Darko Joki,dipl.

pravnik
Visoka kola unutranjih poslova MUP-a R.Srpske
PREPOZNAVANJE LICA I STVARI U KRIVINOM POSTUPKU U
BiH
-Prijedlog za modul 3 -

ta je istrailac valjano uradio, to je

veoma lako i valjano presuditi.
A ta je istrailac loe uradio, to ni
najbolji naknadni postupak ne moe
ispraviti.
Kakvi su istraioci u nekoj zemlji,
takvo je i njezino pravosue.
H.Gross
(1847-1915)
UVOD
U cilju utvrivanja injeninog stanja u krivinom postupku, od svih
dokaznih sredstava najee se primjenjuje iskaz svjedoka. Kao
posredno, lino i najstarije dokazno sredstvo primjenjivan je sa
promjenjivom dokaznom snagom u svim pravnim sistemima.
Svjedok, kao nosilac obavjetenja koji su rezultat njegovih ulnih
opaanja o krivinom djelu, uiniocu i o drugim vanim
okolnostima, daje iskaz pred nadlenim sudom, tuiocem ili
ovlaenim slubenim licem.
U krivinom postupku esto se vri prepoznavanje- radnja
predviena u svim zakonima o krivinom postupku koji se
primjenjuju na podruju BiH, u glavama pod nazivom RADNJE
DOKAZIVANJA i to u odredbama koje reguliu sasluanj
svjedoka.
- l.85.st.3.i 4. ZKP-a BiH,
- l.149.st.3.i 4. ZKP-a RS,
- l.99.st.3.i 4. ZKP-a FBiH,
 Kako se ovdje radi o sredstvu za provjeru vjerodostojnosti
iskaza svjedoka, cilj provoenja ove radnje je da svjedok
identifikuje lice (osumnjienog ili optuenog) ili predmet koji je
u vezi sa kriminalnim dogaajem. Kao subjekat prepoznavanja
pojavljuje se svjedok koji na zakonom definisan nain vri
identifikaciju lica ili predmeta i to nakon to prvo opisuje ili
navodi znakove raspoznavanja (razlikovanja od istovrsnih) lica
ili predmeta, pa mu se tek onda prezentuje vie istovrsnih i
meusobno slinih objekata identifikacije.
- Brojne studije (greke)
- Na prvi pogled-jednostavna za izvoenje
- Predloiti modul-pravila
Isti uslovi-razliito opaanje, pamenje, zakljuivanje i
davanje iskaza.
Opaanje -svijest o predmetima i dogaajima, njihovim
svojstvima kada djeluju neposredno na naa ula (vida, sluha,
mirisa, okusa, dodira).
-Razliiti faktori koji utiu na opaanja i iste moemo
podijeliti na:
Fizikalne faktore
Fizioloke faktore
Psiholoke faktore
Opaanje
Pamenje,
Pojavljivanje u mislima, a onda u iskazu.
Informacioni kapacitet mozga
Zakljuak o opaenom i procjena
Povezivanje doivljaja sa iskustvom
 I - PREPOZNAVANJE LICA

A) UZIMANJE OPISA
Zakonska formulacija prepoznavanja glasi da e se
od svjedoka prvo traiti da prije predoavanja opie
ili navede znakove po kojima se razlikuju, a to
podrazumjeva ne samo prosti popis, nego i opis
obiljeja, pogotovo onih koja su podobna da
doprinesu diferencijaciji i individualiziranju objekta
prepoznavanja (crte lica iskazan rijeima).
-Prvi kontakt sa svjedokom (prijem)- obezbjediti
uslove, stvoriti ambijent i izgraditi takav odnos da se
osjea prijatno i oputeno i da mu se da do znanja da
radi sa vjerodostojnim profesionalcem.
Sasluanje a ne ispitivanje svjedoka
Uvodna faza (faza slobodnog izlaganja)

