poetkom 20.st u radovima: J.Gospia G.Tomljenovia M.Japunia S.Ivia Savjetnik N.Andria Dvojezini rijenici iz 40-ih i 50-ih Pravopisi dviju Matica Savjetnik Lj. Jonkea lanci Vukuia,Brozovia,Ania itd.
Nekada je preskriptivna norma bila tzv.
Karadi-Dani-Maretieva,a danas je to kodificirana naglasna norma koja se ne poklapa u potpunosti s uzusom
Odmaci od kodificirane naglasne norme
hrvatskoga standardnog jezika tiu se inventara i raspodjele naglasaka i moemo ih grupirati na sljedei nain ( s obzirom na to koliko su neka od tih pitanja u prirunicima hrvatskog jezika) : Silazni ton na nepoetnim slogovima u odreenim rijeima i morfolokim kategorijama (ukljuujui naglasak na zadnjem slogu u odreenim sluajevima) Djelomino prenoenje silaznih naglasaka na proklitiku Smanjenje broja promjenjivih naglasnih tipova est izostanak zanaglasnih duina Pomicanje naglaska ulijevo Kratki slogovi bez tonske opreke u veim gradskim sredinama
Odmaci u normativnim prirunicima i u jezinoj uporabi
Prirunici koji e se analizirati:
S.Babi i dr.: Povijesni pregled,glasovi i oblici hrvatskoga knjievnoh jezika (PPGO) S. Babi Tvorba rijei u grvatskom knjievnom jeziku (TR) E.Bari i dr. : Hrvatska gramatika (HG) D.Ragu: Praktina hrvatska gramatika (PHG) S.Teak, S.Babi: Gramatika hrvatskoga jezika (TB-GH) V.Ani: Rijenik hrvatskoga jezika (VA-RHJ) E.Bari i dr. : Hrvatski jezini savjetnik (HJS) Hrvatski enciklopedijski rijenik (HER) Rijenik hrvatskoga jezika (RHJ-LZ)
Nakon komparativne analize normativnih
prirunika hrvatskoga jezika zamjeuje se pribliavanje govornoj praksi HER uvodi naglasne likove s nepoetnim silaznim naglaskom U HJS najvie dubletnih likova (prvenstvo dano uporabnom,u govornoj praksi eem liku) U rijeniku VA-RHJ i RHJ-LZ zabiljeeni kodificirani naglasni likovi kao u gramatikama s vrlo malim pomacima k jezinoj uporabi U HER otvorena su vrata silaznome naglaavanju nepoetnih slogova ( iako se i u PHG i HG upozorava na tu pojavu ali kao vrlo rubnu u jeziku)
Silazni ton na nepoetnim
slogovima
Silazni naglasak na zadnjem/sredinjem
slogu doputa se kod tuica i usklika U normativnim prirunicima hrvatskoga jezika posuenice se veinom i prozodijski prilagouju (debtant, bf, bd, deklte, rokk, rito) U HER donose se uz prilagoene i naglasno prilagoeni likovi,ali vrlo esti u govornoj praksi npr. bide, bife, dekolte
Problematizirana skupina posuenica dijeli se
u HER na sljedei nain: Posuenice s finalnim konsonantskim skupinama ( asistent,ali ne i student) Izvedenice od tih rijei (asistentski) Posuenice na e, -i, -o, -u ( torpeto) Posuenice na or (sentor) Posuenice na ij (magisterij) na sredinjemu slogu u G mn. tipa podtk Nije primjenjen na posuenice na izam (realizam)