riječju i slikom

Sveta braća
• slavenski apostoli, misionari
• sveci Katoličke i Pravoslavne crkve (simboli crkvenog
jedinstva)
• suzaštitnci Europe (uz sv. Benedikta)

• Ćiril (grč. Κύριλλος) – Konstantin (prije stupanja u

samostan) – rođen 826. ili 827. godine u Solunu
• umro 14. veljače 869. godine u Rimu

• Metod (redovničko ime, grč. Μεθόδιος, pretpostavlja se

da mu je kršteno ime bilo Mihael) – rođen 820. godine u
Solunu
• umro 6. travnja 885. godine u Moravskoj
 Solun
• grč. Thessalonike (novogrč. Saloniki)
• osnovao ga vladar Kasandar oko 315. g. pr. Kr.
• smješten u zaljevu Egejskoga mora, između kopna Grčke i
poluotoka Chalkidike
• drugi po veličini i važnosti grad u Bizantskom Carstvu
• god. 51. poslije Krista → apostol Pavao propovijeda kršćansku vjeru
→ dvije poslanice Solunjanima
• središte štovanja sv. Dimitrija, srijemskog mučenika
• slavenska plemena od 6. st. bezuspješno pokušavaju zauzeti Solun
→ naseljuju okolicu grada
• cijela okolica Soluna od 7. do poč. 20. st. → slavenska
• grad Solun – grčki
 Solun
• IX. st. (ćirilometodsko vrijeme) – središte
bizantske župe (grč. thema)
• na čelu theme vojvoda – strateg (grč.
strategos) – vojni čin
• zastupnik stratega – drungar (grč.
drungarios) – vojni čin; po pravilu nalazi se
na čelu 1000 ljudi, a u praksi je to uvijek
bilo manje (stsl. sotnikъ → Žitje)
 Poziv Sv. braće
• različite sklonosti Sv. braće → Metod/Metodije slijedi očev primjer →
pravno obrazovanje → upravitelj (arhont) slavenske pokrajine u
Makedoniji – na rijeci Strymonu (Struma)

• Konstantin → iznimne intelektualne sposobnosti → školovanje u

Solunu → Carigrad (carski dvor) → studij na carskom sveučilištu
(Magnaura)

• Konstantinovi učitelji → najpoznatiji grčki intelektualci i znanstvenici

9. stoljeća: Lav Matematik i Fotije, kasniji carigradski patrijarh

• nakon postignutih uspjeha Konstantin se odlučuje za duhovno

zvanje → bibliotekar Carigradske patrijaršije → profesor filozofije
(poganske i krsćanske → naslijedio na katedri svog učitelja Fotija)

• stječe časni naziv Filozof

 Vjersko-diplomatske misije

• Uključenost Sv. braće, kao istaknutih bizantskih

intelektualaca, u državnu i crkvenu politiku Bizanta (Dvora i
Patrijaršije)

1. Konstantin → oko 850. god. → misija među Arapima u

Bagdadskom kalifatu → Samara (prijestolnica kalifa
Mutavakila)

2. Konstantin i Metod → 860. god. diplomatsko-vjerska misija

među Hazare (slavenski izvor: Kozari – narod koji je u 8. i 9.
st. imao prostranu i snažnu državu koja se protezala od
Crnoga mora do Kavkaza te od Kaspijskog mora do Urala;
riječ je o turskim nomadskim plemenima od kojih su neka u 8.
st. prešla na židovsku vjeru )
 Vjersko-diplomatske misije
• Konstantin na Krimu pronalazi svete moći koje je
pobožna legenda pripisala sv. Klementu papi

• Konstantin i Metod među Hazare odlaze nakon

desetogodišnjeg zajedničkog boravka u manastiru
Polihronu, na padinama bitinijskog (tj. maloazijskog)
Olimpa

3. 862./863. → misija među moravskim Slavenima →

odredila daljnji život Sv. braće, ali i povijesna gibanja u
srednjoj Europi

• poziv moravskoga kneza Rastislava → bizantski carski

dvor → car Mihael III. (carev ujak Varda, patrijarh Fotije)
→ državna i crkvena organizacija → Sv. Braća →
Solunjani → “svi Solunjani govore čisto slavenski”
 Moravska misija - pismo i jezik
• oblikovanje posebnog pisma za Slavene (kasnije dobiva naziv
glagoljica) + književni
(staroslavenski/starocrkvenoslavenski/općeslavenski jezik)