Faza postavljanja pitanja

- psiholoki redosljed,
- logiki redosljed,
Od dozvoljenih pitanja tuilac ili ovlaeno slubeno lice
moe postavljati:
- dopunjujua pitanja koja imaju za cilj da svjedoka navedu
da navede neke injenice, okolnosti, a prije svega obiljeja
koja daju jasnu diferencijaciju opisivanog lica,
- precizirajua pitanja koja imaju za cilj da se sa grupnih
obiljeja svjedok usmjeri u opisivanje individualnih obiljeja,
- podsjeajua pitanja koja slue da svjedoku pomognu da se
prisjeti zaboravljenih injenica, ali se mora paziti da se ne
postavljaju sugestivna pitanja,
- kontrolna pitanja koja slue da se njima provjerava
pouzdanost sjeanja svjedoka, tj. tanost i dosljednost ranije
datog iskaza.
Tuilac ili ovlaeno slubeno lice ne smije postaviti nedozvoljena
ili sugestivna pitanja i to:
- potpuno disjunktivna pitanja Da li je napada imao brkove ili
nije imao?.
- nepotpuno disjunktivna ili alternativna pitanja Da li je
napada bio debeo,mrav, visok, nizak, itd.
- ekspektativna ili iekujua pitanja Nije li na lijevom uhu
imao naunicu?
- odluna pitanja, npr.ako se svjedok izjasnio da je napada imao
nekakvu tetovau, a postavi mu se pitanjeDa li je napada imao
tetovitano slovoM na lijevoj ruci?.
- kapciozna pitanja npr.Da li je napada govorio dalmatinskim
dijalektom?, a da jo uvijek nije utvreno da se napada obraao
rtvi,
-nadovezujua pitanja, npr. poslije pitanja Da li je napada imao
naunicu u lijevom uhu? nadovezujue pitanje bi bilo Da li je
naunica u lijevom uhu bila u obliku alke?.
U fazi pribavljanja opisa svjedoku treba postaviti pitanja
koja se odnose na:

1) uslove i okolnosti pod kojima je izvreno opaanje

(vidljivost, udaljenost, vremensko trajanje posmatranja,
ugao i poloaj u kojem je objekat vien),

2) injenice koje se odnose na duevno, emotivno i

zdravstveno stanje svjedoka u momentu opaanja
(konecntracija panje, kvaliteti ulnih organa, umor,
pospanost, alkoholisanost, konzumiranje medikamenata
ili narkotika... )
3) ranija sasluanja svjedoka i opisivanja izgleda viene
osobe nakon opaanja,
4) duinu vremenskog intervala izmeu opaanja lica i
opisivanja,
5) opis, navoenje znakova raspoznavanja
(razlikovanja od istovrsnih) lica ili predmeta, navoenje
spoljnjih obiljeja objekta -anatomskih i funkcionalnih
karakteristika, posebno onih koji su atipini (tetovae,
oiljke, brazgotine, razrokost, mucavost, deformacije u
govoru i sl.)
Zapisniki dokumentovati uz snimanje audio ili audio-
vizuelnim sredstvima.
Protek vremena od uzimanja opisa do predoavanja .
Ponovo uzimati opis nakon proteka dueg vrem.perioda-
B - PREDOAVANJE LICA

