OSNOVE TEHNOLOGIJE

PROMETA
MODULI: Tehnologija telekomunikacijskog prometa (TTkP)
Tehnologija poštanskog prometa (TPP)

prof. dr. sc. Ivan Bošnjak

LITERATURA: Bošnjak, I.: Telekomunikacijski promet 1, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, Sveučilište u Zagrebu, 1999.
časopisi: Postal Technology
IEEE Communications,
Telecommunications magazine

FPZ, ožujak, 2008.

Opće značajke tehnologije Tk i PP
• TTkP i TPP su granske tehnologije
• Tehnologija Tk i PP prometa razlikuju se na
fizičkoj razini izvedbe prometnice iako postoji
sličnost u supstratu transporta (informacije)
• Opća načela TP (tehnologije prometa)
primjenjiva su za TTkP i TPP
• Znanstvena disciplina i praktična djelatnost
sa ‘mekim’ prijelazom između njih
 Pojam i značajke TTkP
• TTkP je granska tehnologija koja proučava
načine, postupke i pravila prijenosa različitih
oblika informacija putem telekomunikacijske
mreže (žične ili bežične) prema utvrđenim
protokolima
• Tehnolog definira zahtjeve za sustav TK prometa
(STP), njegove funkcije i procese kojima se
efektivno i efikasno obavljaju usluge
• Fazna dekompozicija TTkP moguća je na tri
osnovne faze
 Utemeljenje TTkP i TPP
• TPP i TTkP su temeljene na općoj tehnologiji prometa i
imaju specifične sadržaje
• Višedimenzionalni prikaz TP:

Opća tehnologija
prometa

TCP TŽP TZP TtkP TPP TVP

 Podjela TTkP

• Prema obliku informacija (tehnologija

telefonskog prometa, podatkovnog
prometa, multimedijalnog, itd.)
• Prema vrsti mreža
• Prema uslugama
 Fazna dekompozicija TTkP
• Trofazni proces ima svoj logični unutarnji slijed i može biti korišten kao
"opći pristup" i za TTkP

Priprema prijenosa "Čisti" prijenos TK Završna faza

informacija mrežom prijenosa inf.

• Priprema prijenosa uključuje postizanje raspoloživosti mreže i

preduvjeta za automatski promet
• Završna faza slijed nakon obavljenog razgovora i uključuje tarifiranje,
rješavanje reklamacija, analizu kvalitete usluga, itd.
 Obuhvat i kontekst TTkP
Tehnolog TK prometa polazi od istraživanja potražnje i
tehničkih mogućnosti tako da se zahtjevi korisnika zadovoljavaju
uz odgovarajuće odmjeravanje potražnje (“trade-off”), kvalitete
i troškova u cijelom životnom ciklusu sustava (life cycle)

T
T

Javna telekomunikacijska mreža

(žična ili bežična)

T
T

Istraživanje Prometno
potražnje
Uvođenje
dizajniranje novih usluga
… Rješavanje
reklamacija

Obuhvat TtkP
 Primjena objektno orijentiranog
pristupa
• Klasični strukturni pristup i dekompozicija funkcija prilagođava se novom objektno orijentiranom pristupu i metodama razvoja i uporabe

Svrha ili
• Proces je tijek realizacije ili događanja funkcije u vremenu
• Usluga (service) proistječe iz obavljanja funkcije i predstavlja pogled ‘izvana’ na TK sustav

1. razina
funkcija

Funkcija Funkcija Funkcija 2. razina

1.1 1.2 1.3
 Načini prijenosa informacija
• Komutiranim kanalom:

TC
spojni
vodovi

T1 Tk

Tj PC "A" PC "B"
Tn

PC – pristupna centrala
TC – tranzitna centrala

• Uspostavlja se kanal određene pojasne širine ‘od-kraja-do-kraja’ koji se

oslobađa nakon obavljenog razgovora
Načini prijenosa informacija (2)
• Komutacijom paketa
– Informacije se prenose u paketima od-čvora-
do-čvora tako da postoji kašnjenje
– U svakom čvoru paketi se memoriraju i postoji
mogućnost provjeravanja grešaka prijenosa
– Razlikujemo klasične paketne tehnike
prijenosa (X.25) i brze paketne tehnike
(frame-relay, ATM, itd.)
Integralni pogled na Tk usluge i mreže
Interaktivne Pretraživanje Distribucija
"Messaging" informacija
usluge informacija