• Konstantinov stav → civilizacijski i kulturni, vjerski i društveni

procesi jednoga naroda mogu se uspješno odvijati samo
ako se tom narodu daruje vlastito pismo (u stanovitom
smislu i sam jezik) – “dar bolji i časniji od svakoga zlata i srebra
i dragoga kamenja i prolaznog bogatstva” (ŽK 14)

• Slaveni istodobno dobili svoje pismo, književni jezik i Knjigu, tj.

prijevod Novoga zavjeta (najprije u izbornom obliku – aprakos)
te najnužnije i najvažnije knjige za organizaciju crkvenoga
života
 Moravska misija – učenici

• učenici Sv. Braće u misiji u Moravskoj →

Kliment, Naum, Angelar i Sava
• + Gorazd (pridružuje se u Moravskoj)
• bilo je i drugih učenika, ali ih staroslavenska
vrela posebno ne spominju → sedmočislenici
• kult sedmočislenika nastao vjerojatno kasnije
(petorici učenika pribrojeni su Ćiril i Metodije)
• među učenicima Svete braće najistaknutije
mjesto pripada Klimentu Ohridskom, biskupu
veličkomu
 Moravska misija
• politička koncepcija kneza Rastislava nakon dolaska misije
počinje se uspješno ostvarivati → Braći predaje mladež koja se
dotad školovala u latinskim (franačkim) školama
• odgoj domaćeg klera i obrazovanih službenika kneževskoga
dvora → Sv. braći povjerene crkve diljem Moravske →
uvođenje slavenskog bogoslužja
• nastavak prevoditeljskoga rada → najvažniji dijelovi Biblije
(Apostol, Psaltir) → priređivanje najnužnijeg repertorija
liturgijskih tekstova za potrebe slavenske Crkve
• priređivanje prvog slavenskog zakonskog kodeksa Zakon
sudnyj Ijudem (Zakon za laike) po bizantskoj zakonskoj zbirci
Ekloga
 Moravska misija – Donja Panonija

• prvo razdoblje slavenske misije (863.-866.) → burno

→ 864. u teškom ratnom sukobu s Ludvigom
Njemačkim knez Rastislav poražen → prisiljen priznati
njemačko vrhovništvo → misija i dalje djeluje bez
znatnijih poteškoća
• osposobivši učenike za klerički stalež, Sv. braća
krenula s učenicima prema jugu → nakana rediti
učenike i uspostaviti slavensku crkvenu hijerarhiju →
duže zadržavanje u Donjoj Panoniji (na Blatnom
jezeru) na dvoru panonskoga kneza Kocelja →
pridruživanje učenika koje su do tada vodili salzburški
arhiprezbiteri
 Moravska misija - Venecija

• znamenita disputacija u Veneciji – raspra s trojezičnicima

radi obrane prava svih naroda na pismo, književnost i
bogoslužje

• polemika s trojezičnicima poslužila Konstantinu da sastavi

traktat o pravu svih naroda (i jezika) na vlastito pismo i
bogoslužje, a na temelju prirodnoga prava, zapisane
tradicije i Svetoga pisma, osobito teologije sv. Pavla

• prema Žitju – Konstantin Filozof raspru je riješio u svoju

korist i posramio protivnike

• u Veneciji Braću dočekao poziv pape Nikole da dođu Rim

 Solunska braća u Rimu
• papa Hadrijan II. → svečani doček u Rimu
(moći Sv. Klementa pape)

