Tedvidska pravila

Hfz. mr. Adnan Srebrenica

Busovaa, februar 2017.
 ta je tedvid?
Tedvid je nauka o pravilnom uenju Kurana
Da bi se ovladalo ovom naukom potrebno je:
l. poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u
arapskom
jeziku;
2. budui da je tedvid i vjetina, neophodno je od uitelja
usmeno nauiti nain kako se praktino izgovara svaki
pojedini glas, kako zasebno, tako i u vezi sa drugim
glasovima;
3. poznavanje naina zastajanja i predaha na pojedinim rijeima
(el-vakf).
 Damir spojena lina zamjenica
- Damir je lina zamjenica , - Damir e se izgovarati dugo u
Kao u rijeima: sluaju kada slovo prije njega
bude sa vokalima E, I, U

, , Npr. , , ,
- Damir e se izgovarati kratko u dva
, , sluaja, i to:
1. Kada prije damira ima duina, npr.
- Damir se moe izgovarati na , ,
dva naina i to: dugo i kratko. 2. Kada prije damira ima sukun,
- U rijei damir se izgovara npr.
dugo samo u 69. ajetu sure , ,
El-Furkan
 Lafzatullah izgovor rijei Allah
- Rije Allah se u Kuranu moe
izgovoriti na dva naina, i to:
krupno i umekano.
- Krupno se izgovara u
sluajevima kada se na prvom
slovu prije rijei Allah nalazi
fetha (E) i damma (U), npr.
, ,



- Umekano se sluajevima
kada se na prvom slovu prije
rijei Allah nalazi slovo sa
kesrom (I), npr.


,
 Kalkala
Kalkala e biti kada harfovi
u sredini ili na 2. Velika kalkala u sluajevima
kraju rijei budu sa sukunom. kada harf kalkale doe na
Kalkala moe biti: kraju rijei, npr.
1. Mala kalkala u , ,
sluajevima kad je harf 3. Najvea kalkala u
kalkale u sredini rijei sa sluajevima kada harf kalkale
sukunom, npr. doe na kraju rijei i to sa
, , tedidom, npr.
, ,
 Hukmur-rai izgovor glasa R
Glas R izgovara se krupno u
sljedeim sluajevima: 4. Kada je ovaj glas sa sukunom,
1. Kada je na njemu fetha (E) i prije njega glas sa sukunom, a
damma (U), npr. prije njega glas sa fethom (E)
, ili dammom (U), npr.
2. Kada je ovaj glas sa sukunom a
prije njega glas sa fethom (E) i
, ,
dammom (U), npr. 5. Kada slovo R bude sa sukunom
a poslije njega doe neki od
, krupnih harfova, npr.
3. kad je ovaj glas sa sukunom, a
prije njega glas sa nestalnim , ,
kesretom, npr.

 Glas R izgovara se umekano u
sljedeim sluajevima:
1. Kada na glasu R bude kesra (I),
npr.
, , ,
2. Kada je glas R sa sukunom a prije
njega glas sa kesrom (I), npr.
, njega doe glas R, npr.
Isti sluaj je u primjerima kada se
staje na glas R, prije toga imamo
duinu, a prije toga glas sa kesrom
(I), npr.
3. Glas R se izgovara i prilikom
medd (duine) lina, a to je u
sluaju da stajemo na rije koja u
svojoj sredini ima glas J, a poslije
,
 Vrste duina glasa
Duina glasa, pri izgovaranju 2. Izvedena duina (meddun
pojedinih rijei u Kuranu, dijeli ferijjun) ne postoji ak ni u
se u dvije grupe: arapskom jeziku, u obinom
1. Obina duina (meddun
narodnom govoru, niti u
tabiijjun) postoji i u naem
jeziku. Mi takve glasove knjievnom jeziku, nego se
nazivamo samoglasnici. To su: A, primjenjuje samo pri
I, U, O, E izgovaranju pojedinih
U arapskom jeziku postoje kur'anskih rijei. Svi vokali,
svega tri duga vokala i to: A, I, koji se izgovaraju due nego
U , a zovu se hurufu-medd, npr.
obino, imaju neposredno iza
,
, ,
sebe odreen glas kao
, , , , uzronik njihova dueg
izgovaranja (sebebu medd).

