na postojanju gustog nepropusnog oksidnog

sloja koji se stvara na povrini metala na zraku i vodenim otopinama. Ukoliko se,
odmah se oksidacijom nadomjeta novim.
to je jae oksidiran, to je nastali sloj otporniji, tako da je aluminij otporan i na
koncentriranu duinu kiselinu.
Neotporan je na luine koje ga otapaju.
Prirodni oksidni sloj je debeo tek oko 0,01 m i pun sitnih pora.
Kvaliteta mu se moe se poboljati postupcima fosfatiranja i kromatiranja. Vanija i
poznatija je elektrokemijska oksidacija anodizacija (eloksiranje)
Aluminij s kubinom plono centriranom strukturom (FCC) je metal izvanredno
toplo i hladno oblikovljiv deformiranjem.
Dade se vrlo dobro polirati.

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Aluminijeve legure
Najvaniji legirni elementi su: bakar, magnezij, silicij, cink i mangan.
Legiranje ima za cilj poboljanje mehanikih svojstava (vlane vrstoe i tvrdoe,
krutosti, ilavosti), rezljivosti i livljivosti.
Aluminijeve legure upotrebljavaju se i u lijevanom i u gnjeenom stanju.
Nekim legurama mogu se mehanika svojstva poboljati precipitacijskim ovrsnuem.
Precipitacijsko ovrsnue aluminijevih legura

Prikaz precipitacijskog ovrivanja Al-Cu

legure s 4 %Cu u dijagramu stanja

Opi postupak precipitacijskog ovrivanja

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Lijevane legure
Lijevane legure mogu se svrstati u tri osnovne grupe: Al-Si, Al-Mg i Al-Cu

Al-Si legure
- silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti aluminijevih legura
- to su najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura ("silumini"), posebno
one s 10 % do 13 %Si (~ eutektiki sastav)
- koriste se za tlani lijev i druge vrste ljevova gdje se zahtijevaju zamreni presjeci
budui da posjeduju veliku itkost, malo skupljanje i uski interval skruivanja.

Dobra kemijska postojanost ini ih uporabljivim u

pomorstvu, a injenica da su neto manje gustoe
od Al-Cu legura ini ih pogodnim za primjenu u
zrakoplovnoj i automobilskoj industriji.
Postupkom cijepljenja ili modifikacije moe se usitniti gruba eutektika mikrostruktura
koja nastaje kod pjeanog lijeva. Cijepljenje povisuje vlanu vrstou i istezljivost.

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Al-Mg legure
Osnovno svojstvo je dobra korozijska postojanost zbog ega se kod ovih
legura moe postii visoki sjaj. Neke od njih su i otporne na udarce pa se
mogu uporabiti za umjereno optereene dijelove u pomorstvu. Najbolju
kombinaciju vrstoe i ilavosti ima legura s 10 %Mg. Naalost, ona je jedna
od najtee livljivih legura zbog pojava poroznosti, stvaranja troske i loe
itkosti. Zbog toga su u uporabi najvie legure s 3 % i 5 %Mg.

Al-Cu legure
Toplinski ovrstljive legure s osrednje visokom vrstoom, srednjom ili slabom
udarnom otpornou, dobro otporne na viim temperaturama i dobro rezljive.
Slabe su livljivosti, a korozijska postojanost im je najslabija meu svim aluminijevim
legurama.

Al-Si-Mg legure
Precipitacijski su ovrstljive uz dodatak od 0,2 % do 0,5 %Mg. Odlikuju se dobrom
livljivou, imaju uzak temperaturni interval skruivanja (do 30 C) i malo linearno
skupljanje (1 %). Kod lijevanja u pijesak moraju se obvezatno cijepiti.

Al-Si-Cu legure
To su legure Al-Si kojima je dodan bakar radi poboljanja vrstoe i rezljivosti.

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Gnjeene legure
Vrsta legure

Nain ovrsnua

Rm, N/mm2

deformiranjem u
hladnom stanju

200...350

1. Al-Mn
2. Al-Mg
3. Al-Mg-Mn
4. Al-Mg-Si ("antikorodal")

~ 330

5. Al-Cu-Mg ("dural")

~ 450

6. Al-Zn-Mg

precipitacijom

~ 400

7. Al-Zn-Mg-Cu ("konstruktal")

~ 550

8. Al-Li-Cu-Mg

~ 500

Od legura koje ovruju hladnim deformiranjem zahtijeva se dovoljna vrstoa i

krutost u hladnom stanju, kao i dobra korozijska postojanost. Veina ovih legura ima
mikrostrukturu koja se potpuno sastoji od vrste otopine.
To je dodatni faktor u prilog njihovoj velikoj duktilnosti i velikoj korozijskoj postojanosti.
Precipitacijski ovrstljive legure imaju prednost kada se trai povoljan omjer
vrstoe i gustoe