• odobrenje slavenskih liturgijskih knjiga i ređenje

nekoliko učenika za svećenike

• Konstantin Filozof i Metodije → boravak u grčkom manastiru

→ susreti i rasprave s intelektualcima o važnim problemima
Crkve, teologije i filozofije → Anastazije Bibliotekar (tajnik
Rimske kurije) → Konstantin uzima redovničko ime Ćiril
(Kyrilos) → umire 14. veljače 869. → pokopan u crkvi Sv.
Klementa
 Metod/Metodije
• Metod/Metodije → panonsko-moravski nadbiskup →
obnavljanje drevne Sirmijske nadbiskupije (sjedište u današnjoj
Srijemskoj Mitrovici u Republici Srbiji)
• u hrvatskoj jezičnoj praksi Metodijevo se ime govori i piše na
dva načina: Metod i Metodije (povijesna vrela – ćirilična i
glagoljična – redovito pišu ime Učitelja kao Metodije, Metudij,
Metudija)
• Rimska kurija ulazi u otvoreni sukob s Francima → Metod u
tamnici (2,5 godine)
• spletkarenja biskupa Wichinga protiv Metoda
• pismo pape Ivana VIII. Svatopluku – Industriae tuae (880) →
pobjeda slavenske Crkve i bogoslužja
 Metod/Metodije
• Metodije dovršava književni repertorij slavenske Crkve →
• Biblija (slav. tekstovi Knjiga) osim Knjiga Makabejskih
• liturgijski tekstovi
• službe svetim zaštitnicima
• misni obrasci
• obrasci za ostale crkvene obrede
• poučne knjige
• svetačke legende
• zbornik otačkih (patrističkih) tekstova
• dva kanonska – pravna spomenika: Zakon sudnyj ljudem,
Nomokanon (Zakonu pravilo)
 Metod/Metodije

• sjajno ostvareni tekstovi koji se vrsnoćom izraza mogu

usporediti s onovremenim grčkim i latinskim književnim
proizvodima
• 882. na poziv cara Vasilija Metodije boravi u Carigradu
• umire na Veliki utorak, 6. travnja 885.
• sahranjen je sa svim počastima – uz liturgiju na latinskom,
grčkom i slavenskom jeziku – u katedralnoj crkvi kojoj danas ne
znamo mjesto
• prestanak organizirane slavenske crkve u Moravskoj
 Poslije Metoda
• njitranski biskup Wiching → nakon Metodove smrti
putuje u Rim → ocrnjuje mrtvoga Metoda i slavensko
bogoslužje pred papom Stjepanom V.
• 886. Metodovi učenici otjerani iz Moravske → većina
prelazi u Bugarsku (kod Beograda), dio prodan u
Veneciji → dospijevanje na bizantski prostor →
dalmatinski otoci i bizantska tema Dalmacija (tj.
Hrvatska)
• plod misije Sv. Braće – književni jezik, pismo,
slavensko bogoslužje iz Moravske presađen u →
Bugarsku, Makedoniju, Hrvatsku, Češku, Srbiju, a
poslije i u Rusiju
Životopis Sv. braće – Konstantina
Ćirila i Metoda u slikama
 Ikonografski prikazi Sv.
braće
Konstantina Ćirila i Metoda
u istočnoj (sl. 1) i
zapadnoj inačici (sl. 2)

Na sl. 2. Doček Svete braće

u Rimu (u sredini papa
Hadrijan II., freska iz IX. st.
u bazilici Sv. Klementa u
Rimu – detalj)

Sl. 1

Sl. 2
Hadrijan II. odobrava djelo Svete
braće

• slika koju je biskup J. J.

Strossmayer naručio od talijanskoga
slikara Nicole Consonija u povodu
prve velike ćirilometodske obljetnice u
XIX. stoljeću (1863. – tisućnica
moravske
misije)

• nalazi se u Nadbiskupijskom muzeju

u Đakovu
• Sveti Kiril i Metodij,
prvoučitelji slovjenski

• slika posvećena tisućgodišnjici

smrti sv. Metoda

• otisnuta na 1. stranici knjige

Sveti Kiril i Metodije slavenski
apostoli, Petrograd 1885.
Bela Čikoš Sesija,
Pokrštenje Hrvata
(u središtu su Sv.
braća)
 Solun –
rodni grad
Sv. braće

drugi po veličini
i važnosti grad u
Bizantskom Carstvu
 Sv. Dimitrije (srijemski/sirmijski
mučenik) – zaštitnik grada Soluna

solunska
ikonografska
tradicija

srijemska
ikonografska
tradicija
Grčki grad Solun danas
 Leon – drungar
• otac Sv. braće Leon – vojnik – zastupnik
stratega koji je upravljao solunskom
themom (župom)

vojna funkcija
(grč. drungarios)
Sv. Grgur Nazijanski

•Konstantin Ćiril je još u ranoj mladosti izabrao sv.