Govor Tekst i Fax Data Video Multimedija

PSTN IP GSM
PSPDN
ISDN UMTS
B-ISDN SCPDN
 Poopćeni model strukture sustava TK
prometa
• Poopćeni model strukture vrijedi i za Tk promet (strukturu
čine komponente i veze između njih)
k1
TK mreža

Adaptacija na k5
mrežu

TK Paketi ili
kanali k2

Adaptacija na k4
paket ili kanal
k3
Razni oblici
informacija
 Definicija i sistematizacija TK
usluga
• Svrha telekomunikacijskog sustava je obavljanje Tk usluga
• Telekomunikacijska usluga je definirana kao specificirani skup
mogućnosti prijenosa i dodatnog procesiranja informacija koje su
dostupne i raspoložive korisnicima preko definiranih mrežnih sučelja
• Osnovna podjela telekomunikacijskih usluga je na:
• nosive mrežne usluge
• teleusluge
• dodatne usluge
• Primjeri teleusluga su:
• telefonija
• teleks
• prijenos podataka
• videokonferencija
• teleteks
• videotelefonija, itd.
Podjela tehnologije TK prometa (prema
vrstama mreža)

TTP

Ostale tehnologije  TTP

TTPFM TTPMM TTPIP

TTP – tehnologija telekomunikacijskog prometa

TTPFM – tehnologija teleprometa fiksnom mrežom
TTPMM – tehnologija teleprometa mobilnom mrežom
TTPIP – tehnologija teleprometa Internetom
 Mobilni Internet
• Internet = prekrivajuća (overlay) mreža
koja radi prema TCP/IP skupini
protokola i ima zajedničku adresnu
strukturu IPv4 i IPv6
• WAP (Wireless Application Protocol) –
bežični aplikacijski protokol omogućuje
Internet usluge za mobilne terminale
Prikaz arhitekture WAP sustava
Telekomunikacijsk
e Info usluge
usluge Kontrola jedinstvenog E-mail
poštanskog sandučića WWW
Opsluživanje i kontrola
poziva
Usluge poruka
Info (Message
Services)

Bežična aplikacijska okolina

(Wirless Application Environment,
WAE)

Bežični sesijski protokol

(Wirless Session Protocol, WSP) Ostale usluge i
aplikacije

Bežični transparentni sloj za

sigurnost
(Wirless Transport Layer Security,
WTLS)

Bežični transparentni sloj

(Wirless Transport Layer WTP/D, WTP/T, WTLS)

Nosioci
USSD CSD IS136 CDMA CDPD
itd.
Predmet i težište proučavanja tehnologije poštanskog prometa (TPP)

Tehnologija poštanskog prometa (TPP) je posebna granska tehnologija koja

proučava načine i postupke prijama, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka
putem poštanske mreže kao i obavljanje drugih usluga u sustavu poštanskog
prometa.

 prometni fenomen, poštanske (i kurirske) usluge putem mrežnih sustava kojima se

ostvaruje prijenos adresiranih pošiljki, paketa, poruka
 sadržaj proučavanja slijedi iz temeljnog određenja transportnog entiteta ("pošte")
i mreže (network facilities) prema općem modelu prometnog sustava
 Pošta (post , mail) → adresirane poruke i/ili pošiljke koje se organizirano prenose
mrežom
 Pošta

fizička hibridna elektronička

Internet
TPP1 telepromet

 poštanska korespondencija se pojavljuju u fizičkom i/ili elektroničkom obliku

Pošta u širem kontekstu: transportna logistika, komunikacije i financijske usluge

Financijske Trgovačke
usluge usluge

Transportna Pošta Komunikacije

logistika

Oglašavanje
- Pismovna korespondencija
- Fizički transport (uz inf. praćenje pojedinačnih adresiranih pošiljaka - pisama i paketa)
-Financijske usluge novčanih transfera (doznaka) građanima.
- Oglašavanje (Direct mail i dr.)
- Trgovačke usluge u P-uredima (prodaja određ. artikala)
Univerzalne i rezervirane usluge (prema zakon. regulativi)
def.: Univerzalne poštanske usluge je paket poštanskih usluga koje su prema
zakonskoj regulativi dostupne svim korisnicima na cijelom području države,
uz prihvatljive uvjete (cijenu i dr.)
def.: Rezervirane poštanske usluge su usluge prijama, prijenosa i uručenja
pismovnih pošiljaka do određene težine (npr. 100 grama) i cijene (npr. tri puta
osnovne tarife) koje obavlja jedino javni operator.