Postoje dva osnovna naina predoavanja radi

prepoznavanja, koje imaju po dvije podvrste:
1. Neposredno predoavanje (uivo- in vivo)
a) klasino (istovremeno-simultano) predoavanje
b) predoavanje po sekvencama
2. Posredno predoavanje (na osnovu fotografija)
a) istovremeno-simultano predoavanje,
b) predoavanje po sekvencama,
1-a) Neposredno klasino (simultano)
predoavanje je postupak kada se subjektu
identifikacije (svjedoku) predoava istovremeno
vie lica, koje se nalaze u vrsti (parada
identifikacije), nakon ega se svjedok treba
izjasniti da li je meu njima prepoznao lice koje
je opazio u kritino vrijeme i iji je opis
prethodno dao tuiocu ili ovlatenim slubenim
licima.
Pravila kod neposrednog predoavanja:
1) Svjedoku se mora predoiti osumnjieni
(optueni) istovremeno izmeu vie slinih lica. Broj
ovih lica zavisi od svjedokovog simultanog kapaciteta
(sposobnosti da istovremeno primi odreen broj ulnih
utisaka, tj.da opaa vie lica), to bi u svakom konkretnom
sluaju mogao utvrditi strunjak psiholoke struke.
Obzirom da o ovom broju odluuju psiholoke
zakonomjernosti, te da postoje razliita miljenja o broju
predoenih lica, preovladava miljenje da ovaj broj ne bi
trebao da bude manji od pet niti vei od osam, mada ima i
drugih miljenja , kao u Engleskoj, gdje uzimaju najmanje
osam osoba. Licima ije su intelektualne mogunosti
umanjene (umorna, nervozna, stara, djeca) ne bi trebalo
predoavati vie od tri lica prilikom jednog prepoznavanja,
2) Graani koji se predoavaju moraju imati ista
grupna obiljeja kao i osumnjieni (optueni), to bi
podrazumjevalo da uesnici parade identifikacije ne bi trebalo
da po svom opisu meusobno znaajnije odstupaju, tj. trebalo
bi da budu priblino iste visine, boje i duine kose, boje tena,
slino obueni i dr. Izmeu predoenih lica odstupanja po
visini ne bi smjela biti vea od 5 cm, po teini vie od 10 kg,
ivotnoj dobi ne vie od 5 do 8 godina, kao i da ukoliko
osumnjieni (optueni) ima bradu ili brkove i ostali uesnici
moraju imati iste, ako nosi naoare i ostala lica ih trebaju
imati i sl. Sva lica u vrsti trebal bi da imaju table sa
brojevima, tako da se svjedok moe izjasniti pod kojim
brojem se nalazi lice koje je prepoznao.
3) U liniji za predoavanja samo jedno lice mora biti
sporno a to je osumnjieni ili optueni. Ostali uesnici
identifikacije ne bi smjeli imati bilo kakve veze sa predmetnim
krivinim djelom, niti bi ih svjedok smio poznavati, kao ljude iz
svog okruenja (komije, kolege sa posla, prodavai iz oblinjih
prodavnica i sl.). Obzirom da to nije uvijek mogue, pogotovo u
manjim mjestima, preporuljivo je da se tada predoavanje
izvri u nekom drugom, veem mjestu. Vano je znati da ni
radnici policije ne smiju biti uesnici parade identifikacije (osim
ako nije osumnjieni ili optueni), jer je njihovo ponaanje na
poseban nain sigurno i autoritativno.
4) Niko od predoavanih lica ne smije znati ko
je osumnjien, jer nekom radnjom (gledanjem,
pokretom) moe subjektu identifikacije ukazati
na osumnjienog (horizontalna-linijska
sugestija).
Organizator prepoznavanja osumnjienog mora
pripremiti da bude smiren i da u vrsti niti
jednim gestom ne oda svoj poloaj.
5) Osumnjieni se ne bi trebao postaviti
na neko posebno mjesto i trebalo bi mu se
omoguiti da sam izabere na kojoj poziciji
eli da bude, kao i da, ukoliko to
osumnjieni eli, cijelom procesu bude
prisutan njegov advokat.
6) Ukoliko postoji vie subjekata
prepoznavanja (svjedoka) iste treba razdvojiti
jo u fazi davanja opisa, a takoe u fazi
predoavanja radi prepoznavanja.
Svakome od njih treba se ostaviti dovoljno
vremena da posmatra lica u vrsti za
prepoznavanje.
7) Prepoznavanje lica u istrazi e se obaviti