Grgura Nazijanskoga, velikog crkvenog oca,
kao zaštitnika u svom studiju
•njemu u čast sastavio je kratku molitvu koju je
izgovarao uvijek prije početka učenja

O, Grgure, tijelom čovječe, a dušom anđele!

Ti jesi tijelom čovjek, ali si postao kao anđeo,
jer usta tvoja kao da su od jednoga serafima
Boga proslavljaju i čitav svijet prosvjetljuju
učenjem prave vjere.
Zato i mene koji padam pred tobom
primi s ljubavlju i vjerom
i budi mi učitelj i prosvjetitelj.

(Žitje Konstantinovo 3)
 Sofija (hagia sophia) – sveta Mudrost
▲slaveći Sofiju kršćani slave Majku Božju kao prijestolje
Mudrosti ▲
Carigrad – Konstantinopol
bizantska prijestolnica
Bizantski Carigrad – danas turski Istambul
Carica Teodora
Konstantinova zaštitnica,
majka cara
Mihaela III. (842.–867.)
Teodorino svrgnuće s vlasti (Mihael III.
i Barda/Vardas)
Car Mihael III.
(842.–867.)
Moravski knez Rastislav
 Smrt pape Klementa na Krimu

• Klement I. ili Rimski

• četvrti papa (88.-98.)
• ubraja se među apostolske oce
• pripisuje mu se autorstvo
Poslanice Korinćanima
• predaja → podnio mučeništvo
102. godine na Krimu
Crkva Sv. Klementa u Rimu

sagrađena u IV. st. u čast sv. Klementa pape

• u njoj se nalazi grob Konstantina Ćirila

Drevni Sirmij
današnja Srijemska Mitrovica
(Republika Srbija)
sjedište Panonske nadbiskupije
(Moravske biskupije)
 Literatura
• Stjepan Damjanović, Slovo iskona.
Staroslavenska / Starohrvatska čitanka,
Matica hrvatska, Zagreb 2012., str. 11-26.

• Josip Bratulić, Žitje Konstantina Ćirila i

Metodija i druga vrela, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb 1985.
 Za one koji žele znati više
• Franc Grivec, Slavenski blagovjesnici sv.
Ćiril i Metod, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb 1985.

• Slavenski apostoli i prosvjetitelji Ćiril i

Metod – strip (autor crteža Radovan
Devlić; autor teksta Dubravko Horvatić) +
znanstveni tekst (autor Michal Lacko),
Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985.
 Jeste li znali?
• Hrvatski književnik Velimir Deželić mlađi
napisao je 1927. povijesni roman Sofiju
odabra u kojem je pjesnički obradio
životopis sv. Ćirila
• Suvremena osječka autorica Jasna Horvat
objavila je 2009. godine eksperimentalni
roman Az tema kojega je životopis
Konstantina Ćirila i njegovo autorstvo
glagoljice
 Jeste li znali?
• Da su Žitje Konstantinovo i Žitje Metodovo,
staroslavenskim jezikom pisani životopisi Svete
braće, vrijedan povijesni izvor koji pridonosi uvidu u
život i običaje srednjovjekovnoga bizantskoga
kulturno-civilizacijskoga kruga.
• Zahvaljujući njima možemo primjerice saznati da su
ženidbe među kumovima po istočnom crkvenom
pravu bile strogo zabranjene (Žitja Konstantina
Ćirila i Metodija, 1998: 111), ali i da su se Sveta
braća, osobito Metod, isticali lijepom vanjštinom.
(Michael Lacko 1985: 12)
 Jeste li znali?
• U povodu 1150. obljetnice dolaska Sv. braće među
moravske Slavene i u Panoniju na Filozofskom
je fakultetu u Osijeku, a u okviru predmeta
Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma,
izveden performans Sto minuta S/slave –
Glagoljica rediviva (25. ožujka 2013.)