You are on page 1of 23

Morfologija

Emski / etski pristup jeziku


Kenneth Lee Pike
Distinkcija izmeu objektivnih injenica
(etskih) i znaenjskih ili pertinentnih
obiljeja tih injenica (emskih)
Bitno u znanstvenim opisima

Morfologija
Temeljna jedinica: morfem
= najmanji jezini znak (najmanja jedinica
koja ima i PI i PS)
Tradicionalno temeljna jedinica
morfologije: rije
(problem definiranja)

Podjela morfema
1. Leksiki morfemi (leksemi)
= morfemi u iji se plan sadraja preslikavaju
pojave iz IJU; nositelji leksikog znaenja; u
osnovi otvoreni podskup
2. Gramatiki morfemi (gramatemi)
= morfemi koji su nositelji gramatikog znaenja; u
iji se PS preslikavaju pojave iz samog jezika;
konaan podskup

Korijen + afiksi
KORIJEN
= temeljni leksiki morfem koji je nositelj osnovnog
sadraja i na koji se dodaju svi ostali morfemi koji
sudjeluju u formiranju neke rijei.
Primjer:
Soba sob + a
AFIKSI
= razliiti morfemi koji se pridodaju korijenu; mogu biti
leksiki ili ee gramatiki; ali ne mogu biti
samostalni korijeni za tvorbu novih rijei.

Tipovi afikasa
1. Sufiksi hrv. stol-i
korijen

sufiks

2. Prefiksi hrv. is-priati

prefiks

korijen

Tipovi afikasa
3. Infiksi - lat. iu-n-go
korijen infiks

korijen

4. Konfiksi/cirkumfiksi njem. ge-lob-t


konfiks korijen konfiks

Tipovi afikasa
5. Transfiksi heb. k-t-b
korijen

transfiks

korijen

transfiks korijen

Morfoloka tipologija jezika


Klasifikacije jezika koje poivaju na morfolokim
temeljima
Tipine za XIX. stoljee
A. Schlegel, upotpunio W. von Humboldt
Podjela jezika na:
- izolativne,
- aglutinativne,
- flektivne i
- inkorporativne jezike.

Izolativni jezici

Jezici bez gramatike strukture (Schlegel);


Korijenski jezici
Ne posjeduju promjenjive rijei;
Odnos rijei u reenici odreen je samo njihovim
poloajem, mjestom na kojem se nalaze i nekim
pomonim rijeima;

= svoje gramatiko znaenje rijei zadobivaju s obzirom na


mjesto koje zauzimaju u reenici ili s pomou intonacije.
Najdosljedniji izolativni jezik: vijetnamski; + kineski.

Primjer
Kin.: W MI ZI CH
dosl.: *ja kupiti narane jesti
kupio sam narane za jelo

Aglutinativni jezici
Gramatiki odnosi izraavaju se
priljepljivanjem afikasa s razliitim gramatikim
znaenjem na korijen rijei;
Svaki aglutinirani afiks obino ima samo jedno
gramatiko znaenje;
Afiksi su samo pridodani korijenu;
Afiksi se na korijen dodaju prema tono
utvrenom linearnom slijedu;
Turski, maarski, finski.

Primjer
Tur.: oda soba;
- oda+da (-da lokativ; u sobi);
- oda+m+da (-m moj, moja, moje; u mojoj
sobi);
- oda+lar+da (-lar mnoina; u sobama);
- oda+lar+m+da (u mojim sobama).

Flektivni jezici
Prilikom izraavanja gramatikih odnosa
mogue je da se mijenjaju i sam korijen ili
osnova (prijevoj; hrv. brati - berem);
Sufiks nema samo jedno gramatiko
znaenje, nego je u jednom obliku
stopljeno nekoliko znaenja = amalgam.
Latinski, ie jezici.

Primjer
Hrv. sob-a;
-a: tri gramatika znaenja stopljena:
1. rod enski,
2. broj jednina,
3. pade nominativ.
= AMALGAM gramatem u kojem je
stopljeno nekoliko gramatikih znaenja.

Morfoloka tipologija jezika


Podjela na tri tipa izolativne,
aglutinativne i flektivne jezike potjee od
Schlegela.
Humboldt: nadogradnja jo jednim tipom
INKORPORATIVNIM JEZICIMA.

Inkorporativni jezici
Nema razlike izmeu rijei i reenice;
Razliiti korijeni i gramatemi su sliveni u jednu jedinu
sloenu rije;
Razne AFIKSACIJE - uobiajeni naini konstruiranja
reenica;
Spajanje veeg broja leksema i gramatema u jedan
neodvojeni jezini niz = proces inkorporacije;
INKORPORACIJA = proces koji se odnosi na objekt
glagola: u jezicima s takvom strukturom objekt glagola
inkorporira se u sam glagol.
Starosjedilaki jezici Sjeverne Amerike, neki jezici koji se
govore u Sibiru i Australiji

Primjer
Tiwi (Australija):
NGI -RRU
-UNTHING
ja prolo vrijeme za neko vrijeme
-APU -KANI
jesti ponavljajui
ja sam nastavio jesti

Primjer
Eskimski:
ANGYA-GHLLA-NG-YUG-TUQ
angya amac
ghilla afiks s augmentativnim znaenjem
ng nabaviti
yug afiks s dezirativnim znaenjem
tuq 3. l. sg.
eli nabaviti veliki brod

Eng.: The boy will ask the girl.


The girl will ask the boy.
Anti-dis-establish-ment-arian-ism
Hrv.: No zamijeni dan.
Dan zamijeni no.

Morfoloke kategorije
Primjerice: broj, pade, vrijeme, nain,
aspekt, stanje, rod, lice
Gramatiki morfemi (koji nose
gramatika / morfoloka znaenja).

Zamjenice
U hrvatskom: lice, broj, pade (rod)
LICE - gramatika kategorija koja se odnosi na
sudionike komunikacije:
1. LICE govornik, poiljatelj jezine poruke, JA;
2. LICE sluatelj, primatelj jezine poruke, TI;
Autoreferencijalnost
3. LICE onaj o kojem se govori, koji je odsutan.

Zamjenice
1. LICE PL. MI (promjena referenta)
Dva oblika:
-. Ekskluzivno mi
-. Inkluzivno mi
. EKSKLUZIV: MI = JA + ONI (NE TI);
. INKLUZIV: MI = JA + TI (+ ONI).

You might also like