 Izvedene duine (medd ferijjun)
Pod odreenim uslovima, od
osnovne duine, dobija se
izvedena duina koja se ne
koristi u svakodnevnom govoru,
nego se primjenjuje samo u toku
uenja Kur'ana.
Da bi se dobila ova duina
potrebna su dva uslova:
a) Da imamo rije sa osnovnom
duinom
b) Da nakon osnovne duine bude
jedan od uzronika duine.
Izvedene duine se dijele na:
1. Medd muttesil spojeni
medd (uzronik hemze);
2. Medd munfesil rastavljeni
medd (uzronik hemze);
3. Medd arid nestalna duina
(uzronik sukun);
4. Medd lin poluvokalna
duina (uzronik sukun)
5. Medd lazim stalna duina
(uzronik sukun)
 Duine iji je uzronik hemze
Medd muttesil (spojeni medd) Meddun munfesil bit e kad iza
bit e kada u jednoj rijei nakon
obine duine glasa doe hemze
obine duine doe hemze, npr.
odmah na poetku sljedee rijei,
, npr.
,



,

, , ,
,
U svim verzijama uenja Kur'ana,
a.., vremensko trajanje ove duine
iznosi od 3-6 kratkih vokala
(hareketa). Prema naem kira'etu, ova
duina iznosi koliko 4 ili 5
kratkih vokala (hereketa).
 Duine iji je uzronik sukun
Medd arid (nestalna duina) e biti
kada poslije osnovne duine doe kao
uzronik nestalni sukun. Odnosno, ova
duina e biti stajemo na neku rije,
prilikom ega mi stavljamo sukun, a
prije toga bude neka obina duina, npr.
, , , , , , , ,
Nestalna duina obino traje onoliko
koliko se moe u kontinuitetu izgovoriti
od 4-6 kratkih vokala.
Medd lin (poluvokalna duina) nije klasina
duina samoglasnika, nego je to rastezanje
harfova lin - WAW i JA u odreenim
situacijama.
Nastaje pri stajanju na rijei kada harf lin
(waw ili ja) bude predzadnji harf u njoj i uz to
sa sukonom, npr:
Napominjem da e ova duina biti samo u
sluaju da stajemo na neku od ovih rijei.
Prilikom stajanja na toj rijei,
produit (rastegnut) emo izgovor
harfa lin (JA ili WAW) u trajanju od 3-
4 harekata.
 Medd lazim stalna duina
Medd lazim e biti kada poslije
osnovne duine kao uzronik doe
stalni sukun.
S obzirom na to da li je sukun
pretrpio odreene promjene ili ne,
njegove pozicije mogu biti sljedee:
1.Sukun je vidljiv, ortografski
oznaen i nalazi se u jednoj rijei :
( sura Junus, 91.)
2. Sukun nije vidljiv, ortografski nije obiljeen i nalazi
se na jednom konsonantu, a to je sluaj u kur'anskim
skraenicama:
3. Medd lazim e biti kada kada nakon obine duine
doe slovo sa tedidom, a to znai da se tu nalaze dva
ista slova od kojih je prvo sa sukunom, npr.
, ,
, ,

Ova duina traje 6 hareketa.

Pravila vezana za nun (N) sa sukunom i tenvine
Kada rije koju izgovaramo zavrava na neki od tenvina ili ima
slovo N sa sukunom radi je o nekom tedvidskom pravilu, npr.

