demokratske koalicijske vlade Aleksandra Kerenskog i revolucionarnim putem preuzeli vlast. RADNIKI I SOCIJALISTIKI POKRET UTJECAJ NA KNJIEVNOST U RUSIJI utjecaj Marinetijevog futurizma. predstavnici: Velimir Hlebnikov i Vladimir Majakovski MAJAKOVSKI: Manifest ruskog futurizma 1912. godine: Pljuska drutvenom ukusu Pjesme su itali na trgovima da bi djelovale kao govor Ruski futurizam : revolucionaran, ideje Oktobarske revolucije, ne voli kapitalistiki grad, naklonost prema narodnim masama, iskazuje osjeaje, poezija se vee uz likovnu umjetnost. Vladimir Majakovski (1893. 1930.) u poeziju uvodi : urbane teme i motive, ideje revolucionarnih promjena, razbijanje tradicionalne strukture stiha, nepoetine rijei, vulgarizme i gradski argon. lat. imago slika pravac u Engleskoj, SAD-u i Rusiji (1917. 1925.) upotrebljavali su slobodni stih, uvode obian govor, izbjegavaju sve nejasno, sloboda u izboru tema, izraavaju se jezgrovito, bojom i zvukom EZRA POUND (SAD), SERGEJ JESENJIN (RUSIJA) Manifest imainizma Jedini materijal poezije jest slika, rije kao takva. Rije je u biti slike. Slika za nas nije nain na koji emo iskazati neku misao izvan nje. Slika je za nas samo cilj. Jedini zakon umjetnosti, jedina i nenadmaena metoda jest oitovanje ivota slikom i ritmom slika. Iz manifesta imainizma, 1919. Jesenjin i imainizam Pripadao je imainizmu, ali njegova poezija (osim u isticanju pjesnikih slika) odstupa od poetike imainizma. Iskazuje osjeaje, ali nije antiemocionalan pjesnik Ne njeguje slobodni stih (kao imainisti) RUSKA FORMALNA KOLA Rusija/SSSR, 1915.-1930. Glavni predstavnici: V. klovski, J. Tinjanov, B. Tomaevski, V. Propp, R. Jakobson
teili da znanost o knjievnosti izdvoje kao samostalnu
znanost znanost o knjievnosti se ne treba baviti knjievnou u cjelini nego samo njenom literarnou nainom knjievnog oblikovanja Zanima je kako od jezinog materijala nastaje djelo koje moe postati nositelj estetskih vrijednosti (i kao takvo predmet prouavanja estetike) i drugih kulturnih vrijednosti (predmet prouavanja drugih humanistikih disciplina) estetika se bavi knjievnom vrijednou u knjievnom djelu, a lingvistika njegovim jezikom (grki: akme vrhunac, zrelost), je pjesniki pravac koji se javlja u ruskoj knjievnosti 1912. i traje do 1922. Predstavnici zastupaju obradu realnog, konkretnog svijeta i zahtijevaju jasan izraz. Ana Ahmatova, Osip Mandeljtam, Mihail Aleksejevi Kuzmin i M. A. Zenkjevi. POEMA BEZ JUNAKA Bjee Boi to ulinim grije I iznova iz tog mraka zija Vatrama se, padale koije Peterburac stari i bekrija, S mostova, grad u korotnoj boji Dobo ko pred maknue je Po neznanom odreenju ode bo Il niz Nevu il uz njene vode I uvijek u zapari studnoj Samo dalje od grobova svojih. Toj, predratnoj i groznoj i S Galerne se crni luk, limeni bludnoj, Kokot pjeva u Ljetnjem, sleeni Neki tutanj budui se uo. Mjesec, ali bistavi, srebreni, No tad bjee ujan a priguen, Na srebrnim vijekom sad stoji. I, gotovo ne tiui due, Zbog tog to se svima putevima, U nevske je smetove tonuo. Zbog tog to se pragovima svima Sjenka sporo bliila, afie Ko u stranom zrcalu nonome, Trgao je vjetar sa zidova, Prepoznati u bjesnilu svome Plesao je uei dim s krova, Samog sebe ovjek htio nije A jorgovan na groblje mirie. A dotle se niz kej legendaran, I grad, to ga Avdotja carica Primicao, ne iz kalendara, Ukle, mahnit, Fjodorovom slian, Ve istinski dvadeseti vijek. U svoju je maglu odlazio,