Univerzalne
poštanske
usluge

Rezervirane Nerezervirane

def.: Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i brzojavna uputnica i

paket adresiran na određenog primatelja kojemu se pošiljka treba uručiti.
def.: Pismovna pošiljka je pismo, dopisnica, tiskanica, sekogram i mali paket
adresiran na određenog primatelja kojemu se pošiljka treba uručiti.
Kurirske usluge
"poštanske usluge s dodanom vrijednošću" (na slobodnom tržištu)
pošiljka (dokument ili roba) preuzima se na adresi pošiljatelja te prenosi i uručuje na
adresu primatelja ("iz ruke u ruku")

lokacija lokacija
pošiljatelja primatelja
A B
prateći

dokument tP ~ nekoliko sati ili 1 dan

→ zajamčeni kratki rokovi i garantirano vrijeme dostave

→ slobodno formiranje cijena davatelja usluge

Davatelji kurirskih usluga

globalni nacionalni lokalni

(DHL, UPS, ...) HPEKSPRES (gradski)
 Poštanski promet (PP)
 promet općenito nastaje prijevozom i/ili prijenosom entiteta
putem neke mreže (network facilities)

 PP vezan je uz obavljanje usluga:

 fizički prijenos adresiranih pismovnih pošiljaka
 prijevoz manjih količina roba (pošt. paketa)
 platni promet posred. Pošte
 neke telekom / Internet usluge posred. pošte
pored toga, pošt. operatori obavljaju i neke druge usluge
(trgovačke, komisione, ...)

P–promet po dijelovima P-mreže: - zauzimanje kapaciteta šaltera

- zauzimanje kapaciteta pošt. centra
- angažiranje vozila u fazi prijevoza i dr.
 Opća formula za prosječno prometno opterećenja (u erlanzima):
A =   TS [Erl]
 - intenzitet dolazaka entiteta
TS - trajanje posluživanja
 Tehnološki proces prijenosa pošiljaka (elementarni model)
dijeli se na 5 faza: PRIJAM, OTPREMA, PRIJEVOZ, PRISPJEĆE, URUČENJE
→ "store–and–forward“ sustav prijenosa pisama, paketa i dr. pošiljaka
međunar.
promet

KORISN. ⋮ KONC. DIFUZ. ⋮ KORISN.

PC PODRUČ.
PODRUČ.

POŠTANSKI
TRANSPORT
OTPREMA PRISPJEĆE

PRIJAM URUČENJE

t0  vrijeme prijenosa i kašnjenje ovisi o: tp = td – t0 td

n
- kapacitetima mrežni elemenata (CM)  t pi
i 1
- opterećenju Tp = n
 Pojam i nastanak pošte

 etimološki  termin (izraz) pošta nastao je od lat. riječi:

"ponere" i "posita" u značenju: postaviti postaju za glasnike, prijenosnike

 tek u srednjem vijeku termin pošta se koristi za organizirani prijenos pisanih poruka
(priopćenja)

 različiti oblici poštanske djelatnosti (prometa) organizirano funkcioniraju

 pet milenija

 značenja riječi pošta danas:

 organizirana djelatnost prijenosa poštanskih pošiljaka

 organizacija odnosno poštanski operator (poduzeće)
 poštanski ured
 fizička korespondencija (pisma, dopisnice …)
 elektronička korepsondencija (e-mail)
      Usluga (service) se ostvaruje prema "krajnjem korisniku" (end user) ili
korisniku u procesu stvaranja vrijednosti
↳ uslugom se zadovoljava potreba ili specifični zahtjev korisnika
(Customer or User Needs and Requirements)
↳ usluga može biti ostvarena uporabom funkcionalnosti ugrađenih u jedan
ili više fizičkih i logičkih entiteta odnosno sustava
↳ usluga je rezultat izvođenja funkcija (procesa i aktivnosti) što percipira
i vrednuje korisnik
↳ usluga je "pogled izvana" na sustav ili mrežu

 Ciljevi i zadaće tehnologije usko su vezani za kvalitetu ili razinu usluge (LoS)

 Razina usluge (LoS) odražava korisnički pogled na performanse funkcioniranja

sustava gdje korisnik vidi i osjeća ukupnu kvalitetu (a ne samo izolirane dijelove)
 razina usluge iskazuje se kvantitativnim ili opisnim varijablama:

→ asortiman ponude usluga

→ dostupnost usluge (vremenska i prostorna)

→ trajanje prijevoza ili prijenosa "od kraja do kraja" (tP = tD – tA) D+1, D+2

→ varijacije vremena prijevoza ili prijenosa ; Var(t P)

→ čekanja (npr. TW  10 minuta u 99% slučajeva)

→ tarifa i način naplate

→ sigurnost i zaštita pošiljaka (% izgubljenih ili oštećenih itd.)