tako da svjedok ne moe da vidi to objekat
prepoznavanja (osumnjienog) sve do trenutka
predoavanja.
8) Ukoliko je mogue prepoznavanje lica treba organizovati u
slinim uslovima u kojima je svjedok opazio uinioca krivinog
djela. Prepoznavanje treba vriti na licu mjesta u uslovima izvrenja
krivinog djela pri istoj udaljenosti, osvjetljenju, pokretu, poloaju
svjedoka (uglu posmatranja). Ukoliko je izvrilac bio u pokretu i
predoena lica treba da se kreu (dinamiko prepoznavanje lica u
kretanju). Ovo naroito vai za prepoznavanje maskiranih napadaa kada
se prepoznaje nain hoda, dranje tijela u pokretu, mimika, pantomima i
dr. U praksi se skoro nikada i ne pokuavaju obezbjediti rekonstruktivni
uslovi, ali bi zato trebalo obezbjediti prostoriju u kojoj e se na
adekvatan nain obaviti prepoznavanje, a to podrazumjeva da prostorija
bude dovoljno prostrana, sa prirodnim osvjetljenjem kako se ne bi
izazvale iluzije.
Francuski zakon predvia da istrani sudija kod tekih zloina (crimes i
delits), na licu mjesta kriminalnog dogaaja moe da uzima izjave
svjedoka, jer e izlazak na mjesto prestupa osvjeiti pamenje.
9) Sasvim je normalno da e svjedoci prepoznavanja
pred i za vrijeme identifikacije osjeati strah i
anksioznost, zbog ponovnog susreta sa izvriocem
(napadaem), pa zato organizator prepoznavanja, mora
na adekvatan nain pripremiti svjedoka. U tom cilju,
preporuljivo je organizovati predoavanje radi
prepoznavanja u specijalno opremljenim
prostorijama, koje treba da su razdvojene sa
transparentnim ogledalom (sa strane predoavanih lica
je ogledalo, a sa svjedokove strane je providno staklo)
ili da se prepoznavanje izvri putem tehnikih ureaja
za prenos slike i zvuka (audio-video link)
Zakoni o krivinim postupcima na podruju BiH predviaju
mogunost da se s obzirom na ivotnu dob, tjelesno i
duevno stanje, ili druge opravdane interese svjedok se moe
sasluati putem tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka na
nain da mu stranke i branilac mogu postavljati pitanja bez
prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe
takvog ispitivanja moe se odrediti struno lice
(l.86.st.6.ZKPBiH,l.150.st.6.ZKP RS).
Sasluanje zatienih svjedoka - ugroenih svjedoka
(l.3.st.2.Zakon o zatiti svjedoka ) i svjedoka kojima je dat
imunitet.
Ako se prepoznavanje vri na otvorenom ( na ulici, trgu i sl.)
svjedok bi trebao da sjedi u automobilu sa specijalno
zatamnjenim staklima, koja onemoguavaju da lica u vrsti
mogu opaziti svjedoka.
10) Kada je subjekt prepoznavanja
maloljetno lice ili dijete, preporuljivo je da se
prepoznavanje izvri putem tehnikih ureaja
za prenos slike i zvuka, a obavezno e se vriti
uz asistenciju djejeg psihologa ili pedagoga i
roditelja ili staratelja i obavezno snimiti cijeli
tok prepoznavanja kako to predvia ZKP (l.86.
i 90.ZKP BiH, l.150. i 154. ZKP RS).
11) Ako se prepoznavanje vri u istoj
prostoriji (to je est sluaj) svjedok se ne bi
trebao izjanjavati o prepoznavanju u istoj
prostoriji, tj.pred predoenim licima, nego u
drugoj, nakon izvrenog prepoznavanja.
12) Ukoliko svjedok prepoznavanja imao u
kritino vrijeme opaanja lica i glasa napadaa,
treba izvriti predoavanje razliitih elemenata
identifikacije u razliita vremena, tj. odvojeno.
Identina procedura se primjenjuje i u situaciji
kada je svjedok imao opaanje vie
saizvrilaca krivinog djela. Saizvrioci nikada
ne bi smjeli biti u istoj grupi-vrsti za
identifikaciju. U takvim sluajevima nijedan
od uesnika identifikacije (nesporna lica) se ne
bi smio ponovo pojavljivati u grupi sa drugim
osumnjienim.
13) Ukoliko se vri prepoznavanje na osnovu
glasa, svakom od lica se postavljaju odreena
pitanja i insistira se na odgovorima. Ovom
