SUSTAVNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

I OSPOSOBLJAVANJE RAVNATELJA U
HRVATSKOJ
UNAPREĐIVANJE KVALITETE I
VAŽNOSTI

Metode i oblici stručnog usavršavanja

ravnatelja

Blaženka Jurić-Mrša
Krk, 11. lipnja 2007.
Polazišta
 U 21. stoljeću škola i školski sustavi postali su
vrlo kompleksni.
 Ravnateljska profesija u nas je heterogena s
obzirom na stupanj stručne spreme,vrstu
prethodnog obrazovanja, motivaciju,uvjete
stoga stručno usavršavanje treba imati
kompenzirajući i komplementarni karakter.
 Koliko programi, metode i oblici usavršavanja
ravnatelja daju zadovoljavajuće odgovore na
probleme s kojima se stalno susrećemo?
Know-how

“Svaki uspjeh u životu zahtijeva i određeni

know-how; bilo da se radi o školovanju za
lječitelja, osnovnom znanju latinskog za vrtlare
ili poznavanju osnovnih pravila uspješne
komunikacije.Na žalost,ima puno ljudi koji hoće
biti ili imati sve moguće, ali uvijek u širokom
luku obilaze znanje”.

Cora Besser-Siegmund : Moć pozitivnih misli, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.

Očekivanja od ravnatelja u
21.st.
 Prema Nacionalnom standardu za
ravnatelje (2004. g. UK ) uloga je
ravnatelja
 1.Oblikovanje budućnosti
 2.Upravljanje učenjem i poučavanjem
 3.Razvijanje sebe i drugih
 4.Vođenje organizacije
 5.Osiguravanje odgovornosti
 6.Jačanje zajednice
Kompetencije

 Kompetencije se definiraju kao “...bogati

inventar znanja, sposobnosti, vještina,
odlika, stavova, vrednota,.. koje svaki
ravnatelj treba imati da bi uspješno ostvario
ciljeve, zadaće i program škole.”

Staničić, S., Osposobljavanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, prijedlog programa

, Zagreb, prosinac 2005.

Razvijanje kompetencija

 Kako razviti potrebne kompetencije ?

 Sustavnim stručnim usavršavanjem
koncipiranim prema individualnim potrebama
ravnatelja primjerenim metodama i oblicima
 Osiguravanjem uvjeta za cjeloživotno
obrazovanje
 Stvaranje dostupnosti izvora znanja,novih
tehnologija i servisa (agencije,centri
izvrsnosti)
 Poticanje razvoja osobnosti
Metode i oblici stručnog
usavršavanja

Tradicionalne Suvremene metode:

metode: 1. Simulacija

1. Predavanje 2. Studija slučaja

2. Savjetovanje 3. Igre

3. Seminari 4. Projekt

4. Okrugli stolovi 5. Praktikum,

5. Rasprave stažiranje, terenski

rad
6. On line učenje
Tradicionalne metode-
predavanje
 Predavanje:svrsishodno kada se želi
prikazati određeno sadržajno specificirano i
jasno strukturirano područje znanja;Preteže
aktivnost poučavatelja i “jednosmjerna
komunikacija”;Omogućuje se kratkoročno
pamćenje podataka ali ne i dugoročno
pohranjivanje znanja.Poboljšana inačica
predavanja je “impulsni referat”(mješoviti
oblik predavanja i rasprave (Niggermann,
1975.)
Tradicionalne
metode:savjetovanje,
seminari, okrugli stolovi i
rasprave
Neovisno o tome, radi li se o bilo kojem
navedenom obliku, zajednički im je
komunikacijski krug koji se otvara
unutar spomenutih oblika. Zavisno od
uspješnosti voditelja (moderatora) u
komunikacijskom krugu se mogu isticati
pojedini sudionici, ili će krug obuhvatiti
sve sudionike kako bi osobni doprinosi
pridonijeli bogatstvu novih ideja.Koriste
se blagodati metode razgovora.
Suvremene
metode:simulacija,studije
slučaja,igre
 Simulacije omogućavaju razvijanje strategija
rješavanja konkretnih problema.Oponašaju se
stvarne situacije i postupci(na pr. ponašanje
učitelja,učenika, roditelja)
 Studije slučaja potiču razvoj analitičkih
sposobnosti. Stvarni slučajevi su podloga za
učenje rješavanja problema i donošenja odluka.
 Igre omogućavaju potpuniji doživljaj uspjeha ili
neuspjeha od simulacije.Sudionici se dovode u
situacije u kojima moraju odlučivati i snositi
posljedice svojih odluka.
Suvremene
metode:terenski rad,
praktikum
 Vrlo upotrebljivi u stručnom osposobljavanju
kandidata i usavršavanju ravnatelja početnika.
 Terenski rad:polaznicima se omogućuje
promatrati,analizirati,intervjuirati,anketirati i
na drugi način proučavati razne čimbenike i
situacije što ih očekuju u praksi.
 U praktikumu se spaja teorija i praksa kroz rad
u projektu. Faze rada:planiranje,provedba i
evaluacija projekta,Primjer:uvođenje inovacije
u školu,poboljšanje suradnje s roditeljima i sl
Suvremene metode:
stažirenje; Online učenje
 Stažiranje:godina dana uz iskusnog
ravnatelja.Važno da stažiranje bude u
funkciji učenja i stvarnih potreba škole
 Online učenje: vrlo korisno i racionalno,
omogućava individualizaciju i
samoobrazovanje. Pogodno i za
razmjenu iskustava i primjera dobre
prakse ravnatelja iz drugih škola.
Organizacijski oblici stručnog
usavršavanja

 Plenarni rad (prijenos općih informacija):

oblik pogodan za veći broj sudionika (ali
ne puno više od 100)

 Individualni, rad u paru i skupni rad:

uobičajeni oblici rada u tzv. pedagoškim
radionicama i svim suvremenim
metodama usavršavanja
Upotreba i vrijednost metoda

 Za usvajanje znanja primanjem, dovoljno su primjerene tradicionalne

metode.
 Za zarađivanje znanja i razvijanje ostalih supstrata kompetencija
(sposobnosti,vještina, odlika, stavova, vrednota) primjerenije su iskustvene,
suvremene metode.
 Znanstvena istraživanja nisu pokazala prednost nekih metoda nad drugima “
..ne postoje dobre ili loše metode po sebi već uvijek samo takve metode koje
se s obzirom na konkretni cilj učenja - uz uvažavanje konkretnih pretpostavki
polaznika i situacije tečaja - mogu smatrati prikladnim odnosno
neprikladnim.” (prema Terhard E.)

prema Evald Terhart: Metode poučavanja i učenja, str. 136.

Primjer
 Za osposobljavanje za timsko vođenje,
rješavanje konflikta, upravljanje stresom
ili razvoj komunikacijskih vještina
upotrijebiti ćemo suvremene metode
(simulaciju, studiju slučaja, igru) i oblik u
paru ili skupni a samo uvodne informacije
mogu se dati u plenarnom dijelu.
 Potrebno je voditi računa i o
zakonitostima obrazovanja odraslih
Primjer dobre prakse-
projekt
“Poboljšanje znanja,vještina i kompetencija u
poučavanju, rukovođenju i upravljanju
školskog nastavnog osoblja u Hrvatskoj”
Projekt nastao u partnerstvu između Agencije
za odgoj i obrazovanje i Britanskog savjeta
Trajanje projekta:Travanj 2006.-ožujak 2008.
Glavna koordinatorica :gđa Milvija Marković iz
Agencije za odgoj i obrazovanje
Sastav projektnog tima