, , , , , , ,
, , , , , , , ,

Koje e tedvidsko pravilo e biti ovisi o slovu koje dolazi

nakon toga. Posebno treba naglasiti da tenvini mogu doi samo
na kraju jedne rijei, dok nun (N) sa sukunom se moe nai i u
sredini rijei. Osim toga, u nekim mushafima, na slovu nun (N)
ve je uklonjen sukun to upuuje na to da e taj nun trebati
uklopiti u naredno slovo ili ga eventualno izgovoriti kroz nos.
 Postoji pet pravila vezanih za nun (N) sa sukunom i
tenvine i oni obuhvataju sve harfove i to: iklab, idgam
meal-gunneh, idgam bila-gunneh, izhar i ihfa

1. Iklab e biti kada nakon nun 2. Idgam bila-gunneh e biti kada

(N) sa sukunom ili tenvina doe
harf ( B), prilikom ega dolazi
do uklapanja u glas B i to kroz glas
( M) to traje dva hareketa, ili kao
obina duina, npr.
, Primjena idgama na ovaj nain zove se
, , potpuna asimilacija (idgamun tammun)
poslije (N) sa sukunom ili tenvina dou
harfovi ( L) i (R), prilikom ega
dolazi do uklapanja u ove harfove, npr.
, ,
,
a vremenski traje koliko izgovor jednog
kratkog vokala.
3. Idgam meal-gunneh e biti
kada nakon nun (N) sa sukunom
ili tenvina dou harfovi: ( J),
(M), ( N), ( V) prilikom
ega dolazi do uklapanja u ove
harfove, npr.
, isto, bez uklapanja i bez
, Prilikom izgovora izhara jezik
Zadravanje na ovom idgamu
traje toliko dugo koliko traje
obina duina. Uklapanje u ovom
idgamu je djelimino (idgamun
nakisun).
4. Izhar e biti kada nakon nun
(N) sa sukunom ili tenvina dou
harfovi , , , , , (tri
glasa H, ajn, gajn i elif, odnosno
hemze), prilikom ega nun (N) sa
sukunom ili tenvin treba izgovoriti
izgovaranja kroz nos.
treba da pritisne nepce, npr.
, , ,
, ,
5. Ihfa e biti kada nakon nun (N) sa sukunom ili tenvina dou
harfovi: , , , , , , , , , , , , , ,
(Tri glasa S, tri glasa Z, dva glasa D, dva glasa T, dva glasa K i D,
, F). Prilikom izgovora nun (N) sa sununom ili tenvina treba
propustiti zrak iz plua da nesmetano prolazi kroz nosnu upljinu, a
u tom trenutku, jezik umiriti. To vremenski traje onoliko koliko se
moe izgovoriti vokal obine duine, npr.

, , , ,
, , , , , ,
, ,
 Pravila vezana za ( M) sa sukunom

1. Idgam mislejn (sagir) e biti

biti kada nakon ( M) sa
Postoje tri pravila
sukunom doe harf ( M)
vezana za ( M) sa prilikom ega dolazi do
sukunom i to: potpunog uklapanja, npr.
1. idgam mislejn (sagir)
2. ihfa efevijjun ,
3. izhar efevijjun
U ovim sluajevima prvi harf
( M) obino bude bez sukuna
ime se ukazuje na uklapanje.
2. Ihfa efevijjun e biti kada 3. Izhar efevijjun e biti kada
nakon ( M) sa sukunom nakon ( M) sa sukunom dou
doe harf ( B) prilikom ega svi ostali harfovi osim ( M) i
se donja i gornja usne se ( B) prilikom ega se usne na
meosobno vrsto spoje, a zrak trenutak spoje, i ne smiju se
iz plua nesmetano prolazi odvajati dok harf ( M)
kroz nosnu upljinu. To potpuno ne nestane. Treba
vremenski traje onoliko koliko obratiti panju da se harf ( M)
jedan vokal obine duine, npr. prenaglaeno ne nazalizira, ali
,
u isto vrijeme on ne smije ni
U ovim sluajevima M odskakati, npr.
obino bude bez sukuna ime , ,
se ukazuje na uklapanje. , ,
 Ostali idgami