prilikom organizator prepoznavanja se mora
uzdrati od bilo kakvih sugestija na nain
odgovaranja, kao to su gramatike ispravke,
akcenat i sl., a dozvoljeno je insistirati na
glasnijem ili tiem izgovaranju- zavisno od
zapaanja govora.
ZKP Hrvatske prepoznavanje drugih osjetilnih
opaanja (sluh, opip, miris i dr.)
14) Rukovodilac ove radnje treba da se ponaa uzdrano,
objektivno u cijelom toku postupka i mora biti svjestan da je
svjedok identifikacije podloan sugestivnom uticaju, kako
verbalnim, tako i neverbalnim aktima. Sugestija se moe izraziti i
nepravilnom formulacijom pitanja svjedoku. Tako kada u vrsti
imamo postavljena lica koja svjedok treba da opaa i kada mu
organizator prepoznavanja postavi pitanje Pod kojim brojem se
nalazi lice koje Vas je napalo...? svjedok e ovo pitanje shvatiti
kao kategorino pitanje i kod njega e se javiti osjeaj da se meu
prisutnim licima sigurno nalazi i napada i da se on mora
opredjeliti za jednog od njih. Zato bi pitanje trebalo da ima
sljedei sadraj Ispred Vas e se sada nalaziti sedam lica, koji Vas
ne mogu vidjeti. Imate dovoljno vremena da pogledate svako od
njih i molim Vas odgovorite da li se moda meu njima nalazi i lice
koje Vas je napalo kritinoga dana. Ako se navedeno lice ne nalazi
meu njima naknadno emo organizovati prepoznavanje sa drugom
15) Treba voditi rauna da zapisnik o prepoznavanju bude
vjerna slika izvrenog prepoznavanja sa tanim navoenjem
mjesta, vremena prepoznavanja, uesnika, redosljeda predoenih
lica sa njihovim generalijskim podacima, kao i rezultata
prepoznavanja uz potpis subjekta i organizatora prepoznavanja. S
obzirom na tehniku opremljenost policijskih slubi, zapisnik bi
morao pratiti fotoelaborat i audio-vizuelni snimak cijelog procesa
od uzimanja opisa do prepoznavanja predoenih lica. Sva lica koja
se nalaze u paradi prepoznavanja potrebno je fotografisati i snimiti
kamerom i to u istom poloaju, iz istog ugla i pod istim svjetlosnim
uslovima kao to ih je i svjedok opaao. Fotodokumentacija i
snimak e initi prilog zapisniku prepoznavanja.
Prijedlog za razmiljanje
16) Ukoliko organizator predoavanja procijeni, izuzetno moe
izvriti tzv.prividno spontano izborno predoavanje lica, koje
predstavlja vid simultanog izbornog predoavanja. Prilikom
preduzimanja ovakvog predoavanja, osumnjieni i ne zna da ga
identifikuju. Bitno je da se osumnjieni nalazi meu drugim licima,
tako da svjedok mora da napravi izbor izmeu lica. Ovakvo
prepoznavanje ima smisla kod sluajeva dokazivanja korupcije od
strane radnika policije, gdje je svjedok upamtio policajca u
uniformi i opravdano bi bilo organizovati prepoznavanje
osumnjienog izmeu vie radnika policije u trenutku kada se
spremaju na slubu (otprema smjene) i svjedok iz skrovitog mjesta
(npr.kancelarije komandira) posmatra policajce u uniformi kako
primaju naloge za slubu i meu njima (vei broj policajaca) vri
prepoznavanje osumnjienog.
1 b) Neposredno predoavanje po sekvencama
(uzastopno izborno predoavanje) se izvodi na taj nain
to se svjedoku (subjektu identifikacije) sukcesivno
predoava vei, njemu nepoznat broj lica (jedno po
jedno).
Kriminalisti i forenziki psiholozi Amerike, Engleske, Njemake, na osnovu
istraivanja sprovedenih u posljednjoj dekadi XX vijeka, potpuno su saglasni
da je ovaj vid predoavanja radi prepoznavanja kvalitetniji i da u znatnoj mjeri
umanjuje procenat sudskih zabluda.
Prilikom sprovoenja izbornog sekvencijalnog
predoavanja bi se trebala mutatis mutandis primjenjivati
kriminalistika pravila klasinog (simultanog)
prepoznavanja:
1) Subjektu identifikacije se eksplicitno napominje
da e mu biti predoeno pojedinano vie lica meu
kojima e se moda nalaziti i izvrilac.