→ komfor (udobnost) i jednostavnost, itd. 

kvaliteta znači zadovoljenje zahtjeva korisnika uz prihvatljivu razinu troškova

 •Model tijeka temeljnog end-to-end procesa poštanskog sustava
slijed faza (podprocesa) u prijenosu pošiljaka (u prostoru s i vremenu t )
s
"izvor" "odredište"

t A
S1 S2 Sd B

T transport
p prijam
r transport
o prerada
c + čekanje transport
e
s transport
a

uručenje
 problem usmjeravanja prometa (mogući putovi između A i B)

A Sd B

S1 S2 Sd B
 TEHNOLOGIJA PRIJAMA POŠILJAKA

1. Pojam i sadržaj
• Tehnologija prijama → obuhvaća znanstvena i praktična znanja vezana za načela,
metode i procese (operacije i postupke) u prijamu
pošiljaka

→ uključuje primjenu tehničkih sredstava i ljudskih resursa

(specifikaciju zahtjeva, uvođenje u rad, poboljšanja i sl.)

 Prijam – prva faza tehnološkog ciklusa prijenosa pošilj. (prihvat pošiljaka) iz okruženja
 obuhvaća preuzimanje poštanskih pošiljaka u skladu s Općim uvjetima
preko P-jedinica i sredstava P-mreže, te druge postupke
 operacije i postupci razlikuju
 mjestu prijama
se prema:  posebnom rukovanju
 vrsti i kategoriji  dopunskim uslugama
pošiljaka  razini AUTOMATIZAC.
 carinjenju

 prijam pošiljaka vezanih za univerzalne p-usluge obavlja licencirani operater

(davatelj usluga)
 kurirske usluge  preuzimanje dolaskom kod korisnika
 prometne veličine:

- prosječni intenzitet prometa u Erl: A =   TS [Erl]

N GPS
- koncentracija za GPS: K GPS 
N DN

- ukupno vrijeme provedeno u sustavu: TP = T W + T S

(Vrijeme čekanja + čisto vrijeme posluživanja)

Npogr
Nuk
- učestalost ("rate") pogreški u prijamu: BP =  100 [%]
 Načela tehnologije i organizacije prijama
 pristupačnost P-jedinica i sredstava korisnicima
(obveza javnog operatora)  mjerena udaljenošću ili vremenom
pristupa (npr. 15 minuta do PU)
 kvaliteta posluživanja kod šalterskog posluživanja (minimizirati čekanja,
ekspeditivnost, jednostavnost za korisnika)
 efikasna organizacija procesa (min. troškovi uz zadane uvjete)
 načelo savjesnosti i ekspeditivnosti u obavljanju poslova
 automatizacija (racionalnost) primjenom računala i automata

 Tehnološke operacije i radnje; brojne su i reguliran je postupak, npr.:

 određivanje poštarine (ovisno o vrsti i kategoriji poš., težini, udaljenosti ...)
 naplate (načini plaćanja, "T", posebne usluge ...)
 frankiranje (strojevi za frankiranje)
 potvrda za knjižene pošiljke, evidencije
 sortiranje pošiljaka i sačinjavanje svežnjeva za PC ...
 grafičke notacije:
2. Oblici prijama na šalterima  > 2300 šaltera HP
PT jedinica
Neposredni
kod listonoše  "šire i najšire područje"

prijam od velikih korisnika  "servis"

Prijam

poštanski ormarići  > 5000 u HP

Posredni (sabirališta )  0
automati za prijam pošiljaka

 Šalteri u jedinicama P-mreže  pismovni, paketski, novčani,

univerzalni (kombinirani), ostali

 Listonoša na "širem" i "najširem" području obavlja prijam

dostava najmanje 3 puta tjedno
prijam običnih i preporučenih pošiljaka; pošiljke > 1 kg; ograničena
vrijednost poš.
Prijamna knjiga (prvi list potvrda)
 Posebne usluge rukovanja koje može zahtijevati pošiljatelj:
 žurne pošiljke (Hitno, Exprès) Hitno
Expres
 vrlo žurni paketi (prvim poštansko-prometnim vezama) Vrlo hitno
 avionska pošiljka (naplata dopunske poštarine) PAR AVION

 pošiljka s povratnicom (pismena potvrda uručenja na povratnici) AR

 otkupna pošiljka ("Otkupnina", vrijednost, oznaka računa)

 izdvojeni paket ("lomljivo", "staklo", "žive životinje")
 post–restant (u odredišnoj pošti čuva se 30 dana)

