Soneti

 Rođen u Veneciji kao najstariji sin violinista u kapeli

crkve sv. Marka Giovannija Battiste Vivaldija
 S 10. godina pridružuje se u orkestar
 Izučava volinu i teologiju, orgulje i teorijske predmete
kod Giovannija Legrenzija
 1703. stupa u svećenički red
 Uskoro stupa u službu u venecijanskom
zavodu/sirotištu Ospedale della Pietà
 1712. – počinje ga izdavati Estienne Roger
 1718. – 1722. – u službi dirigenta na dvoru markgrofa
Philippa od Hasen – Darmstadta u Mantovi
 Gostovao i u Amsterdamu prilikom stote obljetnice
otvaranja tamošnjeg kazališta.
 „Glazba je u Italiji tako jeftina da je se ne mora odricati nitko tko za nju ima
smisla… Glazba koja po mom mišljenju daleko nadmašuje opernu glazbu, i kojoj
ni u Italiji, ni igdje drugdje nema ravne, to je glazba u “scuolama”. “Scuole” su
domovi milosrđa gdje se odgajaju siromašne djevojčice kojima Republika poslije
daje miraz kad se žele udati ili otići u samostan. Od svih talenata koji se njeguju
kod tih djevojaka glazba dolazi na prvo mjesto. U četiri crkve, od kojih svaka
pripada jednoj od četiri “scuole”, svake nedjelje za vrijeme večernjice veliki kor
uz pratnju velikog orkestra izvodi motete koje skladaju i dirigiraju najveći
glazbenici Italije, a pjevaju ih na galerijama, iza rešetaka, jedino djevojke, od
kojih najstarija nema još ni dvadeset godina. Ne mogu zamisliti nešto što bi bilo
toliko prekrasno i toliko dirljivo poput te glazbe: umjetničko bogatstvo,
izvanrednim osjećajem uvježbano pjevanje, ljepota glasova, točnost u izvođenju,
ukratko, sve na tim divnim koncertima ide za tim da bi se u slušatelju izazvao
dojam, koji dakako nije po posljednjoj modi, ali kome, mislim, ne može odoljeti
ni jedno ljudsko srce… Crkva je uvijek bila puna ljubitelja glazbe: čak su i
glumci iz opere dolazili da od tih izvrsnih uzora uče što znači pjevati s osjećajem.
” (Rousseau, Jean-Jacques. The Confessions of J. J. Rousseau, Complete.
Teddington: The Echo Library, 2012.)
 Napisano je 1723. kao dio zbirke od 12 koncerata
pod nazivom Il cimento dell’ armonia e dell’
inventione Op.8 (Takmičenje između harmonije i
invencije)

Koncerti slijede ustaljeni oblik od tri stavka:

(brzi - polagani - brzi) po uzoru na
Giuseppe Torellija

Jake konture tema, motivski kontrasti,

virtuoznost, te ujedno jedinstven i
raznolik tematski materijal orkestra.
Rima: abab
abab
cdc
dcd

Tipično za talijanski sonet (Petrarcin)

Alternirajuća struktura katrenai 2rasporeda terceta
Stih: endecasillabo

Uz vanjsko, unutarnje suzvučje rima (Nazor):

Teza (uvodna slika sparnog ljetnog popodneva),
Antiteza (Nadolazak nevremena),
Sinteza (Oluja i vrhunac napetosti)
Rima: abba
abba
cdc
dcd

Tipično za talijanski sonet (Petrarcin)

Obgrljena struktura katrena i 2 rasporeda terceta
Stih: endecasillabo