Pored idgam-meal 1. Idgam mislejn (mutemasilejn) e

biti kada na kraju jedne i na poetku
gunneh i idgam bila- druge rijei budu dva potpuno ista
gunneh postoje jo tri harfa od kojih je jedan sa sukunom
idgama i to: a drugi vokaliziran, npr.
1. Idgam mislejn;
2. Idgam mutekaribejn; , ,

3. Idgam mutedanisejn;
U ovim sluajevima prvi harf
obino bude bez sukuna ime se
ukazuje na uklapanje.
2.Idgam mutekaribejn
oznaava slijevanje dvaju 1. Uklapanje harfa u harf
bliskih harfova i to u sluaju
Takav je samo jedan sluaj u
kada dou jedan do drugom
Kuranu i to u suri El-Murselat,
prilikom ega je jedan sa
20.
sukunom a drugi vokalziran.
Prilikom ovog idgama prvi
harf se u potpunosti uklopi u
2. Uklapanje harfa ( L) u harf
drugi harf.
( R), npr.
U ovom idgamu imamo dvije
,

grupe harfova:
3. Idgam mutedanisejn e
biti kada doe jedno slovo
sa sukunom a poslije njega
drugo slovo koje mu je 2. grupa: npr.
srodno po izgovoru prilikom ,
ega dolazi do uklapanja.
Srodnih slova ima tri grupe:
1. grupa: npr. 3. grupa: i , ustvari radi
se o samo jednom primjeru u
, Kuranu i to u suri Hud, 42.
,

 Sekta
Izraz sekta u tedvidu znai: trenutno prekinuti glas, ne prekidajui
pri tome i dah. Ovakvih sluajeva u Kuranu ima na etiri mjesta i to:

1. U suri El-Kehf, 1. ajet:

2. U suri Ja-sin, 52. ajet:

3. U suri El-Kijameh, 27. ajet:

4. U suri El-Mutaffifun, 14. ajet:

 Znakovi za stajanje
Znakovi za stajanje na nekim rijeima u Kuranu nalaze se
iznad rijei, u toku ajeta ili na kraju ajeta. Znak za stajanje na
kraju ajeta je taka koja se pie u obliku male krunice ili
obliku cvijeta. Unutar ajeta pojavljuju se sljedei znakovi:
1. - ukazuje na obavezno stajanje;
2. znak za obavezno stajanje;
3. - potrebno je zastati;
4. bolje je zastati;
5. bolje je zastati;
6. bolje je prei;
7. dozvoljeno je stati, ali je bolje prei;
8. bolje je prei;
9. bolje je prei;
10. ne treba zastati, ako se na toj rijei eventualno stane,
ona se mora mora ponoviti;
11. oznaava kraj jedne logike cjeline.

Kad hoemo zastati na rijei na kojoj nema nijednog od

gornjih znakova za stajanje, treba dobro paziti da zastanemo
na onoj rijei gdje se nee bitno naruiti zapoeta misao,
kao i da prekinutu misao ponovo zaponemo vodei rauna
da ne poremetimo gramatiku cjelinu rijei.
 Literatura
1. El-Kuranul-Kerim, The Zekr Quranic Project, version: 1.0.0.
2. Fazli, F., Tedvid :pravila o uenju Kur'ana, a.., za studente
Fakulteta islamskih nauka, (knj. 1), Rijaset Islamske zajednice u
BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1997.
3. Silajdi, ., i Trebinjac, I., Tedvid : pravilno uenje Kurana,
Rijaset Islamske zajednice u BiH, El-Kalem, Sarajevo, 1998.
4. tulanovi, O., Tedvid : pravila za uenje Kurana : prirunik
za osnove kole i mektebe, Rijaset Islamske zajednice u BiH,
Sarajevo, 1996.