 Dopunske i ostale usluge koje zahtjeva pošiljatelj

da se adresa na pošiljci dopuni ili izmjeni; pošiljka vrati ...

ostale usluge: korištenje poštanskog pretinca; čuvanje punomoći;
prethodni carinski pregled ...
plaćanje propisane poštarine za svaku uslugu/zahtjev

 Prijam pomoću šalterskih strojeva i automata  Automatizacija

 prikaz dinamike procesa "dijagramima ponašanja" i S–T dijagramima

3. Opći uvjeti i regulativa prijama

Pravila i procedure za prijam regulirani su za univerzalne usluge

 Poštanska regulativa prijama (Zakonska; Pravilnik, tehnološki propisi...) definira:

 Opće uvjete za obavljanje poštanskih usluga Poštanska

regulativa
prijama poš.
 Adresiranje pošiljke i poštanski broj

Opći zatvaranje i
 Pakiranje i zatvaranje pošiljke uvjeti pakiranje
adresiranje plaćanje
 Plaćanje usluga (i oslobađanje od plaćanja)

→ poštanske pošiljke moraju udovoljavati uvjetima prijama utvrđenim

Zakonom i Pravilnicima

→ odredbe se primjenjuju i na međunarodni promet

→ odstupanje od općih uvjeta moguće kod tzv. Ugovornih usluga, gdje

uvjete i postupke ugovorno definiraju poštanski operator (NPO) i korisnik
 PLAĆANJE POŠTANSKIH USLUGA

"poštarine", prema cjeniku, unaprijed (iznimno kod uručenja)

→ plaćanje: - poštanskim markama (klasičnim i elektroničkim)
- u gotovini
- uporabom stroja za frankiranje
- drugim zakonitim sredstvima plaćanja (čekovima i sl.)
- po ugovoru

 POVRAT POŠTARINE
na zahtjev pošiljatelja, HP vraća poštarinu u slučajevima:
 vraćanja pošiljke prije otpreme iz pošte (80 % se vraća)
 kad se paket ili vrijednosno pismo vraća iz pošte carinjenja
 ako pošiljka ne udovoljava propisanim uvjetima
 kad usluga nije obavljena (djelomično ili u cijelosti) krivicom pošte

 ostale odredbe vezane za pojedine poštanske usluge i postupke

za prijam najvažnije: ADRESIRANJE; PAKIRANJE i ZATVAR. POŠILJAKA
 Praćenje i analiza kvalitete usluga u prijamu
 podsustavi P-mreže koji obavljaju funkciju prijama:
- šalteri, servisi velikih korisnika, jedinice samousluge, postomati
 vjerojatnosno-statistički modeli (stohastički ulaz, različite usluge …)
 dolasci su često puta stohastički proces što treba praćenjem provjeriti
L W , TW =1 / TS  proces je opisan tokom dolazaka
i vrem. posluživanja

 statističko praćenje (uzorci)
ulazni red posluživanje ulaznih tokova
tok čekanja

tS prosječno vrijeme posluživanja:

t S1  t S2  .. .  t Sn
tn t TS =
ta N
1 N
T TS =  t Si
N i 1

 - intenzitet toka ulaznih zahtjeva ili korisnika [zahtjeva/sat]

 - intenzitet posluživanja  = 1 / TS
- vjerojatnosne distribucije koje mogu opisati tok dolazaka i posluživanje
pretpostavke (stacionarnost, Poissonov tok, eksponenc. razdiobe t ...)
AP – prometno opterećenje sustava sa m-poslužitelja (prosj. veličina)

AP =  /  =   TS

za m = 1  AP = 

   za neke stohastičke modele postoje relat. jednostavni izrazi

za izračunavanje prometnih parametara i atributa:
TW – prosječno vrijeme čekanja uz varijancu Var(TW)

LW – prosj. veličina reda čekanja uz varijancu Var(LW)

Tq – prosj. vrijeme zadržavanja zahtjeva/korisnika u sustavu

Lq – prosj. broj zahtjeva/korisnika u sustavu

   Upravljanje uslužnim sustavom treba voditi postizanju:

      kvalitete (minim. čekanja, kriterij npr. TW < TS , TW < X)

      efikasnosti (iskorištenju  , npr.   0,9)

