Professional Documents
Culture Documents
Morfologija
Temeljna jedinica: morfem
= najmanji jezini znak (najmanja jedinica
koja ima i PI i PS)
Tradicionalno temeljna jedinica
morfologije: rije
(problem definiranja)
Podjela morfema
1. Leksiki morfemi (leksemi)
= morfemi u iji se plan sadraja preslikavaju
pojave iz IJU; nositelji leksikog znaenja; u
osnovi otvoreni podskup
2. Gramatiki morfemi (gramatemi)
= morfemi koji su nositelji gramatikog znaenja; u
iji se PS preslikavaju pojave iz samog jezika;
konaan podskup
Korijen + afiksi
KORIJEN
= temeljni leksiki morfem koji je nositelj osnovnog
sadraja i na koji se dodaju svi ostali morfemi koji
sudjeluju u formiranju neke rijei.
Primjer:
Soba sob + a
AFIKSI
= razliiti morfemi koji se pridodaju korijenu; mogu biti
leksiki ili ee gramatiki; ali ne mogu biti
samostalni korijeni za tvorbu novih rijei.
Tipovi afikasa
1. Sufiksi hrv. stol-i
korijen
sufiks
prefiks
korijen
Tipovi afikasa
3. Infiksi - lat. iu-n-go
korijen infiks
korijen
Tipovi afikasa
5. Transfiksi heb. k-t-b
korijen
transfiks
korijen
transfiks korijen
Izolativni jezici
Primjer
Kin.: W MI ZI CH
dosl.: *ja kupiti narane jesti
kupio sam narane za jelo
Aglutinativni jezici
Gramatiki odnosi izraavaju se
priljepljivanjem afikasa s razliitim gramatikim
znaenjem na korijen rijei;
Svaki aglutinirani afiks obino ima samo jedno
gramatiko znaenje;
Afiksi su samo pridodani korijenu;
Afiksi se na korijen dodaju prema tono
utvrenom linearnom slijedu;
Turski, maarski, finski.
Primjer
Tur.: oda soba;
- oda+da (-da lokativ; u sobi);
- oda+m+da (-m moj, moja, moje; u mojoj
sobi);
- oda+lar+da (-lar mnoina; u sobama);
- oda+lar+m+da (u mojim sobama).
Flektivni jezici
Prilikom izraavanja gramatikih odnosa
mogue je da se mijenjaju i sam korijen ili
osnova (prijevoj; hrv. brati - berem);
Sufiks nema samo jedno gramatiko
znaenje, nego je u jednom obliku
stopljeno nekoliko znaenja = amalgam.
Latinski, ie jezici.
Primjer
Hrv. sob-a;
-a: tri gramatika znaenja stopljena:
1. rod enski,
2. broj jednina,
3. pade nominativ.
= AMALGAM gramatem u kojem je
stopljeno nekoliko gramatikih znaenja.
Inkorporativni jezici
Nema razlike izmeu rijei i reenice;
Razliiti korijeni i gramatemi su sliveni u jednu jedinu
sloenu rije;
Razne AFIKSACIJE - uobiajeni naini konstruiranja
reenica;
Spajanje veeg broja leksema i gramatema u jedan
neodvojeni jezini niz = proces inkorporacije;
INKORPORACIJA = proces koji se odnosi na objekt
glagola: u jezicima s takvom strukturom objekt glagola
inkorporira se u sam glagol.
Starosjedilaki jezici Sjeverne Amerike, neki jezici koji se
govore u Sibiru i Australiji
Primjer
Tiwi (Australija):
NGI -RRU
-UNTHING
ja prolo vrijeme za neko vrijeme
-APU -KANI
jesti ponavljajui
ja sam nastavio jesti
Primjer
Eskimski:
ANGYA-GHLLA-NG-YUG-TUQ
angya amac
ghilla afiks s augmentativnim znaenjem
ng nabaviti
yug afiks s dezirativnim znaenjem
tuq 3. l. sg.
eli nabaviti veliki brod
Morfoloke kategorije
Primjerice: broj, pade, vrijeme, nain,
aspekt, stanje, rod, lice
Gramatiki morfemi (koji nose
gramatika / morfoloka znaenja).
Zamjenice
U hrvatskom: lice, broj, pade (rod)
LICE - gramatika kategorija koja se odnosi na
sudionike komunikacije:
1. LICE govornik, poiljatelj jezine poruke, JA;
2. LICE sluatelj, primatelj jezine poruke, TI;
Autoreferencijalnost
3. LICE onaj o kojem se govori, koji je odsutan.
Zamjenice
1. LICE PL. MI (promjena referenta)
Dva oblika:
-. Ekskluzivno mi
-. Inkluzivno mi
. EKSKLUZIV: MI = JA + ONI (NE TI);
. INKLUZIV: MI = JA + TI (+ ONI).