 1. Učitelji i stručni suradnici OŠ i SŠ (žup.

voditelji, mentori, savjetnici, sve
županije i tipovi škola, savjetnici
Agencije zoo) do 30 sudionika

 2. Ravnatelji OS i SŠ, sve regije i tipovi

škola i savjetnici Azoo, do 25
sudionika
 Projektni okvir

 Pružiti ekspertizu i podršku pojačanom

stručnom usavršavanju županijskih voditelja
te osmisliti, nadzirati i vrednovati
napredak i omogućiti napredovanje svih
županijskih voditelja u sustavu u svim
područjima obuhvaćenim projektom.
Predviđene aktivnosti
Dvogodišnja edukacija; završena 1. godina
s 4 modula
 Teme: mentorstvo, prezentacijske i

diseminacijske vještine, upravljanje

promjenama, standardi i kompetencije;
 Umrežavanje i razmjena dobre prakse

 Samoevaluacija i evaluacija

 Godišnje izviješće o postignutim

rezultatima
Odlike i rezultati projekta
 Vrsni predavači i voditelji radionica iz GB
 Raznolikost metoda i oblika rada,
naglasak na aktivnosti sudionika i
iskustvenom učenju
 Stjecanje novih stručnih kompetencija,
uključujući i napredak u engleskom jeziku
 Upoznavanje novih ljudi iz različitih sredina
 Stvorena skupina ljudi velikog stručnog i
akcijskog potencijala,iskorištene blagodati
skupnog rada
 Partnerstvo organizatora i kontinuitet
aktivnosti
 Poticajno međusobno i zajedničko učenje
 Evaluacijom postignuća i zajedničkim sastankom
oba projektna tima 25. svibnja 2007.- postignuta
sinergija i izražena skrb organizatora
 Prikazi diseminacija i okrugli stol “Izazovi u
osmišljavanju stručnog usavršavanja nastavnika
- razmjena iskustava i slavljenje postignuća!
 Educirano 50-tak edukatora za nove
diseminacije
Zaključak - za što se
zalažem?
 Za zajednicu koja uči ili kako kaže Margaret
J.Wheatley: “Kako ćemo putovati ovaj puta?
Odgovor je, zajedno...da provjerimo ideje, da
podijelimo što smo naučili, da si pomognemo
vidjeti to na novi način, da čuju našu
priču...Imamo jedni od drugih znatiželju,
mudrost i hrabrost.”
 Za metode i oblike stručnog usavršavanja koji
omogućavaju razvoj osobnosti jer ne pamtimo
ono što smo od nekog čuli već kako smo se pri
tome osjećali.
 Ravnatelj je često osamljena
uloga

Usprkos potrebe za
transparentnošću
djelovanja ravnatelj
ne može sve
podijeliti sa svojim
suradnicima u školi.
Potrebna nam je
potpora sustava i
međusobna potpora.
Da ne rastemo kao
drveće u šumi,
jedan pored
drugog,sami se
probijajući do sunca.
 ZAJEDNO PREMA SUNCU -
društvu znanja

Već da svi
sudionici ovog
procesa, u
partnerstvu i
sinergiji stvore
uvjete da
zajedno letimo
prema
suncu.Ako se
udružimo SKY
IS THE LIMIT!
Literatura
1. Besser-Siegmund, C., Moć pozitivnih misli. Mozaik knjiga,
Zagreb,
2002.
2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju. vl. Naklada, Rijeka,
2006.
3. Skupina autora: Inovacije u osnovnom obrazovanju, Školske
novine, Zagreb, 2002.
4. Meyer, H., Didaktika razredne kvake. Educa, Zagreb, 2002.
5. Yudelowitz, J., Koch, R., Field, R., Smart things to know about
leadership. Capstone Publishing Limited,Oxford, 2002.
6. Terhard, E., Metode poučavanja i učenja. Educa, Zagreb, 2001.
7. Materijali iz modula 4.
Hvala na pozornosti!