- racionalnosti sustava
   za slučaj Poissonovog ulaznog toka i uz eksponenc. razdiobu vremena
  sustav s jednim poslužiteljem (šalterom, automatom ...)
A
(M / M / 1) = =A
m

  TS   TS   2  2   2 
2
TW = uz varijancu  (TW) =
2
1  1    2
 2 1     2 
LW =   T W uz varijancu 2(LW) =
1    2
TS 
Tq = TS + TW = 1   Lq =   Tq = 1  

 
  sustav sa m  2 poslužitelja λ
(M / M / m) AP = β =   TS

m  m  TS
TW = β  m  A  = m  A

m  vjerojatnost da će pristigli zahtjev morati čekati jer su kapaciteti poslužitelja

zauzeti (odredimo iz tablica ili izračunamo)
 TEHNOLOGIJA OTPREME
1. Pojmovi i zadaća otpreme
 Otprema je faza (dio) ukupnog tehnološkog procesa prijenosa (O – D)

x1 y1 x2 y2
Otprema Prijevoz Prispjeće Uručenje

izvorište tun odredište

"O" "D"
t0 td
tp = td – t 0
tun – vrijeme (trajanje) unutarnjeg procesa
tp – ukupno vrijeme prijenosa pošiljke od izvorišta do odredišta

PRIJAM PRERADA OTPREMA TRANSPORT

POŠILJAKA ZAKLJUČAKA

OTPREMA
 Otprema  druga tehnološka faza temeljnog "end-to-end" procesa prijenosa
pošiljaka od izvorišta do odredišta

 skup tehnoloških postupaka nad običnim i knjiženim pošiljkama

nakon uslužne faze prijama do utovara radi transporta u
pravcu ili prema odredišnoj pošti

 u strukturi P-mreže otprema je organizirana u većem broju

poštanskih jedinica tako da se postiže što optimalnija
koncentracija prometa uz zadovoljavajuću kvalitetu usluga (QoS)
za korisnike
 Otprema može biti fizički locirana  organizirana u:
 prijamnoj pošti (PP),
 poštanskom centru porijekla pošiljke (PCP)
 poštanskom centru odredišta pošiljke (PCO),
 izmjeničnoj pošti,
 putujućoj pošti (PP),
 glavnom (magistralnom) poštanskom centru (GPC)

 Do uvođenja poštanskog centra, otprema se obavlja u "ekspeditima" (odjeljcima

pošte koji obavljaju žigosanje, sređivanje, sačinjavanje svežnjeva ...) koji su u
kartovnim vezama sa putujućim poštama.

 Uvođenje poštanskih centara

specijaliziranih i tehnički opremljenih za preradu
koncentracija  mehanizacija  automatizacija

otpremni odjeljci u P-jedinicama imaju opravdanje samo ako je količina

pošiljaka takova da se mogu sačinjavati direktni zaključci za druge veće
pošte ili poštanske centre.
2. Tehnološki postupak otpreme običnih pošiljaka

 Proces otpreme "običnih" pošiljaka možemo razložiti na slijedeći niz aktivnosti

(tehnoloških postupaka):

Žigosanje

Dijeljenje i
"Usmjerivač", Uputstva, priručnici
usmjeravanje

SVEŽANJ. NAZIVN.
Sačinjavanje > 10 pošiljaka
svežnjeva debljina  15 cm ž potpis
za

Sačinjavanje za PC sa > 3 kg poš/dnevno

zaključaka poseban zaključak

Razmjena
zaključaka

 Prikaz formalnim jezicima ( vježbe)

3. Tehnološki postupak otpreme knjiženih pošiljaka

 Proces otpreme knjiženih pošiljaka možemo razložiti na slijedeći niz aktivnosti

(tehnoloških postupaka):
Preuzimanje pošiljaka od
prijamnih radnih mjesta

Dijeljenje i
usmjeravanje

Kartiranje

Sačinjavanje
svežnjeva

Sačinjavanje
zaključaka

Izrada spiska
razmjene

Razmjena
zaključaka
 Zaključak
svako jednokratno otpremanje poštanskih pošiljaka
(u jednoj ili nekoliko vreća; u kontejneru)

 Podjela prema redovitosti

redoviti (predviđeni organizacijom prijevoza i pregledom
kartiranja)
izvanredni (poremećaji, povećani promet ...)

