Primjeri rjeavanja RR veza

Dr. sc. Winton Afri

 Primjer 1.
Ako su podaci za RR vezu koju treba konstruirati sljedei
Piz= 10 dBm
Sr= -78 dBm
d= 38,7 km
f= 7,3 GHz
Promjeri parabolinih antena 1,8 m
Ukupna slabljenja RF elemenata i valovoda po svakoj stanici 5 dB. Da
li e veza biti ostvariva ako je ostvarena izravna optika vidljivost i ako
se trai postotak vremena neraspoloivosti 0,02% vremena godinje.
Cirkulatori Valovod

Valovod
antena A antena B
polarizaciona skretnica

I I
Slabljenje EMV usljed
RF prostiranja

> >

Predajnik
 Slabljenje slobodnog prostora
Prvo je potrebno izraunati slabljenje
slobodnog prostora.
Lfs= 92,4+20log(f)+20log(d)
Lfs= 92,4+20log(7,3)+20log(38,7)
Lfs= 141.4207 dB
Slabljenje slobodnog prostora je 141,42 dB
150

145

140

135

130

125

120

115

110

105
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
 Ukupno slabljenje
Ukupno slabljenje je suma slabljenja u stanicama
A i B, po 5 dB u svakoj stanici (slabljenja RF
elemenat i valovoda) tome moemo dotati po
stanici toleranciju slabljenja od 1 dB i slabljenje
slobodnog prostora.
Ukupno slabljenje iznosi
Luk=Lfs+LRF+VALA +LRF+VALB+Ltol_
Luk=153,42 dB
 Ukupni dobitak
Ukupni dobitak je dobitak parabolinih antena
koji moemo izraunati iz izraza
Ga 17,8 20 log10 ( Dm ) 20 log10 ( f GHz )

Za antene od 1,8 metara na zadanoj frekvenciji

dobitak iznosi
G=40,1710 dB
Ukupni gubitak signala na radio trasi

Ukupni gubitak signala na radio trasi je

ukupno slabljenje umanjeno za ukupni
dobitak dvaju antena
Auk=Luk-2*G=73,078 dB
 Prijemna razina
Prijemna razina se dobije kao razlika
izmeu izlazne snage Piz i ukupnog gubitka
signala.
Ppr= Piz-Auk= 10-73,078=-63,078 dB

Prijemna razina mora biti iznad praga

prijema.
Ppr>Sr -63,078>-78
 Iznos rezerve za feding je razlika izmeu
prijemne razine i praga prijema.
F=Ppr-Sr= 14,992 dB
Postavlja se pitanje da li je to dovoljno za Tvp=
0,02%
Koristimo se izrazom koji povezuje rezervu za
feding i postotak vremena nerspoloivosti.

Tvp % 1,4 10 f (GHz ) d (km) 10

8 3, 5 F ( dB ) / 10
10 2

Dobivamo da e postotak vremena

neraspoloivosti uslijed fedinga biti
Tvp=0, 1167 % vremena godinje to ne
zadovoljava normu.
 27
Iznos rezerve za feding
26

Tvp=0,02
25

24

23

22

21
35 40 45 50

Udaljenost u km
 Vidimo da bi za ovaj sluaj iznos rezerve za
Feding morao biti 22.6541dB