2) Svjedok ne smije da zna koliko e mu lica biti

predoeno, niti koji e po redu biti predoen
osumnjieni.
3) Kao i kod simultanog predoavanja, preporuljivo
je da se postupak sprovodi u specijalno opremljenim
prostorijama (sa transparentnim ogledalima ili sistemom
video prezentacije), a ako se prepoznavanje vri na
otvorenom svjedok bi trebao da sjedi u automobilu sa
specijalnim staklima, koja onemoguavaju da lica koja
se predoavaju mogu opaziti svjedoka. Kod ovog
predoavanja bi se trebalo ovo pravilo rigoroznije
potovati, jer se prilikom predoavavanja prezentuje
samo po jedno lice i u trenutku susreta sa osumnjienim
jedan na jedan (face to face) iskazuje se dodatna
anksioznost i strah svjedoka.
4) Organizator prepoznavanja bi trebao formulisati pitanje
sljedeeg sadraja Ispred Vas e se sada nalaziti vei broj
lica, koja Vas ne mogu vidjeti. Imate dovoljno vremena da
pogledate svako od njih i molim Vas da nakon pomnog
razgledanja svakog lica za isto kaete da li Vas je napalo
kritinoga dana. Ako se navedeno lice ne nalazi meu
njima naknadno emo organizovati prepoznavanje sa
drugom grupom lica.