 Prema vrsti pošiljaka zaključci mogu biti:

 sjedinjeni "S" (sve vrste pošiljaka)
 vrijednosni "V" (vrijednosna pisma, vrijednosni paketi i obični paketi u
međunarodnom prometu)
 paketsko–vrijednosni "PV" (vrijednosni i obični paketi)
 preporučeni "R" (preporučene pošiljke, obične hitne pošiljke, poštanske
uputnice, uputnice u omotu)
 pismovni "Z" (preporučene i obične pismovne pošiljke)
 pismovni "z" (samo obične pismovne pošiljke)
 paketski "P" (obični paketi)
 zaključci ubrzane pošte "EMS"
4. Proces razrade pismovnih pošiljaka

 Posebne analize:
 tehnološki proces (postupak) dijeljenja običnih pismovnih pošiljaka
(LC standardnih dimenzija)
 tehnološki proces (postupak) prerade AO i glomaznih pošiljaka
 tehnološki proces (postupak) prerade knjiženih pošiljaka

 Dijeljenje pismovnih pošiljaka

ULAZ IZLAZ

tehnološka operacija
xP(t) dijeljenja po zajed. yP(t+)
adres. element.

pismovne pošiljke pismovni svežanj

pojedinačno ili vreća sa zajedničkim adresnim
elementom

yP(t+) = Td(xP(t))
 operator transformacije Td djeluje tako da se objedinjuju sve pismovne
pošiljke sa istom adresom otpreme (PC, odredišna pošta, itd.)
 Elementi podjele u otpremi : odredište (mjesta); dostavne pošte; izmjenične pošte;

vojni ekspediti; korisnici poštanskih ormarića; "prekartirajuće pošte"; poštanski

centri; putujuće pošte; ulice i stambeni objekti dostavnih rajona.

 Sustavi dijeljenja:
 geografski
 abecedni (alfabetski)
 brojčani (kodni)

 Koeficijent manipulativnog umnožavanja

X  Y (KMU)
X
KMU =

X – ukupna količina pošiljaka prerađenih u primarnom procesu

Y – količina pošiljaka koja se ponovno prerađuje u sekundarnom procesu

K < 1,4 zadovoljava za LC

KNpr.
< 1,2 zadovoljava
U primarnom za AO
procesu razrađeno je 10 000 pošiljaka, a u sekundarnom
2 000 pošiljaka. Tada je
10000  2000
KMU = = 1,2
10000
5. Poštanski broj (kod)
 Pojam
franc. code = sustav znakova, brojeva ili simbola, ugovoreni slog, programske
(SW) instrukcije
kodiranje → šira značenja i primjene (distribucija, GIS, ...)
Oznake u poštanskom broju (kodu) → 3 do 7 oznaka
brojke
slova
kombinirane (alfanumeričke)
Poštanski broj (kod) je unificirani sustav oznaka kojim se zamjenjuje ili
dopunjava naziv jedinice poštanske mreže

 Razlikujemo:  "Izvedeni" kod ili sažeti kod od izvjesnih slova iz naziva

 "Sastavljeni" kod (numerički, alfabetski, alfanumerički)
 Počeci primjene
pol. 19. st. Turn–Taxisova pošta npr. Saksonija → 221–290
Carl Bobe (1917. g.) razradio sustav koda 1 – 4 brojke sa primijenjenom
geografskom podjelom (distribucija namirnica ...)
 Njemačka 1961. g. (120 oblasti usmjeravanja sa do pet područja, numerički)
 USA (1963. g.) ZIP CODE (Zonning Improvement Plan)
npr. 20 260 Washington
 Švicarska (1964. g.)
 ( u nas 1971. g.)
 Međunarodni poštanski kod
ispred poštanskog broja međunarodna automatska oznaka (privremeno)
D–52 Bonn ; CH–3000 Bern

 Svrha poštanskog broja

→ brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje pošiljaka
→ da omogući primjenu automatizacije prerade (automatic sorting)
→ kod informatičke obrade i kontrole tijekova (throughput time)
→ da zamjeni poštanski žig na novčanim dokumentima i poštanskim ispravama
→ druge potrebe.

Interni kod → indeksiranje i automatsko očitavanje otiskanog koda

"bar" kod, crtičasti

praćenje i razvrstavanje pošiljaka OCR (optičko prepoznavanje koda)

VCS (Video Coding Syst.)