TITAN I NJEGOVE LEGURE

gustoa
talite
modul elastinosti
toplinska rastezljivost
vlana vrstoa*
istezljivost*

kg/m3
C
N/mm2
10-6/K
N/mm2
%

4500
1670
110000
9
250...700
>10

Fizikalna i mehanika svojstva titana

Na sobnoj temperaturi titan ima heksagonsku (HCP) reetku, -titan, koja
na ~885 C prelazi u kubinu prostorno centriranu (BCC) reetku, -titan.
Titan i njegove legure su zbog povoljnog omjera vrstoe i gustoe u temperaturnom
podruju od 200 C do +550 C u prednosti pred mnogim drugim inenjerskim
materijalima.
Takoer im je znaajna otpornost na umor i puzanje, imaju malu toplinsku rastezljivost
i veliku postojanost u razliitim agresivnim sredinama.
Proizvodni trokovi i naroito trokovi prerade jo su uvijek vrlo visoki, pa se opa
uporaba titana i njegovih legura znatno ograniuje.

TITAN I NJEGOVE LEGURE

Tehniki titan
Sadri izmeu 98,9 % i 99,5 %Ti. Ostatak ine neistoe, u prvom redu kisik i eljezo,
koji imaju znatan utjecaj na mehanika svojstva.
Moe se uporabiti za konstrukcijske, ali i za nekonstrukcijske namjene.
Nositelj otpornosti na koroziju je vrsto prionjena oksidna prevlaka koja nastaje u
oksidirajuoj okolini. Zbog toga se primjenjuje gdje se trai otpornost na oksidirajue
kiseline ili smjese takvih kiselina.
Sposobnost hladnog oblikovanja je ograniena radi heksagonske strukture.
Hladnim oblikovanjem povisuje se vlana vrstoa.
Dade se dobro zavariti pod zatitnim plina ili u vakuumu.
Titan je teko obradljiv odvajanjem estica jer je vrlo ilav, a postoji i opasnost od
zapaljenja strugotine.

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

Titanove legure
-, - i (+)-legure

-legure
Glavni stabilizatori -faze su ugljik, kisik, duik, aluminij i kositar.
Zavarljivost, ilavost, vrstoa i stabilnost pri povienim temperaturama glavna
su obiljeja -legura.
Takoer imaju dobru ilavost i vrstou i pri snienim temperaturama.
Otpornost na oksidaciju i koroziju je jednaka kao i kod - i (+)-legura.
Tee se oblikuju deformiranjem i nisu toplinski ovrstljive.
U ovu grupu ulaze legure titana s aluminijem kao glavnim legirnim elementom, te
kositrom.
Najea je legura TiAl5Sn2,5.
Glavna su joj obiljeja: oksidacijska i korozijska postojanost i odlina svojstva pri
niskim temperaturama.
Koristi se u kovanom i lijevanom stanju, meu ostalim za dijelove zrakoplova i
svemirskih letjelica.

ALUMINIJ I NJEGOVE LEGURE

( + )-legure
(+)-legure su glavni dio proizvodnje titanovih legura.
Legura TiAl6V4 koristi se u koliini jednakoj svim ostalim titanovim materijalima.
Mikrostruktura te legure toplinskom se obradom moe mijenjati tako da se ostvare
eljena uporabna svojstva.

-primarni kristali

-osnova

Mikrostruktura legure TiAl6V4 arene

pri 705 C/2 h i ohlaene na zraku

Toplinsko ovrsnue (+)-legura titana:

1. rastvorno arenje,
2. gaenje radi stabilizacije ,
3. poputanje,
4. hlaenje (zrak ili voda)

TITAN I NJEGOVE LEGURE

-legure
Jednofazne -legura su metstabilne legure.
-legure mogu postii visoku vrstou toplinskom obradom, osobito u hladno
ovrsnutom stanju.
Imaju veliku duktilnost i visoki omjer vrstoa/gustoa, a takoer su i zavarljive.
Legura TiV13Cr11Al3 do 300 C zadrava znatan dio vrstoe koju je imala pri sobnoj
temperaturi. Duljim dranjem pri temperaturama iznad 320 C postupno gubi
stabilnost.
Razvijen je i niz drugih -legura s poveanom postojanou pri viim temperaturama
(TiV8Fe5Al1) i poveanom otpornou na napetosnu koroziju (TiMo12Sn6).
Glavna prednost -legura je sposobnost hladnog oblikovanja deformiranjem.

TITAN I NJEGOVE LEGURE

Vrsta legure
TiAl5Sn2,5
TiAl6V4

TiV13Cr11Al
3

Kristalna
strukura
(HCP)
+

(BCC)

Toplinska obrada

Rp0,2,
N/mm2

R m,
N/mm2

A,
%

rekristalizacijski areno 790 C/zrak

850

950

14

rekristalizacijski areno 750 C/zrak

890

970

13

rastvorno areno 930 C/voda + 540 C/zrak

1080

1180

11

rekristal. areno 790 C/zrak

900

950

14

rastvor. areno 790 C/voda + 480 C/17h/zrak

1220

1290

rastvor. areno 790 C/zrak + hlad. oblikovano +

440 C/24h/zrak

1700

1820