5) Postupak predoavanja i izjanjavanja se

samo jedanput sprovodi-ne smije se ponavljati.
2 a) i b) Prepoznavanje na osnovu fotografija
(indirektno ili posredno prepoznavanje)

Izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku je

u toku 2008. i 2009.godine, na identian nain normirano
na nivou BiH, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Ako prepoznavanje lica nije mogue u skladu sa stavom
3. ovog lana, prepoznavanje e se izvriti na osnovu
fotografija tog lica i fotografija svjedoku nepoznatih
lica.
l. 85.st. 4. ZKP-a BiH ,
l. 149. st. 4. ZKP-a RS,
l. 99. st. 4. ZKP FBiH.
1)Posredno prepoznavanje upotrebljava se u svim
sluajevima gdje je od vremena opaanja do
vremena predoavanja protekao dui vremenski
period, pa se osnovano pretpostavlja da se fizionomija
osumnjienog znaajno promijenila, kada je
osumnjieni u bjekstvu ili kada postoje neke druge
okolnosti koje opravdavaju upotrebu ovakvog
naina izvoenja radnje.
2) Svjedoku se predoava fotografija
osumnjienog nastala u vrijeme priblino vremenu
opaanja, naravno skupa sa fotografijama
nespornih lica slinog izgleda.
Nikada se svjedoku ne smije predoiti samo jedna
fotografija- fotografija osumnjienog lica.
3) Simultano predoavanje fotografija se
vri istovremenim predoavanjem vie
fotografija na jednoj tabli (panou), gdje je
fotografija osumnjienog locirana na
neupadljivom mjestu, meu fotografijama
nespornih lica slinog izgleda.
Sekvencionalno predoavanje fotografija se vri
pojedinanim prikazivanjem fotografija svjedoku, gdje se
isti kao i kod sekvencijalnog neposrednog prepoznavanja
odmah izjanjava o rezultatu prepoznavanja, uz
napomenu da se ne smije svjedoku dozvoliti ponovno
gledanje ve pregledanih fotografija, nego iste treba
skloniti iz njegovog vidokruga.
Preporuka:svaku fotografiju kako osumnjienog tako i
nespornih lica ponaosob staviti u koverte, koje e biti
obiljeene brojevima i svjedoku omoguiti da svaku
fotografiju sam izvadi iz koverte i nakon izjanjenja vrati
u kovertu, a zatim preuzme sljedeu.
5) Organizator prepoznavanja mora voditi
rauna o pripremi materijala za predoavanje
(fotografije lica slinog izgleda izraene istom
tehnikom i u istom formatu)
Prepoznavanje lica upamenih u traumatskim
ratnim okolnostima
sluaj Don(Ivan) Demjanjuk
r.1920.g. u malom selu kod Kijeva
Ivan Grozni -ubistvo oko 850.000 Jevreja od
avgusta 1942.do avgusta 1943.godine u logoru
Treblinka u Poljskoj
logor Sobibor
1988.g.u Jerusalimu osuen na smrt pa osloboen
6) Ukoliko smo u mogunosti treba koristiti
sinjaletike fotografije, koje su sainjavane pod
istim uslovima i pruaju nam veu uspjenost za
identifikaciju, jer frontalni snimci (en face) imaju
dobar pregled opteg izgleda fotografisanog lica, a
snimci iz profila daju detalje kao to su uho, profil
lica i nosa i dr. karakteristike koje su bitne za
identifikaciju.
Ukoliko postoji vie tropoznih fotografija
osumnjienog, svjedoku treba predoiti onu koja je
po vremenu fotografisanja najblia vremenu
kritinog dogaaja, tj. vremenu kada je nastalo
7) Nakon izvrenog prepoznavanja na osnovu fotografija sa
istim svjedokom se ne bi smjelo naknadno izvriti
prepoznavanje uivo, jer kada svjedok izvri pogreno
prepoznavanje , u ponovljenom uivo prepoznavanju svjedok
neminovno produbljuje svoju greku. Kod istoga je nesvjesno
dolo do do mijeanja lika kojeg je uoio u vrijeme krivinog
djela i lika sa fotografije.
Dokazna vrijednost prepoznavanja uivo se gubi kada se vri
nakon prepoznavanja na osnovu fotografija.
ako prepoznavanje lica nije mogue u skladu sa st.3...
PREPORUKA: ako postoji vie svjedoka koji bi trebalo da
izvre radnju prepoznavanja, prepoznavanje na osnovu
fotografija izvriti samo sa jednim, a ostale sauvati za
prepoznavanje uivo.
8) Prilikom izvoenja posrednog
prepoznavanja dodatno se mora obratiti
panja na verbalno i neverbalno ponaanje
osl. koje vri prepoznavanje, na formulisanje
pitanja, nain pokazivanja fotografija
(simultano ili pojedinano).
Da bi se izbjegle ove sugestivne reakcije
poeljno je obezbjediti da osl. ne zna ko je od
predoenih fotografija osumnjieno lice.
(blind identification procedures)
9)Prepoznavanje lica na osnovu filmskog
materijala.
Instalisane kamere
Teko obezbjediti snimak pet do osam osoba
izgleda slinog osumnjienom, snimljenih istom
kamerom, pod istim uslovima.
Preporuka: putem digitalne obrade odgovarajui
snimak osumnjienog lica pretvoriti u
fotografiju i onda primjeniti sva pravila koja
vae za prepoznavanje na osnovu fotografija.
II - PREPOZNAVANJE PREDMETA
Za prepoznavanje predmeta primjenjuju se opta
psiholoka znanja i taktiko iskustvo kao kod prepoznavanja
lica. Prepoznavanje predmeta, koji mogu posluiti kao
dokaz (corpora delicti) ili koji slue za utvrivanje nekih
injenica u krivinom postupku, je po pravilu, pouzdanije od
prepoznavanja lica, jer isto najee izvode oteeni, a oni
najbolje poznaju vlastitu stvar i njene individualne, ponekad
i skrivene karakteristike. Stvari koje su u potpunosti
individualno odreene nisu predmet radnje prepoznavanje,
jer se njihova individualna svojstva utvruju na drugi nain
(npr. fabrikim brojevima na ureajima, posvetama i
gravurama, potpisima i sl.).
Meutim i pored nekih naizgled banalnih procedura, mora se
ispotovati kriminalistika procedura temeljitog opisa predmeta,
naroito onih po kojima svjedok konkretni predmet razlikuje od
istovrsnih. Nedostatak individualnih obiljeja neumitno dovodi
do prevladavanja optih-grupnih karakteristika, a time i do
umanjivanja ili potpunog ponitavanja dokazne snage izvedene
radnje dokazivanja. Zbog toga istraitelji moraju uloiti dodatni
napor u cilju pribavljanja individualnih obiljeja, jer mnogi
predmeti ne proizvode takvu panju vlasnika da pamte njihove
individualne karakteristike, ali te karakteristike mogu poznavati
lica bliska vlasniku, kao to su suprunici, djeca, ostala rodbina
ili neka druga lica (tv mehaniar, asovniar,vulkanizer i sl.). I
pored toga treba se pridravati latinske poslovice abundans
cautela non nocet (suvian oprez nije tetan), jer pojedinci
namjerno prepoznaju sporni predmet kao svoj.
Problemi kod opisivanja i prepoznavanja
predmeta od strane drugih svjedoka, tj. lica koji
nisu vlasnici istih.
rtva razbojnitva- opisuje i prepoznaje vatreno ili
hladno oruje.
rtva silovanja- da prepozna automobil u kojem je
izvrena obljuba (krivino djelo).