Dakle nedostaje nam 7,7321 dB

Cca 8 dB

to napraviti
 Poveati izlaznu snagu predjnika za 8 dB
Smanjiti prag prijema izborom
jednostavnije modulacije
Poveati antene
 Poveanje antena
Dobitak svake antene bi nam umjesto
40,1710 trebao iznosti 45 dB.
Za to nam je potrebna antena koja bi trebala
imati promjer D= 3.1382 m
 Primjer 2
Ako je izlazna snaga predajnika P iz = 10
dBm , prag prijema Ppr = - 78 db , te je
potrebno ostvariti rezervu za feding F = 40
dB , na frekventnom podruju od 10 GHz ,.
Kakav promjer antena je potrebno
primijeniti ako su ostale karakteristike
veze : d = 10 km, ukupno guenje rf
elemenata i valovoda priblino 6 db.?
 Dubina rezerve za feding se izraunava kao razlika izmeu prijemne
razine bez fedinga i praga prijema
F = P ul P pr Pul = F + P pr = 40 + (-78) = - 38 db Ulazna razina
je 38 db
Ulazna razina je odreena razlikom izlazne razine i ukupnog
slabljenja.
Pul = Piz A A = Piz P ul = 10 ( - 38) = 48 db
Ukupno slabljenje je odreeno razlikom ukupnog dobitka i ukupnih
slabljenja rf elemenata , valovoda i guenja na trasi.
Guenje na trasi odreeno je izrazom
Ao = 92,4 + 20 log d + 20 log f = 92,4 + 20 + 20 = 132,4 db
Ukupno guenje Auk = Ao + Arf + Av = 132,4 + 6 = 138,4 db
A = Auk Guk Guk = Auk A = 138,4 48 = 90,4 db
Uz pretpostavku da su antene jednake Guk = 2 G =G = (1/2)Guk =
45,2 db Pa proilazi da je
Log D = (1/20) (G 17,8 20 log f) = 0,37 D = 2,344 m
Morat emo upotrijebiti antene od 2,4 m
 Primjer 3
Usmjerena RR veza prostire se preko 18 km
udaljenih toaka (primopredajnih antena) Visina
antene A iznosi ha = 94 m , a visina antene B
iznosi hb = 104 m, izmeu ove dvije antene nalazi
na udaljenosti od toke A da = 7,4 km nalazi se
objekt , prepreka,(brdo ) visine 88 m. Da li postoji
direktna optika vidljivost izmeu ove dvije
toke? Izraunaj da li prva Fresnelova zona
prolazi ako je frekvencija prostiranja 10 GHz !
 Potrebno je izraunati zakrivljenost
zemljine povrine na mjestu prepreke te tu
visinu dodati visini objekata koji stvara
prepreku.
d a (d d a ) 7,4(18 7,4)
Y 6,16m
12,74 12,74

Visina prepreke = Visina objekta +

zakrivljenost zemlje
Hp = 88 + 6,16 = 94,15 m
 Visinu radio trase u odnosu na visinu
kritinog objekta izraunat emo prema
donjem izrazu .
d da da 10,6 7, 4
h ha hb Y 94 104 6,16 55,35 42,75 6,16 91,94
d d 18 18

kako je h > Hp Y , veza e proi to jest

biti e izravne optike vidljivosti meu
objektima.
A
B
 da(d da )
r 17,3 11,42m
df

Veza prolazi ali je I fresnelova zona

zasjenjena
Treba podii antene.
 Primjer 4.
Pasivni reflektor antena antena
Potrebno je povezati dvije toke
koritenjem pasivnog reflektora dvaju
antena. Kolike nam antene trebaju ?
 Tvp % 1,4 10 8 f (GHz ) d 3,5 (km) 10 F ( dB ) /10 10 2

Udaljenost u km Iznos rezerve za Feding

5

Tvp=0,02%
2

-1

-2
8 8.5 9 9.5 10 10.5 11 11.5 12

Udaljenost u km

F=1.9020 dB
Zaokruimo rezervu za feding na 2 dB
 Ppr mora biti za 2 dB iznad praga prijema
Ppr=-81dB
Razlika izmeu svih dobitaka i svih slabljenja mora biti Piz-
Ppr= 91dB
L(d1)+L(d2)-4G=91
L(d1)+L(d2)-91=4G
L(d1)= 121.3432 dB
L(d2)= 124.8650 dB
4G= 155,2 dB G= 38,8 dB
38,8= 17.8+20log(D)+20log(f)
20log(D)=38,8-17,8-20log(f)=4,098
D=1,629 m , prve vee antene su od 1.8 m njihov dobitak je
39.8074 dB, pa je tada 4G=159.2296
Prijemna razina e se podii za 4 dB to je samo bolje
 Primjer 5
Veza radi na frekvenciji 8 GHz i duine je
42 km
Na 10-tom kilometru od stanice A prolazi
iznad piste aerodroma, pratei uzdunu
liniju piste.
Da li e avion koji slijee ili uzlijee
prekinuti vezu?
 da (d da )
r 17,3 18,0488
df

Povrina presjeka I Fresnelove zone je r 2

P=1023,4 m2

Najvei avion u poprenom presjeku ima povrinu od cca 80 m2

Paviona 80
0,076
Pfresnel 1023
Zasjenjena povrina je oko 8% veza nee biti prekinuta
nego e se za toliki postotak umanjiti prijemna razina.