You are on page 1of 22

Mostovi i tuneli

Optereenje
drumski mostovi vs. eljezniki mostovi

Sarajevo, 26.05.2016.god.

GRUPA 2:
1 Abdihodi Maja
2 Bajraktarevi Numan
3 Grbi Edin
4 Kari Mahdi
5 Lepir Amra

1. UVOD
1.1. Cilj zadatka
Cilj ovog zadatka je da se ukratko predstave i pojasne naini odreivanja mjerodavnog
optereenja, odnosno kombinacija optereenja prema kojima se vri proraun nosive
konstrukcije mosta, za razliite tipove mostova.
Openito podjela mostova se moe izvriti na vie naina: prema namjeni, materijalu,
statikom sistemu, rasponu...
Prema namjeni mostovi se dijele na: cestovne (drumske), eljeznike, pjeake,
kombinovane, mostove posebne namjene-akvadukte.
U nastavku e biti razmatrana dva tipa mostova s obzirom na namjenu: cestovni i
eljezniki mostovi, gdje e biti ukazano na razliitosti navedenih tipova mostova u
pogledu optereenja.

1.2. Optereenja mostova


Optereenja i djelovanja na mostove koja uzrokuju sile u nosivim sklopovima mogu se
podijeliti na vie naina prema nekim zajednikim obiljejima:
a)Prema vjerovatnoi pojave:
optereenja za koja je most graen
sluajna optereenja koja se pojavljuju neovisno o prvim
b)Prema dinamikim uticajima:
mirna (statika)
ona koja izazivaju neke dinamike pojave
c)Prema uestalosti pojave:
trajno prisutna
optereenja koja se javljaju kao vie ili manje uestale pojave

U praksi projektovanja mostova optereenja su obino podijeljena na tri osnovne skupine:


a)osnovna u pravilu uvijek postoje na mostu ili nekom njegovom elementu i promjena
njihove vrijednosti je zanemariva (vlastita teina, stalni teret na mostu, sile
prednaprezanja, aktivni pritisak tla...)
b)dodatna javljaju se povremeno, ali imaju odreenu vjerovatnou pojave u vijeku
trajanja mosta sa znaajnim promjenama vrijednosti djelovanja (temperaturne promjene,
vjetar, snijeg, centrifugalne sile...)
c)izvanredna javljaju se rijetko ili nikako i obino su vrlo kratkotrajna, ali mogu izazvati
ekstremne uticaje (potresi, eksplozije, udari vozila...)
Propisi pojedinih drava i meunarodnih organizacija odreuju veliine pojedinih
optereenja, te odreuju kombinacije optereenja s kojima moramo raunati nosivu
konstrukciju mosta. Prema Pravilnik o tehnikim normativima za odreivanje veliina
optereenja mostova pod pojmom veliina optereenja podrazumjevaju se sva spoljanja
ili unutranja djelovanja na most kao cjelinu ili na njegove dijelove.

2. CESTOVNI (DRUMSKI) MOSTOVI


2.1. Korisno (prometno) optereenje
Korisna (prometna) optereenja na mostovima mogu djelovati kao mirna (statika)
vertikalna optereenja, ali mogu izazvati i neke dinamike pojave kao i horizontalne sile
(sile koenja, centrifugalne sile...).
Tip korisnog optereenja koje se prevodi preko mosta bitno ovisi o svrsi i namjeni mosta.
Kod cestovnih mostova veliina pokretnog tereta (optereenja), kao i taan poloaj tereta
na mostu ne moe se tano ocijeniti. Da bi se oslobodili raznolikosti optereenja koje moze
opteretiti most uvodimo tzv. zamjenjujua tipska optereenja.
Most, odnosno njegovi dijelovi, proraunavaju se prema raunskoj emi optereenja mosta,
ovisno o kategoriji mosta (tabela 1.).

Cestovni mostovi se prema vanosti ceste na kojoj se nalaze dijele na tri kategorije:
I.Kategorija mostovi na autocestama
II.Kategorija mostovi na magistralnim i regionalnim cestama
III.Kategorija mostovi na lokalnim cestama

Tabela 1. Kategorija mosta i raunska ema optereenja

Povrinu cestovnog mosta sainjavaju slijedei dijelovi (slika 1.):


kolnik
pjeake staze
razdjelni trak

Slika 1. Dijelovi povrine cestovnog mosta

Kolnik mosta sastoji se od glavnog traka irine 3m i prostora izvan glavnog traka.
Glavni trak se smjeta u najnepovoljniji poloaj za dio koji se posmatra, a paralelan je sa
osom kolnika.
Ako je konstrukcija poprenog presjeka mosta jedinstvena za cijelu irinu mosta, na
cijelom mostu postavlja se samo jedan glavni trak, bez obzira na broj prometnih traka ili
odvojenih smjerova.
Ako se konstrukcija sastoji od vie samostalnih dijelova, za svaki se dio mora
predvidjeti po jedan glavni trak.

Prilikom prorauna glavni trak se na najnepovoljnijem mjestu optereuje zamjenjujuim


tipskim vozilom (slika 2., slika 3., tabela 2.), tako da uzduna osa vozila bude paralelna sa
uzdunom osom traka.