Prepoznavanje nekih naizgled beznaajnih detalja

Nakon pribavljanja opisa esto se pojavljuje problem
predoavanja predmeta prepoznavanja skupa sa
predmetima iste vrste. Naime, ponekad je skoro
nemogue obezbjediti predmete iste vrste, sa zajednikim
grupnim obiljejima radi prepoznavanja, koji sa
konkretnim sluajem nemaju nikakve veze, pa je
zakonodavac predvidio ovakvu mogunost navodei da se
nakon davanja opisa svjedoku predoava predmet ako je
to mogue-zajedno sa predmetima iste vrste.
Nekada predmeti, od vremena opaanja do vremena
predoavanja radi prepoznavanja, pretrpe znaajne
izmjene ili budu oteeni, pa ove injenice mogu uticati
na sam tok prepoznavanja i dovesti do zablude i netanih
negativnih identifikacija.
Prepoznavanje lica i predmeta u organizaciji suda
Kao to je reeno prepoznavanje lica i predmeta se najee vri u fazi
istrage od strane ovlaenih slubenih lica i (ili) tuioca. Meutim, na glavnom
pretresu mogue je u sklopu sasluanja svjedoka izvriti ponovno
prepoznavanje, a rijetke su situacije da se u toj fazi krivinog postupka vri
prepoznavanje po prvi put. Sa psiholokog stanovita ponovljeno
prepoznavanje je praktiki bezvrijedno, jer kod svjedoka dolazi do nesvjesnog
transfera koji se sastoji u nehotinoj zamjeni kasnije vienog lika(vienog na
prvom prepoznavanju) sa likom uinioca, koji je opaen i memorisan u kritino
vrijeme. S toga bi ovakvo prepoznavanje na glavnom pretresu imalo dokaznu
snagu kao rekonstrukcija prepoznavanja, gdje bi se sud na neposredan nain
uvjerio u pravilnost izvoenja ove procesne radnje tj. u (ne)postojanje
eventualnih procesnih manjkavosti. Ipak bi se u izvjesnim sluajevima trebalo
preporuivati izvoenje ove procesne radnje u organizaciji suda tzv. sudsko
obezbjeenje dokaza. Naime, ukoliko imamo situaciju da je svjedok opisao lice
ili premet koji treba prepoznati, a postoji mogunost da nee biti dostupan sudu
na glavnom pretresu, ovu procesnu radnju bi trebalo da organizuje sudija za
prethodni postupaku skladu sa l.223. ZKP BiH i RS.( Svjedok ivi na drugom
kontinentu ili zbog zdravstvenih razloga je izvjesno da e biti teko obezbjediti
ZAKLJUAK
Prepoznavanje lica i predmeta predstavlja oblik utvrivanja
identiteta lica (predmeta), ne sa ciljem utvrivanja neijeg
imena i prezimena, ve na nain da se nastoji utvrditi identitet
ranije vienog lica (predmeta) sa jednim od predoenih lica
(predmeta). Radi se o odreenoj vrsti davanja iskaza-
svjedoenja utemeljenog na opaanju i prepoznavanju
predoenog lica (predmeta), kao lica (predmeta) koje je
vieno u odreenoj fazi kriminalnog dogaaja.
Zakonima o krivinim postupcima (dravnom, entitetskim i
BD) normirana je ova procesna radnja, ali kako se procesno-
pravne norme zadravaju na nivou optosti, kriminalistici je
ostavljeno da u saradnji sa drugim naukama (prije svega
psihologijom) pronae efikasne i pouzdane naine izvoenja
iste.
Po principu metodinosti, temeljitosti i planiranja i uvaavajui
individualnost svakog krivinog dogaaja za sebe, kao i
individualnost svakog svjedoka, organu krivinog gonjenja (tuiocu
i ovlatenom slubenom licu) u fazi istrage je ostavljeno da ovu
radnju sprovede na zakonit i struan nain koji obezbjeuje
objektivnu pouzdanost rezultata sprovedenih radnji. U veini
sluajeva izvoenje ove radnje moe da trpi razumna odlaganja i bez
nepotrebne hitnosti, koja esto prelazi u brzopletost ovlaena
slubena lica u prisustvu i pod nadzorom tuioca i uz pomo
strunjaka iz oblasti psihologije, potrebno je da izvre adekvatnu
pripremu, zatim da ocijene vjerodostojnost iskaza svjedoka i
izbjegnu kontaminaciju opaenog i upamenog sadraja. Tako
formiran tim e ab initio uspjenije utvrditi uslove u kojima je
obavljeno zapaenje, takoe i stanja koja su mogla da utiu na
procese opaanja i pamenja svjedoka. Sistematino i sinergino
izvedena radnja prepoznavanja na pravilan nain e fiksirati
dokaznu grau i obezbijedie dokaznu snagu svjedoenju, svjedok
U sluaju da je izvreno pozitivno prepoznavanje optueni i
njegov branilac nee moi da osporavaju rezultate iz
proceduralnih ili materijalnih razloga, te ukoliko je ovaj dokaz
odluujui, nee se ostaviti mogunost sudu da primjenjujui
pravilo in dubio pro reo, donese oslobaajuu presudu.
Da zakljuim, u sudskoj praksi preovladava miljenje da
ukoliko je prepoznavanje od strane svjedoka izvreno po
pravilima krivinog postupka i kriminalistike, njegov iskaz
moe da predstavlja injenini osnov kondemnatorne presude.
Meutim, da bi se izbjegle sve opravdane nedoumice oko
izvoenja i ocjenjivanja rezultata prepoznavanja potrebno je
donijeti struno uputstvo (modul-prirunik) koji e pomoi
nadlenim organizatorima prepoznavanja u jednoobraznom
izvoenju ove radnje.