 U svijetu se primjenjuju različiti sustavi (strukture) poštanskog broja (kod) s

različitim adresnim prostorom
s tri brojke, četiri, pet, šest; numerički, alfanumerički
 TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA
PRIJEVOZA POŠILJAKA
 Pojmovi
   Prijevoz pošiljaka (zaključaka) je središnja faza tehnološkog procesa prijenosa
pošiljaka od otpreme do prispjeća
Y = TTR (X)

Y – output (pošiljke na novoj fizičkoj lokaciji)

X – input (pošiljke na otpremnoj lokaciji)
TTR – operatorski kompleks pošt. transporta

Otprema Prijevoz Prispjeće

zaključaka

     Funkcija prijevoza vezana je uz fizičku translaciju

(premještanje u prostoru) zaključaka ili pojedinačnih pošiljaka
     Redoviti (linijski) prijevoz
korištenjem i kombiniranjem različitih prijevoznih sredstava u
vlasništvu PT Uprave ili drugih prijevoznika
•         Poštanski transport u širem smislu uključuje sve transportne i refrakcijske
(prekrcajne) operacije te vrste i oblike transporta primjenjene u pošt. sustavu
•         Poštanski transport prema području obavljanja:
interni (unutarnji) transport
vanjski – mjesni (gradski)
– međumjesni / magistralni
– međunarodni

•         Zahtjevi: kontinuitet, redovitost, efikasnost, pouzdanost, kvaliteta, ekonomičnost

•         Analizom prometnih mogućnosti i zahtjeva utvrđuju se najpovoljnije linije,
redovi prijevoza, prijevozna sredstva i kapaciteti, što se normativno uređuje kroz:
    opći red prijevoza (ORP ili OTP)
    red prijevoza
- preglede kartiranja (pregled otpreme i prispjeća zaključaka P–jed.)
 TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA URUČENJA
 
Pojmovi i problematika uručenja
•         Uručenje  posljednja faza tehnološkog ciklusa prijenosa pošiljaka.
Obuhvaća tehnol. operacije i organiz. rješenja kojima se
pošiljka uručuje primetalju. Osnovni načini uručenja su
dostava i isporuka (predaja) u pošt. uredu.
5. faza URUČENJE

DOSTAVA (DS)
PRIPREMA
PRISPJEĆE
URUČENJA
ISPORUKA (IS)
(Pr)

Tur = { Pr , DS , IS } ( Tur – tehnologija uručenja)

•         Dostava je uručenje primatelju u njegovu domu ili posl. prostor.

•         Isporuka je način uručenja pošiljke u pošti preko poštanskog pretinca,
isporučnog šaltera ili post-restante.
 •         Centralizacija ili decentralizacija (varijante)  polazno je pitanje
organizacije i tehnologije uručenja. Nakon toga razrađuju se pitanja:
      vrste dostave (opća ili specijalizirane)
      formiranje dostavnih rajona
      broj dnevnih dostava i vrijeme dostavljanja
      tehnička i transportna opremljenost
- mogućnosti unaprjeđenja dostave (motorizacija, brigadni sustav...)

Izbor sustava dostave i isporuke određuje više čimbenika:

SU = ƒ ( VG , AP , GN , NS )

VG – veličina i prostorni obuhvat grada

AP – promet pošiljaka i predviđeni trend rasta (pada)

GN – topografija naselja, raspodjela poslovnih, industrijskih zona

NS – struktura stanovništva

•         U pravilu isti sustav organizacije primjenjuje se i za dostavu i za

isporuku. Kombinirani sustav dostave  centralizirana razrada i priprema za
Model za određivanje dostavnih rajona i učinka dostave
Dostavu obavlja 6 djelatnika, za svakog je funkcija dostave f(s) LINEARNA.
Podaci o početnoj količini pošiljaka za dostavu te o dužini puta, dani su u
tablici: djelatnik (k)
1 2 3 4 5 6
QP 100 80 200 150 170 120
sZ [km] 4 5 3 3,2 3 4

Učinci pojedinih djelatnika:

1   1  2  2
R  1  QP1  sZ1 = 200 R  2  Q  s Z = 200
2 2 P
R(3) = 300 R(4) = 240 R(5) = 255 R(6) = 240
Srednji učinak R :
1 6 1  k  k
R  QP  s Z = 239,17  240
6 k 1 2
Odstupanje od srednjeg učinka:
k 1 2 3 4 5 6
R  k  R 40 40 60 0 15 0

Za  = 0,1 slijedi:
   R = 24