Tabela 2. Teina i irina nalijeganja tipskog vozila

Slika 2.
Raunske eme
optereenja

Prema pravilniku o tehnikim normativima za odreivanje veliina optereenja mostova

Slika 3. Tipsko vozilo V600 i V300

Glavni trak se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p 1 (tabela 3.) ispred i iza
tipskog vozila. Ostatak mosta se optereuje jednoliko raspodijeljenim optereenjem p 2.

Tabela 3. Jednoliko raspodijeljeno optereenje

Tipsko vozilo moe biti smjeteno na kolniku tako da kotaima dodiruje rubnik. Povrina
kolnika izvan glavnog traka optereuje se jednoliko raspodijeljenim optereenjem p 2
(prema tabeli 3.) u kombinaciji sa ostalim prometnim optereenjem (slika 2.).
Sve ostale prometne povrine izmeu kolnika i unutarnjih rubova ograda optereuju se
takoer jednoliko raspodijeljenim optereenjem p 2 (prema tabeli 3.) u kombinaciji sa
ostalim prometnim optereenjem (slika 2.).
Sva optereenja treba pomnoiti sa dinamikim koeficijentom, koji je dat formulom:
Kd = 1,4 - 0,008 L 1,00

OPTEREENJE PREMA NJEMAKIM


PROPISIMA DIN 1072 IZ 1985.
-tipske klase : 60/30, 30/30, 16/16, 12/12,
9/9, 6/6 i 3/3 (tone)
-mostovi autocesta, magistralnih i gradskih
cesta 60/30, mostovi lokalnih i sporednih
cesta 30/30, ostale klase- slue za
naknadne proraune i dokaze nosivosti
-povrina kolnika se podijeli na glavnu (3m)
i dodatnu (3m) traku koja se popreno a
vozila na
njima uzduno stavljaju
u najnepovoljniji poloaj
-ostatak glavne trake se optereuje sa p1, a
ostatk sporedne trake i ostatak mosta sa p2

OPTEREENJE PREMA EUROCODE-u :

3. ELJEZNIKI MOSTOVI

eljezniki most na uu Dive Grabovice(desna pritoka Neretve) ispod kojeg je vidljiv stari most uskotrane pruge

3.1. Korisno optereenje


Posebnost eljeznikih mostova je, da je na njima poloaj korisnog tereta u poprenom presjeku mosta tono
odreen i nepromjenjiv. Uz to je teina vagona mnogo ujednaenija nego teine cestovnih vozila, pa je lake
ustanoviti veliinu stvarnog optereenja.
Za odreivanje korisnog tereta eljeznikih vagona i lokomotiva, neophodno je poznavati veliinu osovinske sile,
razmak i broj osovina, raspored vagona u kompoziciji vlaka te mogunost prekida sheme i sl. Za razne vrste
eljeznica postoje i razliiti podaci, te razliita tipska osovinska optereenja

Shema optereenja iz 1971 pod nazivom UIC-71 prihvaena i u naem Pravilniku o tehnikim mjerama za
optereenja eljeznikih mostova iz 1977.
Sporedne pruge 80% intenziteta optereenja iz sheme za glavne pruge

OPTEREENJE PREMA EUROCODE-u

4. STALNO OPTEREENJE
RAZLIKE IZMEU CESTOVNIH I ELJEZNIKIH MOSTOVA

Popreni presjek eljeznikog mosta

Popreni presjek cestovog mosta

Kako je ve navedeno, osnovna razlika cestovnih i eljeznikih mostova je u njihovoj namjeni. Prema tome,
namjena cestovnih mostova je da omogue prelazak motornih vozila preko odreene prepreke, dok su eljezniki
mostovi namjenjeni za kretanje vozova.
Ako posmatramo korisno (prometno) optereenje cestovnih i eljeznikih mostova moemo primjetiti znaajnu
razliku i u dimenzijama i u teini vozila motornih i eljeznikih. S obzirom da je zadatak gornjeg stroja
konstrukcije mosta da preuzme sva korisna optereenje i prenese ih na donji stroj konstrukcije (prvo na stubove, a
stubovi na temelje, a temelji na tlo) dimenzije svih konstruktivnih elemenata mosta direktno zavise od korisnog
optereenja. Meutim, dimenzije poprenog presjeka mosta zavise i od namjene mosta, kao to je prikazano na
slikama, gdje se vidi da je irina mosta znaajno vea kod cestovnih mostova s obzirom da mora imati najmanje
dvije saobraajne trake irine po 3m (ukupna irina 10m ili vie u zavisnosti od broja saobraajnih traka), u
odnosu na irinu poprenog presjeka eljeznikog mosta jednokolosjene pruge (6m). S obzirom na navedene
razlike u dimenzijama poprenog presjeka javlja se razlika u stalnom optereenju, tj. vlastitoj teini gornjeg stroja
konstrukcije mosta, koja dalje bitno utie i na dimenzije elemenata donjeg stroja (stubovi, temelji).